VRBAS Media

Autor: INFO

  • “Nezavisne” u posjedu dokumenta: Hrvatska sav otpad želi da deponuje na Trgovsku goru

    “Nezavisne” u posjedu dokumenta: Hrvatska sav otpad želi da deponuje na Trgovsku goru

    Hrvatska na lokaciji Trgovska gora u opštini Dvor na Uni, koja je 800 metara vazdušne linije udaljena od Novog Grada u BiH, pored radioaktivnog, planira odlagati i medicinski, industrijski, vojni, naučni i javni otpad, navodi se u dokumentu koji je u posjedu “Nezavisnih novina”.

    Naime, Fond za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško uputio je Upravi za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske informaciju sa zahtjevom za izdavanje uputstva o sadržaju studije o uticaju na okolinu za Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori, koju je Ministarstvo objavilo 6. februara ove godine.

    “Za potrebe središnjeg skladišta, koje ima namjenu skladištenja IRAO-a i II nastalih 60-godišnjom primjenom izvora ionizirajućeg zračenja u medicini, industriji, znanosti, vojnoj i javnoj upotrebi na području RH te IRAO-a i II koji će nastajati u djelatnostima nakon uspostave središnjeg skladišta i sastojat će se od dvije građevine: prijemna i skladišna građevina, rekonstruirat će se dva postojeća poluukopana armirano betonska hangara”, piše, između ostalog, u ovom dokumentu.

    To praktično znači da Hrvatska kreće u Studiju uticaja na životnu sredinu koja je najvažniji dokument u ovom slučaju, te je njime detaljnije obrazložila svoju namjeru da na Trgovskoj gori, pored radioaktivnih, smješta druge opasne otpade – iz medicine, vojne upotrebe i industrije.

    Nikola Arbutina, načelnik opštine Dvor na Uni, kaže da Hrvatska ide svojim putem koji je zacrtan 1998. godine usvajanjem prostornog plana.

    “Oni ne vode računa o stavovima lokalne zajednice, odnosno o stavu institucija općine Dvor, načelnika i građana, koji smo javno rekli da smo protiv odlaganja ovog otpada”, naglasio je Arbutina za “Nezavisne novine”.

    Miroslav Drljača, načelnik Novog Grada, kaže da je krajnje vrijeme da BiH uputi tužbu protiv Hrvatske i pokuša zaštititi 250.000 stanovnika u slivu Une.

    “Ovih dana smo poslali urgencije svim opštinama u Republici Srpskoj i Federaciji BiH koje su ugrožene potencijalnim odlaganjem ovog otpada, kako bi se zajedno obratili svim institucijama i tražili da se konačno krene u odbranu naših lokalnih zajednica i građana. Upoznati smo s tim da bi se pored radioaktivnog na Trgovskoj gori mogao odlagati i drugi otpad. To je nekako logično od strane Hrvatske da odlaže sav otpad na jednoj lokaciji, ali to je dodatni strah i problem za naše stanovništvo”, istakao je Drljača.

    Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada, kazao je da je Hrvatska krenula u izradu najznačajnijeg dokumenta u slučaju Trgovska gora.

    “Prva faza se odnosi na utvrđivanje obima i sadržaja Studije uticaja na životnu sredinu, a u narednim mjesecima očekujemo tehničku izradu same studije. Već sada je moguće jasno potvrditi kontinuitet ignorisanja BiH, tako što se u dokumentu koji je Fond za finansiranje razgradnje Nuklearne elektrane Krško poslao ka hrvatskom Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja da ‘planirani zahvat u svom normalnom radu neće imati prekograničnog uticaja’, uz to navodeći da će se eventualni prekogranični uticaji kasnije ispitati. Ovo je trenutak kad ekspertski tim BiH mora hitno reagovati, te u saradnji sa pravnim timom dati stručni osvrt. Padaju u vodu riječi utjehe koje su se periodično mogle čuti, a to je da Hrvatska namjerava na granicu sa Bosnom i Hercegovinom dopremati ‘samo’ radioaktivne otpade iz Nuklearne elektrane Krško. Kao da radioaktivni otpadi iz nuklearne elektrane nisu dovoljni da unište i ovo perspektive što je ostalo u kompletnom sjeverozapadnom dijelu BiH. To u praksi znači da uz rijeku Unu namjeravaju dopremati čitav niz opasnih otpada, što potvrđuje i zvanična dokumentacija”, rekao je Crnković i dodao:

    “Ovo je ništa drugo do neprijateljski čin na koji se mora reagovati sistemski, zdravorazumski i odgovorno kako prema građanima, tako i prema interesima BiH kao države. Kad već pričamo o opasnim otpadima, šteta je ne prisjetiti se 2015. godine kada je na Institutu ‘Ruđer Bošković’ slučajno pronađeno 400 kilograma uranijuma koji nije bio ni zaveden u službene evidencije. Ako su u centru Zagreba ‘zagubili’ 400 kilograma uranijuma, postavlja se pitanje šta sve mogu ‘zagubiti’ na Trgovskoj gori ako im dopustimo.”

    Pokušali smo stupiti u kontakt i sa Stašom Košarcem, ministrom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ali dosad nismo dobili nikakav odgovor.

  • Stevandić: Ustavni sud i OHR jedini unose krizu

    Stevandić: Ustavni sud i OHR jedini unose krizu

    Ustavni sud BiH i OHR su jedina dva mjesta u BiH koja su svojim odlukama počinjala krizu, izjavio je večeras predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.

    Stevandić smatra da se Ustavni sud BiH sprema da sutra donese privremenu mjeru da Zakon o nepokretnoj imovini Srpske stavi van snage ili poništi, iako je to pitanje regulisano odlukom u Narodnoj skupštini, dok u Federaciji o tome već 14 godina postoji pravni vakuum.

    “Jedina dva mjesta u BiH u kojoj nema Dejtonskih principa da se sve odluke donose saglasnošću tri naroda i dva entiteta su Ustavni sud BiH i Kancelarija visokog predstavnika, a upravo su krize u BiH počinjale njihovim odlukama”, rekao je Stevandić za Radio-televiziju Republike Srpske.

    On je istakao da Zakon o nepokretnoj imovini Kristijan Šmit nije ukinuo u Republici Srpskoj jer za to nema nadležnost ali ni legitimitet, te da takve odluke neće biti objavljene u Službenom glasniku.

    “Mi bi suspendovali njega da je legalan, ali nije legalan. Pošto nema saglasnost Savjeta bezbjednosti UN za imenovanje, sve njegove odluke su pravno ništavne. Ovo što sada govorim će se vrlo brzo koristiti u Federaciji BiH”, rekao je Stevandić.

    On je naveo da u BiH treba insistirati na onim pitanjima koje donose dobrobit svima kao što su proizvodnja hrane, energije i ostanak mladih.

    “Novi saziv Savjeta ministara je pokušaj jednog reseta, prvo u srpsko-bošnjačkim odnosima što je najveći problem, a onda bi se na osnovu toga uredili i bošnjačko-hrvatski odnosi. Sada je najveći teret na predstavnicima takozvane osmorke. Prilika za reset je u njihovim rukama”, dodao je Stevandić.

    Komentarišući proslavu 1. marta u FBiH, Stevandić je istakao da u BiH ne postoji zakon o praznicima, pa s tim u vezi ni Dan nezavisnosti, te dodao da je realnost da on ipak postoji u svijesti ljudi u Federaciji BiH.

    “U BiH treba da se slave praznici sa kojim su saglasni svi narodi. Federacija može, ali BiH ne može da slavi 1. mart jer 49 odsto teritorije ne slavi taj datum”, pojasnio je Stevandić.

    Govoreći o nedavnoj posjeti Ruskoj Federaciji, Stevandić je naveo da BiH ima koristi od jeftinog ruskog gasa i da je nejasno zbog čega iz Sarajeva negativno gledaju na Moskvu.

    “BiH nije stavljena na spisak neprijateljskih zemalja Ruske Federacije zahvaljujući Republici Srpskoj. Otišao sam u Rusiju da učinim dobro i za BiH”, naveo je Stevandić.

    On je podsjetio na poteze ruskih predstavnika u međunarodnim institucijama koji su spriječili usvajanje štetnih rezolucija po srpski narod.

    “Mi smo pokazali karakter, nismo zaboravili kada nam je neko nešto dobro učinio. S druge strane, mi smo sagovornicima u Moskvi prenijeli stav da smo na evropskom kontinentu, da smo dobili status kandidata za ulazak u EU. Možda se to nekome tamo ne sviđa ali nismo dobili nijedan prigovor”, kaže Stevandić.

    Tokom razgovora sa predsjednicom Savjeta Federacije Federalne skuštine Ruske Federacije Valentinom Matvijenko, Stevandić je precizirao da je iskazana namjera da ona bude autor instalacije tehnološkog parka u Banjaluci, koji bi bio poklon Rusije, odnosno Sankt Peterburga.

  • Ogroman bijes: “Zbog idiota su stradali”; “Neki gad mora da plati za ovo!”

    Nevjerica, očaj i bijes zavladali su u Grčkoj nakon što su desetine ljudi poginule u najgoroj železničkoj nesreći u istoriji zemlje.

    Kako prenose mediji, najmanje 42 osobe su poginule u nesreći, koja se dogodila 534 kilometra severno od Atine, kada se brzi putnički voz koji je krenuo ka Solunu sudario sa nailazećim teretnim vozom na istom koloseku, a zatim iskočio iz šina i zapalio se.

    Preživeli u brzom vozu, koji je prevozio oko 350 ljudi, rekli su da se sjećaju samo da se voz naglo zaustavio, nakon čega je vagone zahvatio plamen. Mnogi su od plamena pobegli kroz prozore, dok su drugi prilikom sudara izbačeni iz voza i pali i do 40 metara.

    Prvi spasioci pretražuju tinjajuće ostatke voza. U obližnjem gradu Larisa, desetine ljudi okupilo se u lokalnoj bolnici čekajući vesti o svojim najmilijima.

    Nikos Makris je sa suprugom sedeo na trotoaru ispred bolnice, čekajući vesti o svojoj snaji, koja je bila u poseti porodici u Atini. Drugi su čekali u prizemlju bolničke zgrade, mnogi od njih su plakali.

    “Otišla je. Čekamo ovde od dva ujutru”, rekao je.

    Temperatura od 1300 stepeni

    Makris je rekao da se njegova snaja nalazila u prednjem delu voza gde je, prema rečima vatrogasaca, posle sudara temperatura porasla na 1300 stepeni Celzijusa.

    “Sada čekamo DNK test. Bićemo srećni ako budemo imali telo koje možemo da sahranimo”, rekao je on.

    Još nije poznato kako su vozovi završili na istom koloseku.

    “Zbog greške jednog idiota, stradalo je toliko dece i ljudi”, rekao je on. Njegova žena je plakala.

    Drugi su bili veoma ljuti. Rođak jedne od žrtava je uzviknuo: “Neki gad mora da plati za ovo.”

    Mnoge od žrtava bili su studenti koji su se vraćali kući u Solun posle produženog vikenda zbog početka grčkog pravoslavnog posta.

    “Ćerka me je pozvala i rekla: ‘Gorimo'”, rekao je jedan čovek državnoj televiziji ERT.

    “Kosa joj je gorjela, vrištala je.”

    “Nastala je panika, kablovi su se zapalili, vatra se odmah proširila, a dok smo se okretali goreli smo, vatra je bila i levo i desno od nas”, rekao je 28-godišnji putnik Stergios Minenis.

    Drugi putnik u jednom od poslednjih vagona rekao je da je osetio kako se voz tresao i potom prevrnuo.

    “Uspeo sam da izađem i krenem napred, voz je bio savijen pod uglom od 90 stepeni, pola je visilo preko litice i gorelo. Na mestu gde sam stajao bilo je pet povređenih”, rekao je on.

    Dolina Tempe, gde se nesreća dogodila, ima lošu reputaciju po nesrećama. U saobraćajnoj nesreći u tom kraju 2003. godine poginulo je 23 školske dece.

  • Na prvoj liniji u Bahmutu maksimalno se živi četiri sata

    Na prvoj liniji u Bahmutu maksimalno se živi četiri sata

    Američki specijalizovani medij “Military Watch” piše da preživjeli američki marinci, koji su učestvovali u borbama u i oko Bahmuta (Artjomovska), potvrđuju da je taj front postao – klaonica ukrajinske vojske.

    Borbe za Bahmut i masovna pogibija porede se sa svojevremenim borbama za Marijupolj.

    Rijedak uvid u užasne uslove na bahmutskom frontu dao je bivši američki marinac Troj Ofenbeker, koji je učestvovao u borbama.

    “Očekivano trajanje života na prvoj liniji fronta je oko četiri sata”, priznao je on, govoreći o ukrajinskim vojnicima, prenosi Srna pisanje američkog medija.

    Ofenbeker ruske topovske udare na Bahmut naziva “kontinuiranim” i demantuje tvrdnje da ruskim snagama, navodno, ponestaje municije.

    Borbe u Bahmutu smatraju se jednim od najkrvavijih od početka rusko-ukrajinskog sukoba. Ukrajinci su ovu bitku zbog velikih gubitaka u ljudstvu nazvali “mašinom za mljevenje mesa”.

    “Military Watch” navodi da ukrajinski vojnici brojnošću nadmašuju ruske protivnike nekoliko puta, međutim Rusi su uspjeli da pregrupišu svoje snage.

    U tekstu se navodi da je zapadno vojno osoblje bilo jako uključeno u vojne operacije Kijeva od samog početka, od stotina britanskih kraljevskih marinaca koji su aktivno raspoređeni na frontu od aprila 2022, do velike CIA “stelt mreže” koja pruža ljučnu podršku, a tu su i bivši vojnici iz niza zapadnih zemalja.

    Kako zaključuje američki medij, “sukob sve više podsjeća na borbu iscrpljivanja, u kojoj se Rusija sama, sa ograničenim oružjem iz Bjelorusije, Irana i vjerovatno Sjeverne Koreje, suprotstavlja združenim snagama Kijeva i NATO-a”.

  • Dodik: BDP veći za 3,5 odsto; Srpska sa ovim rezultatima sve jača

    Dodik: BDP veći za 3,5 odsto; Srpska sa ovim rezultatima sve jača

    Dobra vijest za građane Republike Srpske – ostvareni bruto domaći proizvod u 2022. godini iznosi 14 milijardi 240 miliona KM i nominalno je veći za 13,5 odsto i realno veći za 3,5 odsto u poređenju sa 2021. godinom, objavio je na svom Tviter nalogu predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    “Dakle, u prošloj, teškoj godini rast je bio 3,5 odsto i doveo je do toga da je javni dug Republike Srpske smanjen sa 37 odsto na 34 odsto BDP-a”, naveo je Dodik.

    Predsjednik Srpske je naglasio da je kreditni rejting Republike Srpske stabilan i to B+.”Vrhunac pozitivnog trenda je činjenica da je u januaru 2023. godine ostvarena pokrivenost uvoza izvozom po fenomenalnoj stopi od 97,28 odsto. Radostan sam zbog ovih rezultata. Republika Srpska je stabilna i s ovakvim rezultatima sve jača”, naveo je Dodik.

  • Er Srbija od 17. maja leti za Čikago

    Er Srbija od 17. maja leti za Čikago

    Kompanija Er Srbija saopštila je danas da će od 17. maja uspostaviti direktne letove između Beograda i Čikaga, a da će do Njujorka od 18. juna do početka septembra da leti sedam puta nedjeljno, odnosno svakog dana.
    Do 11. juna letovi do Međunarodnog aerodroma O’Her (ORD) u Čikagu obavljaće se dva puta nedjeljno, srijedom i subotom, a od 12. juna tri puta nedjeljno i to ponedjeljkom, sredom i subotom, navodi se u saopštenju Er Srbije.
    Dodaju da su zahvaljujući partnerstvu Er Srbije sa kompanijom Ameriken erlajns omogućena i jednostavnija putovanja iz Beograda, preko Njujorka i Čikaga, do istočne i zapadne američke obale, čime nacionalna avio-kompanija putnicima pruža još bolju povezanost Srbije, regiona i Evrope sa različitim destinacijama širom SAD.

    Kako su istakli, povećanjem broja letova između Beograda i Njujorka, kao i uvođenjem letova do Čikaga, srpska nacionalna avio-kompanija će tokom predstojeće ljetnje sezone nuditi do 10 nedjeljnih letova između srpske prestonice i Sjeverne Amerike.

    Iz kompanije navode da je u periodu od 2016. godine pa do danas, između Beograda i Njujorka Er Srbijom letjelo više od 460.000 putnika, i dodaju da je to jedna od najtraženijih destinacija u mreži nacionalnog avio-prevoznika.

    Tokom zimske sezone, Er Srbija je između Beograda i Njujorka letjela tri puta nedjeljno, utorkom, četvrtkom i nedjeljom, podsjeća se u saopštenju.

    “Er Srbija do Njujorka leti već sedam godina. Za to vreme broj nedeljnih letova se menjao, ali nikada nije prešao šest. U međuvremenu smo preduzeli niz aktivnosti, od osnaživanja flote do proširenja tima kabinske posade, i zahvaljujući tome sada sa zadovoljstvom možemo da najavimo da ćemo tokom leta do Njujorka leteti svakodnevno”, rekao je regionalni direktor Er Srbije za Severnu i Južnu Ameriku Džordž Petković.

    Kako navode iz kompanije, do sada najveće povećanje u broju nedjeljnih letova Er Srbije do Njujorka rezultat je nedavnog proširenja flote za dugolinijski saobraćaju.

    Objašnjavaju da pored aviona tipa Erbas A330-200 sa likom Nikole Tesle, nacionalna avio-kompanija od novembra prošle godine raspolaže i avionom tipa Erbasom A330-200 sa likom Mihajla Pupina.

    Ističu da se karte za ove letove mogu kupiti putem veb sajta, mobilne aplikacije, kao i u poslovnicama Er Srbije, a kako su saopštili, prodaja je za sada premašila očekivanja, s obzirom na to da je riječ o potpuno novoj liniji.

  • EU odgodila uvođenje odobrenja za putovanja

    EU odgodila uvođenje odobrenja za putovanja

    Evropska unija odgodila je uvođenje odobrenja putovanja u zemlje članice, plus Norvešku, Island i Švajcarsku, za građane Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Srbije i sve ostale državljane trećih zemalja koji su oslobođeni vize najmanje do 2024.
    EU nije navela mjesec ili datum do kada se odlaže uvođenje ETIAS sistema, koje je prema prethodnom planu bilo planirano za novembar ove godine..

    Anita Hiper, portparolka Evropske komisije zadužena za unutrašnje poslove, migracije i unutrašnju bezbjednost rekla je za portal SchengenVisaInfo da će tačan datum za pokretanje ETIAS-a biti saopšten čim bude dostupan. Ona ističe da se ETIAS razvija usko sa Sistemom ulaska/izlaska (EES) i da zbog toga ne može biti u funkciji prije nego što se pokrene EES.

    “Trenutno očekivani datum da ETIAS bude potpuno operativan je 2024. Godina- Ulazak ETIAS-a u rad može se dogoditi samo pet do šest mjeseci nakon stupanja u rad EES-a”, istakla je Hiperova.

    Ovaj sistem zahtijevaće od državljana zemalja izvan EU-a koje uživaju bezvizni režim putovanja u zemlje EU da se registruju online svake tri godine prije putovanja i plate manju naknadu.

    ETIAS, koji će biti povezan s pasošem putnika, vrijediće do tri godine ili do isteka pasoša. To će uključivati online ispunjavanje obrasca i plaćanje naknade od sedam evra nakon čega bi autorizacija trebala biti izdtna u roku od nekoliko minuta.

    Autoritarni sistem putovanja prvobitno je trebao biti uveden još 2019, ali se stalno odgađao. EU je rekla da ETIAS nije viza i da će uticati na oko 1,4 milijarde ljudi iz preko šezdeset zemalja, uključujući i putnike iz Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Država i Australije.

  • Pada Bahmut?

    Pada Bahmut?

    Ruske trupe okružuju Bahmut zbog čega ukrajinske snage razmišljaju da se povuku, izjavio savetnik ukrajinskog predsednika.

    Aleksander Rodnjanski je za CNN rekao da Rusi tu akciju pokušavaju da izvedu uz pomoć grupe plaćenika Vagner. Prema njegovim rečima, ukrajinske trupe će biti primorane na povlačenje ili pak na “stratešku predaju” ukoliko se proceni da je cena zadržavanja u Bahmutu prevelika.

    Izvagaćemo sve opcije, rekao je Rodnjanski, dodajući da Ukrajina neće žrtvovati sve svoje ljude “ni za šta”.

    Ipak, naglasio je da je na vojsi I njenim komandantima da donesu odluku o tome koji će korak biti napravljen.

    POsetimo, bitka u i oko Bahmuta vodi se ovih dana i to žestoko. Obe strane napadaju jedna drugu svim sredstvima, ako je suditi po vestima koje prenose agencije.

    Ne zna se ni ko je pretrpeo gubitke i koliki su. Jedino što je naglašeno da je reč o strateški važnoj bitci koju bi Rusija mogla da iskoristi kao “prekretnicu”.

  • Gorivo jeftinije, cijene hrane i drugih roba ostale iste

    Gorivo jeftinije, cijene hrane i drugih roba ostale iste

    Iako su cijene goriva znatno pale u odnosu na sredinu prošle godine, kada je na nekim pumpama za litar trebalo izdvajati oko 3,70 KM, na rafama u trgovinama se, u međuvremenu, skoro ništa nije promijenilo.
    Na benzinskim pumpama trenutno su naftni derivati poprilično jeftiniji nego u junu 2022, pa je, recimo, u Banjaluci benzin 95 juče koštao od 2,49, a dizel od 2,66 KM pa naviše.

    U istom periodu, svjedoče borci za zaštitu potrošača, skoro ničemu od robe i usluga koje svakodnevno plaćamo nije padala cijena, zbog čega, smatraju, neko ubire ekstraprofit.

    Dijelom ozbiljno, dijelom kroz šalu, upozorili su da je, recimo, poprilično poskupjela i usluga šišanja, iako ne znaju da ijedna berberska mašinica radi na benzin ili na dizel.

    Zbog niza sličnih primjera, dodaju u udruženjima za zaštitu potrošača, na potezu je inspekcija, dok sindikalci ne vjeruju da će se to desiti, jer, kako kažu, to državi nije u interesu, pošto viša cijena znači i veće poreze, a time i pozamašnije punjenje budžeta.

    “Činjenica je da su se svi proizvođači, odnosno trgovci, kada su cijene goriva rasle, pozivali na to poskupljenje, te podigli i cijene robe. Kada je došlo do pada cijena goriva, niko ne vraća svoje cijene. Ovo je definitivno vrijeme da inspekcija počne kontrolisati trgovce i pružaoce različitih usluga”, kaže za “Nezavisne novine” Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne.

    Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, kaže da smo svjedoci da, kada cijene dostignu određeni nivo, one se vrlo često ili nikako ne vraćaju, a tu su, dodaje, zakazali inspekcijski organi, koji bi trebalo da budu u službi zaštite potrošača, odnosno građana, tj. svih onih krajnjih korisnika proizvoda i usluga.

    “U zemljama zapadne Evrope, kada dođe do smanjenja cijene barela nafte, to se vidi i na benzinskim pumpama i na policama. A mi to vrlo brzo osjetimo samo kada treba podići cijenu. Mislim da za takvu politiku trgovački centri i oni koji distribuišu robu i usluge imaju tihu saglasnost vlasti u BiH, jer ovdje je cilj da se što više sredstava prikupi kroz PDV, pošto tu država profitira”, naveo je Šatorović.

    S druge strane, Dragana Šobot, sekretarka Udruženja trgovine pri Privrednoj komori RS, kaže da gorivo nije jedini ulazni element koji utiče na krajnju cijenu u maloprodaji.

    “Mi smo uvozno orijentisana zemlja i većina asortimana koji je na policama u marketima uvoznog je karaktera. Osim toga, kako imamo informacije od trgovaca, nije tačno da nije došlo do snižavanja cijena. Neki proizvodi, recimo neki sirevi, kao što su edamer i gauda, sniženi su čak i za 30 odsto. Svakako treba imati u vidu i da su trgovci išli sa povećanjem plata za radnu snagu, tako da i to utiče na definisanje konačnih cijena u maloprodaji”, kaže Šobotova.

    Iz Inspektorata Republike Srpske poručuju da je prioritet u radu Republičke tržišne inspekcije u protekloj godini bila kontinuirana kontrola formiranja cijena osnovnih životnih namirnica.

    “U tržnim centrima i marketima izvršeno je više od 200 kontrola poštivanja Uredbe o ograničavanju marži. U 138 slučajeva utvrđene su nepravilnosti, na osnovu čega su izrečene novčane kazne u visini od 1.253.200 KM”, naveli su iz Inspektorata RS.

    Dodali su da će tržišna inspekcija i dalje svakodnevno nastaviti s redovnom kontrolom formiranja cijena.

    “Pratićemo stanje na terenu i prilagođavati svoj rad kako to situacija bude zahtijevala”, kazali su iz Inspektorata Republike Srpske.

  • Nešić istakao da BiH nema zakon o praznicima: Nikada nećemo prihvatiti 1. mart

    Nešić istakao da BiH nema zakon o praznicima: Nikada nećemo prihvatiti 1. mart

    Predsjednik DNS-a Nenad Nešić poručio je povodom 1. marta, koji se u dijelu FBiH obilježava kao takozvani dan nezavisnosti BiH, da je taj datum za srpski narod neprihvatljiv jer je dan tragedije kada su pripadnici paravojne formacije “Zelene beretke” u Sarajevu ubile srpskog svata Nikolu Gardovića.
    Nešić je naveo da BiH nema zakon o praznicima, pa ne može imati ni “dan nezavisnosti”, saopšteno je iz DNS-a.

    “Zajednički praznik može biti samo onaj datum oko kojeg se mogu okupiti svi narodi u BiH”, naveo je Nešić.

    On je podsjetio da je na referendumu u BiH 29. februara i 1. marta 1992. godine, srpski narod izbrisan iz reda konstitutivnih naroda.

    “Ubistvom srpskog svata je srpskom narodu upućena poruka šta ga čeka u BiH u kojoj nije konstitutivan. Zato to nikada ne može biti praznik koji ćemo prihvatiti i praznovati. Ako se oni ne srame da slave tragediju i zločin – neka slave, ali neka svoje slavlje ne predstavljaju kao zajedničko jer to nikada neće biti”, poručio je Nešić.

    Prvog marta 1992. godine u Sarajevu je ubijen srpski svat Nikola Gardović, otac mladoženje Milana i svekar nevjeste Dijane Tambur, a ranjen pravoslavni sveštenik Radenko Miković, dok su ubice, koje muslimanska vlast u Sarajevu nije ni pokušala da pravično kazni, spalile srpsku zastavu.

    U dane 29. februara i 1. marta 1992. godine bez srpskog naroda i bez njegovog učešća na nelegalnom i protivustavnom referendumu u FBiH donesena je odluka o proglašenju nezavisnosti i otcjepljenja BiH od tadašnje SFRJ.

    U dijelu FBiH sa većinskim bošnjačkim stanovništvom 1. mart se obilježava kao takozvani dan nezavisnosti BiH, dok se ovaj datum u Republici Srpskoj ne slavi.