VRBAS Media

Autor: INFO

  • Čović o formiranju vlasti u FBiH

    Čović o formiranju vlasti u FBiH

    Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u izjavi za medije komentarisao je formiranje vlasti u FBiH poručivši da ne vidi nijedan razlog da visoki predstavnik Christian Schmidt interveniše, naglasivši da sigurno idu u uspostavu Vlade FBiH.

    Čović je tako reagovao na pozive stranaka Osmorke da kod uspostave vlasti u Federaciji BiH, Schmidt dodatno interveniše.

    “Ne vidim nijednog razloga. Mislim da je visoki predstavnik intervencijama uradio ono što je trebao. Mi ćemo vjerovatno u naredna dva dana imati premijera i dva zamjenika koji će imati mandatara. Ići će se u uspostavu Vlade. Ne vidim nijednog razloga da bilo ko interveniše”, kazao je Čović.

    Nije htio komentarisati izjavu Bakira Izetbegovića kako Dodika i njega treba svesti na pravu mjeru.

    “Ne znam, stvarno, nikad nisam to komentarisao. Čuo sam neki dan Konakovića kako će trebati vremena da se dostigne trećina da bi išli dalje. Ali, ja ne bih komentarisao bilo koga od dužnosnika. To su kolege s kojima sam radio, svako ima svoje viđenje. Politički život je takav, na izborima se to provjeri, iskomunicira, iza toga se pravi vlast”, istakao je.

    Poručio je da će oni, kao i Vijeće ministara, napraviti i Vladu FBiH uskoro.

    “Kao što smo definisali Posavsku vladu. Idemo raditi dalje. Želim svakome dobro zdravlje i mudrosti u vođenju političkog života za dobro onih koje oni predstavljaju. Ja se trudim da u ime hrvatskog naroda radim to najbolje za hrvatski narod”, zaključio je.

  • Bocan-Harčenko: Novi šef misije NATO u Beogradu bavi se uvlačenjem Srbije u Alijansu

    Bocan-Harčenko: Novi šef misije NATO u Beogradu bavi se uvlačenjem Srbije u Alijansu

    Novoimenovani šef misije NATO u Srbiji general Đampjero Romano pokazao je licemjerstvo kada je kazao da se zalaže za partnerstvo sa Beogradom uz poštovanje neutralnosti, dok će se u stvarnosti baviti uvlačenjem Srbije u saradnju sa Alijansom, izjavio je ambasador Rusije u Beogradu Aleksandar Bocan-Harčenko.

    Razumije se da je u ovom slučaju najbitnije da se Srbi bilo kojim sredstvima natjeraju da pređu preko prošlosti, da zaborave na zločinačku NATO agresiju 1999. godine. Otud i lukava uvjerenja Romana da je neophodno “ići napred”, “gledati ka boljoj budućnosti”, rekao je Bocan-Harčenko.

    Bocan-Harčenko je tako reagovao na intervju novoimenovanog šefa misije NATO u Srbiji generala Đampjera Romanoa jednom beogradskom mediju koji je poručio da NATO navodno ne ratuje protiv Rusije.

    Ruski ambasador ističe da njegova razmišljanja i izjave pokazuju suprotno.

    • Na primjer, general poziva na “pobjedu nad Putinom”. Takav cilj stavlja samo zaraćena strana, zar ne? Govoreći o mitološkoj ruskoj prijetnji, Romano informiše o povećanju snaga Alijanse na istočnom krilu. Dakle, priznaje: pakt zapravo sve bliže prilazi našim granicama, očigledno sa neprijateljskim namjerama, a to je definisano i u novom strateškom konceptu NATO-a – kazao je Bocan-Harčenko.

    Ambasador Rusije u Srbiji kaže da je Moskva, baš zbog te direktne prijetnje po bezbjednost Rusije, koju stvara Alijansa, između ostalog i u Ukrajini, bila primorana da započne specijalnu vojnu operaciju.

    • A isporuke Kijevu smrtonosnog naoružanja, čime se general tako ponosi? Zar to nije učešće u oružanom konfliktu? Ukrajina je samo oruđe u rukama SAD i njihovih saveznika po NATO paktu – ocjenjuje Bocan-Harčenko.

    Ambasador napominje da se general NATO navodno zalaže za poštovanje međunarodnih zakona, a ne precizira kojih.

    • Vjerovatno, onih poput arbitrarnih “pravila” zajedničkog Zapada. Po kojim zakonima je kijevski režim 2014. godine osvojio vlast nakon državnog udara, organizovanog uz podršku Zapada? Po kojim zakonima dugi niz godina Ukrajina se napumpava oružjem, kojim se uništava civilno stanovništvo Donbasa? Naši vojnici će i dalje eliminisati ta naoružanja – poručio je Bocan-Harčenko.

    Dodaje da je u intervjuu sa generalom NATO stvorena izopačena slika o dešavanjima na frontu u Ukrajini.

    • Ruske trupe uspješno nastavljaju svoju oslobodilačku misiju. Preporučujemo da se prate izvještaji Ministarstva odbrane Rusije – kazao je Bocan-Harčenko.
  • Broj žrtava razornog zemljotresa premašio 15.000, pomoć stiže sa svih strana

    Broj žrtava razornog zemljotresa premašio 15.000, pomoć stiže sa svih strana

    Broj poginulih u katastrofalnim zemljotresima koji su u ponedeljak pogodili Tursku i Siriju povećao se na najmanje 15.383, saopštile su danas turske i sirijske vlasti.

    Turska agencija za vanredne situacije saopštila je danas da se broj žrtava u Turskoj povećao za više od 3.000 za nekoliko sati i sada iznosi 12.391.

    Ukupan broj poginulih u Siriji je najmanje 2.992, uključujući 1.730 u oblastima pod kontrolom pobunjenika na sjeverozapadu, prema podacima grupe civilne odbrane „Beli šlemovi”, a 1.262 ljudi je poginulo u dijelovima Sirije pod kontrolom vlade, javili su sirijski državni mediji, prenio je Si-En-En (CNN).

    Broj povređenih u Turskoj povećao se na 62.914, saopštila je agencija za vanredne situacije, navodeći da se operacije potrage i spasavanja nastavljaju, a da potragu otežavaju niske temperature, javio je Rojters.

    U Turskoj je proglašena vanredna situacija na tri mjeseca u 10 provincija, a pomoć stiže iz cijelog svijeta.

    Dva snažna zemljotresa pogodila su jugoistok Turske u ponedeljak ujutru, gotovo potpuno uništivši nekoliko gradova, a zemljotres kod Gazijantepa bio je jačine 7,8 stepeni po Rihteru.

    Među humanitarcima su i pripadnici specijalističkog tima za traganje i spasavanje iz ruševina Uprave civilne zaštite Republike Srpske, koji sa pripadnicima AFAD-a pomažu u potrazi i spasavanju stanovništva, piše RTRS.

    Raspoređeni su u gradu Kahran – man – marašu, gdje je i bio epicentar zemljotresa.

    Danas će ka Turskoj, iz Republike Srpske krenuti novi konvoj pomoći kopnenim putem.

  • Zelenski na evropskoj turneji, traži dodatno naoružanje Ukrajine

    Zelenski na evropskoj turneji, traži dodatno naoružanje Ukrajine

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski nalazi se na evropskoj turneji, tokom koje od evropskih saveznika traži dodatnu vojnu pomoć i isporuke savremenog naoružanja i municije.

    Zelenski je juče boravio u Londonu, gde se sastao sa premijerom Rišijem Sunakom, kao i sa kraljem Čarlsom Trećim. Obratio se i britanskom parlamentu, zahvalivši na dosadašnjoj pomoći.

    Jedna od glavnih tema razgovora Zelenskog i Sunaka je bilo obezbjeđivanje naprednih, borbenih aviona Kijevu. Tim povodom iz Londona je poručeno da je prvi korak koji bi mogao da vodi ka obezbeđivanju aviona – obuka ukrajinskih pilota za upravljanje NATO avionima na proljeće.

    Zelenski je sa Sunakom obišao i ukrajinske vojnike, koji se nalaze na obuci za upravljanje tenkovima “čelendžer 2”.

    U sklopu evropske turneje, Zelenski je otišao i u Pariz, na večeru “iza zatvorenih vrata” sa predsjednikom Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Olafom Šolcom.

    I Makron i Šolc su poručili da se nastavlja podrška Ukrajini u ratu protiv Rusije, a njemački kancelar je naglasio i da je Ukrajini mjesto u evropskoj porodici.

    Očekuje se da će ukrajinski predsjednik danas otputovati u Brisel na Samit lidera zemalja članica EU, od kojih će zatražiti više oružja za borbu protiv Rusije i ubrzano napredovanje Kijeva u procesu pridruživanja EU, potvrdio je jedan visoki ukrajinski zvaničnik, prenosi Rojters.

    U međuvremenu, njemački ministar odbrane Boris Pistorijus izjavio je da bi zapadni partneri prvu turu borbenih tenkova “leopard 2” mogli da isporuče Ukrajini u prva tri ili četiri mjeseca ove godine.

    I premijer Portugalije Antonio Košta izjavio je da je počela popravka nekoliko portugalskih tenkova “Leopard 2”, te da će tri takva tenka sljedećeg mjeseca biti poslata u Kijev.

    Povodom najnovijih aktivnosti Kijeva na obezbjeđivanju dodatnog naoružanja sa Zapada, Moskva upozorava da će sve oružje koje bude isporučeno Ukrajini biti i uništeno.

    Ruska ambasada u Londonu upozorila je britanske vlasti da ne šalju borbene avione u Ukrajinu, ističući da bi takav potez imao “vojne i političke posledice po evropski kontinent i ceo svet”, prenosi Tas.

    Jučerašnji dan obilježile su nove tenzije na relaciji Moskva-Vašington, nakon što je nagrađivani američki novinar objavio tvrdnje da su eksplozivne naprave ispod ruskog gasovoda Sjeverni tok 2, u junu prošle godine, postavili ronioci američke mornarice, po nalogu predsjednika SAD Džozefa Bajdena.

    Moskva je pozvala SAD da se izjasne o svojoj ulozi u ovoj eksploziji, dok Vašington demantuje ove navode, ističući da je reč o potpunoj laži.

  • Konferencija “Balkan solar samit” u Banjaluci

    Konferencija “Balkan solar samit” u Banjaluci

    U Banjaluci će danas i sutra biti održana prva konferencija posvećena solarnoj industriji i energetici “Balkan solar samit”.

    Konferenciji će prisustvovati oko 350 zvanica iz regiona.

    Na konferenciji će biti riječi i o trgovanju obnovljivim izvorima energije i uspostavljanju berze električne energije.

    U Banjaluci će danas i sutra biti održana prva konferencija posvećena solarnoj industriji i energetici “Balkan solar samit”.

    Konferenciji će prisustvovati oko 350 zvanica iz regiona.

    Na konferenciji će biti riječi i o trgovanju obnovljivim izvorima energije i uspostavljanju berze električne energije.

  • Evropski lideri će pozvati Srbiju i samoproglašeno Kosovo da iskoriste “istorijsku priliku” koju nudi plan EU

    Evropski lideri će pozvati Srbiju i samoproglašeno Kosovo da iskoriste “istorijsku priliku” koju nudi plan EU

    Šefovi država i vlada Evropske unije (EU) će na samitu koji se održava danas i sutra, 9.i 10. februara, razgovaraće, između ostalog, i o dijalogu Srbije i samoproglašenog Kosova.

    Zvaničnici EU su potvrdili da je ova tačka uvrštena u dnevni red u posljednjem trenutku. Dijalog o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije bit će obuhvaćen i u zaključcima sa samita.
    S obzirom da je u posljednje vrijeme, više nego ikada ranije, normalizacija odnosa Kosova i Srbije stavljena u fokus – a sve nakon objavljivanja francusko-njemačkog plana, evropski zvaničnici su zaključili da je neophodno naglasiti i težiti ka napretku u odnosu ove dvije države.

    “Evropski savjet pozdravlja evropski prijedlog za postavljanje odnosa između obe strane na novu i održivu osnovu kao istorijsku šansu koju obje strane trebaju iskoristiti u cilju ostvarivanja svoje evropske perspektive”, navodi se u nacrtu zaključaka u koji Radio Slobodna Evropa (RSE) ima uvid.

    Takođe će, putem zaključaka, apelovati za obe strane stranama da “u potpunosti i bez uslova sprovedu”, obaveze na koje su one se obavezale u okviru dijaloga, uključujući sporazume iz 2013. i 2015. godine o stvaranju Zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu (ZSO).


    Premijer Kosova Albin Kurti je ranije tokom ove sedmice, nakon sastanka sa Miroslavom Lajčakom, izjavio da prihvata prijedlog EU za normalizaciju odnosa Kosova i Srbije.

    Inače, u francusko-njemačkoj inicijativi koja je trenutno u fokusu, za Beograd je, kako je to izjavio predsjednik Aleksandar Vučić, najspornija tačka koja se odnosi na članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama.

    No, ipak, Vučić smatra da bez obzira kako Srbija odgovorila na taj zahtjev, tok dešavanja je već predodređen.

  • Kako se Rusija izvukla?

    Kako se Rusija izvukla?

    Rusija je preživela godinu dana sankcija investirajući kao nikada do sada.

    Blumberg navodi i da Rusija nastoji tako da se izvuče iz samonametnute ekonomske krize koja je pretila da izazove najdublju recesiju tokom više od dve decenije vladavine predsednika Vladimira Putina.

    Kako je navedeno, ruske kompanije su morale da troše da bi zamenile uvoz i diverzifikovale trgovinu.

    Nagli izvoz robe usmeravao je kapital u kase vlade i kompanija podstičući rast poslovnih investicija, koji je bio bez presedana tokom prethodnih ekonomskih kontrakcija.

    Tako su velike i male kompanije trošile na zamenu strane opreme i softvera ili su usmeravale novac u izgradnju novih lanaca snabdevanja, kako bi došle do alternativnih tržišta.

    Iako suočena sa početnim predviđanjima da će doći do pada kapitalnih izdataka do 20 odsto, Rusija je zabeležila povećanje od šest odsto u 2022. godini.

    Ruske investicije su se ovog puta pokazale kao otporne na recesiju.

    Iako centralna banka i rusko Ministarstvo ekonomije predviđaju period stabilnosti ili samo blagi pad, Bloomberg Economics predviđa da će se investicije u osnovna sredstva smanjiti za pet odsto u 2023. godini, što je velika kočnica za ekonomiju za koju se očekuje da će se smanjiti za 1,5 odsto.

    Takođe, navodi da je ruska recesija drugačija od bilo koje pre nje.

    “Tokom uobičajenog pada, privatne investicije imaju najveći udarac, dok potrošnja domaćinstava opada manje. Ali, ne i ovog puta. Procenjujemo da će ova anomalija nestati 2023. jer velika neizvesnost i rizici poslovanja u Rusiji smanjuju investicije”.

    Dok je Rusija pokušavala da se izbori sa nestašicama izazvanim sankcijama, nicala su nova privatna preduzeća, od kojih su mnoga podržana državnim zajmovima ili subvencijama.

    Tako u regionu Pskov na zapadu Rusije fabrika će proizvoditi industrijske baterije, kako bi pomogla u zameni uvoza.

    Na primer, hemijsko preduzeće pokrenuto u Čuvašiji na Volgi planira da proizvodi vodonik peroksid u količinama koje bi trebalo da u potpunosti zadovolje domaću potražnju.

    U blizini Moskve, pogoni su počeli da proizvode hidrauličku opremu i lekove.

    Takođe, nestanak velikog broja uvoznih proizvoda postao je jedna od sila koje izobličavaju rusku ekonomiju u vreme rata, podstičući rast zasnovan na manje sofisticiranoj tehnologiji, ka onome što je njena centralna banka nazvala “obrnutom industrijalizacijom”.

  • Demonstracija sile Sjeverne Koreje

    Demonstracija sile Sjeverne Koreje

    Sjeverna Koreja održala je noćnu vojnu paradu u Pjongjangu povodom obeležavanja 75. godišnjice od osnivanja svoje vojske.

    Na paradi je prikazan dosad najveći broj interkontinentalnih balističkih projektila, objavila je državna novinska agencija KCNA.

    Severnokorejski predsednik Kim Džong Un prisustvovao je vojnoj paradi sa svojom ćerkom, za koju se smatra da je moguća naslednica oca na čelu Severne Koreje, preneo je Rojters.

    Državni mediji su objavili da je Severna Koreja na paradi prikazala više interkontinentalnih balističkih projektila (ICBM) nego ikada ranije, taktičke nuklearne jedinice i nagovestila novo oružje na čvrsto gorivo.

    Snimci koje su objavili državni mediji pokazuju čak 11 hvasong-17 najvećih interkontinentalnih raketa u Severnoj Koreji, za koje se pretpostavlja da imaju veoma veliki domet, objavila je britanska agencija.

    Hvasong-17 je prvi put testiran prošle godine, a Pjongjang je napredovao u svom programu balističkih projektila i lansiranju većih i naprednijih raketa, uprkos rezoluciji i sankcijama Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija.

  • Šmit tvrdi da ga političari iz Srpske tajno kontaktiraju

    Šmit tvrdi da ga političari iz Srpske tajno kontaktiraju

    Bilo je prethodnih godina trenutaka u kojima smo se Milorad Dodik i ja povremeno susretali. Dugo se poznajemo. Prije dvije godine smo razgovarali telefonom o mom imenovanju, i tada mi je ponudio da se sretnemo, ali se čini da ga je u međuvremenu napustila hrabrost.

    Tvrdi ovo u intervjuu za NIN visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit, čiji mandat Republika Srpska ne priznaje.

    On ističe da je nekada bolje ne razgovarati, već pustiti da se priča sama razvije.

    U jednom intervjuu ste izjavili da je bilo signala da zvaničnici iz Srpske žele da se sastanu i razgovaraju s Vama. Ko Vas je kontaktirao, kada i kojim povodom?
    Ponekad ljudi kontaktiraju sa mnom ili sa nekim iz mog tima, ali ne žele da se njihovo ime pominje u javnosti, i to poštujem.

    Vaš dolazak na mjesto Visokog predstavnika obilježile su kontroverze. Dvije stalne članice Savjeta bezbjednosti UN, Kina i Rusija, ne priznaju Vaše imenovanje, jer niste prošli proceduru u UN. Ne priznaju vas ni zvaničnici Republike Srpske i, bar zvanično, odbijaju da se sa Vama sastanu. Kako gledate na to?
    To se sve čini komplikovanijim nego što mora da bude. Čini mi se da Rusija nije mnogo o tome razmišljala, jer ne vidim razlog za njihovo protivljenje – moji prethodnici su imenovani na isti način. Vidim, međutim, mogućnost za radne kontakte sa Srpskom, a imam i prednost jednoglasne podrške međunarodne zajednice, ako izuzmemo Rusiju. Moj prethodnik, Valentin Incko, nije imao tu privilegiju. Bio je prepušten sebi. Ako neko ne želi da razgovara sa mnom, može da razgovara sa EU ili SAD. Mimo toga, srećan sam što u stvarnosti sve ide pristojno, i što Beograd i Banjaluka različito gledaju na situaciju.

    Кako to Beograd gleda?
    U Beogradu me dočekuju sa svim počastima. Nisu važne počasti, naravno, nije to ništa lično, već je važno što se moja funkcija i dužnost prihvata. Dopustite mi da kažem i da koristim to što sam u ovom regionu već 30 godina, na ovoj ili onoj funkciji, pa mi je prednost i to što mnoge ljude poznajem.

    Novi nesporazum s liderima Republike Srpske je, ipak, izbio kada je 9. januara ove godine obilježavala svoj dan, a Ustavni sud BiH ovaj događaj proglasio neustavnim. Rekli ste da se mogu slaviti i državni praznici i praznici entiteta, ali na drugačiji način. Šta je za vas bilo sporno, orden dodijeljen Putinu ili nešto drugo?
    Orden dodjeljen Putinu jeste posebna priča, a savjetovao bih Dodiku da to ne čini. Nije važno što je Putin Rus, već to što je u Evropu donio rat. Način na koji se 9. januar proslavlja opterećuje druge. Gotovo je vrijeme pseudovojnih parada. Kulturni i integrativni pristup bi bio u redu. Pitanje je šta Dodik hoće da pokaže performansima u ovom stilu. Mislim da je politička tolerancija neophodna ako razmišljamo o evropskim ili regionalnim integracijama, a Dodik se u mlađim danima činio otvorenim upravo za tako nešto. Mislim da bi se sa mnom saglasio kada sam ga prvi put sreo, 2008. ili 2009.

    BiH je u neobičnoj situaciji povodom rata u Ukrajini. Država je uvela sankcije Rusiji zbog agresije, a istovremeno Dodik ne krije svoju bliskost s Putinom. Kako gledate na ovu činjenicu?
    Mislim da većina stanovnika BiH, nezavisno od nacionalnosti, ne želi bilo kakvu umiješanost u taj rat, jer su toga imali dosta. BiH je suviše mala da bi se igrala sa svjetskim silama. Nije potrebno poricati veze s Rusijom, sa ruskom kulturom. Nekada, međutim, morate da budete jasni. Prijatelju morate da kažete da griješi. Vladimire Vladimiroviču, griješite. I to ne razumijem u Dodikovom ponašanju.

    Šta Dodik pokušava da pokaže bliskošću s Putinom?
    Teško mi je da zamislim da Putin zavisi od Dodika. Nadam se, onda, da to ne znači kako Dodik misli da zavisi od Putina. Ako ne zavisi, bilo bi bolje da pokaže nezavisan stav. Ne vidim da se bilo ko tako ponaša. Ako Dodik nešto duguje Putinu, a ne znam šta bi to moglo da bude, imamo problem.

    Kako gledate na to što Dodik često govori o referendumu o nezavisnosti Republike Srpske?
    O referendumu je počeo da govori još 2014. ali je jasno – Dodik nema pravo da organizuje referendum o nezavisnosti Srpske, on ne bi bio zakonit po Dejtonskom ustavu. Ponudio bih mu sljedeće – ako imate precizne ideje o budućoj saradnji unutar države, molim vas da sjednemo i razgovaramo o Ustavu, ali ne o referendumu. Dodao bih i da su prošla vremena u kojima je mogao da računa na većinu.

    Da li je to pitanje bitno za njegove glasače?
    Po onome što znamo, nije. Većina ne mari za to, već za bolje uslove života. Referendum je populistički instrument kojim se iz javnosti sklanjaju druge teme. Preporučio bih mu da radi u korist ljudi, da govori o stvarnim pitanjima. Vjerovatno bi trebalo da razmisli i o tome da je predsjednik Srbije jasno rekao da poštuje teritorijalni integritet BiH.

    Nedavno ste se u Londonu predložili finansijsko uslovljavanje Republike Srpske umjesto sankcionisanja političara. Zašto ste to predložili i da li ste svjesni da bi ta mjera više pogodila građane nego političare?
    Već smo govorili o finansijskom uslovljavanju. EU i Njemačka smatraju da će to prisiliti političare na racionalno ponašanje, što će povećati šanse da novac zaista stigne do naroda.

  • Milorad Dodik tvrdi da je Republika Srpska finansijski stabilna

    Milorad Dodik tvrdi da je Republika Srpska finansijski stabilna

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da će ova godina iz niza razloga biti izazovna i teška, ali da Srpska ulaže napore da sačuva radna mjesta, održi finansijsku stabilnost i normalno funkcionisanje.

    Dodik je istakao da je trenutno zabilježen rekordan broj zaposlenih u Republici Srpskoj, 289.000, dok je prije desetak godina bilo duplo manje.

    – U vrijeme kada sam bio premijer Srpske zaposlenih je bilo oko 140.000. Kada smo preuzeli vlast naš domaći proizvod u apsolutnom iznosu iznosio je 4,1 milijardu, a danas je 13 milijardi – rekao je Dodik večeras za ATV.

    On je podsjetio i da su neto plate u Republici Srpskoj prošle godine povećane za 13,9 odsto.

    – Na pravi način parirali smo inflatornim udarima koji su bili veoma teški, tako što smo više od 650 miliona KM uložili u sanaciju inflatornih udara kroz povećanje plata, socijalne intervencije, jednokratne podrške i drugo – naveo je Dodik.

    Dodik je istakao da je trenutno zabilježen rekordan broj zaposlenih u Republici Srpskoj, 289.000, dok je prije desetak godina bilo duplo manje.

    – U vrijeme kada sam bio premijer Srpske zaposlenih je bilo oko 140.000. Kada smo preuzeli vlast naš domaći proizvod u apsolutnom iznosu iznosio je 4,1 milijardu, a danas je 13 milijardi – rekao je Dodik večeras za ATV.

    On je podsjetio i da su neto plate u Republici Srpskoj prošle godine povećane za 13,9 odsto.

    – Na pravi način parirali smo inflatornim udarima koji su bili veoma teški, tako što smo više od 650 miliona KM uložili u sanaciju inflatornih udara kroz povećanje plata, socijalne intervencije, jednokratne podrške i drugo – naveo je Dodik.

    On je naglasio da je u ovom mjesecu Vlada Republike Srpske obezbijedila sredstva za isplatu penzija, što iznosi između 130.000 i 140.000 na mjesečnom nivou, te podsjetio da je 1998. godine ukupan godišnji nivo isplata penzija bio 9,6 miliona.

    – Danas je prosječna plata u Republici Srpskoj 1.211 KM i to nije rezultat samo inflacije, kako neki žele da pokažu, nego i naših uloženih napora u borbi protiv inflacije – napomenuo je Dodik.

    Kada je riječ o energetici, Dodik je istakao da Republika Srpska u normalnim okolnostima ima sigurnu proizvodnju električne enrgije, dovoljnu za potrebe stanovništva Srpske.

    -Ostaćemo fokusirani i na redovno snabdijevanje naftom i naftnim derivatima. Nismo veliki zavisnici od gasa, te ćemo pokušati da razvijemo neke druge alternativne izvore energije, kao što je vjetar, sunce i drugo – naveo je Dodik.

    On je rekao da Republika Srpska proizvodi i dovoljne količine hrane, te da je plan da se napravi mehanizam da proizvođači koji koriste republičke podsticaje svoje proizvode prvo ponude domaćem tržištu.

    -Subvencije za poljoprivrednu proizvodnju smo sa 70 miliona KM povećali na 180 miliona KM i ovih dana sa predstavnicima poljoprivrednih proizvođača razgovara se o tome kako na pravi način modelirati pravilnik o raspodjeli, koji će zadovoljiti što veći broj proizvođača – istakao je Dodik.

    Kada je riječ o akcizama na gorivo, Dodik je napomenuo da je potrebno dobro analizirati situaciju, pa onda odlučiti o njihovom ukidanju.

    – Akcize na naftu i naftne derivate idu isključivo na izgradnju i održavanje puteva, auto-puteva i osnovica su za zaduživanje kod evropskih banaka, kada razmatraju da li da odobre kredit za izgradnju auto-puta – rekao je Dodik.

    On je napomenuo da je to veoma osjetljivo pitanje, te da bez obzira na to što država ima potrebu i za većim stopama to u ovom trenutku nije moguće imati.

    -Ali, isto tako ne smije ni da ih ukine zbog sebe i zbog budućnosti, te ako želimo da dalje gradimo auto-puteve, onda akcize moramo zadržati bar na ovom nivou na kojem su sada – rekao je Dodik.