VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stevandić: Republika Srpska ostaje posvećena izvornim vrijednostima antifašizma

    Stevandić: Republika Srpska ostaje posvećena izvornim vrijednostima antifašizma

    Završnog dana službene posjete Ruskoj Federaciji delegacija Narodne skupštine Republike Srpske, sa predsjednikom Narodne skupštine Nenadom Stevandićem na čelu, posjetila je Centralni muzej Velikog otadžbinskog rata 1941-1945. godine i odala poštu junacima koji su izvojevali veliku pobjedu nad fašizmom, saopšteno je iz NSRS.

    • U ovoj borbi su učestvovali svi narodi koji su pružili otpor tadašnjem fašističkom poretku u pokušaju da se svijet porobi od strane Hitlera – rekao je Stevandić prilikom posjete i dodao da, uz posjetu Predstavništvu Republike Srpske u Moskvi, posjeta Muzeju predstavlja kraj zvanične posjete Ruskoj Federaciji.

    Stevandić je ponovio da Republika Srpska želi biti otvorena i prema Istoku i prema Zapadu.

    • Republika Srpska ostaje posvećena izvornim vrijednostima antifašizma i neće podleći nekim novim histerijama koje bi kopirale to doba – izjavio je Stevandić i dodao da je Republika Srpska dobila razumijevanje od strane Ruske Federacije za svoje geopolitičke interese.

    On se zahvalio domaćinima na prijemu, uz napomenu da je zvanična delegacija NSRS tokom posjete boravila u Savjetu Ruske federacije, Državnoj dumi, Ministarstvu spoljnih poslova Ruske Federacije, kao i na fakultetima i institutima.

    • Ova posjeta predstavlja dobitak za Republiku Srpsku jer su sve oči bile uperene ka delegaciji i to je izazvalo veliku pažnju svijeta. Međutim, postoje određene laži i podmetanja kad je u pitanju ova posjeta. Republika Srpska je ostala neutralna i ponosi se svojom neutralnošću – rekao je Stevandić.

    Delegaciju Narodne skupštine, pored predsjednika, čine narodni poslanici Igor Žunić, Darko Banjac i Dragomir Vasić i generalni sekretar Boran Bosančić.

  • Stevandić: Srpska želi da gradi uravnoteženu saradnju sa Rusijom i Zapadom

    Stevandić: Srpska želi da gradi uravnoteženu saradnju sa Rusijom i Zapadom

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručio je da Srpska želi da ostane neutralna u ukrajinskom sukobu i da gradi uravnoteženu saradnju sa Ruskom Federacijom i Zapadom.

    Stevandić je za “Rusku gazetu” ocijenio da ne prestaju pokušaji da se proširi antiruska koalicija i histerija, dok istovremeno veliki dio svijeta ostaje neutralan u nastaloj situaciji.

    On je naglasio da Republika Srpska ima za cilj neutralnost, očuvanje istorijskih veza sa Rusijom, koje su mnogo starije od sukoba u Ukrajini.

    • Pokušavaju da Republiku Srpsku označe kao bazu Ruske Federacije na Balkanu, što je stvaranje alibija za sprovođenje budućih neprijateljskih akcija protiv Republike Srpske – upozorio je Stevandić.

    Stevandić je istakao da Rusija nikada nije tražila od Republike Srpske da postane njena platforma na Balkanu ili u Evropi.

    • Mi gradimo uravnoteženu saradnju sa Ruskom Federacijom i Zapadom. Moskva nije tražila od nas da zaustavimo proces evropskih integracija, dok Brisel uporno zahtijeva da prekinemo odnose sa Moskvom – naglasio je Stevandić.

    Napomenuo je da je Narodna skupština Republike Srpske još 2017. godine izglasala vojnu neutralnost u odnosu na NATO, te ukazao da Srpsku stalno trpi ozbiljne pritiske zbog toga što ne želi da se priključi toj vojnom savezu.

    Stevandić je skrenuo pažnju da se svi sukobi na kraju završe, pa će se završiti i sukob i u Ukrajini, te istakao da je siguran da će Rusi i Ukrajinci na kraju pružiti jedni drugima ruku i zajedno početi da grade porušene mostove.

    • To treba da budu odluke sukobljenih naroda, a ne pojedinih centara moći, koji sukobljavaju jedne protiv drugih – ukazao je Stevandić.

    On je ocijenio da je nemoguće obezbijediti globalnu bezbjednost bez uzimanja u obzir interesa Rusije i Kine.

    • Oni koji pokušavaju suprotno – ili su neozbiljni ili nemaju želju da žive, pokrenuli su samoubilački plan. Kina, Rusija, Indija, Iran, cijeli Bliski istok, Јužna Amerika, Afrika čine više od dvije trećine svijeta. Njihove interese ne treba zanemariti. Mnogi od njih su već u otvorenoj konfrontaciji sa SAD i NATO-om – naveo je Stevandić.

    Sumirajući rezultate svoje zvanične posjete Moskvi, gdje je boravi na poziv Savjeta Federacije federalnog parlamenta Rusije, Stevandić je istakao konstruktivnost razgovora sa ruskim zvaničnicima i da je zacrtano mnogo pravaca, koji mogu dati dodatni pozitivan impuls saradnji.

    Stevandić je naveo da je sa ruskom stranom razgovarano o zajedničkim perspektivnim projektima, investicijama, mogućnosti gasifikacije Republike Srpske i BiH, te intenziviranju saradnje Banjaluke i Sankt Peterburga.

    On je podsjetio da se sreo sa predsjednikom Savjeta Federacije Valentinom Matvijenko i njenim zamjenikom Konstantinom Kosačovim, šefom Državne dume Vjačeslavom Volodinom, prvim zamjenikom ministra inostranih poslova Ruske Federacije Vladimirom Titovom.

    • Prvo je delegaciju Republike Srpske primio Konstantin Kosačov, a zatim sam razgovarao tet-a-tet sa Valentinom Matvijenko – rekao je Stevandić.

    Stevandić je istakao da se zalaže za proširenje međuuniverzitetskih kontakata, te pozitivno ocijenio namjere Univerziteta u Istočnom Sarajevu da ojača saradnju sa Evroazijskom univerzitetskom asocijacijom.

    On je napomenuo da je uspio da održi i predavanje na Moskovskom državnom institutu za međunarodne odnose Ministarstva spoljnih poslova Rusije o temi “Međunarodni ugovori kao garant očuvanja mira na Zemlji: da li selektivna primjena međunarodnih ugovora podriva ulogu UN, mir i stabilnost na našoj planeti?”.

    • U otvorenom razgovoru sa studentima dotaknuto je mnogo međunarodnih ugovora koji se, nažalost, ne sprovode. Neki dokumenti imaju za cilj samo da natjeraju slabije na konkretne korake. Tako i Dejtonski sporazum nije u potpunosti sproveden – napomenuo je Stevandić.

    Stevandić je ukazao i da Kumanovski sporazum i rezolucija Savjeta bezbjednosti UN 1244 nisu doveli do povratka Srba i oružanih snaga Srbije na Kosovo i Metohiju.

    • Danas imamo još jedan krug kosovske krize izazvane nepoštovanjem Briselskog sporazuma od Prištine, koja ne želi da pristupi formiranju zajednice srpskih opština – rekao je Stevandić, te ocijenio da tenzije u toj pokrajini rastu.

    Istakao je da je važno pomenuti i sporazume iz Minska, koji su, prema riječima bivše kancelarke Njemačke Angele Merkel, bili neophodni samo da bi se “kupilo” vrijeme i temeljnije pripremila Ukrajina za rat sa Ruskom Federacijom.

    • Kao rezultat toga, imamo krvavi sukob koji se, u suštini, vodi između unipolarnog centra moći, koji predvode SAD, i Rusije – naveo je Stevandić.
  • Iz Ramića upozorenje: Nova sanitarna kaseta ili smeće na ulicama

    Iz Ramića upozorenje: Nova sanitarna kaseta ili smeće na ulicama

    Ukoliko se ne izgradi nova sanitarna kaseta, odlaganje smeća na regionalnoj deponiji u Ramićima, čiji će se kapaciteti popuniti do kraja juna, dovešće do ekološke katastrofe i tona smeća na ulicama grada.
    Kazao je ovo za “Glas Srpske” tehnički direktor JP “De­p-ot” Milenko Jaćimović te dodao da su sa ovakvim stanjem na posljednjoj sjednici Skupštine grada upoznali i odbornike i gradonačelnika. On je pojasnio da osim Banjaluke, na deponiji u Ramićima smeće odlažu i gradovi Gradiška i Laktaši te opštine Prnjavor, Čelinac, Srbac, Kotor Varoš i Kneževo.

    “Deponija se stalno puni, a mi ne možemo ući u izgradnju nove sanitarne kasete, zato što imamo spor sa “Čistoćom”. Imamo i novac i projekat, ali dok je spor u toku, ne možemo ulagati. Mi smo imali i inspekcijski ekološki nadzor gdje smo naložili stručnoj organizaciji da izvrši mjerenje. Sat otkucava, nemamo vremena za čekanje. Nije nam cilj da spustimo rampu za dovoz smeća, nego da riješimo problem”, rekao je Jaćimović.

    Prema njegovim riječima, jedino rješenje je da gradonačelnici i načelnici ovih lokalnih zajednica zajedno obave konsultacije, jer se rok neumitno približava.

    “To zapravo znači samo jedno, ako se ne preduzmu konkretni koraci, da će 360 tona otpada biti na ulicama Banjaluke, Gradiške, Laktaša i ostalih lokalnih zajednica koje koriste deponiju u Ramićima”, kazao je Jaćimović.

    Kako kaže, ne tiče se ova deponija samo “De­p-o­ta”, nego i “Čistoće”, ali prije svega građana.

    “Čistoća” neće moći ispuniti ugovor sa gradom da odlaže otpad, jer je uslov bio da imaju ugovor sa “De­p-otom”. Problem je i ekološki i zdravstveni. Na pragu smo marta, a kad bismo sad i dobili neko rješenje u roku od sedam dana, treba nam dva i po do tri mjeseca da izgradimo sanitarnu kasetu – rekao je Jaćimović. Dodao je da su već imali dva sastanka na kojima ništa krucijalno nije dogovoreno. Jaćimović kaže da je ovo problem između grada, kao jednog od osnivača, “De­p-o­ta” i “Čistoće”.

    “Imamo i projekat i reviziju projekta, finansije i građevinsku dozvolu, moramo što prije sjesti za pregovarački sto kako bi urgentno riješili ovaj problem”, kazao je on.

    Iz Gradske uprave su kazali za “Glas Srpske” da će inicirati sastanak kako bi se riješio problem u vezi sa regionalnom deponijom u Ramićima.

    “Upoznati smo sa navedenom situacijom i problemom, a u planu je sastanak sa ovim preduzećima”, rekli su iz Gradske uprave. Juče nismo uspjeli da dobijemo odgovor iz preduzeća “Čistoća”.

    Bezizlazna situacija
    Milenko Jaćimović je podsjetio da je većinski vlasnik “De­p-o­ta” grad, i to 62 odsto, a da “Čistoća” ima udio u vlasništvu od 32 odsto.

    “Približava se toplije vrijeme i više temperature, što će dodatno pogoršati problem. U bezizlaznoj smo situaciji, ima pola godine upozoravamo, a niko ne reaguje”, rekao je Jaćimović.

  • Snažan zemljotres pogodio Tadžikistan

    Snažan zemljotres pogodio Tadžikistan

    Snažan zemljotres pogodio je jutros Tadžikistan, javljaju mediji.

    Zemljotres je bio jačine 7,2 stepeni po Ruhteru a dogodio se u 8.37 časova po lokalnom vremenu.

    Kako javljaju mediji, zemljotres je registrovan na dubini od 10 kilometara.

    Epicentar zemljotresa bio je na oko 80 kilometara od granice sa Kinom, a snažno se osjetio u pojedinim oblastima u kineskom regionu Sinđan, uključujući u Kašgaru, navodi ČTV.

  • Netanjahu: Vojna akcija protiv Irana biće sve teža što se duže bude čekalo, a čekamo jako dugo

    Netanjahu: Vojna akcija protiv Irana biće sve teža što se duže bude čekalo, a čekamo jako dugo

    Premijer Izraela Benjamin Netanyahu reako je da je vojna akcija najbolji način da se odvrate iranske nuklearne ambicije i da je to sve teže učiniti što se duže čeka, piše The Jerusalem Post.

    “Jedina stvar koja je vjerodostojno zaustavila problematične nacije da razviju nuklearno oružje je vjerodostojna vojna prijetnja ili kredibilna vojna akcija”, rekao je Netanyahu.

    On smatra da se čekalo “jako dugo”.

    “Možete to upariti sa slabim ekonomskim sankcijama, ali to nije dovoljan uslov. Neophodan uslov, a često i dovoljan uslov je kredibilna vojna akcija. Što duže čekate, to postaje teže”, dodao je.

    Kazao je također da su historijski gledano nuklearne ambicije Iraka i Sirije bile osujećene izraelskom vojnom silom. Dodao je i da je Libija odustala od potrage za nuklearnim oružjem iz straha od američkog napada.

    Netanyahu je govorio samo nekoliko dana nakon što su se pojavili izvještaji da je Iran povećao svoje obogaćivanje uranijuma na 84 posto.

    “Mogu vam reći da ću učiniti sve što je u mojoj moći da spriječim Iran da nabavi nuklearno oružje. To nije samo izraelski interes; to je američki interes; to je u interesu cijelog svijeta”, rekao je on na konferenciji.

  • Pješak poginuo u Sarajevu

    Pješak poginuo u Sarajevu

    Pješak je jutros smrtno stradao u saobraćajnoj nesreći u sarajevskom naselju Čengić vila, potvrđeno je u Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.

    Saobraćajna nesreća se dogodila u 5.50 časova.

    Više informacija biće dostupno nakon što policija završi uviđaj.

    Zbog saobraćajne nesreće je u ovom dijelu grada stvorena velika gužva.

  • Izrael izveo napade na Pojas Gaze, tvrde da su pogođena skladišta Hamasa

    Izrael izveo napade na Pojas Gaze, tvrde da su pogođena skladišta Hamasa

    Izrael je u četvrtak pokrenuo zračne napade na ciljeve u Pojasu Gaze nakon što su sa te teritorije ispaljene rakete, javljaju lokalni mediji pozivajući se na izjave izraelske vojske, prenosi Anadolija.

    List “Jerusalem Post” javio je da je izraelska vojska u četvrtak rano ujutro pogodila postrojenje za proizvodnju oružja koje pripada palestinskoj grupi Hamas.

    Šest raketa je ispaljeno iz pojasa Gaze prema Izraelu, a većinu ih je u srijedu presreo izraelski protivraketni odbrambeni sistem “Željezna kupola”.

    Izraelske snage izvršile su u srijedu raciju na nekoliko područja u Nablusu na sjeveru okupirane Zapadne obale.

    Okružujući kuću u Starom gradu, izraelski vojnici koristili su bojeve metke protiv Palestinaca koji su protestovali zbog racije, pri čemu je ubijeno najmanje 11 civila, među kojima i dijete, a povrijeđeno više od 100.

    Ministarstvo zdravlja Palestine saopštilo je u srijedu da su izraelske snage ubile 62 Palestinca od početka godine.

  • Poruka Bajdena: branićemo svaki pedalj država NATO

    Poruka Bajdena: branićemo svaki pedalj država NATO

    Američki predsjednik Joe Biden obećao je u srijedu istočnoeuropskim članicama da će SAD “braniti svaki pedalj NATO-a” dajući im garanciju sigurnosti dan nakon ruske objave da neće više sudjelovati u sporazumu o kontroli nuklearnog naoružanja.

    Biden je to poručio predstavnicima Bukureštanske devetorice, članicama NATO-a iz istočne Europe s čijim se čelnicima sastao u Varšavi dva dana nakon nenajavljenog posjeta Kijevu i dan uoči godišnjice početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače 2022.

    “Predanost Sjedinjenih Država NATO-u potpuno je jasna. Članak 5 sveta je obveza koju su dale Sjedinjene Države. Branit ćemo doslovce svaku stopu NATO-a, svaku stopu NATO-a”, rekao je Biden.

    Prema članku 5 Sjevernoatlantske povelje napad na bilo koju članicu NATO-a prijetnja je svima i zahtijeva zajednički odgovor.

    Ranije u srijedu na sastanku s osobljem američkog veleposlanstva u Varšavi Biden je nazvao “velikom pogreškom” odluku ruskog predsjednika Vladimira Putina da neće više sudjelovati u Novom Startu, sporazumu o kontroli naoružanja i najavu da bi Moskva mogla nastaviti nuklearne pokuse.

    Novi START posljednji je bilateralni ugovor Moskve i Washingtona o nuklearnom razoružanju kojega je trajanje produljeno do 5. veljače 2026.

    Na sastanku s čelnicima Bukureštanske devetorice (Poljska, Rumunjska, Bugarska, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva i Slovačka), članicama NATO-a koje su do raspada Sovjetskog Saveza bile dio Varšavskog ugovora kojim je dominirala Moskva, Biden je ponovio da je Washington predan obrani njihove sigurnosti.

    “Kao istočno krilo NATO-a vi ste na prvoj crti naše kolektivne obrane. Znate bolje od bilo koga drugog kakav je ulog u ovom sukobu. Nije to samo Ukrajina, već sloboda demokracija diljem Europe i diljem svijeta”, rekao je američki predsjednik.

    U zajedničkoj izjavi nakon sastanka, Bukureštanska devetorica obvezala su se jačati vojnu prisutnost na njihovu teritoriju kao sredstvo odvraćanja Moskve.

    “Rusija je najveća i najizravnija prijetnja sigurnosti Saveza”, navodi se u deklaraciji koju je potpisala i Mađarska iako ne podržava neke sankcije Rusiji i jedina je članica NATO-a uz Tursku koja još nije ratificirala pristup Švedske i Finske, novih kandidatkinja za Savez.

    Svih devet zemalja, uključujući Mađarsku, u srijedu je opetovalo podršku Ukrajini.

    “Ukrajinsko legitimno pravo je braniti se od ruske agresije i vratiti punu kontrolu nad vlastitim teritorijem”, stoji u izjavi. “Nastavićemo podržavati te ukrajinske napore do kraja, koliko god bude potrebno”, piše u prihvaćenoj deklaraciji navode.

    U izjavi Bijele kuće o razgovorima SAD-a i Bukureštanske skupine stoji da su “ponovno potvrdili nepokolebljivu potporu Ukrajinu i naglasili da zajedno stoje uz ukrajinski narod koliko god bude trebalo”.

  • Višković iskreno o neradnicima u javnim institucijama

    Višković iskreno o neradnicima u javnim institucijama

    Opozicija je ponovo prozvala premijera Srpske Radovana Viškovića u vezi sa spiskom neradnika u javnim institucijama Srpske koji ne dolaze na posao a primaju platu. Višković kaže da je imao namjeru da u javnosti iznese imena tih ljudi ali su ga upozorili iz Vladinih službi da na to nema pravo, po Zakonu o zaštiti ličnih podataka.

    Sutra bi neko protiv mene mogao da pokrene postupak, uslovno rečeno. Iz tog razloga nisam to javno objavio, ali ne treba da se lažemo i da zatvaramo oči. Kada je u pitanju Vlada Republike Srpske, imali smo jedan slučaj. Gdje god smo došli do saznanja da toga ima, odmah je to prekinuto, isti su odjavljeni i nisu više na platnom spisku – izjavio je Višković za ATV.

    Podsjetio je da je prvi sa tom pričom u javnost izašao direktor Elektroprivrede Republike Srpske Luka Petrović koji je rekao kako postoje ljudi koji dobijaju plate a ne dolaze na posao, a to je potvrdio i Sindikat Elektroprivrede.

    – Ja sam na osnovu tog saznanja pokrenuo to pitanje. Jedan broj ljudi zaista je bio takav, ne samo u Elektroprivredi, nego i u distributivnim preduzećima, u Poštama i nekim drugim javnim preduzećima. Vjerujte mi da se to sada čisti i koliko se povećala radna disciplina u svim tim preduzećima – naglasio je Višković.

    Govoreći o Zakonu o državnim službenicima, Višković je rekao da je taj zakon prepoznao kao nešto na čemu Vlada mora hitno da radi.

    – Želimo da svako ko radi, zaposlen je i prima platu, treba da tu platu zaradi. Resorno ministarstvo je dobilo nalog, formirana je radna grupa, na sjednici Vlade sam ih ponovo podsjetio da zahtijevam da se ubrza procedura izrade novog zakona o državnim službenicima i da ide u redovan postupak. Kada usvojimo novi zakon, da on bude po mjeri Republike Srpske – naveo je Višković.

  • Nova velika naučna studija: Maske na licu malo ili nikako ne pomažu

    Nošenje maski na licu možda je pomoglo malo ili nije pomoglo ništa u sprečavanju širenja kovida-19, zaključeno je u velikom naučnom istraživanju koje je vodilo 12 naučnika iz različitih zemalja.
    U naučnoj studiji, koju je predvodio Tom Džeferson, epidemiolog sa univerziteta Oksford, učestvovali su naučnici sa uglednih univerziteta iz SAD, Italije, Saudijske Arabije, Australije i Kanade. Oni su, u radu koji je objavila poznata naučna baza podataka „Kokrejn lajbrari“, analizirali nalaze 78 naučnih studija kako bi ispitali da li su „fizičke mjere“, kao što su nošenje maski na licu ili pranje ruku, smanjile širenje respiratornih virusa.

    Maske malo ili nikako ne pomažu

    Kada je u pitanju poređenje nošenja i nenošenja medicinskih/hirurških maski, studija je utvrdila da „nošenje maski možda pravi malu ili nikakvu razliku kada je u pitanju broj ljudi koji će se zaraziti respiratornim bolestima nalik gripu ili kovidu“, a ti podaci zasnovani su na devet studija u kojima je učestvovalo gotovo 277.000 ispitanika. Takođe, ovo poređenje gotovo je identično i kada su u pitanju pozitivni rezultati na virus potvrđeni laboratorijskim tekstom (šest studija, 13.919 ljudi).

    Studija se bavila i poređenjem efikasnosti medicinskih/hirurških maski sa N95 maskama. Naučnici su takođe utvrdili da „nošenje N95 respiratornih maski pravi malu ili nikakvu razliku kada je u pitanju koliko će se ljudi zaraziti gripom, bolestima nalik gripu ili respiratornim oboljenjima“.

    Naučnici navode da se efikasnost maski ne povećava čak ni u kombinaciji sa drugim mjerama, kao što je često pranje ruku.

    Naučnici su proučavali podatke 78 studija koje su sprovođene u zemljama sa različitim društvenim i ekonomskim statusom. Podaci tih studija prikupljani su tokom pandemije svinjskog gripa 2009. godine, tokom godina kada nije bilo epidemija, zatim tokom epidemije gripa 2016. godine i pandemije kovida-19.

    Američki mediji: Skeptici su bili u pravu

    Američki mediji opširno su se bavili ovom studijom, pa tako „Njujork tajms“ piše da se radi o „najrigoroznijoj i najsveobuhvatnijoj analizi naučnih studija sprovedenih o efikasnosti maski u smanjenju širenja respiratornih bolesti, uključujući kovid-19“ i dodaje da su zaključci te studije nedvosmisleni – nema dokaza da maske prave bilo kakvu razliku.

    „Oni skeptici koji su se protivili obaveznom nošenju maski i bili besno ismejavani kao kreteni i povremeno cenzurisani kao „dezinformatori“ – bili su u pravu. Mejnstrim stručnjaci i mediji koji su podržavali obavezno nošenje maski su pogrešili. U boljem svetu, trebalo bi da ova druga grupa prizna svoju grešku, zajedno sa znatnim fizičkim, psihološkim, pedagoškim i političkim troškovima“, piše kolumnista „Njujork tajmsa“ Bret Stivens.

    „Njujork post“ takođe piše o ovoj studiji, dovodeći pitanje odluke američkog Centra za kontrolu bolesti, na osnovu kojih je u nekim državama SAD nametano obavezno nošenje maski. Taj list, međutim, navodi da studija ima i nekih manjkavosti, poput toga da nema dovoljno randomizovanih naučnih ispitivanja koja se bave efikasnošću maski.