VRBAS Media

Autor: INFO

  • Gasprom: Stanje na energetskom tržištu sve gore

    Gasprom: Stanje na energetskom tržištu sve gore

    Diverzije na gasovodima “Sjeverni tok 1” i “Sjeverni tok 2” su pogoršale situaciju na energetskom tržištu, saopštili su iz Gasproma.
    “U septembru je izvršena neviđena diverzija na gasovodima “Sjeverni tok 1” i “Sjeverni tok 2” i zbog toga se još više pogoršala situacija na energetskom tržištu”, navodi se na Telegramu kompanije.

    U Gaspromu su naveli da je transformacija svjetskog energetskog sistema praćena kriznim pojavama, odnosno neviđenim rastom cijena, preusmjeravanjem isporuka gasa i smanjenjem njegove potrošnje.

    Kompanija je takođe obratila pažnju na to što je usljed rasta cijena gasa u Evropi došo do preorijentacije isporuka tečnog prirodnog gasa na evropsko tržište.

    “Pritom, značajan rast isporuka tečnog prirodnog gasa u Evropu je obezbijeđen za račun preusmjerenih partija TPG, a ne povećanja njegove proizvodnje. Faktički, to je dovelo do nedovoljnih količina energetskih resursa u drugim zemljama”, navode iz kompanije.

    Sumirajući rezultate 2022. godine Gasprom je došao do zaključka, da je u većini zemalja orijentir prema dekarbonizaciji otišao u drugi plan.

    Istaknuto je da je ponovo prioritet postala energetska bezbjednost i dostupnost energetskih resursa.

    U kompaniji smatraju da uloga prirodnog gasa na svjetskom energetskom trištu nastavlja da raste.

    “Ključnu ulogu u uvećanju potrošnje energije, uključujući gas, igraće Kina”, navode iz kompanije.

    Teroristički napadi su se dogodili 26. septembra istovremeno na dva ruska gasovoda koji dostavljaju gas Evropi – “Sjevernom toku 1” i “Sjevernom toku 2”.

    Njemačka, Danska i Švedska ne isključuju mogućnost da je riječ o ciljanoj diverziji.

    Operater gasovoda, kompanija Nord strim AG je tada saopštila da je riječ o incidentima bez presedana i da je nemoguće procijeniti kada će šteta biti sanirana.

    Generalno tužilaštvo Rusije pokrenulo je krivični postupak zbog međunarodnog terorizma.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da nema sumnje da se po pitanju gasovoda “Sjeverni tok 1” i “Sjeverni tok 2” radi o aktu međunarodnog terorizma.

    Prema njegovim riječima, to je najopasniji presedan jer konkurenti na taj način tjeraju Evropljane da kupuju energente po višim cijenama.

  • Sunak traži otopljenje odnosa Britanije i Irske

    Sunak traži otopljenje odnosa Britanije i Irske

    Premijer Velike Britanije, Riši Sunak namjeravao je popraviti narušene odnose sa susjedima Britanije u Evropskoj uniji i s vrlo skeptičnim čelnicima u Škotskoj i Velsu – kada je u četvrtak prisustvovao samitu čelnika iz cijele Ujedinjene Kraljevine i Irske.

    Bilo je to prvi put od 2007. da je premijer Ujedinjenog Kraljevstva otišao u Britansko-irsko vijeće, koji okuplja predstavnike vlada Ujedinjenog Kraljevstva, Irske i poluautonomnih uprava u Škotskoj, Velsu i Sjevernoj Irskoj.

    Samoupravne britanske zavisne regije Kanalska ostrva i ostrvo Man takođe su zastupljene u vijeću koje je uspostavljeno nakon mirovnog sporazuma sa Sjevernom Irskom 1998. godine.

    Sunak je pozvao političke vođe da “budu pragmatični” i “rade zajedno u našim zajedničkim interesima”.

    “Idemo isporučiti za sve naše ljude širom ovih velikih ostrva – i izgradimo budućnost definisanu ne podjelama, već jedinstvom i nadom”, rekao je Sunak.

    Sunak, koji je prošlog mjeseca preuzeo dužnost, želi poboljšati odnose s Irskom i ostatkom EU-a, pogoršane oštrim odlaskom Britanije iz sada 27-članog bloka 2020. godine. Premijer Ujedinjenog Kraljevstva veći dio tog vremena bio je Boris Džonson, čovjek koji je podsticao Bregzita za kojeg se često činilo da uživa u izazivanju bijesa kod dužnosnika iz EU bloka, prenosi “SF Chronicle”.

  • Mask nagovijestio da bi Twitter mogao da proglasi bankrot

    Mask nagovijestio da bi Twitter mogao da proglasi bankrot

    Američki milijarder i novi vlasnik Twittera Ilon Mask nagovijestio je da postoji mogućnost da ta kompanija proglasi bankrot.

    U prvom obraćanju zaposlenima, Mask je rekao da ne može isključiti bankrot, prenio je Blumberg njuz, dvije nedjelje nakon što je preuzeo upravljanje nad kompanijom, prenosi Rojters.

    Mask je upozorio da Twitter neće uspjeti da “preživi predstojeći period”, ukoliko ne uspije da poveća prihode od pretplate kako bi nadoknadio pad zarade od oglašavanja.

    On je upozorio i da bi kompanija sljedeće godine mogla izgubiti milijarde dolara.

    Mask, koji je pored Twittera vlasnik kompanije Spejs eks i većinskog paketa akcija u kompaniji Tesla Motors, je u mejlu koji je poslao radnicima naveo da rad od kuće više neće biti dozvoljen i da će se od njih očekivati najmanje 40 sati rada nedjeljno u kancelariji.

    Prošle nedjelje, Mask je rekao da će misija te kompanije biti da postane najtačniji svjetski izvor informacija.

    “Twitter mora da postane najtačniji izvor informacija na svijetu. To je naša misija”, napisao je Mask u objavi na Twitteru, prenio je AP.

    Twitter je ranije najavio da će zapoćeti naplatu servisa za verifikaciju naloga u visini od 7,99 američkih dolara mjesečno.

    Naplata će biti uvedena nakon međuizbora u SAD 8. novembra, objavio je “Njujork tajms”, prenio je Rojters.

    Uslugu pretplate uključuje dobijanje plave kvačice, koju su do sada imali verifikovani nalozi.

  • Zelenski: Nisam zalupio vrata mirovnim pregovorima sa Rusijom

    Zelenski: Nisam zalupio vrata mirovnim pregovorima sa Rusijom

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da nije “zalupio vrata” potencijalnim mirovnim pregovorima sa Ruskom Federacijom.

    “Nisam zalupio vrata. Rekao sam da ćemo biti spremni da razgovaramo sa Rusijom – ali sa drugom Rusijom. Onom koja je zaista spremna za mir. Onom koja je spremna da prizna da su okupatori… Ali samo ako vrate sve. Zemlju, prava, slobodu, novac. I što je najvažnije, pravdu”, rekao je Zelenski u intervjuu za CNN koji je objavljen juče.

    Dodaje da za sada, osim ultimatuma, nije čuo ništa drugo od aktuelnog predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina.

    “I do sada nisam čuo da su spremni da prihvate uslove Ukrajine – ni od Putina ni od bilo koga drugog ruskog zvaničnika”, naveo je Zelenski.

  • Rusi priznali: Povlače se

    Rusi priznali: Povlače se

    Institut za proučavanje rata (ISW) objavio je u svom najnovijem izveštaju da Ukrajina ima inicijativu na frontu.

    Kako navode, Ukrajina je na putu da ostvari ogromnu pobedu u Hersonskoj oblasti.

    Osim toga, ukrajinsko oslobođenje Hersona neće biti poslednja pobeda Ukrajine u ratu, prema oceni Instituta za ratne studije.

    Analitičari ISW-a predviđaju da će se borbe nastaviti ne samo na jugu već i oko grada Bahmuta u istočnoj Donjeckoj oblasti, jedinog mesta gde ruske snage još uvek pokušavaju da napadnu i zauzmu teritoriju.

    Što se tiče severne oblasti Luganska, ukrajinske snage nastavljaju da tamo izvode kontranapad, saopštio je ISW.

    Rusija je juče, potvrdila da se njene snage povlače iz Hersonske oblasti, a ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski saopštio je da je Ukrajina oslobodila čak 41 naselje.

  • Opozicija pokušava da Dodika izbaci iz vlasti na nivou BiH

    Pregovori parlamentarnih stranaka o formiranju vlasti na nivou BiH uveliko traju, a iako je najrealnija opcija da u vlast u Sarajevu iz Republike Srpske ponovo uđe SNSD, opozicija još nije odustala od namjere da Dodiku “pomrsi konce”.

    Kako za Srpskainfo otkrivaju odlično obaviješteni izvori, predstavnici opozicionih stranaka iz Srpske posljednjih dana ostvarili su prve neformalne kontakte s pojedinim političkim liderima iz Federacije BiH o formiranju vlasti bez SNSD.

    Da je tako potvrđuje i nedavna izjava predsjednika SDP, Nermina Nikšića, koji je poslije sastanka s liderom HDZ BiH, Draganom Čovićem, između ostalog izjavio da je moguće formiranje buduće vlasti na nivou BiH bez stranke Milorada Dodika.

    – Matematika dopušta da se vlast na državnom nivou formira bez bilo koga – odgovorio je Nikšić na novinarsko pitanje da li je moguće “zaobilaženje” SNSD prilikom predstojećeg formiranja vlasti u zajedničkim institucijama.

    Pregovori

    Sagovornici Srpskainfo iz vrha jedne od vodećih opozicionih političkih stranaka u Srpskoj, koji su insistirali na anonimnosti, otkrivaju nam da su formirane radne grupe u okviru kojih se odvijaju trenutni pregovori o formiranju nove vlasti u Sarajevu sa strankama iz Federacije, ali da je, prema njihovim riječima, još rano govoriti o tome ko će ući u novu vlast.

    – Kontakti postoje, ali se ozbiljni zvanični pregovori o tome još nisu poveli i očekujemo da oni krenu što prije. Tačno je da postoji mogućnost pravljenja parlamentarne većine u Predstavničkom domu BiH bez SNSD, ali će to prije svega zavisiti od predstojećeg izbora delegata iz Republike Srpske u Dom naroda BiH. Ukoliko se ponovo dogodi situacija od prije četiri godine da SNSD dobije četiri od pet delegatskih mjesta Srba u Domu naroda, odnosno potpunu kontrolu nad tim tijelom, to bi značilo da će ta stranka sigurno postići dogovor s bošnjačkim partijama i za većinu u Predstavničkom domu – ističu naši izvori.

    Koliko je predstojeći izbor delegata u Dom naroda BiH važan za SNSD potvrđuje i jučerašnja Dodikova izjava nakon završetka sastanka predstavnika stranaka vladajuće koalicije u Banjaluci.

    Postigli smo saglasnost da ova struktura obezbijedi četiri delegata za Dom naroda BiH, koji će biti iz SNSD – rekao je Dodik.

    Imena
    On je, takođe, potvrdio informaciju da bi ti delegati trebalo da budu Nikola Špirić, Sredoje Nović, Radovan Kovačević i Snježana Novaković Bursać.

    S druge strane, kako Srpskainfo saznaje, kandidat PDP za mjesto delegata u Domu naroda BiH biće aktuelni zamjenik predsjednika te stranke, Nenad Vuković, dok SDS još nije odredio svog kandidata za tu poziciju.

    – PDP je mjesto delegata u Domu naroda BiH prvo ponudio Jeleni Trivić, ali je ona to odbila. Što se tiče SDS, ta stranka će na predstojećoj sjednici Glavnog odbora, koja bi sutra trebalo da bude održana u Banjaluci, najvjerovatnije odlučiti ko će biti njen kandidat za Dom naroda BiH. Za tu poziciju bio je zainteresovan odlazeći stranački šef Mirko Šarović, ali na posljednjoj sjednici Predsjedništva SDS on nije dobio bilo kakve garancije da će tako i biti. Postoje spekulacije da bi na tu poziciju mogao da bude kandidovan Miladin Stanić, ali je nezahvalno prognozirati šta će odlučiti Glavni odbor – kažu sagovornici Srpskainfo.

  • Srbija obilježava Dan primirja u Prvom svjetskom ratu

    Srbija obilježava Dan primirja u Prvom svjetskom ratu

    U Srbiji će danas biti obilježen Dan primirja u Prvom svjetskom ratu polaganjem vijenaca u okviru centralne državne ceremonije koju će predvoditi ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nikola Selaković kao izaslanik predsjednika Srbije.

    Selaković će položiti vijenac na Spomenik neznanom junaku na Avali, a zatim će se upisati u spomen-knjigu, saopšteno je iz Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije. Selaković, koji je i predsjednik Odbora za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Srbije, predvodiće centralnu državnu ceremoniju polaganja vijenaca na spomen-kosturnicu branilaca Beograda u Prvom svjetskom ratu na Novom groblju.

    Vijence će položiti i delegacije Ministarstva odbrane i Vojske Srbije, predstavnici Grada Beograda, udruženja opredijeljenih za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije, boračkih udruženja i diplomatskog kora.

    Nakon polaganja vijenaca, prisutnima će se obratiti Selaković.

    Istog dana, ceremonija polaganja vijenaca biće održana i na Francuskom vojnom groblju, zatim kod spomen-kosturnice ruskim vojnicima stradalim u Prvom svjetskom ratu, kao i na groblju Komonvelta.

    Dan primirja u Prvom svjetskom ratu obilježava se u svijetu u znak sjećanja na 11. novembar 1918. godine kada je u francuskom gradu Kompjenu potpisano primirje, čime je okončan Prvi svjetski rat.

  • Eskobar: Kritike Šmitovih promjena Izbornog zakona su pogrešna procjena

    Eskobar: Kritike Šmitovih promjena Izbornog zakona su pogrešna procjena

    Zamjenik podsekretara State Departmenta za Zapadni Balkan, Gabriel Escobar, u intervjuu za Glas Amerike, potvrđuje punu podršku Washingtona nedavnoj odluci visokog predstavnika Christiana Schmidta u izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. On kaže da Washington ne bi dozvolio da u regionu ikada ponovno izbije oružano nasilje.

    VOA: Kako biste odgovorili na nezadovoljstvo u BiH, pogotovo među Bošnjacima, odlukom visokog predstavnika o Izbornom zakonu?

    ESCOBAR: Visoki predstavnik je važan dio Dejtonskog sporazuma i mi ga podržavamo. Mi također podržavamo upotrebu Bonskih ovlasti tamo gdje je to odgovarajuće, a u ovom slučaju to jest bio odgovarajuući potez. Visoki predstavnik je tim želio učiniti vjerovatnijim formiranje vlade Federacije, vlade koja će biti u stanju da popuni prazna mjesta u Ustavnom sudu, a uz to i da se osigura da se izbori održe u atmosferi kredibiliteta, povjerenja… Nismo još stigli do potpunog kredibiliteta, jer je bilo dosta nepravilnosti tijekom izbora, ali smo zahvaljujući djelomično ovoj njegovoj odluci i izbornoj transparentnosti, i otkrili veći dio spomenutih nepravilnosti. Smatram da su svi potezi koje je Schmidt povukao u posljednjih šest mjeseci vodili funkcionalnijoj vladi, i Federacije i države.

    VOA: Da li su kritike koje su dolazile i od Islamske zajednice, koja je saopćila u to vrijeme da promjene poput nametnute reforme produbljuju podjele i segregacije, pogrešna procjena?

    ESCOBAR: Apsolutno. … Visoki predstavnik je zapravo povećao broj poslaničkih mjesta u Domu naroda, što znači da svaka grupa ima više predstavnika, uključujući i one koji ne pripadaju ni jednom od tri konstitutivna naroda. Visoki predstavnik je odlukom u stvari kreirao dodatni prostor da se čuje više glasova, i takva odluka nosi beneficije za svakog. Zato kažem da mene ove kritike zaista zbunjuju, posebno kritike onih koji kažu da je ovo urađeno da kao usluga jednima ili drugima. Povećan je broj predstavnika i to je jednostavno pozitivna promjena.

    VOA: Ustavni sud BiH treba u decembru glasati o ustavnosti Schmidtove odluke. Hoćete li ju nastaviti podržavati ukoliko ju Sud proglasi neustavnom?

    ESCOBAR: Zaista ne vidim zašto bi odluku Sud proglasio nevalidnom ili neustavnom. Ipak, moram vidjeti šta će Sud reći, kako bismo odlučili hoćemo li podršku nastaviti ili ne. Mi vjerujemo, moram ponoviti, da je odluka visokog predstavnika dobra za cijelu BiH.

    VOA: Bez obzira što će Bošnjaci imati manji broj glasova per capita?

    ESCOBAR: Ne vidim zašto bi se to moralo dogoditi… predstavnici se biraju po kantonima, i u svakom slučaju čvrsto vjerujem da ovo otvara dodatna vrata novim svježim licima, novim glasovima koji će biti dio federalnih institucija, a to je jednostavno pozitivna, a ne negativna promjena.

    VOA: Sankcije su uvijek efikasnije ako ih Amerika nameće uz suradnju saveznika. Britanija je uvela sankcije Željki Cvijanović, koja vodi identičnu politiku kao njen stranački šef Milorad Dodik, međutim Washington ih njoj nije uveo, naprotiv, nastavlja razgovarati s gospođom Cvijanović?

    ESCOBAR: Britanski proces sankcioniranja je sličan našem, ali nije identičan. Mi uvodimo sankcije na osnovu korupcije i antidejtonskih postupaka. Zato ne bih rekao da odbijamo uvesti sankcije Cvijanović, nego jednostavno nismo došli do te tačke gdje bismo jasno utvrdili da ih treba nametnuti i u ovom slučaju.

  • Španski premijer zbog Katalonije ukida krivično djelo pobune

    Španski premijer zbog Katalonije ukida krivično djelo pobune

    Španski premijer Pedro Sančez najavio je u četvrtak da će se ukinuti pojam “pobune” u krivičnom zakonu i zamijeniti prekršajem s blažom kaznom da bi se “smirila situacija u Kataloniji”, gdje je nekoliko separatističkih čelnika osuđeno za to krivično djelo.

    Za pobunu koja podrazumijeva pokušaj nasilnog sprječavanja provedbe zakona ili obnašanja legitimne vlasti, trenutno se u Španiji može izreći zatvorska kazna od 8 do čak 15 godina, ako je počinitelj državni službenik.

    Desetak katalonskih političkih čelnika pristaša osamostaljenja od Španije osuđeni su na teške kazne zbog pobune, nakon pokušaja odcjepljenja pokrajine 2017., što je bilo najgora politička kriza u novijoj španjolskoj povijesti. Katalonski separatistički čelnici su poslije pomilovani.

    U razgovoru za televizijski kanal La Sexta, Sanchez je rekao da će njegova Socijalistička stranka i partner Unidas Podemos, krajnja ljevica, u petak iznijeti u parlamentu nacrt zakona u kojemu bi se krivično djelo pobune zamijenilo drugim prekršajem koji bi se blaže kažnjavao.

    “Iznijet ćemo zakonodavnu inicijativu za reformu kaznenog djela pobune koje bi se zamijenilo krivičnom djelom usporedivim s onima u drugim europskim demokracijama: Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Belgiji i Švicarskoj”, rekao je Sančez.

    Novi prekršaj nazvao bi se “teškim remećenjem javnog reda” i kažnjavao bi se slično kao što je “predviđeno u kaznenom zakonu europskih demokracija”, dodao je.

    “Mislim da će ta inicijativa pomoći u smirivanju situacije u Kataloniji”, ocijenio je Sanchez.

    Španski premijer je rekao da sud i dalje goni bivšeg katalonskog predsjednika Čarlsa Puđdemona i drugih dvoje separatističkih čelnika koji su 2017. pobjegli u inozemstvo.

    “Krivična djela počinjena 2017. i ubuduće će biti u našem krivičnom zakonu, premda ne kao krivično djelo pobune, nego kao prekršaj nazvan teško remećenje javnog reda”, rekao je Sanchez.

  • Vučić zadovoljan razgovorima sa Makronom

    Vučić zadovoljan razgovorima sa Makronom

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je nakon sastanka u Parizu sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom da su razgovarali o Kosovu i Metohiji, da je zadovoljan razgovorima i da očekuje Makronovu posjetu Beogradu početkom sljedeće godine.

    On je rekao novinarima medija iz Srbije da je imao veoma dobar sastanak iz ugla bilateralnih i drugih odnosa.

    Što se tiče uvođenja sankcija Rusiji, Vučić je rekao da je to moguće jedino ako nad glavom Srbije bude visio “Damoklov mač”, što nije slučaj.

    Vučić je dodao da je pokazao Makronu sva dokumenta koja potvrđuju stavove Srbije u vezi sa posljednjim potezima Prištine, te sporazum o tablicama “KS” koje su statusno neutralne, kao i da je prenio želju da se situacija stabilizuje, ali i frustraciji srpskog naroda na Kosovu i Metohiji.

    On je dodao da je Makron rekao mnogo toga, ali nije sve za javnost, te dodao da ga doživljava kao iskrenog prijatelja Srbije i vjeruje da mogu da “potpisuju velike stvari” kada francuski predsjednik dođe u Beograd.

    Što se tiče Prištine, Vučić kaže da ne postoji razlog zbog kojeg bi bio optimističan, te dodao da je postojala mogućnost susreta sa premijerom samoproglašenog Kosova Aljbinom Kurtijem u Parizu, ali ne vjeruje da će ga biti.

    On je podsjetio da su Srbi sa Kosova i Metohije jasno napisali u saopštenju šta su uslovi za povratak u prištinske institucije, i da nema ništa od tog posla da se vrate, dok se ne formira ZSO i ukine odluka Prištine o tablicama.

    Vučić je rekao da je Srbija izdržala 270 dana najtežih pritisaka u savremenoj srpskoj istoriji, ali da nije uvela sankcije Rusiji.

    “Izdržali smo, jer su zaključci Savjeta za nacionalnu bezbjednost Srbije naša suština da čuvamo međunarodno javno pravo, osudimo one koji ga krše i uđu na teritoriju drugih zemalja, ali isto tako da ne uvodimo sankcije posebno ne prema onima koji su nas zaštitili i pomagali u očuvanju teritorijalnog integriteta Srbije”, rekao je Vučić.

    Na pitanje šta znači rusko povlačenje iz Hersona za Srbiju, Vučić je rekao da ne može da govori o tome, ali da je očigledno da postoje neki razgovori između Rusa i Amerikanaca koji mogu da vode nekom rješenju.

    “Nama to pokazuje koliko moramo da budem svesni da sami moramo da kreiramo svoju budućnost i o njoj brinemo i u vojničkokm smislu da sami o sebi brinemo, ako hoćemo da čuvamo svoju vojnu neutralnost i da sačuvamo dobar odnos sa svim prijateljim i na Istoku i na Zapadu”, rekao je Vučić, dodajući da je jasno koliko je pozicija Srbije teška.

    Vučić boravi u dvodnevnoj posjeti Parizu gdje će sutra učestvovati na petom Pariskom forumu o miru, a sutra ga očekuje i radni ručak sa visokim predstavnikom EU Žozepom Boreljom i specijalnim predstavnikom EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslavom Lajčakom.