Autor: INFO

  • Vučić: Razgovarali smo, ovo je neki novi nivo

    Vučić: Razgovarali smo, ovo je neki novi nivo

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ugostio je predsednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva.Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i njegov azerbejdžanski kolega Ilham Alijev potpisali su sporazum o osnivanju Saveta za strateško partnerstvo između Srbije i Azerbejdžana.Sporazume vlada Srbije i Azerbejdžana o readmisiji potpisali su ministri unutrašnjih poslova dve zemlje, Bratislav Gašić i Vilajat Ejvazov.

    Memorandum o razumevanju Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Vlade Srbije i azerbejdžanskog ministarstva digitalnog razvoja i saobraćaja potpisali su Goran Vesić i Rašat Nabijev.

    Sporazumi su potpisani i iz oblasti trgovine, socijalne sigurnosti, saradnje malih i srednjih preduzeća.

    Medijima se prvo obratio predsednik Srbije.

    “Poštovani predsedniče Alijev, dragi prijatelju, poštovani ministri u Vladi Azerbejdžana srećan sam što možemo da ugostimo iskrenog prijatelja Srbije. Imali smo niz kvalitetnih razgovora”, naveo je Vučić.

    Istakao je da mu je žao zato što zbog mnogih obaveza predsednik Azerbejdžana neće moći da ostane duže u Beogradu.

    “Nadam da će nam ponovo uskoro doći. Srbija i Azerbejdžan imaju mnogo toga zajedničkog. I jedna i druga zemlja drže do svog teritorijalnog integriteta, i borimo se na međunarodnom poretku zasnovan na Povelji UN. Naučio sam od predsednika Alijeva da je malo od međunarodnog prava ostalo, malo se zemalja drži toga”, rekao je predsednik Srbije.

    On je dodao da su naši odnosi sa Azerbejdžanom podignuti na novi nivo.

    Vučić je izrazio očekivanje da će u naredih 20 dana otići u posetu Azerbejdžanu i da se nastavit razgovor o važnim pitanjima i prodube dogovori o strateškoj saradnji.

    Predsednik Srbije je poručio da ćemo čuvati našu državu bar upola uspešno kao Azerbejdžan i istakao da mi umemo da prepoznamo svoje prijatelje.

    Nakon predsednika Srbije, obratio se predsednik Azerbejdžana.

    Alijev je istakao da potpisana dokumenta predstavljaju pravni osnov za odnose dve zemlje.

    Predsednik Azerbejdžana Ilham Alijev na zajedničkoj konferenciji sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem rekao je danas da je osnovni faktor razvoja naše dve zemlje prijateljstvo između njega i Vučića.

    “Uspešno sarađujemo u brojnim oblastima. Srbija i Azerbejdžan su podržavali uvek jedini druhe u međunarodnoj areni”, rekao je Alije.

    “Vučića i mene vezuje prijateljstvo, i to je osnovni faktor za razvoj naših odnosa. Dokumenta koja se odnose na strateško partnerstvo su od ogromnog značaja. Srbija i Azerbejdžan su uvek podržavali jedni druge u međunarodnoj areni, i kao što je Vučić rekao podržavamo jedni druge u borbi za teritorijalni integritet”, kazao je on.

    Alijev je istakao da su delovi naše dve zemlje bile dugo pod okupacijom, i podsetio na rezolucije UN, i da ti problemi nisu bili rešavani.

    “To pokazuje da odluke i Rezolucije koje donose međunarodne organizacije jesu selektivne. Ponekad SB UN usvaja rezolucije danima, ponekada treba nekoliko sati, ali kada su u pitanju naše zemlje, mi smo morali da čekamo 27 godina”, istakao je predsednik Azerbejdžana.

    On je dodao da je njegova zemlja morala da pribegne sili i pravu na samoodbranu, i da to pravo ima svaka zemlja.

  • Težak udes kod Mrkonjić Grada, dvije žene prevezene na UKC

    Težak udes kod Mrkonjić Grada, dvije žene prevezene na UKC

    Dvije ženske osobe povrijeđene su u saobraćajnoj nezgodi koja se juče dogodila u mjestu Surjan kod Mrkonjić Grada.

    Do udesa je došlo kada je pežo, kojim je upravljala N.G. iz Šipova, sletio sa puta.

    Osim vozačice u nezgodi je povrijeđena i saputnica A.I, takođe iz Šipova, saopšteno je iz PU Mrkonjić Grad.

    Povrijeđene žene su prevezene na Univerzitetski klinički centar Republike Srpske.

  • Stevandić u Banjaluci ugostio Ivana Stoilkovića

    Stevandić u Banjaluci ugostio Ivana Stoilkovića

    Predsjednik NSRS dr Nenad Stevandić ugostio je predsjednika Demokratske partije Srba u Sjevernoj Makedoniji i poslanika u makedonskom Parlamentu, Ivana Stoilkovića.

    “Srpski narod u Makedoniji dušom osjeća i zna da Republika Srpska nije samo mjesto na karti, već da je to bratska zemlja koja u svakom momentu brine za vaskoliko Srpstvo i trudi se da na svaki način dokaže svoju podršku posebno Srbima u regionu.
    Ovakvi susreti skoro uvijek imaju pozitivan odraz i kvalitetan uticaj na srpsko nacionalno biće u Makedoniji i podsticaj na borbu za ostvarivanje prava našeg naroda i svakako jačanje osjećaja nacionalne pripadnosti” izjavio je tom prilikom Nenad Stevandić.

    Stevandić je rekao da se nada da će završeni popis stanovništva u Makedoniji ojačati poziciju srpskog naroda, i da će se kao posljedica toga veze sa Republikom Srpskom i maticom Srbijom samo ojačati, na korist, ne samo srpskog, već i makedonskog i drugih naroda.

  • Krim pada? Poznato i kada

    Krim pada? Poznato i kada

    Poslednjih dana brojni ruski političari diskutuju o mogućem ukrajinskom napadu na ključno poluostrvo.

    Krim ima strateški značaj i za Ukrajinu i za Rusiju jer se nalazi na Crnom moru, ali ne treba potceniti ni njegov simbolički značaj.

    Bivši komandant ruskog vazduhoplovstva Viktor Bondarev smatra da Ukrajina nema “ni resurse ni vojni potencijal” da vrati Krim pod sopstvenu kontrolu.

    Istovremeno, ruski parlamentarac Andrej Guruljov poziva Kremlj da izračuna mogućnost da Ukrajinci krenu u napad uz podršku NATO-a.

    Njegov kolega iz ruskog parlamenta Mihail Šeremet upozorio je ukrajinske trupe da će zadobiti “veliki završni udarac” ako krenu u ofanzivu na Krim, piše Skaj njuz.

    Kada su Rusi u februaru započeli vojnu invaziju na Ukrajinu, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je u početku bio oprezan da javno izrazi svoje ambicije da oslobodi Krim. Međutim, kako rat odmiče i kako Ukrajinci sve više napreduju na bojnom polju, Zelenski sve otvorenije šalje poruke da smatra Krim ukrajinskom teritorijom i da će ga ukrajinski vojnici ponovo zauzeti.

    Zamenik ukrajinskog ministra odbrane Volodimir Havrilov rekao je da bi ukrajinske snage mogle da se vrate na Krim do kraja decembra, dok bi ceo rat sa Rusijom trebalo da bude završen do proleća. On smatra da je ponovno zauzimanje Krima “samo pitanje vremena” i tvrdi da bi takvom scenariju mogao da doprinese neki nepredvidivi događaj u Rusiji, poput iznenadnog pada Putinovog režima.

    “Možemo da zakoračimo na Krim, na primer, do kraja decembra. Moguće je, moguće je. Nije isključeno”, rekao je Havrilov.

    Međutim, britanski vicemaršal u penziji Šon Bel podseća da je Krim veliki deo ruske istorije i da Rusija nikada nije smatrala Krim neruskim.

  • SAD kritikovale BiH zbog glasanja o Iranu

    SAD kritikovale BiH zbog glasanja o Iranu

    Prema dostupnim informacijama, Bosna i Hercegovina se našla na listi suzdržanih zemalja prilikom glasanja u Generalnoj skupštini UN-a o masovnom kršenju ljudskih prava u Iranu, a potez su osudile Sjedinjene Američke Države.

    “SAD žale što je BiH bila suzdržana prilikom glasanja o rezoluciji Trećeg odbora Generalne skupštine UN-a o stanju ljudskih prava u Iranu 16. novembra kojom se Iran poziva da prestane koristiti prekomjernu silu protiv mirnih demonstranata, uključujući žene i djecu“, poručeno je iz američke ambasade u Sarajevu.

    Od BiH se očekuje, naglašeno je, da pruži veću podršku osnovnim ljudskim pravima iranskog naroda kao i nastavak usklađivanja sa stavovima Europske unije na putu BiH ka euroatlantskim integracijama.

    “Sjedinjene Države su čvrste u svojoj predanosti podršci iranskom narodu koji protestuje širom zemlje i zahtijeva odgovornost svoje vlade. Nastavit ćemo pozivati iranske dužnosnike i vladine institucije na odgovornost za njihova kršenja ljudskih prava i masovno potiskivanje iranskog naroda”, navodi se u saopštenju.

    Podsjećamo, prema dostupnim informacijama, BiH se našla u skupini suzdržanih zemalja tokom glasanja o rezoluciji koju su inicirale ili podržale zapadne zemlje. Za rezoluciju kojom se osuđuju masovna kršenja ljudskih prava u Iranu glasovalo je 78 zemalja članica UN, 28 je bilo protiv, dok je 67 članica UN bilo suzdržano, uključujući stalnog predstavnika BiH Svena Alkalaja.

  • Putin: Rusija spremna da poveća izvoz đubriva

    Putin: Rusija spremna da poveća izvoz đubriva

    Moskva je spremna da poveća izvoz đubriva i da radi sa apsolutno svim partnerima u toj oblasti, izjavio je danas predsjednik Rusije Vladimir Putin.

    “Spremni smo da ovaj posao proširimo sa svim partnerima bez izuzetka”, rekao je Putin na sastanku sa šefom Komisije za proizvodnju i trgovinu mineralnih đubriva (RSPP) Dmitrijem Mazepinom, prenosi Tas s.

    On je dodao da je situacija na svjetskim tržištima đubriva dobro poznata čak i lancima.

    “Uralhem grupa je jedan od najvećih svjetskih proizvođača i azotnih i kalijumovih đubriva i amonijaka. Znam da je posao u toku uprkos vještačkim preprekama koje stvaraju određene zemlje. Takvi postupci samo pogođaju globalno tržište”, rekao je ruski predsjednik Mazepinu.

  • Džonson kritikovao Njemačku i Francusku zbog Ukrajine

    Džonson kritikovao Njemačku i Francusku zbog Ukrajine

    Bivši britanski premijer Boris Džonson rekao je da su Nijemci na početku imali katastrofalan pogled na rat u Ukrajini.

    “Njemačko gledište je u jednoj fazi bilo takvo da su rekli ‘ako treba početi rat, što bi bilo katastrofa, onda bi bilo bolje da se cijela stvar brzo završi i da Ukrajina odustane'”, rekao je Džonson u intervju za CNN.

    Dodao je da je to po njemu bio katastrofalan pogled.

    “Ali, mogu razumjeti zašto su tako razmišljali”, kazao je Džonson i dodao da je jedan od razloga što je Njemačka energetski ovisna o Rusiji.

    Džonson je kritikovao pristup i još jedne države.

    “Nemojte sumnjati, Francuzi su do posljednjeg trenutka poricali što se događa na terenu”, rekao je Džonson.

    Treća država na koju se osvrnuo bila je Italija, koju je tada predvodio premijer Mario Dragi.

    “Njegova vlada je u tom trenutku govorila kako neće moći podržati stav koji zauzimamo s obzirom na to da se Italija masovno oslanja na ruske energente”, objasnio je bivši britanski premijer.

    Međutim, kako kaže, kad je rat počeo, stavovi u Evrope su se vrlo brzo promijenili.

    “Dogodilo se da su svi, Nijemci, Francuzi, Italijani, Amerikanci, vidjeli da jednostavno nema druge opcije. Jednostavno niste mogli pregovarati s Vladimirom Putinom. To je ključna stvar. Odajem priznanje načinu na koji je EU postupila. Sankcije su bile jake, a odgovor zajednički”, zaključio je Džonson.

  • Kod 12 osoba u Republici Srpskoj utvrđeno je prisustvo virusa korona

    Kod 12 osoba u Republici Srpskoj utvrđeno je prisustvo virusa korona

    Kod 12 osoba u Republici Srpskoj utvrđeno je prisustvo virusa korona, 23. 11. 2022. u 9 časova
    Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj, u posljednja 24 časa u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, Univerzitetskoj bolnici u Foči i u bolnicama Sv. Vračevi u Bijeljini i Sv. apostol Luka u Doboju izvršeno je testiranje 92 laboratorijska uzorka, a novi virus korona (SARS-CoV-2) potvrđen je kod 12 osoba.
    Radi se o 4 muškarca i 8 žena od kojih je 4 srednje i 8 starije životne dobi.
    Prema mjestu prebivališta, prijavljene su po tri osobe su iz Banjaluke i Doboja, po jedna iz Bijeljine, Gradiške, Dervente, Kotor Varoša, Modriče i Ribnika.
    U posljednja 24 časa, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske prijavljen je jedan smrtni slučaj. Radi se o muškarcu, srednje životne dobi iz Dervente.
    Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 119.997 sučajeva virusa korona, a preminula je ukupno 6.581 osoba kod koje je potvrđen test na virus korona.
    U Republici Srpskoj, testirano je ukupno 447.457 osoba.
    Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 95, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 69, a u ostalim bolnicama 2

  • Dodik: U novoj vladi će biti osam Srba, pet Bošnjaka i tri Hrvata

    Dodik: U novoj vladi će biti osam Srba, pet Bošnjaka i tri Hrvata

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da će u novoj vladi od 16 ministarstava biti osam Srba ministara, pet Bošnjaka i tri Hrvata. On je naglasio da će mandatar Radovan Višković imati dvotrećinsku podršku od 56 poslanika u Narodnoj skupštini.

    “Većina političkih partija koje učestvuje u podršci vladi bi samo predložili Srbe. U tom pogledu moramo vidjeti kako će to sve izgledati”, rekao je Dodik.

    On je reagovao na pitanja novinara može li se govoriti o nekim imenima i poručio da razumije interesovanje novinara za sastav nove vlade, ali treba dati prostor mandataru da obavi konsultacije.

    Dodik je podsjetio da su njegove konsultacije juče sa političkim partijama bile u vezi sa mandatarom i eventualno o njihovom učešću.

    “Trudio sam se da vidim njihova očekivanja, i svi imaju različita očekivanja”, rekao je Dodik.