VRBAS Media

Autor: INFO

  • Uvodi se nova avio-linija iz Njemačke za Banjaluku

    Uvodi se nova avio-linija iz Njemačke za Banjaluku

    Aerodrom Štutgart omogućiće letove na četiri nove destinacije, ali samo privremeno.

    Zbog građevinskih radova na aerodromu Basel, aerodrom Štutgart privremeno će nuditi nove linije, pišu njemački mediji.

    Radovi na aerodromu Bazel utiču na red letenja u Štutgartu. Budući da se glavna pista na EuroErportu Bazel-Mulhaus-Frajburg, kojom zajednički upravljaju Švajcarska i Francuska, obnavlja u dužini od 1,5 kilometara, letačke operacije tamo su značajno smanjene.

    Niskotarifni prevoznik Viz Er stoga privremeno preusmjerava neke rute prema Štutgartu. Između 15. aprila i 20. maja Štutgart će biti povezan s četiri odredišta u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji.

     

     

    Uskoro će biti u planu četiri nova grada.

    Oko mjesec dana ove dodatne letne veze biće dostupne sa aerodroma Štutgart:

    Tuzla (Bosna i Hercegovina): od 15. aprila do 20. maja
    Ohrid (Sjeverna Makedonija): od 15. aprila do 20. maja
    Banjaluka (Bosna i Hercegovina): od 16. aprila do 19. maja
    Niš (Srbija): od 16. aprila do 19. maja

    Letovi za Tuzlu polaziće pet puta sedmično tokom ovog perioda, a za Ohrid tri puta sedmično. Rute Štutgart – Banjaluka i Štutgart – Niš letjeće četiri puta sedmično, piše “Feniks magazin”.

    Viz Er nudi letove iz Štutgarta za istočnu Evropu, pišu njemački mediji. Odredišta obično uključuju veće gradove poput Budimpešte, Skoplja, Tirane, Sofije i Bukurešta.

  • Autobusi u Banjaluci češće voze

    Autobusi u Banjaluci češće voze

    Povratkom đaka u školske klupe, javni prevoz se vraća u režim u kojem je bio prije zimskog raspusta.

    Imajući u vidu da se s početkom škole povećavaju i prevozne potrebe, od danas, 19. januara je korisnicima dostupan i veći broj polazaka u javnom prevozu.

  • Dodik podsjetio da je Bodiroga osuđen za krivično djelo

    Dodik podsjetio da je Bodiroga osuđen za krivično djelo

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik podsjetio je na svoje ranije izlaganje u Narodnoj skupštini Republike Srpske u kojem je pročitao sudsko rješenje kojim je narodni poslanik Ognjen Bodiroga (SNS) osuđen za krivično d‌jelo tjelesna povreda.

    “Samo da podsjetimo Ognjena Bodirogu…”, napisao je Dodik na društvenoj mreži “Iks”.

    Dodik je u objavi podijelio snimak svog ranijeg obraćanja kada je za skupštinskom govornicom rekao da je Bodiroga nasilnik koji se tuče na javnom mjestu.

    “Javnost treba da zna da Milorad Dodik nikada nije učestvovao ni u kakvoj tuči. Zato nije presuđivan. Milorad Dodik nikad nije bio u prilici da prizna da je nekoga tukao. A Bodiroga je priznao da je tukao”, rekao je tada Dodik, citirajuću rješenje prema kojem je Bodiroga “priznao krivicu”.

  • Građani se zadužuju jeftinije od Vlade

    Građani se zadužuju jeftinije od Vlade

    Da se običan građanin u Republici Srpskoj može zadužiti po nižoj kamatnoj stopi nego sama Vlada RS, na prvi pogled zvuči nelogično. Međutim, ekonomisti upozoravaju da je riječ o sasvim normalnoj pojavi u tržišnim uslovima i jasnom signalu povećanog rizika i nepovjerenja finansijskog tržišta prema vlastima.

    Dok banke građanima nude dugoročne kredite po kamatnim stopama od 3 do 4 odsto, ministarka finasija Srpske Zora Vidović Republiku Srpsku zadužuje po kamati od oko 5,5 odsto, što jasno pokazuje kako tržište procjenjuje rizik.

    Ekonomista Svetlana Cenić objašnjava da kamatne stope prvenstveno odražavaju stepen pouzdanosti dužnika.

    – Nije ista kamata za nepouzdanog klijenta, odnosno za klijenta za koga banke nisu sigurne šta će biti, i za firmu koja je dokazana, etablirana na tržištu i sa kojom imaju odličnu saradnju. Za ove druge kamate su znatno veće – istakla je Cenićeva.

    Cijena rizika

    Prema njenim riječima, dodatni problem je to što kod nas hartije od vrijednosti uglavnom kupuju banke, koje onda Republiku Srpsku posmatraju kao rizičnog klijenta.

    – Banke ne mogu da se izlože jednom klijentu preko propisanog limita, a najveći klijent je, očigledno, Republika Srpska – navela je ona.

    Cenićeva naglašava da je potpuno logično da veći rizik znači i višu cijenu zaduživanja.

    – Novac je roba kao i svaka druga. Postoji ponuda, postoji potražnja i postoji rizik – objasnila je.

    Na pitanje da li se u relativno kratkom roku može smanjiti rizik Republike Srpske, njen odgovor je jasan.

    – Sa ovakvom vlašću, ovakvim načinom upravljanja i zanemarivanjem onoga od čega se živi, a to je privreda, Boga mi – teško, jako teško – poručila je Cenićeva.

    Ona upozorava i na razmjere planiranog zaduživanja.

    – Znate li koliko su namjerili da se zaduže ove godine? A ko će to zaraditi? Treba zaraditi za penzije, socijalna davanja, njihove plate, njihova kola i otplatu dugova. Ko? Stanovništvo koje se procjenjuje na možda 700.000 ljudi koji zaista žive u Republici Srpskoj. Ko će vraćati taj dug, ko će zaraditi za taj šou-program? – pita Cenićeva.

    Banke zarađuju na razlici kamata

    Ekonomista Zoran Pavlović smatra da je kod zaduživanja Republike Srpske ključni problem – izloženost.

    – Kada je jedan dužnik značajno zadužen kod finansijske institucije, Agencija za bankarstvo ima sistem koji ne dozvoljava da se banka prekomjerno izloži jednom klijentu – objašnjava Pavlović.

    On dodaje da su kamate od pet do 5,5 odsto vremenom postale uobičajene na domaćem tržištu.

    – Napravljen je mehanizam po kome je kamata od pet do 5,5 odsto postala standard. S druge strane, banke pokušavaju da povuku sredstva od građana na oročenje po 2,5 do tri odsto, a onda taj isti novac plasiraju vladama po 5,5 odsto. To je čista trgovina novcem – kaže Pavlović.

    Kada je riječ o kreditima za stanovništvo, situacija je drugačija.

    – Građani se zadužuju po nižim stopama jer je cijena kredita definisana kroz dva osnova: kamatu kao trošak rada banke i isplatu oročenih sredstava građanima. To u prosjeku iznosi oko 3,5 do četiri odsto – navodi on.

    Pavlović podsjeća i na ulogu euribora kod dugoročnih kredita.

    – Centralna banka BiH je dozvolila da stambeni i drugi dugoročni krediti imaju komponentu euribora, koji predstavlja cijenu evra u Evropi. Dok je euribor bio nula ili ispod nule, to nije bio značajan trošak. Sa inflacijom i ratom u Ukrajini on je porastao i do četiri odsto, a taj novac koji se naplaćuje građanima praktično je čist profit banaka – ističe Pavlović.

    Prema njegovim riječima, banke danas uglavnom koriste domaći novac građana, a ne sredstva iz inostranstva.

    – Banke su uzele novac od građana i koriste ga za finansiranje potreba građana i privrede. Ne uzimaju evre od matičnih banaka, već koriste domaće pare. Rezultat je da je finansijski sektor prošle godine ostvario prihod od oko milijardu maraka. Plaćeno je oko 100 miliona poreza, a 900 miliona je ostalo bankama. To smo platili mi kao građani – naglašava Pavlović.

    On podsjeća da su drugi reagovali odlučnije.

    – Kada je to vidio Viktor Orban u Mađarskoj, proglasio je da je finansijski sektor u obavezi da plati 50 odsto poreza na prihode koje je ostvario, jer su ti prihodi došli primarno od građana i privrede, a njih treba zaštititi – zaključuje Pavlović.

  • Evropa uzvraća na Trampovu prijetnju carinama zbog Grenlanda

    Evropa uzvraća na Trampovu prijetnju carinama zbog Grenlanda

    Evropski čelnici u nedjelju su oštro kritikovali prijetnju američkog predsjednika Donalda Trampa carinama zbog njihovog protivljenja njegovim planovima o Grenlandu, upozoravajući da su transatlantske veze ugrožene.

    Evropske zemlje, uključujući Dansku, čiji je Grenland autonomna teritorija, rekle su da “stoje ujedinjene” protiv Trampovog obećanja u subotu da će ih pogoditi carinama do 25 odsto osim ako Grenland ne bude ustupljen Sjedinjenim Državama.

    “Carinske prijetnje potkopavaju transatlantske odnose i rizikuju opasnu silaznu spiralu”, upozorile su Velika Britanija, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Nizozemska, Norveška i Švedska u zajedničkoj izjavi.

    Danski ministar vanjskih poslova Lars Loke Rasmusen rekao je da Trampov ultimatum prijeti svjetskom poretku “kakav poznajemo” i budućnosti vojnog saveza NATO-a.

    Glavni sekretar NATO-a Mark Rute rekao je da je razgovarao s Trampom o “sigurnosnoj situaciji na Grenlandu i Arktiku” i nada se da će ponovo razgovarati na ovosedmičnom samitu u Davosu. Nije detaljnije opisao njihov razgovor.

    Evropski savjet saopštio je da će u narednim danima sazvati samit čelnika EU-a, nakon sastanka ambasadora EU-a u Briselu u nedjelju.

    Ugrožen trgovinski sporazum
    Blok je u julu postigao dogovor s Vašingtonom prema kojem će se većina izvoza EU-a suočiti s 15-postotnom američkom carinom. Nije bilo jasno kako će Trampove prijeteće carine djelovati protiv tog sporazuma.

    “Ne vjerujem da je ovaj sporazum moguć u trenutnoj situaciji”, rekao je njemački ministar vanjskih poslova Johan Vadepul za televiziju “ARD”.

    Pomoćnici francuskog predsjednika Emanuela Makrona rekli su da će zatražiti od EU-a da aktivira nikada prije korišteni “instrument protiv prisile” protiv Vašingtona ako Tramp ispuni svoje dodatne carine.

    Ova mjera omogućuje ograničavanje uvoza robe i usluga u EU, tržište od 27 zemalja s ukupnom populacijom od 450 miliona.

    Tramp je više puta izrazio želju za aneksijom Grenlanda otkako se vratio u Bijelu kuću na drugi mandat.

    Njegova retorika prema tom cilju pooštrila se otkako je početkom ovog mjeseca naredio vojnu operaciju protiv Venecuele kako bi uhvatio predsjednika te države, Nikolasa Madura.

    “Ucjena”
    Tramp i njegova administracija tvrdili su da bi dolazak Grenlanda pod američku vlast služio američkoj “nacionalnoj sigurnosti”.

    On i njegovi pomoćnici takođe su tvrdili da Danska, članica NATO-a, neće moći braniti Grenland ako Rusija ili Kina ikada pokušaju izvršiti invaziju.

    Danska i nekoliko njenih evropskih saveznika u NATO-u odgovorili su nedavnim slanjem malog broja vojnog osoblja na Grenland na vježbu, na koju su pozvane i SAD.

    A u subotu su hiljade ljudi na Grenlandu i u Danskoj protestovale protiv američkog nastojanja da kontroliše arktičko ostrvo.

    “Neka Amerika ode” glasio je tekst na kapama koje su nosili mnogi demonstranti, imitirajući Trampov slogan “Učinimo Ameriku ponovo velikom”.

    Tramp je u subotu odgovorio prijetnjom da će od 1. februara uvesti carine od 10 odsto na robu koja u SAD ulazi iz Velike Britanije, Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Nizozemske i Finske.

    Od 1. juna će se povećati na 25 odsto “dok se ne postigne dogovor o potpunoj kupovini Grenlanda”, napisao je Tramp na svojoj platformi društvenih medija Truth Social.

    Čak se i italijanska krajnje desničarska premijerka Đorđa Meloni, jedna od Trampovih najbližih evropskih saveznica, usprotivila prijetnji.

    “Vjerujem da bi uvođenje novih sankcija danas bila greška”, rekla je novinarima tokom posjete Seulu.

    Melonijeva je još rekla:

    “Razgovarala sam s Donaldom Trampom prije nekoliko sati i rekla mu šta mislim”, dodala je.

    Britanski premijer Kir Starmer nazvao je to “potpuno pogrešnim” i rekao da planira razgovarati o situaciji s Trampom “u najkraćem mogućem roku”.

    Nizozemski ministar vanjskih poslova David van Vel osudio je Trampovu prijetnju kao “neobjašnjiv” oblik “ucjene”.

    Strah od trgovinskog rata
    Francuska ministarka poljoprivrede Ani Genevard upozorila je da će carine naštetiti i Vašingtonu.

    “U ovoj eskalaciji carina, Tramp takođe ima puno za izgubiti, kao i njegovi vlastiti poljoprivrednici i industrijalci”, rekla je za televizijske kuće “Europe 1” i “CNews”.

    Norveška, koja je takođe meta Trampove prijetnje carinama, ali poput Velike Britanije nije članica EU, rekla je da trenutno ne razmatra odmazdu protiv američke robe.

    “Mislim da se treba zaustaviti i razmisliti kako bi se spriječio trgovinski rat koji bi doveo do silazne spirale”, rekao je norveški premijer Jonas Gar Store za televiziju “NRK”. Još je dodao: “Niko ne bi pobijedio.”

    Zlato i srebro dostigli su rekordne vrijednosti u ponedjeljak, dok je većina tržišta dionica pala nakon što je Tramp prijetnjama oživio strahove od trgovinskog rata.

    Izgledi trgovinskog rata između globalnih ekonomskih teškaša potresli su tržišta, a sigurna utočišta produžila su dobitke koji su uslijedili nakon Trampovih prijetnji Iranu prošle sedmice i američkog svrgavanja venevuelanskog predsjednika Nikolasa Madura.

    Zlato, ključni alat u vremenima previranja, dostiglo je vrhunac od 4.690,59 dolara, dok je srebro otišlo na 94,12 dolara.

    Na tržištima dionica, Tokio, Hong Kong, Šangaj, Sidnej, Singapur i Velington povukli su se, iako je bilo dobitaka u Seulu i Taipeiju.

    Dolar se takođe povukao u odnosu na svoje konkurente, a evro, funta i jen su svi porasli, prenosi “HurriyetDailyNews”.

  • U požaru stradala starica (87), oglasila se policija

    U požaru stradala starica (87), oglasila se policija

    Starija žena poginula je sinoć, 18. januara, u Sarajevu u požaru koji je izbio u stanu.

    Iz MUP-a Kantona Sarajevo, saopštili su da se požar desio u Ulici Mejtaš u opštini Centar.

    “Sinoć u 23.50 prijavljen je požar u stanu, prilikom kojeg je smrtno stradala žena 1939. godište, čiju je smrt konstatovao ljekar Hitne pomoći”, naveli su iz MUP-a Kantona Sarajevo.

    Kako su dodali o svemu je obaviješten tužilac KTKS, a jutros će biti obavljen uviđaj.

  • Pješak preminuo nakon što ga je udario automobil

    Pješak preminuo nakon što ga je udario automobil

    Šezdesetčetvorogodišnji pješak F.D. stradao je juče, 18. januara u Hadžićima, nakon što ga je automobilom pežo udario A.K. iz Hadžića.

    Iz MUP-a Kantona Sarajevo navode da se saobraćajna nesreća dogodila oko 17.30 na kolovozu raskrsnice ulica 6. mart i krak iste ulice.

    “Tom prilikom došlo je do udara i obaranja na kolovoz pješaka F.D. (64) nastanjen u Hadžićima, od strane vozila peugeot 308, kojim je pod dejstvom alkohola upravljao A.K. (46), nastanjen u Hadžićima. U ovoj saobraćajnoj nezgodi teške povrede opasne po život zadobio je 64-godišnji pješak, a ljekarsku pomoć mu je ukazala ekipa Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo, te je na Klinici za anesteziju i reanimaciju  19.01.2026. godine u 1.03 preminuo”, navode iz MUP-a HNK.

    Dodaju da su su uviđaj kojim je rukovodio dežurni tužilac Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, obavili pripadnici Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo i ovlašteni sudski vještaci saobraćajne i mašinske struke struke.

    “Po naredbi postupajućeg tužioca, vozač A.K. je uhapšen, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krivična djela protiv sigurnosti javnog saobraćaja u vezi sa krivičnim djelom ugrožavanje javnog saobraćaja zbog omamljenosti. Na navedenoj lokaciji saobraćaj je bio obustavljen do 22.10 i odvijao se naizmjenično jednom saobraćajnom trakom.

  • Švedska zabranila Thompsona

    Švedska zabranila Thompsona

    Rukometaši reprezentacije Hrvatske izazvali su skandal na prvoj utakmici Evropskog prvenstva u švedskom gradu Malme u subotu uveče, kada je na njihov zahtjev sa razglasa puštena pjesma hrvatskog pjevača Marka Perkovića Thompsona, koji je zbog promocije neonacizma i ustvaštva zabranjen u više evropskih zemalja, piše švedski list Aftonbladet.

    U odgovoru za ovaj list, iz Evropske rukometne federacije (EHF) su rekli da je Hrvatska reprezentacija zahtjevala da organizator pusti Thompsonovu pjesmu i dodali da “čine sve da se to ne ponovi”.

    “Na dan utakmice, hrvatska delegacija je više puta tražila da se pjesma pusti – i zahtjev je svaki put odbijen. Činjenica da je na kraju puštena je za žaljenje i nije trebalo da se dogodi. Pjesma uopšte ne predstavlja vrijednosti za koje se ovo prvenstvo zalaže“, naveli su iz EHF.

    Dodali su da Thompsonova pjesma “Ako ne znaš što je bilo” nikada nije bila uključena u originalnu plejlistu za utakmicu i da su sve pjesme na plejlistama za sve mečeve prije početka prvenstva pregledali tim za zabavu i EHF.

    Aftonbladet navodi i da je nakon utakmice u kojoj je Hrvatska pobijedila Gruziju “nekoliko gledalaca reagovalo” zbog puštanja sporne pjesme.

    Zabrana koncerata

    Thompsonovi koncerti su proteklih godina bili zabranjeni ili otkazani  između ostalih u Nizozemskoj, Njemačkoj, Švajcarskoj i Sloveniji, državama u kojima se ovaj izvođač opisuje kao promoter neonacizma i ustaštva.

    Thompson je prethodne dvije večeri na koncertima u Splitu ponovo sa posjetiocima uzvikivao “za dom spremni”, a na repertoroaru ponovo je bila najspornija pjesma “Bojna Čavoglave”, koja počinje ovim ustaškim pokličem.

    Nakon masovnog koncerta u ljeto prošle godine na zagrebačkom Hipodronu, kada je glavni hrvatski grad bio tokom tri dana pretvoren u “prijestonicu ustaštva”, gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević je zabranio održavanje drugog Thompsonovog koncerta u Areni, a Gradska skupština je odlučila da zabrani ustaške simbole i pokliče na svim prostorijama koji su u nadležnosti grada.

    Vlast u Hrvatskoj

    Thompsonova turneja bi trebalo da bude nastavljena u Rijeci i Puli u februaru. Odbornici Pule već su zatražili od gradske vlasti da donese odluku poput one koju je donio Zagreb, da se na prostoru u nadležnosti gradskih vlasti ne mogu promovisati ustaški simboli i pokliči.

    Vlast u Hrvatskoj prećutno dozvolja Thompsonovo promovisanje ustaštva, a uoči njegovog nastupa prošle godine u Zagrebu na generalnoj probi ga je posjetio lično premijer Andrej Plenković sa djecom. Na dan koncerta u prvim redovima su bili predsjednik Sabora Gordan Jandroković i ministri iz Vlade, koji su potvrdili da su odgovarali na Thompsonove pokliče  “za dom”, što je naišlo na osudu djela hrvatske javnosti, prenosi Tanjug.

  • Da li će se SDS vratiti na političku scenu u Banjaluci?

    Da li će se SDS vratiti na političku scenu u Banjaluci?

    Pred Brankom Blanušom, novim predsjednikom SDS-a, u toku su pripreme za ponavljanje prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, ali do redovnih izbora 2026. godine pred sobom će imati još dva vrlo značajna zadatka – ujediniti stranku i vratiti SDS na političku mapu u Banjaluci, gdje je trenutno kao statistička greška.

    Broj glasova 2.156, koliko je SDS osvojio na lokalnim izborima 2024. u najvećem gradu u Srpskoj u trci za odbornička mjesta, mora biti posljednja opomena za ovu opozicionu stranku, a ako ne istraju u tome da ojačaju u Banjaluci, teško da imaju šta da traže na novim parlamentarnim izborima u oktobru.

    SDS u ovom trenutku nema nijednog niti poslanika niti odbornika u Banjaluci, nakon što je Milan Radović napustio politiku, a Aleksandar Petković angažman pronašao u vlasti.

    Sličan scenario na jesen 2026. godine značio bi da je SDS gotovo pa sigurno najveći izborni gubitnik, bez obzira na to da li će imati kandidata za neku od inokosnih funkcija i da li će taj kandidat pobijediti.

    Blanuša: SDS-u pristupaju novi ljudi, vraćaju se i stari
    Međutim, poruke koje stižu iz SDS-a su optimistične, a novi lider Branko Blanuša uvjerava da se situacija za ovu stranku u Banjaluci mijenja, a da su to pokazali prijevremeni izbori.

    “Banjalučki odbor je veoma dobro uradio svoj posao, to pokazuje rezultat u Banjaluci, naravno, uz pomoć ostalih opozicionih stranaka. Ono što je prisutno u zadnje vrijeme jeste da vlada veliki interes za novim članstvom u Banjaluci. To su, s jedne strane, neki koji su nekada bili u SDS-u pa su se na različite načine pasivizirali ili udaljili. Ima mnogo mladih, novih ljudi, čak i iz drugih stranaka, koji su nezadovoljni radom stranke u kojoj su trenutno i žele da priđu SDS-u. U toku je jedna reorganizacija u GO SDS-a Banjaluka, dosta se još ljudi i očekuje i mislim da će uz sve te ljude GO biti znatno ojačan, da će imati znatno širu bazu, infrastrukturu i da će se što bolje pripremiti za opšte izbore koji nas očekuju 2026. godine”, tvrdi Blanuša za “Nezavisne novine”.

    Željko Raljić ostaje na čelu SDS-a u Banjaluci
    Zbog navedenog, lider SDS-a demantuje navode da će doći do promjene na poziciji predsjednika Gradskog odbora u Banjaluci te poručuje da Željko Raljić ostaje.

    “Ne razmišljamo o promjeni predsjednika Gradskog odbora, ostaje gospodin Željko Raljić. Tamo gdje stvari idu pozitivno i u dobrom smjeru nema potrebe da se nešto mijenja. Vidjećemo u narednom periodu”, kaže Blanuša.

    On nadalje tvrdi da u SDS-u sada vlada jedinstvo, iako priznaje da su postojale određene nesuglasice, u smislu različitosti u stavovima kako stranka treba da se organizuje.

    “U posljednje vrijeme, mogu slobodno reći, i kroz ovu kampanju za izbore, kroz ovaj period poslije, da je u Skupštini SDS-a postignuto jedinstvo i nastaviću i dalje raditi, i kroz ponovljene izbore pa nadalje, da to jedinstvo bude još čvršće i da se što bolje pripremimo za ono što nas čeka na jesen”, naveo je Blanuša.

    Na pitanje da li je u prethodnim mjesecima stekao utisak da pojedinci iz SDS-a tijesno sarađuju s aktuelnom vlašću u Srpskoj, a što se značajno zamjeralo njegovim prethodnicima, Blanuša nije isključio mogućnost da se i o tom pitanju raspravlja u narednom periodu u organima stranke.

    SDS bez Banjaluke ne može da ojača
    Đorđe Vujatović, novinar, smatra da bi jedna od prvih aktivnosti Branka Blanuše trebalo da bude jačanje stranke u Banjaluci, jer je tu najveći broj glasača, a SDS je sveden na minimum.

    “Posebno zbog činjenice da je SDS u drugim gradovima podijeljen među nekim lokalnim liderima iz te stranke. Grad Banjaluka je imao jak gradski odbor do unazad nekih 10-12 godina, kada je došlo do unutrašnjih sukoba, a ljudi koji su se u tom trenutku borili za prevlast u SDS-u u Banjaluci ubrzo su postali perjanice drugih stranaka”, navodi Vujatović.

    On podsjeća da je SDS u Banjaluci ojačao kada ga je preuzeo Milan Radović, ali da se to raspršilo kada je ponovo došlo do unutrašnjih sukoba.

    “Znamo da je u tom periodu stranku napustilo nekoliko veoma važnih članova koji su bili i poslanici, poput Davora Šešića i nekih odbornika. Mislim da, dok se ne stvori jaka baza u Banjaluci, SDS ne može i ne treba da računa na neko jačanje stranke, posebno zbog same činjenice da su određene stranke, prije svih SNSD, uspjele da naruše tradicionalna utvrđenja SDS-a na istoku Srpske, poput Hercegovine i Sarajevsko-romanijske regije”, kazao je Vujatović za “Nezavisne novine”.

    Podsjećanja radi, Željko Raljić postao je predsjednik Gradskog odbora Srpske demokratske stranke (GO SDS) u Banjaluci u maju 2023. Raljić je naslijedio Milana Radovića.

  • Nesreća u Španiji: Željeznička katastrofa odnijela najmanje 24 života

    Broj poginulih u željezničkoj nesreći u Španiji, kada su dva voza iskočila iz šina porastao je na najmanje 24, a broj povrijeđenih povećan je na najmanje 73, od kojih je 15 u teškom stanju.

    Broj žrtava mogao bi biti ponovo povećan u narednim satima, jer je jedan od iskliznulih vagona ”teško oštećen”, rekao je predsjednik regionalne vlade Andalzuije Huanma Moreno, prenosi televizija Espanja.

    Jedan od poginulih je i mašinovođa.

    Andaluzijska regionalna vlada zatražila je intervenciju Vojne jedinice za vanredne situacije kako bi pomogla u spasilačkim naporima, a izvori iz Vladine delegacije potvrdili su da je vojni kontingent već na putu do tog područja.

    Nesreća se dogodila oko 19.45 časova u gradu Adamus u južnoj španskoj pokrajini Andaluzija, kada je voz iz Malage za Madrid iskočio iz šina i upao na susjedni kolosijek gdje se nalazio voz koji je iz Madrida išao za Uelvu, što je dovelo do toga da i drugi voz iskoči iz šina.

    Do nesreće je došlo na dionici pruge koja je renovirana u maju prošle godine, pri čemu je voz koji je iskočio iz šina bio ”relativno nov”, odnosno star četiri godine.

    Uzrok iskliznuća iz šina trenutno nije poznat.

    Gradonačelnik Adamusa Rafael Moreno prvi je stigao na mjesto nesreće zajedno sa lokalnom policijom.

    On je za El Pais rekao da vjeruje da sudar dva voza nije bio čeoni, već bočni udar, jer nije vidio nikakve smrskane vagone.

    Saobraćaj brzih vozova između Madrida i Andaluzije nakon nesreće morao je da bude obustavljen, a svi vozovi koji su bili u tranzitu preusmjereni su na svoje mjesto polaska.