VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stanivuković smatra da bi trebao da bude predsjednik PDP

    Stanivuković smatra da bi trebao da bude predsjednik PDP

    Predsjednik Gradskog odbora PDP Banjaluka Draško Stanivuković izjavio je večeras da ima ambiciju da bude izabran za predsjednika PDP i da ne postoji sukob između njega i potpredsjednika stranke Jelene Trivić već jednostrani napadi na koje nije odgovorio.Stanivuković je rekao da za predsjednika PDP, osim ambicije, ima i kapacitet i potencijal, te da sve to potvrđuju izborni rezultati stranke u Banjaluci, koja pokazuje rast.To ne znači da ja to moram ili treba da budem (predsjednik). Politika je proces odlučivanja ko ima većinu i šta drugi ljudi u Predsjedništvu PDP misle o tome – rekao je Stanivuković.

    Na pitanje da li to znači da neće napuštati PDP, Stanivuković je rekao da želje drugih ili te priče traju godinama, a da je njegovo mišljenje da PDP treba iznutra da očvrsne i ojača.

    Na konstataciju da je Jelena Trivić ranije poručila “ili ona ili Stanivuković u PDP-u”, Stanivuković kaže da je to rekla Trivićeva, ne on.

    Stanivuković je rekao da ne postoji sukob između njega i Trivićeve, već jednostrani napadi i jednostrane kvalifikacije na koje on nije odgovorio.

    – Želim sve najbolje i svu sreću Jeleni Trivić. Ona je odlučila sama da napravi takav korak – istakao je Stanivuković, koji je i gradonačelnik Banjaluke.

  • Lukašenko upozorio: “Neće samo Evropa zadrhtati”

    Lukašenko upozorio: “Neće samo Evropa zadrhtati”

    Predsednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko je izjavio, da će u slučaju napada sa zapada ili juga, Belorusija odgovoriti zajedno sa Rusijom.

    “U slučaju da nas neko napadne, ne možete ni da zamislite kako možemo da odgovorimo…. Nećemo razmatrati problem prljave, čiste nuklearne bombe. Odgovorićemo tako da neće samo Evropa zadrhtati. Nećemo samo mi (Bjelorusija) odreagovati, već ćemo to učiniti u saradnji s Rusijom. To je naša zajednička grupa oružanih snaga”, rekao je Lukašenko “Prvom kanalu“ na marginama samita Organizacije dogovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) u Jerevanu.

    On je komentarisao i pretpostavke američkih medija da će bjeloruska vojska uskoro ući u Ukrajinu.

    “To je potpuna glupost. Ako se sa vojskom uključimo u konflikt, ništa pozitivno nećemo učiniti, naprotiv, još gore ćemo uraditi. To nije uloga Belorusije u tom konfliktu”, rekao je Lukašenko.

  • Američki poljoprivrednici u problemu

    Američki poljoprivrednici u problemu

    Američki poljoprivrednici pokušavaju da nađu rešenje za skuplje kredite uoči setve u novoj sezoni, jer je FED podigao kamatne stope.

    Nakon jesenje žetve i uoči proljećne sjetve većina američkih poljoprivrednika uzima kratkoročne kredite s promenljivom kamatnom stopom kako bi pokrila niz troškova, od nabavke semena i đubriva do kupovine stoke i mašina.

    Kredite otplaćuju nakon žetve, novcem od prodatih useva, i zatim ciklus kreće iznova. Zadužuju se uglavnom do kraja decembra ili sredine januara kako bi iskoristili popuste dobavljača i osigurali sve što im je potrebno, s obzirom na tesnu globalnu snabdevenost đubrivima i hemikalijama, prenosi Indeks.

    Moguće smanjenje potrošnje đubriva i hemikalija

    Američka centralna banka podigla je u međuvremenu kamatne stope, a skuplji krediti opterećuju likvidnost nekih poljoprivrednika i navode ih da smanje potrošnju đubriva i hemikalija, ali i da seju manje semena. To može da znači manji prinos i veće troškove proizvodnje.

    Sve se to događa u vreme visokih cena i snažne globalne potražnje. Američki proizvođači žitarica i uljarica dobro su zaradili u ovoj sezoni zahvaljujući snažnom rastu cena na svetskim tržištima zbog sukoba u Ukrajini koji je poremetio izvoz iz crnomorskog regiona.

    Zadovoljstvo su im pomutili suša u glavnim poljoprivrednim oblastima i ubrzan tempo klanja stoke u Teksasu. Troškovi đubriva i goriva snažno su porasli, kao i cena i trošak najma poljoprivrednog zemljišta.

    Jako porasli ukupni troškovi kamata

    Ukupni troškovi kamata u američkom poljoprivrednom sektoru trebalo bi ove godine da dostignu čak 26,45 milijardi dolara i budu gotovo 32 posto viši nego u prošloj godini, prema podacima tamošnjeg ministarstva poljoprivrede.

    To bi značilo da će biti dvostruko ili čak i više nego dvostruko viši nego u drugim privrednim sektorima u SAD, uključujući maloprodaju i farmaceutsku industriju, gde su dosada bili uporedivi s onima u poljoprivredi ili nešto viši, prema podacima državnog ureda za statistiku.

  • Rusija poziva UN da procijeni strijeljanje ruskih ratnih zarobljenika

    Rusija poziva UN da procijeni strijeljanje ruskih ratnih zarobljenika

    Rusija je u srijedu pozvala UN da ispravno procijeni video koji prikazuje ukrajinsku vojsku kako puca na ruske ratne zarobljenike.

    Komentarišući izjave glasnogovornika UN-a, Farhana Hakua, koji je “pozvao da se sva prijavljena kršenja ljudskih prava svih strana u ovom sukobu u potpunosti istraže i da postoji odgovornost”, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova, Marija Zaharova rekla je na Telegramu da se službenik UN-a “skrivao iza uobičajnih fraza”.

    “Predstavnici Sekretarijata UN-a trebaju odlučiti: ili se jednom zauvijek izjasniti da su “za sve dobro protiv svega lošeg” ili početi objektivno, nepristrano, prema svojim funkcionalnim odgovornostima i mandatima, pristupati ocjenama raznih događaja“, izjavila je Zaharova.

    Takođe je primijetila da je UN bio “opširniji” o ukrajinskim tvrdnjama.

    Odvojeno u intervjuu, Zaharova je oštro osudila odluku ukrajinskog državnog tužilaštva da otvori kaznene postupke za strijeljanje ruskih ratnih zarobljenika.

    “Sve što je kijevski režim učinio oko ovog zločina je nemoralno i zločinačko. Strijeljanje nenaoružanih ruskih ratnih zarobljenika ne bi trebalo spadati u kategoriju zaboravljenih ili dugotrajnih kaznenih slučajeva. Ovo je užasan zločin koji bi trebao zvoniti na uzbunu”, naglasila je.

    Video koji se pojavio na društvenim mrežama prikazuje grupu ruskih vojnika kojima je naređeno da legnu licem prema zemlji prije nego što su ih ukrajinski vojnici ubili.

    Ukrajinsko ministarstvo odbrane nije komentarisalo snimak, dok je nekoliko zapadnih medija potvrdilo istinitost, prenosi “Anadolija”.

  • Medvedev: Ruske zalihe oružja dovoljne za sve

    Medvedev: Ruske zalihe oružja dovoljne za sve

    Nedostatak oružja može biti jedan od razloga zašto je sukob u Ukrajini zapeo. Riječ je o bojnom polju jer će se rat na političkoj pozornici nastaviti. Rusija je već devet mjeseci u Ukrajini i sprovodi svoje vojne operacije, klasifikujući ih kao specijalnu vojnu operaciju.

    Ukrajina se devet mjeseci brani, a posljednjih mjeseci čak je pokrenula i protivofanzivu za povratak privremeno okupiranih područja.

    Već na početku krize bilo je jasno da će zalihe oružja preokrenuti ravnotežu na jednu ili drugu stranu. Suprotno očekivanjima Kremlja, zapadne zemlje su sasvim logično stale iza Ukrajine i već devet mjeseci isporučuju oružje ukrajinskim oružanim snagama.

    Trenutno ukrajinske oružane snage imaju redovnije snabdijevanje oružjem od ruskih. Razlog je jednostavan: svi snabdijevaju Ukrajinu, a samo Rusija samu sebe upotpunjuje uz manje izuzetke, poput raketa iz Sjeverne Koreje i dronova iz Irana. Ali, upravo te isporuke dviju azijskih zemalja Rusiji bile su jedan od razloga zašto je Zapad pričao o početku iscrpljivanja ruskih zaliha.

    Možda je sjevernokorejska isporuka projektila crveno svjetlo za Rusiju, ali Moskva je uglavnom uvezla “odlagačke bombe” koje su već odslužile svoju svrhu i nisu glavna meta ruskih oružanih snaga.

    Upravo su zapadni komentari o iscrpljivanju ruskog oružja natjerali zamjenika predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije, gospodina Dmitrija Medvedeva, da da intervju na tu temu. On je danas, 23. novembra, razgovarao s novinarima ruskih medija u posjeti državnom istraživačko-proizvodnom preduzeću “Region”.

    Medved je rekao da su proračuni “neprijatelja” bili pogrešni i da oružja ima za sve. “Neprijatelji nastavljaju pažljivo ‘kalkulisati’ naša lansiranja i naše isporuke. Uzalud se nadaju da će iscrpiti naše mogućnosti. Nastaviće se. Dovoljno za sve!” To je ponovio i na svom Telegram nalogu, prenosi “Bulgarian Military”.

  • Petković: Dogovor znači da nema Kurtijeve kaznene politike

    Petković: Dogovor znači da nema Kurtijeve kaznene politike

    Dogovor Beograda i Prištine o registarskim tablicama koji je postignut u Briselu znači da nema nikakve kaznene politike premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija prema Srbima koji voze automobile sa KM tablicama, kao i da je Kurti prihvatio sve ono što je prethodnih dana odbijao, rekao je u izjavi za Tanjug direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković.

    “Ovim dogovorom od sutra od osam časova nema nikakvih kazni od 150 evra koje je planirao Aljbin Kurti i nema nikakve kaznene politike u svim ostalim fazama koje su bile deo odluke Aljbina Kurtija u vezi sa procesom preregistracije. Ovim dogovorom sačuvakli smo mir i uspeli da sačuvamo naš narod na severu KiM”, rekao je Petković sinoć za Tanjug.

    Naglašava da je je posebno važno da ovim dogovorom ostaju KM tablice.

    “Reč je o tablicama koje su zakonske koje legalno izdaje Republika Srbija i koje će Srbi na Severu KiM moća da koriste. One će i dalje biti u upotrebi kao što su bile i do sada”, naveo je Petković.

    Kako je rekao, to između ostalog znači da će svi vlasnici automobila koji poseduju KM tablice moći normalno da registruju svoja vozila i produže njihovo važenje.

    “Jedino gde ćemo zastati, zastaćemo sa izdavanjem potpuno novih KM tablica i to sve do trenutka dok se ne dogovorimo i ne pronađemo konačno rešenje po pitanju tablica. Ali ionako za poslednje tri godine te KM tablice nove se nisu izdavale,” rekao je Petković.

    “Uspeli smo da sačuvamo mir i stabilnost. Uspeli smo da obezbedimo sigurnost za Srbe Severu KiM. Svakako dijalog i razgovori se nastavljaju i to je ono što je najvažnije jer treba da idemo u pravcu normalizacije odnosa, pre svega normalizacije odnosa na terenu kada je reč o normalnom životu i životu svih ljudi kako Srba tako i Albanaca”, navodi Petković.

    Petković naglašava da je najvažnije to što je iz Brisela svim vlasnicima automobilima sa KM tablicama poručeno da mogu na miru da spavaju.

    “Sačuvali smo svoje KM tablice”, rekao je Petković.

    “Panika u Prištini, ‘Koha’ lažirala moju izjavu”
    Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković poručio je putem Twittera da je u Prištini nastala panika zbog dogovora oko registarskih tablica.

    “Panika u Prištini zbog dogovora! ‘Koha’ je objavila tekst u kojem je lažirala moju izjavu. Bukvalno više rečenica je potpuno izmišljeno! Informacionim ratom, Priština pokušava da sakrije rezultate dogovora o tablicama. Sacuvali smo KM tablice”, istakao je Petković.

    Petković je, pritom, okačio link na sporni tekst “Kohe”.

  • Kijev bez struje i vode

    Kijev bez struje i vode

    Predsjednik Volodimir Zelenski optužio je Rusiju za “zločine protiv čovječnosti” nakon što je nova serija raketnih napada izazvala nestanak struje u Ukrajini.

    Zelenski je Vijeću bezbjednosti UN-a putem videolinka rekao da je ruska “formula terora” prisilila “milione ljudi da ostanu bez opskrbe energijom, bez grijanja, bez vode” na hladnoći ispod nule.

    U udarima je ubijeno najmanje sedam ljudi, objavila je Ukrajina. Nuklearne elektrane su isključene.

    Tri elektrane koje su još uvijek pod kontrolom Ukrajine isključene su iz mreže, a elektrana u Zaporožje – najveća u Evropi – bila je prisiljena ponovno se osloniti na dizelske generatore za napajanje svojih rashladnih sistema i ključne sigurnosne opreme.

    Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) izrazila je veliku zabrinutost zbog elektrane Zaporožje pod ruskom kontrolom, koja je oštećena granatiranjem.

    Susjedna Moldavija takođe je u srijedu doživjela velike nestanke struje, ali nije bila direktno pogođena. S približavanjem zime Moskva je pojačala udare na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.

    Dužnosnici kažu da su ruski raketni napadi na elektrane prouzročili “kolosalnu” štetu i ostavili da više od polovine državne mreže treba popravak.

    Zelenski je kasno u srijedu rekao da je situacija u Kijevu i dalje “vrlo teška” i da će se napori nastaviti tokom noći da se uspostavi električna energija. Gradonačelnik Vitalij Kličko rekao je da najmanje 80 posto stanovnika glavnog grada nema struju niti tekuću vodu.

    No Zelenski je rekao da su neki drugi gradovi pogođeni ruskim projektilima uspjeli vratiti struju, uključujući Lavov, Odesu i Čerkasi.

    Američka ambasadorica pri UN-u, Linda Thomas-Greenfield, rekla je da ruski predsjednik Vladimir Putin “koristi zimu kao oružje” kako bi nanio veliku patnju.

    “Nakon problema na bojnom polju, Moskva sada usvaja kukavičku i nehumanu strategiju kojom kažnjava ukrajinske muškarce, žene i djecu”, rekla je.

    U južnoj regiji Zaporožje, novorođenče je ubijeno kada je projektil pogodio porodilište, saopćile su hitne službe. General Valerij Zalužnij – zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga – rekao je da je Moskva lansirala 67 krstarećih projektila, a da je protivzračna obrana uspješno presrela 51.

    Rusija je takođe ponovno koristila jurišne bespilotne letjelice, rekla je ukrajinska vojska.

  • Stanivuković: Nema sukoba između Jelene i mene, radi se o jednostranim napadima

    Stanivuković: Nema sukoba između Jelene i mene, radi se o jednostranim napadima

    Moram da ispravim sve koji spominju sukob između Jelene i Draška, za sukob je potrebno dvoje, a ovdje se radi o jednostranom napadu gdje ja apsolutno nisam odgovorio.

    Rekao je ovo gradonačelnik Banjaluke i predsjednik GrO PDP Banjaluka, Draško Stanivuković, gostujući u emisiji Telering na RTRS.

    – Možete me pitati 77 puta šta imam da kažem o Jeleni, ništa manje od najboljeg neću reći. Želim joj sve najbolje, želim joj svu sreću – rekao je on.

    On je demantovao navode da nije bio podrška Jeleni tokom kampanje, te istakao da je i ona u kampnji nekoliko puta zahvaljivala njemu na podršci.Mogu vam reći kada je bila završna tribina u dvorani Borik, ja sam javno rekao: “Jelena da nije bilo tebe ja danas ne bi bio ovdje i sjedio na poziciji gradonačelnika”, i neću to mišljenje da promijenim niti da mijenjam svoje mišljenje o njoj, jer smatram da prijatelji jednog dana kad prestanu biti prijatelji tajne moraju sačuvati do kraja. Mora postojati kodeks. U politici ono što smo zajedno prošli to je za mene sveto – rekao je on.

    Na pitanje novinara gdje je “puklo” između njih dvoje on je rekao da to treba pitati Jelenu.

    – Meni je savjest čista, o meni govore rezultati. Svoje mišljenje ću reći na organima stranke, ne javno jer smatram da se to ne radi javno. Ona danas govoreći o meni više govori o sebi – rekao je on, dodajući da Jeleni skida kapu za sve što je prošla posljednje vrijeme i da se nada da ga nikada politika neće natjerati da sjedne za tastaturu i napiše sve loše o svojim saborcima.

  • Postignut dogovor Beograda i Prištine

    Postignut dogovor Beograda i Prištine

    Šef evropske diplomatije Žozep Borel objavio je da je postignut dogovor Beograda i Prištine u Briselu o registarskim tablicama pod pokroviteljstvom EU.

    Kako je objavio, uz posredovanje EU dogovorene su mjere da se izbjegne dalja eskalacija i da se strane potpuno koncentrišu na prijedlog za normalizaciju svojih odnosa, prenosi “EuroNews”.

    “Srbija će prestati da izdaje registarske tablice sa nazivima gradova Kosova, a Kosovo će obustaviti dalje radnje u vezi sa preregistracijom vozila. Pozvaću strane u narednim danima da razgovaraju o narednim koracima”, naveo je Borel.

  • Ustavni sud o Džafrovićevom zahtjevu 1. decembra

    Ustavni sud o Džafrovićevom zahtjevu 1. decembra

    Ustavni sud BiH trebalo bi da na sjednici, koja je zakazana za 1. i 2. decembar, razmatra zahtjev člana Predsjedništva BiH u proteklom sazivu Šefika DŽaferovića za ocjenu ustavnosti Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske i Zakona o dopunama Zakona o republičkoj upravi.

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 20. oktobra 2021. godine Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske kojim je predviđeno osnivanje Agencije za lijekove i medicinska sredstva Srpske, te propisani djelokrug, način rada i nadležnost tog tijela.

    DŽaferović je na dan stupanja na snagu ovog zakona, 28. juna ove godine, podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH kojom je zatražio njegovo ukidanje. Istim zahtjevom obuhvaćene su i dopune Zakona o republičkoj upravi Republike Srpske.

    Na plenarnoj sjednici Ustavnog suda, takođe, trebalo bi da bude razmatran i zahtjev člana Predsjedništva BiH Željka Komšića za ocjenu ustavnosti i usaglašenosti sa Ustavom BiH amandmana na Ustav Federacije BiH i izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit.

    Na dnevnom redu, koji je objavljen na internet stranici Ustavnog suda BiH, navodi se da će biti razmatran i zahtjev zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denisa Zvizdić, za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o državljanstvu BiH.

    Početak sjednice Ustavnog suda BiH zakazan je za četvrtak, 1. decembra, u 9.30 časova.