VRBAS Media

Autor: INFO

  • Nesreća kod Gradiške: Okliznuo se, opalio iz puške i usmrtio muškarca

    Nesreća kod Gradiške: Okliznuo se, opalio iz puške i usmrtio muškarca

    Muškarac čiji su inicijali M.S. (59) iz Gradiške poginuo je jutros prilikom ulaska lovaca u lovište u zaseoku Damjanovići, saopšteno je iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

    Do nesreće je došlo jutros u 9.20 časova kada se prilikom ulaska u lovište muškarac čiji su inicijali S.R. (64) okliznuo prilikom čega je opalila puška i nanijela povrede M.S. od kojih je preminulo, saopšteno je iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, prenosi Srna.

    Uviđaj je obavio dežurni tužilac banjalučkog Okružnog javnog tužilaštva zajedno sa policijskim službenicima Policijske uprava Gradiška.

    Tužilac je naložio da se preduzmu istražne radnje i mjere kao i vještačenja radi utvrđivanja okolnosti navedenog događaja, a naložena je i obdukcija tijela smrtno nastradalog lica koja će biti obavljena u Zavodu za sudsku medicinu Republike Srpske.

    Muškarac S.R. je uhapšen i nalazi se na kriminalističkoj obradi.

  • Opozicija ne podržava izbor nove Vlade

    Opozicija ne podržava izbor nove Vlade

    Šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Crnadak rekao je da do izbora nove vlade nije trebalo doći i da se mogla izvršiti rekonstrukcija.

    “Ovo se radi zbog odluke Ustavnog suda BiH”, rekao je Crnadak na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske o izboru nove Vlade.

    “Iako smo dobili obećanje, ovo nije transparentna Vlada. Mnogo je neodgovorenih pitanja”, rekao je Crnadak.

    Šef Kluba poslanika SDS-a Ognjen Bodiroga smatra da je bila nepotrebna posebna sjednica o izboru nove vlade i da je SNSD “svojim potezima doveo do ovog procesa”.

    “Sve ovo što radimo nije po Ustavu. Mi ćemo opet doći u situaciju da biramo Vladu”, rekao je Bodiroga i dodao da sumnja i u najavljene investicije u Republici Srpskoj.

    On je ukazao na odluke Narodne skupštine Republike Srpske u ranijem periodu koje, kako kaže, nisu ispoštovane.

    On smatra da se sa ovim potezom ne rješavaju problemi i da sumnja da će biti pravnih posljedica.

  • Minić predložio novi sastav Vlade Srpske

    Minić predložio novi sastav Vlade Srpske

    Mandatar Savo Minić predložio je danas Narodnoj skupštini novi sastav Vlade Republike Srpske u kojoj je petoro novih ministara u odnosu na prethodni saziv Vlade.

    Novi ministar za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske biće Draga Mastilović, koji će na toj funkciji zamijeniti Sinišu Karana.

    Za ministra privrede i preduzetništva predložen je Radenko Bubić, privrednik iz Kotor Varoša, koji će preuzeti funkciju od Vojina Mitrovića.

    Nedžad Ned Puhovac preuzeće dužnost ministra trgovine i turizma od Denisa Šulića, dok je Radan Ostojić predložen za ministra rada i boračko-invalidske zaštite umjesto Danijela Egića.

    Novi ministar za porodicu, omladinu i sport trebalo bi da bude Irena Ignjatović, koja će preuzeti ovu funkciju od Selme Čabrić.

    U novoj vladi Republike Srpske ostaju ministri finansija Zora Vidović, unutrašnjih poslova Željko Budimir, saobraćaja i veza Zoran Stevanović, te energetike i rudarstva Petar Đokić.

    Na svojim funkcijama ostaće i ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić, ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Zlatan Klokić, ministar prosvjete i kulture Borivoje Golubović, kao i ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Bojan Vipotnik.

    U novoj vladi Republike Srpske ostaju ministri poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Anđelka Kuzmić, pravde Goran Selak i uprave i lokalne samouprave Senka Јujić.

  • Minić: Nova Vlada RS će biti dostupna 24 sata

    Minić: Nova Vlada RS će biti dostupna 24 sata

    Savo Minić, mandatar za sastav nove Vlade Republike Srpske rekao je u ekspozeu da će nova nova vlada biti dostupna 24 sata.

    “Svaki ministar će biti još više dostupan, operativan, fleksibilan. Ovo je broj jedan. Ministri će biti dostupni 24 sata”, naveo je Minić.

    Istakao je da je njegova poruka građanima da neće gubiti nijedan jedini dan, te da neće dozvoliti nijednom faktoru da utiče na destabilizaciju procesa u Republici Srpskoj.

    “Vlada RS mora biti još jača, još snažnija. Nova Vlada je opredijeljena za mir, za Dejtonski sporazum. Odgovor institucija Srpske i nove Vlade je da ostajemo vjerni slovu Dejtona. Republika Srpska je trajna i za nju nema pregovora. Dejton je jedini ključan za opstanak i funkcionisanje BiH”, kazao je Minić.

    Prema njegovim riječima, analiziraće i pripremiti reorganizaciju institucija Srpske.

    “Moramo još agilnije i ažurnije rješavati zadatke koji su pred nama”, naglasio je Minić.

    “Ministarstvo finansija osiguraće izvršenje Budžeta Republike Srpske za 2026. godinu shodno planiranim prihodima i rashodima, te obezbijediti stabilno i nesmetano funkcionisanje finansijskog sistema Republike Srpske”, rekao je Minić na posebnoj sjednici Narodne skupštine predstavljajući Program rada.

    Proširenje kreditnih linija IRB-a za privredu
    On je rekao da od ministarstva finansija očekuje proširenje kreditnih linija Investiciono-razvojne banke (IRB) za privredu, aktiviranje Garantnog fonda sa povoljnijim kreditnim linijama za privredu.

    “Ministarstvo finansija mora ojačiti mjere s ciljem suzbijanja sive ekonomije, te kreirati, po uzoru na Dina karticu (Nacionalna platna kartica Republike Srbije), karticu Republike Srpske“, poručio je Minić, prenosi Srna.

    Kada je riječ o Ministarstvu unutrašnjih poslova, Minić je istakao da je potrebno obezbijediti prostorije za smještaj lica lišenih slobode u 14 policijskih stanica, unaprijediti kapacitete za prevenciju i borbu protiv terorizma, kapacitete za odgovor na sajber napade i svih oblika kriminaliteta, te unaprijediti forenzičke kapacitete.

    “Potrebno je unaprijediti i integrisati informaciono-komunikacioni sistem, unaprijediti kapacitete Ministarstva s ciljem poboljšanja uslova za rad, unaprijediti uslove za obuku, stručno osposobljavanje i usavršavanje što podrazumijeva dovršetak druge faze hangara za helikoptere, rekonstrukcija i izgradnja zatvorenog strelišta i drugo”, istakao je Minić.

    On je naveo da se nastavljaju aktivnosti na izgradnji Naučnotehnološkog parka Republike Srpske, koji će obuhvatati ukupno 7.500 metara kvadratnih korisnog prostora na pet etaža, a za koji će biti izdvojeno 35.000.000 KM.

    “Ove godine počinjemo izgradnju Studentskog centra u Foči za šta smo obezbijedili 26.000.000 KM”, istakao je Minić.

    On je rekao da je vrijednost projekata na Univerzitetu u Banjaluci i Istočnom Sarajevu 19,7 miliona KM.

    “Ističem i izgradnju Centra za visoko obrazovanje u Prijedoru u vrijednosti od 15.000.000 KM, a s ciljem ravnomjernog razvoja Republike Srpske i obrazovanja svih mladih ljudi, što je u skladu sa politikama Vlade kao i jačanju studentskog standarda”, dodao je Minić.

    Izgradnja i rehabilitacija putnih pravaca
    Minić je rekao da će u narednom periodu biti izgrađeni, rekonstruisani i rehabilitovani brojni putni pravci, navodeći da je razvijena saobraćajna infrastruktura odlika modernih i naprednih društava.

    “Biće rehabilitovani pravci Velečevo-Jezero, Novi Grad-Prijedor, Novi Grad-Kostajnica, Banjaluka, Kotor Varoš, Šamac-Obudovac, Caparde-Karakaj, Konjević Polje-Bratunac, Podromanija-LJubogošta, Trnovo-Brod na Drini, Nevesinje-Gacko i Trebinje-Bileća”, rekao je Minić na posebnoj sjednici predstavljajući program rada vlade.

    On je posebno naveo da će se raditi na izgradnji i završetku dionice auto-puta Banjaluka-Beograd, kao i na završetku dionice Banjaluka-Prijedor.

    Kada je riječ o energetici, Minić je istakao da je za ovu godinu predviđena izgradnja značajnih energetskih objekata, a posebno hidroelektrana “Bistrica”, “Dabar”, solarnih elektrana “Dubovik” i “Nevesinje” i vjetroelektrane “Grebak”.

    “Očekuje nas definisanje novih koraka u vezi sa aktivnostima na izgradnji HE `Buk Bijela`, aktiviranje projekta izgradnje Vjetroelektrane `Hrgud`, projekat izgradnje gasovoda od granice sa Srbijom do Novog Grada, kao i izgradnja gasnih elektrana. U toku je projekat gasifikacije istočnog dijela Republike Srpske. Ukupna vrijednost projekta je 94.850.000 KM. Rok za završetak izgradnje ovog gasovoda je oktobar ove godine”, istakao je Minić.

    On je rekao da će kroz reformu javnih preduzeća, posebna pažnja biti posvećena funkcionalnom i korporativnom restrukturisanju Mješovitog holdinga “Elektroprivreda Republike Srpske”.

    “Reorganizacija i konsolidacija svih preduzeća u Mješovitom holdingu `Elektroprivreda Republike Srpske` je preduslov za dugoročno obezbjeđenje energetske sigurnosti i nezavisnosti, za održavanje konkurentnosti i pristupačnosti cijena energije za domaćinstva i privredu, razvoj tržišta električne energije uz integraciju u EU tržište, kao i povećanje upotrebe obnovljivih izvora energije”, istakao je Minić.

    Od Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Minić je tražio da posebnu pažnju posveti rješavanju problema roditelja-njegovatelja i zapošljavanja lica sa invaliditetom.

    “Za korisnike koji nisu ostvarili pravo na naknadu roditelju-njegovatelju ili njegovatelju, iz razloga što njihova djeca ne ispunjavaju uslov potrebe za posebnom njegom, predviđeno je da se u Zakonu o socijalnoj zaštiti uvede nova kategorija korisnika kod postojećeg prava, odnosno podrška na izjednačavanje mogućnosti djece i omladine sa smetnjama u razvoju”, rekao je Minić.

    On je istakao da će Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite biti zaduženo i za zaključivanje dodatna dva sporazuma kojim će se obezbijediti liječenje Srba iz Federacije BiH u zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj.

    Biće osnovan Centar za vaspitanje i obrazovanje djece
    “Ministarstvo će u ovoj godini osnovati Centar za vaspitanje i obrazovanje djece, uspostaviće kompatibilan informacioni sistem socijalne karte Republike Srpske, te izvršiti nabavku prostora za organizacione jedinice Fonda za dječju zaštitu”, istakao je Minić.

    Uz napomenu da je završena izgradnja bolnice u Trebinju, Minić je dodao da će se u ovoj godini raditi na izgradnji i opremanju Klinike za psihijatriju Javne zdravstvene ustanove Univerzitetski klinički centar Republike Srpske, unapređenju kapaciteta bolnice u Prijedoru i izgradnji objekta za pružanje zdravstvene zaštite oboljelim od malignih bolesti sa palijativnom njegom Javne zdravstvene ustanove Univerzitetski klinički centar Republike Srpske.

    “Radićemo na opremanju opremanje savremenom dijagnostičko-terapijskom opremom domova zdravlja i bolnica, u saradnji sa Svjetskom bankom i na osnivanju Centra za specijalističke usluge u oblasti socijalne zaštite u Foči, Banjaluci i Derventi”, rekao je Minić.

  • Objavljena odluka o ostavci Minića

    Objavljena odluka o ostavci Minića

    “Službeni glasnik Republike Srpske” objavio je Odluku Narodne skupštine o usvajanju ostavke predsjednika Vlade Republike Srpske Save Minića.

    Narodna skupština Republike Srpske ranije danas je usvojila odluku o ostavci premijera Save Minića.

    Vijeće naroda Republike Srpske potom je utvrdilo da nema povrede vitalnog nacionalnog interesa u odluci Narodne skupštine kojom je prihvaćena ostavka Minića, navodi Srna.

    U toku je sjednica Kolegijuma Narodne skupštine na kojoj bi trebalo da bude utvrđen dnevni red posebne sjednice o izboru nove Vlade.

    Sjednica bi trebalo da bude održana danas.

    Premijer Minić je 15. januara vratio mandat, a vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić ga je obavijestila da će ponovo biti predložen za mandatara.

  • Dodik: Evropa danas živi posljedice svojih pređašnjih odluka

    Dodik: Evropa danas živi posljedice svojih pređašnjih odluka

    Evropa danas živi posljedice svojih pređašnjih odluka. Oni koji su se oglušivali o sve norme i vrijednosti, oni koji su kršili decenijama poštovana pravila, danas su se sjetili principa, rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

    – Smiješno je i cinično da upravo evropske elite danas drže lekcije o “međunarodnom pravu”, “suverenitetu”, i kada znamo šta su radile u bivšoj Јugoslaviji – naveo je Dodik.

    Naveo je da isto to “pravo” Evropa godinama gazi i u BiH, kroz stalne pokušaje podrivanja i razvlašćivanja Republike Srpske i kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    – Lako im je bilo da se igraju pravilima dok je sila bila u njihovim rukama, uz američku zaštitu. Danas kada je predsjednik SAD Donald Tramp proklamovao ideju “Amerika na prvom mjestu”, kada se odluke ne donose u evropskim kabinetima, odjednom bi da se pozivaju na međunarodno pravo – upravo ono koje su prvi i nebrojeno puta pogazili – naveo je Dodik na Iksu.

  • Meloni: Razgovarala sam sa Trampom i rekla mu šta mislim

    Meloni: Razgovarala sam sa Trampom i rekla mu šta mislim

    Razgovarala sam sa Donaldom Trampom prije nekoliko sati i rekla sam mu šta mislim.

    Izjavila je to italijanska premijerka Đorđa Meloni.

    Ona je nazvala ”greškom” najavljeno uvođenje carina Sjedinjenih Američkih Država zemljama članicama Evropske unije koje se protive ideji američkog predsjednika Donalda Trampa da preuzme Grenland.

    ”Vjerujem da bi uvođenje novih sankcija bilo greška. Razgovarala sam sa Donaldom Trampom pre nekoliko sati i rekla sam mu šta mislim”, rekla je Meloni tokom službene posjete Južnoj Koreji, prenosi “Gardijan”.

    Tramp je juče najavio uvođenje kaznenih carina za Njemačku, Francusku i šest drugih evropskih zemalja, navodeći kao razlog nesaglasnost oko pitanja američkog preuzimanja Grenlanda.

    “Počev od 1. februara, Danska, Norveška, Švedska, Francuska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Holandija i Finska suočiće se sa carinama od 10 odsto na robu koja se isporučuje u Sjedinjene Države”, napisao je Tramp u objavi.

    On je najavio da će od 1. juna 2026. godine carine biti povećane na 25 odsto i ostaće na snazi “sve dok se ne postigne sporazum o potpunoj predaji Grenlanda”.

  • Milanović: Za Grenland postoji samo jedno rješenje

    Milanović: Za Grenland postoji samo jedno rješenje

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović ponovo je komentarisao američke pretenzije prema Grenlandu iz bezbjednosnih razloga i istakao da ne postoji ni jedan sigurnosni razlog koji može biti iznad prava naroda Grenlanda, a koja mu daju zakoni Danske.

    “S obzirom na aktualne političke, pa čak i vojne pretenzije prema Grenlandu, autonomnom delu Kraljevine Danske, ističem da o Grenlandu i njegovoj budućnosti može odlučivati isključivo grenlandski narod u skladu s pravom na samoodredenje koje mu daju zakoni Kraljevine Danske. Ne postoji ni jedan sigurnosni razlog koji može biti iznad tog prava naroda Grenlanda”, napisao je Milanović na Fejsbuku.

    Uvjeren je, kaže hrvatski predsjednik, da se sve zabrinutosti vezane uz sigurnost, o kojima se govori u posljednje vrijeme, mogu i moraju riješiti kroz dijalog i saradnju Danske i Grenlanda sa SAD-om i uokviru Sjevernoatlantskog saveza, čije su ravnopravne članice obje države.

    “Pitanja sigurnosti nisu ni na koji način povezana s međunarodno-pravnim položajem Grenlanda. O tome svjedoči i situacija iz vremena Hladnog rata kada su SAD uspješno štitile svoje nacionalne interese i branile svoju i sigurnost cijelog NATO-a tako što su, u dogovoru s danskim vlastima, stacionirale svoju vojsku na Grenlandu. Isključivo takav model, dakle dogovor Danske i SAD-a uz poštivanje volje naroda Grenlanda, prihvatljivo je rješenje ove situacije”, napisao je Milanović.

    Milanović je ranije rekao da “Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa”, da su Amerikanci zainteresovani za “koridor koji završava na Beringovom prolazu” i da Svalbardska ostrva nude veći strateški potencijal.

    Ova Milanovićeva izjava napravila je problem ministru odbrane Hrvatske Ivanu Anušiću, koji je nekoliko dana kasnije tokom posjete Norveškoj morao da objašnjava da to nije stav Vlade, već predsjednika Republike.

  • Vučić: Mi nećemo otimati tuđe

    Vučić: Mi nećemo otimati tuđe

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić istakao je danas u svom obraćanju za Informer da se nada dobrim vestima kada je NIS u pitanju.

    Predsednik Vučić izjavio je da bi sutra ili 20. januara najkasnije trebalo glavne tačke budućeg kupoprodajnog ugovora za NIS da budu dostavljene američkom OFAK-u da bi oni mogli pre 23. januara da donesu odluku o produženju operativne licence za NIS i dodao da još nemamo sasvim dogovor, ali da veruje da će biti postignut.

    “Mi smo ove nedelje imali mnogo važnih razgovora sa potencijalnim partnerima. Kao što znate, razgovarali smo sa predstavnicima MOL-a, boravio sam u Abu dabiju gde smo razgovarali sa još jednim potencijalnim partnerom. To nisu laki razgovori. Za nas bi bilo najbolje rešenje da Srbija preuzme NIS, ali imali smo alternativu da nekome otmemo imovinu, imali smo novac, i sve drugo, da ne ulazim u sve razloge”, rekao je Vučić.

    “U skladu sa tim, nadam se da ćemo imati pozitivne rezultate ali to ne mogu sa stopostotno da potvrdim, zbog toga što postoje stvari za koje Srbija ne želi da ostavlja mogućnost da ne budu rešene u skladu sa interesima građana. To je pre svega rad rafinerije u budućnosti, bez koje ne možemo kao neke druge zemlje u okruženju. To utiče i na stopu rasta i na industrijsku proizvodnju, ali i na naše radnike u Pančevu i šire. Postoje još neke stvari o kojima ne želim za sada da obaveštavam javnost. Nadam se da naši partneri razumeju da moramo da donosimo odluke u skladu sa interesima naše zemlje, poštujući privatni kapital, što mislim i da smo pokazali i u ovom trenutku. Želeli smo da pokažemo ozbiljnost da ne otimamo nešto što je tuđe vlasništvo, iako smo morali da platimo visoku cenu grešaka nekadašnjeg rukovodstva. Ja se nadam dobrim vestima, i verujem da će OFAK-u danas biti prosleđeno pismo”, rekao je predsednik.

    Predsednik je podsetio da je preko 100 dana prošlo bez da je kap nafte poteklo naftovodom ka Srbiji.

    “Mi smo zbog svega ovoga morali da platimo visoku cenu grešaka nekadašnjeg rukovodstva”, dodao je predsednik Srbije.

    “Istovremeno smo želeli da pokažemo ozbiljnost kao zemlja, da ne otimamo nešto što je tuđe vlasništvo, iako smo morali da platimo cenu grešaka bivšeg rukovodstva”, dodao je predsednik.

    “Sada bi trebalo da glavne tačke budućeg ugovora – jasni svojinski odnosi, kako će biti postavljeno buduće preduzeće, koliki udeo će imati koja kompanija, kao i neke druge stvari iz biznis plana budu dostavljene američkom OFAK-u da bi oni mogli da donesu odluku pre 23. o produženju operativne licence za NIS, kako bismo mi mogli da nastavimo da funkcionišemo normalno. Mi još nemamo dogovor oko toga, ali se nadam da će dogovora biti. Naši pregovarački timovi rade. Uključen sam u to u potpunosti. Uvek je to stvar kompromisa i verujem da ćemo do nekakvog kompromisa doći”, naveo je Vučić

  • Iz dijaspore se slilo više od četiri milijarde, 2025. bi mogla biti rekordna

    Iz dijaspore se slilo više od četiri milijarde, 2025. bi mogla biti rekordna

    Tokom prvih devet mjeseci 2025., u Bosnu i Hercegovinu se slilo oko 4,3 milijarde konvertibilnih maraka po osnovu tekućih transfera iz dijaspore, pokazuju podaci Centralne banke.

    Time je potvrđeno da dijaspora ostaje najvažniji ekonomski motor zemlje.

    Prema analizi agencije Eurostat, Bosna i Hercegovina se nalazi na drugom mjestu u Evropi po suficitu ličnih doznaka iz inostranstva u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP), što jasno ukazuje na to da je domaća ekonomija neraskidivo vezana za novčane prilive koji stižu od iseljenika, piše austrijski Kosmo.at.

    Ovi podaci uvjerljivo demantuju ranije strahove da će globalna finansijska previranja ugroziti finansijsku moć bh. dijaspore na Zapadu i njihovu sposobnost da pomažu porodicama u domovini.

    Ako se ovakav pozitivan trend nastavio i u posljednjem kvartalu protekle godine, ukupna suma doznaka za 2025. godinu trebala bi premašiti rekordnu granicu od pet milijardi maraka. Analiza strukture priliva pokazuje da dominiraju lični transferi sa 3,262 milijarde KM, što je rast od 196 miliona u poređenju sa 2024. godinom. Pored direktne pomoći porodici, značajan udio imaju i strane penzije koje su u posmatranom periodu iznosile 947 miliona KM.

    Dijaspora kao ključni faktor održivosti
    Svi ekonomski indikatori sugerišu da je 2025. bila rekordna godina za finansijske odnose dijaspore i domovine. Ovi prilivi direktno utiču na vrijednost svih proizvedenih dobara i usluga, odnosno na BDP zemlje. Mapa koju je objavio Eurostat prikazuje uticaj ličnih doznaka na ekonomije EU, država EFTA-e i kandidata za članstvo, pri čemu Bosna i Hercegovina zauzima visoko drugo mjesto u Evropi, odmah iza Kosova.

    Novac koji stiže iz inostranstva ključan je za održavanje privatne potrošnje, koja je jedan od glavnih pokretača kakvog-takvog ekonomskog rasta. Međutim, oni su direktna posljedica činjenice da Bosna i Hercegovina i dalje tavori na dnu evropske ljestvice po životnom standardu, dok se građani svakodnevno bore sa posljedicama visoke inflacije.

    Uloga dijaspore postaje još jasnija kada se analiziraju podaci Evropskog programa poređenja cijena i BDP-a. Oni pokazuju da je BDP po glavi stanovnika u Bosni i Hercegovini, mjeren standardom kupovne moći, dosegao tek 35 posto prosjeka Evropske unije. Stvarna individualna potrošnja po glavi stanovnika bila je tek nešto bolja i iznosila je 41 posto prosjeka EU. Bez “infuzije” iz inostranstva, ovi procenti bi bili dramatično niži, a socijalna slika društva neuporedivo teža, prenosi Indikator.