Autor: INFO

  • Bocan-Harčenko o zaoštravanju sukoba na Kosovu

    Bocan-Harčenko o zaoštravanju sukoba na Kosovu

    Priština metodično i tvrdoglavo jača prisustvo svojih snaga na sjeveru Kosova i situacija je tamo veoma opasna.

    Ocijenio je ovo večeras ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko, naglašavajući da se nastavlja kampanja zastrašivanja i ugnjetavanja srpskog stanovništva.

    – Cilj je osvajanje, zauzimanje sjevera pokrajine. Uz popustljivost, čak i podršku Zapada. Zar je moguće smatrati ubjedljivim tvrdnje njegovih predstavnika o tome da nisu u stanju da utiču na Prištinu? Naravno da ne. Svjesno se radi na zaoštravanju sukoba – naveo je Bocan-Harčenko u saopštenju koje je prenijela ruska ambasada u Beogradu.

    Kako ističe, nemoguće je ne primjetiti da se eskalacija na Kosovu odvija u sklopu sastanaka o Zapadnom Balkanu i razgovora o značaju stabilnosti u regionu.

    Ali apsolutno ništa se ne radi za normalizaciju alarmantne situacije u pokrajini. Kriza je potrebna Zapadu da izvrši pritisak na Beograd, da drži srpski svijet u strahu – smatra Bocan-Harčenko.

    Ambasador Rusije kaže da je direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković potpuno u pravu, kada podsjeća na izvjesnu odredbu Rezolucije 1244 Saveta bezbjednosti UN o povratku srpskog policijskog osoblja na Kosovo.

    – Razumije se, zapadnjaci ne mare za sprovođenje onoga šta je usaglašeno uz njihovo posredovanje. Njihovi su ciljevi sasvim suprotni zadacima rješavanja kriznih pitanja: najvažnije za Zapad je da strana, koju sponzoriše, kupi vrijeme. To je sada otvoreno priznato u vezi sa Minskim sporazumima. Neću se iznenaditi da ista tužna sudbina čeka i Briselske dogovore, koje Priština i EU ostavljaju na papiru – zaključio je u saopštenju ambasador Rusije Aleksandar Bocan-Harčenko.

  • Mihajilica žestoko odgovorio Dodiku

    Mihajilica žestoko odgovorio Dodiku

    Lažov, varalica i manipulator ne može da vjeruje da postoje časni ljudi koji se ne mogu kupiti. Kada ga zaboli istina, kada ga podsjetim na lažni patriotizam i njegovu političku prošlost, kada ne može da odgovori na postavljena pitanja, tada ne može ni da sakrije komplekse i lični animozitet prema meni i da podnese činjenicu da sam se vratio u Narodnu skupštinu i političku scenu RS.

    Rekao je ovo narodni poslanik Milanko Mihajilica reagujući na izjavu predsjednika SNSD, Milorada Dodika, da je tražio novac da glasa za SNSD-ove kandidate za delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

    Mihajilica tvrdi da je to, kao i većina onoga što Dodik kaže, najobičnija laž.

    – Da pojednostavim i da mu poručim: ne možete me uplašiti, ne možete me kupiti, kao što nikada niste mogli. Bio si i ostao politički primitivac, politička mrcina i bitanga, surovi pragmatik, lažni patriota i loš čovjek. Znaj da se tovarima ukradenog blaga ne može kupiti unutrašnji mir i sloboda. Bio si i ostao teret ovom poniženom i osiromašenom narodu. Laž je tvoja istina, a napad tvoja odbrana. Kada god umjesto argumenata i odgovora na postavljena pitanja ponudiš uličarski rječnik, što se često dešava, kao i danas, dobićeš adekvatan odgovor – poručio je Mihajilica, saopšteno je iz PDP.

  • Putin: Moguće su i druge razmjene sa SAD-om

    Putin: Moguće su i druge razmjene sa SAD-om

    Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u petak da postoji mogućnost drugih razmjena sa SAD-om nakon što je košarkaška zvijezda Britni Griner razmijenjena s Viktorom Butom.

    Odgovarajući na pitanje o mogućnosti druge razmjene sa SAD-om, Putin je rekao: “Da, sve je moguće. Ovo je rezultat pregovora u potrazi za kompromisom. U ovom slučaju su nađeni kompromisi i nismo protiv toga da se taj posao nastavi i ubuduće.”

    “Nismo sebi postavili zadatak da s ovih pregovora prijeđemo na neke druge, ali oni, naravno, stvaraju određenu atmosferu i to je istina. Ali na tim pregovorima nije se raspravljalo o drugim pitanjima. Drugi je da kontakti na liniji specijalnih službi, između SVR-a i CIA-e s jedne i s druge strane – nisu bili naša inicijativa. Bila je to inicijativa Amerikanaca. Predsjednik Amerike Džo Bajden je to predložio i mi smo se složili, kao što vidite. Nismo očekivali ništa natprirodno od ovih pregovora. Oni su se odvijali u normalnim radnim uslovima i partneri su se složili da će se kontakti nastaviti”, rekao je Putin, a prenosi “Rojters”.

    Ova je izjava uslijedila nakon što je Rusija oslobodila Grinerovu u razmjeni zatvorenika s Viktorom Butom, zatvorenim ruskim trgovcem oružjem, prenosi “The Print”.

  • Kada će se raspravljati o Rebalansu budžeta?

    Kada će se raspravljati o Rebalansu budžeta?

    Prijedlog rebalnsa budžeta razmatraćemo kada se ispune zahtjevi i dosadašnje odluke koje je Skupština grada usvojila, poručuju iz skupštinske većine.
    Potpredsjednik parlamenta Saša Čudić podsjeća da penzioneri još čekaju na svojih 100 maraka, stalo se i sa realizacijom mosta u Docu, a izvještaja šta je urađeno po pitanju određenih infrastukturnih projekata, nema. Ukoliko su određene odluke iz ovogodišnjeg budžeta realizovane, ne vidim razlog zašto se neke druge ne bi realizovale kaže potpredsjednik banjalučke skupštine.

    “Dakle da li će Nacrt rebalansa budžeta za 2022. godinu biti usvojen nisam siguran. Ukoliko se ove stvari koje smo ponovili još jednom ne realizuju, ne vidim razlog da bilo ko, koga pravi naivnim, jer ako usvajamo taj rebalans u smislu ajde vi usvojite taj rebalans budžeta pa ga mi nećemo realizovati odnosno realizovaćemo samo ono što nekom padne napamet da se nešto može realizovati”, kaže Saša Čudić, potpredsjednik Skupštine grada Banjaluka.

    Da su realizovani i zahtjevi skupštinske većine tvrde u PDP-u. Dragan Milanović za ATV kaže da je isplata pomoći penzionerima stvar odluke Gradske uprave ali i gradonačelnika.

    “Ostala je samo ova jedna stvar oko penzionera i sad zaista ne mogu da tvrdim, ja se nadam da će naći zajednički jezik da se to prevaziđe”, rekao je Dragan Milanović, odbornik PDP-a u Skupštini grada Banjaluka.

    Ukoliko dogovora o realizaciji usvojenih odluka ne bude pitanje je kako će grad funkcionisati, kažu iz SNSD-a.

    “Mi ovdje imamo činjenicu da je Skupština jednoglasno usvojila programe komunalne potrošnje, te infrastrukturne projekte. Mislim da mi uopšte nemamo ni izvještaj šta je od toga urađeno gotovo ništa što je usvojila ova Skupština, gotovo ništa da nije urađeno, sjeda se ovdje sa predsjednicnima mjesnih zajednica koji su dostavljali te prijedloge, međutim ništa se njima ne rješava”, ističe Borivoj Obradović, odbornik SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka.

    Banjalučka skupština juče je usvojila Nacrt rebalansa budžeta za ovu i Nacrt budžeta grada za sljedeću godinu. Iz skupštinske većine mjesecima ranije upozoravali su da rebalansa budžeta neće biti dok se njihovi zahtjevi ne ispoštuju.

  • Zelenski priznao: Rusi su uspijeli

    Zelenski priznao: Rusi su uspijeli

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je večeras da su ruske snage uništile Bahmut, grad koji se smatra epicentrom najnovijih borbi.

    “Situacija u ključnim oblastima Donbasa na istoku Ukrajine ostaje vrlo teška, ali kijevske snage odbijaju ruske napade i neprijatelju nanose značajne gubitke”, poručio je Zelenski, preneo je Rojters.

    Britansko ministarstvo odbrane je u nedavnom izveštaju o ratu u Ukrajini označilo grad Bahmut kao strateški važan.

    “Rusija najverovatnije planira da opkoli ukrajinski grad Bahmut u Donjeckoj oblasti, sa čime bi išlo taktičko napredovanje na sever i jug”, naveli su prošle nedelje Britanci.

    Bahmut se nalazi u Donjeckoj oblasti i prema podacima iz 2021. godine imao je više od 70.000 stanovnika.

  • FZO finansira nabavku osam novih lijekova za najteža oboljenja

    FZO finansira nabavku osam novih lijekova za najteža oboljenja

    Programom lijekova koji se primjenjuju u ograničeno dostupnim količinama obuhvaćeno je 107 lijekova za najteža oboljenja, za šta će u narednoj godini iz budžeta Srpske biti obezbijeđeno 71,6 miliona KM.

    Program lijekova usvojio je Upravni odbor Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske uz saglasnost resornog ministra, a Vlada Srpske je donijela Odluku o načinu finansiranja ovog programa za narednu godinu.

    U FZO je rečeno Srni da je riječ o lijekovima za rijetke bolesti, hronični hepatitis C, HIV, metastatski kolorektalni karcinom, metastatski karcinom prostate, melanom, limfocitnu leukemiju, metastatski karcinom pluća, rak dojke, multiplu sklerozu, reumatoidni artritis, Kronovu bolest i druga teška oboljenja.

    Ove lijekove FZO je ranije nabavljao i finansirao u okviru Posebnog programa Fonda, s tim da je pored ranije dostupnih lijekova sada u Program lijekova uvršteno i osam novih terapija.

    Iz Fonda je saopšteno da je novim zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju Republike Srpske, koji je nedavno stupio na snagu, definisano da Upravni odbor Fonda, uz saglasnost resornog ministra, donosi Program lijekova.

    “Lijekovi iz ovog programa primjenjuju se u ograničeno dostupnim količinama prema prioritetima koje listom čekanja u skladu sa medicinskim indikacijama, stručno-medicinskim i doktrinarnim stavovima određuje zdravstvena ustanova tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite u Srpskoj, odnosno Univerzitetski klinički centar Republike Srpske. Dakle, ovi lijekovi dostupni su ograničenom broju pacijenata u skladu sa prioritetima koje odrede ljekari”, navode iz Fonda.

    Iz FZO napominju da se u skladu sa finansijskim mogućnostima, iz godine u godinu, povećava broj pacijenata kojima su dostupne ove izuzetno skupe terapije.

    “Na primjer, trošak za samo jedan lijek koji se nabavlja za oboljele od cistične fibroze godišnje iznosi više od šest miliona KM”, podsjećaju u FZO.

    U Program lijekova, pored ranije dostupnih, uvršteno je i osam novih lijekova koji će biti dostupni pacijentima kada se sprovede postupak javne nabavke. U pitanju su dvije nove terapije za multiplu sklerozu, te lijek za liječenje pacijenata sa multiplim mijelomom, karcinomom dojke, plaka psorijazom, limfomom, kao i novi farmaceutski oblik za liječenje diseminiranog multiplog mijaloma.

    Programom lijekova precizno su definisane medicinske indikacije kod kojih će se primjenjivati ovi lijekovi.

    Iz FZO podsjećaju da su, pored lijekova iz Programa lijekova, osiguranicima dostupni i lijekovi sa listi Fonda, poput Liste lijekova koji se izdaju na recept, Osnovne bolničke liste, Liste citotoksičnih, bioloških i pratećih lijekova, kao i Liste lijekova u domovima zdravlja.

    Liste lijekova se revidiraju svake godine i u kontinuitetu se uvrštavaju novi lijekovi prateći svjetske smjernice i protokole liječenja, te je u proteklih pet godina osiguranicima obezbjeđeno više od 100 novih terapija.

    Poseban akcenat FZO je proteklih godina stavio na dostupnost savremenih, inovativnih terapija i neke od ovih terapija smo našim osiguranicima omogućili među prvima u regionu, ističe se u saopštenju.

    Vlada Republike Srpske juče je donijela Odluku o načinu finansiranja programa lijekova koji se primjenjuju u ograničeno dostupnim količinama, a kojom se reguliše način finansiranja Programa lijekova koji se primjenjuju u ograničeno dostupnim količinama za 2023. godinu.

    Prema ovoj odluci, sredstva za finansiranje Programa obezbjeđuju se u budžetu Republike Srpske za 2023. godinu, u iznosu od 71.600.000 KM, na budžetskoj stavci transfera Fondu zdravstvenog osiguranja za poseban program lijekova.

    Donošenje ove Odluke predviđeno je odredbama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju.

  • Huawei vraća Google servise

    Huawei vraća Google servise

    Huawei platforma za skidanje aplikacija AppGallery, znatno je unaprijedila kvalitet i bezbijednost pristupu najpopularnijim svjetskim, ali i lokalnim, aplikacijama.
    Sa druge strane, HMS je uspio da pronađe rješenje čak i za ono što se doskora činilo kao nemoguća misija – pristup Google servisima i aplikacijama.

    Zasluge za to idu na račun GSpace aplikacije, koja je do sada u okviru AppGallery platforme instalirana više od 30 miliona puta.

    Čemu služi Gspace?
    Poznato je da jedan dio Huawei pametnih telefona nema unaprijed instalirane Google servise. Na sreću, korisnici taj nedostatak danas mogu vrlo lako nadoknaditi. Onog trenutka kada korisnik Huawei uređaja instalira Gspace, automatski se otvaraju vrata neslućenih mogućnosti.

    Kao na dlanu, ređaju se Gmail, YouTube, Google Maps, Google Play Store i drugi popularni servisi koji se potom mogu svakodnevno koristiti.

    Ali to nije sve. Pored Google aplikacija, Gspace vam omogućava da lako, brzo i bezbijedno dođete i do popularnih aplikacije kao što su TikTok, Snapchat, Tinder, Uber ili Spotify, aktivirajući njihovu punu funkcionalnost za samo nekoliko minuta. Takođe, korisnici Huawei telefona od sada mogu da se kreću pomoću Google Maps-a ili da komuniciraju pomoću Google Duo aplikacije za ćaskanje, a tzv. poslovne aplikacije kao što su Google Docs, Google Sheets i Google Drive mogu da se preuzmu u svega nekoliko jednostavnih koraka, prenosi “Benchmark”

  • Srpska uzima od Mađarske kredit od 214 miliona KM

    Srpska uzima od Mađarske kredit od 214 miliona KM

    Republika Srpska će od Mađarske uzeti kredit od čak 110 miliona evra kojim će krpiti rupe u budžetu, odnosno finansirati budžetski deficit i refinansirati dio duga.

    Odluku o prihvatanju zaduženja Srpske prema Izvozno-uvoznoj banci Mađarske Vlada RS je donijela juče, a koliko se Vladi žuri pokazuje i to što stupa na snagu već danas.

    Srpska kredit uzima na 10 godina sa grejs periodom od godinu dana i po fiksnoj kamatnoj stopi od pet odsto.

    – Prihvata se zaduženje RS prema Izvozno-uvoznoj banci Mađarske u iznosu od 110.000.000 evra. Namjena kredita je obezbjeđivanje sredstava za finansiranje budžetskog deficita i refinansiranje dijela duga, a u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS – navodi se u odluci.

    Srpska će plaćati i naknadu za rezervaciju od 0,5 odsto godišnje na nepovučena sredstva.

    Prema preliminarnim podacima javni dug RS koji podliježe zakonskom ograničenju na kraju oktobra je iznosio 5,087 milijardi KM ili 36,3 odsto procijenjenog BDP za 2022. godinu.

    Ukupan dug RS koji podliježe zakonskom ograničenju iznosi 6,096 milijardi KM odnos 43,5 odsto procijenjenog BDP za 2022. godinu.

    Srpskoj u idućoj godini na naplatu dospijeva dug od 1,15 milijardu KM, a u taj iznos su uračunate i obveznice iz 2018. godine koje je Vlada prodala na Bečkoj berzi.

    Iako ministarka finansija Zora Vidović tvrdi da u narednoj godini neće biti problema sa otplatom dugova, jasno je da bez novih zaduženja ti dugovi ne bi mogli da budu vraćeni.

    Inače, predsjednik RS Milorad Dodik i premijer Mađarske Viktor Orban koji su u odličnim odnosima dogovorili su u novembru prošle godine pomoć Republici Srpskoj od 100 miliona evra.

    ERS krije uslove prodaje solarne elektrane Mađarima
    Političke veze Srpske i Mađarske vidljive su i u energetskom sektoru Srpske. Tako je „Elektroprivreda RS“ mađarskoj kompaniji Lugos Rinjuabls (LREN) omogućila da preuzme 70 odsto vlasništva nad javnim preduzećem „Solarna elektrana Trebinje 1“, ali pod uslovima koje krije od javnosti.

    Koncesija za izgradnju solarne elektrane u Trebinju dodijeljena je 19. oktobra 2020. godine Elektroprivredi RS. Cijeli projekat vrijedan preko 100 miliona KM, prema koncesionom ugovoru, ERS je trebao završiti do oktobra ove godine.


    Ipak ovo javno preduzeće očigledno nije imalo namjeru da gradi ovu solarnu elektranu jer je samo desetak dana kasnije ERS na svojoj adresi osnovao preduzeće „SE Trebinje 1“ kojem je prvo ustupljena koncesija, a zatim je 70 odsto tog preduzeća ustupljeno mađarskoj kompaniji LREN. Na taj način mađarski investitor je bez javnog nadmetanja uveden u ovaj posao.

    Kako su mediji tada pisali taj novac je namenjen za finansiranje poljoprivrednih proizvođača i malih i srednjih preduzeća u zemlji.

    U međuvremenu je Mađarska odobrila samo prvi dio granta od 28 miliona evra za pomoć poljoprivrednicima. Dodik je ranije rekao da je 28 miliona izdvojeno za pomoć poljoprivrednicima, te da slijede izdvajanja za mali industrijski sektor. Dodik je naveo da je riječ o prvoj tranši, te da je potrebno ispoštovati procedure.

    – Prema sektoru poljoprivrede ide 28 miliona efektivne pomoći. Sada razvijamo otprilike toliko za mali industrijski sektor, nakon čega ćemo to isto učiniti i za mala i srednja preduzeća – rekao je tada Dodik, piše Capital.

  • Da li tužilaštvo i policija štite vlasnika benzinskih pumpi “Nešković”

    Da li tužilaštvo i policija štite vlasnika benzinskih pumpi “Nešković”

    Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini još nije utvrdilo da li je u avgustu ove godine Dragan Nešković, vlasnik lanca benzinskih pumpi u Republici Srpskoj, napao svog radnika!

    Posebno je interesantno na relaciji tužilaštvo policija, jer dok iz tužilaštva zvanično tvrde kako od policije čekaju informacije, iz Policijske uprave Bijeljina saznajemo da je tužiocu dostavljeno sve što je tražio.

    Naime, u avgustu ove godine na društvenim mrežama objavljen je snimak sa benzinske pumpe na kojem se vidi da jedna osoba prvo radnika gađa nekim predmetom, a zatim izlazi za njim i skida mu majicu.

    Za jedne je odmah u startu sve bilo jasno, ali zvanična istraga u ovom predmetu ni četiri mjeseca od njenog pokretanja nije dala konkretne rezultate.

    Istraga
    U Okružnom javnom tužilaštvu Bijeljina potvrdili su portalu Srpskainfo da se predmet vodi pod brojem T14 0 KTA 0032442 22.

    – Postupajući tužilac uputio je Policijskoj upravi Bijeljina zahtjev za prikupljanje potrebnih informacija i obavještenja, u cilju provjera navoda u prijavi i donošenja adekvatne tužilačke odluke – naveli su u odgovoru iz Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini.

    Pojednostavljeno, tužilac koji rukovodi istragom u ovom slučaju mesecima čeka na informacije od policijskih službenika da li je u konkretnom slučaju Nešković izvršio krivično djelo ili ne.

    Suštinski, ništa se bitnije nije promijenilo od avgusta ove godine kada je isto tužilaštvo zbog pritiska javnosti odlučilo otvoriti predmet u konkretnom slučaju.

    – U vezi sa video-snimkom događaja koji se 15. avgusta 2022. godine pojavio u medijima u objektu i prostoru BP “Nešković”, te na kojem se, po navodima iz medija, pojavljuje D.N. te druga NN lica, ovo Tužilaštvo je formiralo predmet u cilju provjera navoda iz medijskih natpisa. Postupajući tužilac će naložiti preduzimanje mjera i radnji u saradnji s nadležnim organima, a radi utvrđivanja postojanja elemenata krivičnog djela, te donošenja odgovarajuće tužilačke odluke – naveli su u avgustu iz Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini.


    Radnik, čiji je identitet poznat redakciji Srpskainfo, izjavio je da, prema njegovim saznanjima, tužilaštvo ništa nije uradilo u konkretnom slučaju.

    – Nadam se i očekujem od nadležnih institucija da postupe u skladu sa zakonom – izjavio je N.Č. za Srpskainfo.

    Vladimir Dragičević, advokat radnika koji je bio žrtva napada, izjavio je da ni sam ne zna u kojoj je fazi predmet.

    – U pitanju je Bijeljina i teško se dolazi do informacija iz spisa – objasnio je advokat Dragičević.

    Kada je u pitanju privatna tužba protiv vlasnika lanca benzinskih pumpi, Dragičević je izjavio da prvo želi sačekati odluku tužilaštva u konkretnom slučaju.

    Snimak
    Podsjetimo, u avgustu ove godine na Facebook stranici “Crna lista poslodavaca Republike Srpske” objavljen je video-snimak nadzorne kamere sa Nešković pumpe u Bijeljini na kojem se vidi napad na radnika i ponižavajuće ponašanje, a kako je tada navedeno, riječ je o vlasniku Draganu Neškoviću. Vlasnik benzinskih pumpi je nakon objavljivanja snimka negirao da je on napao radnika.

    Na snimku se jasno vidi da muškarac istrčava za radnikom i gađa ga najvjerovatnije čašom, nakon čega ispred objekta tjera muškarca da se skine go do pasa, odnosno da skine radnu majicu. Nakon toga je nesrećni radnik otjeran.

    Snimak je objavio administrator Fejsbuk stranice Dražan Pejaković, koji je medijima potvrdio identitet radnika, kao i to da je radnika napao vlasnik Nešković pumpe zbog čega je potražio i pravnu pomoć.

    – Radnik inače radi u marketu koja je u sklopu benzinske pumpe i ušao je tu u kafić, koji je isto u sklopu pumpe, nešto da ostavi, a Dragan Nešković je rekao da mu se donese nešto od pića. Momak, pošto ne radi kao konobar i nije mu tu radno mjesto, krenuo je nazad u market. Vlasnik ustane kao što se vidi i gađa ga čašom. Na kraju kaže: “Skidaj majicu i kući” – bilo je napisano na Fejsbuk stranici Crna lista poslodavaca Republike Srpske.

    Kasnije se i sam radnik javio administratoru stranice, te mu ispričao da je do problema došlo, između ostalog, nakon što je prišao Neškoviću da ga obavijesti kako ponovo ne radi pištolj za gorivo.

    Nakon objavljenog snimka Nešković je novinarima negirao da je on osoba koja je napala radnika.

    Slučaj je prijavljen tužilaštvu, koje je pokrenulo istragu u cilju utvrđivanja tačnih okolnosti prijavljenog slučaja.

  • Planiran napad – prvo Bjelorusija, pa Rusija?

    Planiran napad – prvo Bjelorusija, pa Rusija?

    Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko izjavio je danas da Minsk ima informaciju da je Zapad planirao da pokrene vojnu ofanzivu protiv Rusije.

    Lukašenko je naveo da je Zapad ovo planirao u slučaju da je “uspeo puč u Bjelorusiji 2020. godine”. “Zapad se pripremao za to. Znamo pouzdano da je to tačno”, rekao je Lukašenko za ruski televizijski kanal “Rosija-24”.On je kazao da je rekao ruskom kolegi Vladimiru Putinu da će objelodaniti ovu inforamciju.

    “Planirali su da osvoje vlast u našoj zemlji, da priđu granici gde je ruski region Smolensk i da pokrenu rat protiv Rusije i Donbasa. Taj rat je trebalo da počne negde u periodu 2021-2022. godina”, tvrdi Lukašenko, prenosi agencija TASS.

    Centralna izborna komisija Bjelorusije proglasila je 9. avgusta Lukašenka pobjednikom predsedničkih izbora, a neposredno nakon što su objavljeni rezultati, izbili su veliki protesti u Bjelorusiji. Zapad nije priznao rezultate izbore, a EU je uvela pet paketa sankcija protiv bjeloruskih zvaničnika i brojnih kompanija.