VRBAS Media

Autor: INFO

  • Škola u Adi biće prva moderna škola u gradu

    Radovi na izgradnji škole u Adi napreduju, a trenutno su u toku radovi zidanja fasadnih i unutrašnjih zidova, kao i pregradnih zidova na objektu, saopšteno je iz Gradske uprave.
    Radove je obišla i savjetnica gradonačelnika Milada Šukalo sa saradnicima, koja je izrazila zadovoljstvo što radovi teku predviđenom dinamikom i što su već sad vidljivi obrisi nove škole u jednom od brzorastućih naselja našeg grada.

    -Ovo će biti prva moderna škola u gradu na Vrbasu koja će ispunjavati sve standarde potrebne za moderno obrazovanje i kao takva biće pravi reprezent našeg grada – poručila je savjetnica gradonačelnika, koja je najavila da su u toku aktivnosti na planiranju saobraćajnice koja će voditi do same škole.

    Ona je podsjetila da je ovo i prva škola koja se gradi na području Banje Luke nakon više od dvije decenije i da će u ovom objektu nastavu pohađati 300 učenika.

    Inače, do sada su okončani pripremni i zemljani radovi, armirano-betonski radovi na prizemlju i spratu objekta, postavljeni su svjetlarnici na krovnoj ploči iznad prizemlja, a po završetku zidanja fasadnih i unutrašnjih zidova pristupiće se izvođenju radova na na unutrašnjim hidro i elektro instalacijama objekta.

    Podsjećamo, škola u Adi projektovana je za 300 učenika, sa deset učionica, a od sadržaja, imaće fiskulturnu salu sa pratećim prostorijama i igralište u dvorištu škole oko kojeg su planirane tribine.

  • Uhapšena potpredsjednica EU parlamenta

    Uhapšena potpredsjednica EU parlamenta

    U okviru istrage o korupciji u Belgiji uhapšena je potpredsjednica Evropskog parlamenta, Eva Kaili.

    Više novinskih agancija prenosi tu vijest. Grkinja je još u četvrtak uveče bila isključena iz svoje stranke Panhelenski socijalistički pokret (PASOK).

    Poslanički klub socijaldemokrata u Evropskom parlamentu takođe je donio odluku o njenom isključenju.

    Od ove godine, Kaili je jedna od četrnaest potpredsjednica Evropskog parlamanta, u kojem je poslanica od 2014. godine.

    Prema navodima belgijskog državnog tužilaštva istraga se vodi protiv navodne kriminalne organizacije, pokušaja od strane jedne zalivske države da utiče na ekonomske i političke odluke Evropskog parlamenta, kao i zbog navoda o korupciji i pranju novca.

    Izvršeno je je šesnaest pretresa i pet hapšenja. Između ostalog, oduzeto je 600.000 evra u gotovini, kao i mobilni telefoni.

    Sumnja se da su pojedincima u Evropskom parlamentu podijeljene značajne sume novca

    U aferu navodno umiješan Katar
    Već nekoliko mjeseci postoje sumnje da jedna zalivska država pokušava da utiče na političke i ekonomske odluke Evropskog parlamenta. Prema saznanjima listova “Le Soir” i “Knack” riječ je o Kataru, ali to još nije zvanično potvrđeno.

    Sumnja se da su licima u parlamentu, koja su bila na političkim ili strateškim funkcijama podijeljene značajne sume novca ili drugi pokloni.

    Kaili, jedna od potpredsjednica parlamenta, koja je sada uhapšena, 21. novembra je u Evropskom parlamentu održala govor o aktuelnom Svjetskom prvenstvu u Kataru.

    Taj sportski događaj je opisala kao dokaz “da sportska diplomatija može da donese istorijsku promjenu u zemlji čije su reforme inspirisale arapski svijet.”

    Ona je kazala i da je Katar pionir kada su radnička prava u pitanju. Kaili se ranije sastala sa katarskim ministrom rada Samikom al Marijem, napisao je na Twitteru katarski ambasador u EU, Kristijan Tudor.

    Među privedenima su, prema navodima medija, i bivši evropski poslanik, socijaldemokrata Pjer-Antonio Panceri, novoizabrani generalni sekretar Međunarodne konfederacije sindikata (IGB) Luka Visentini, kao i direktor jedne nevladine organizacije i jedan asistent Evropskog parlamenta, prenosi DW.

    Iz službe za saradnju sa medijima Evropskog parlamenta nisu željeli da komentarišu racije zbog istrage koja je u toku. Rečeno je samo da ta služba u potpunosti sarađuje sa belgijskom policijom.

  • Novi detalji o pokušaju puča u Njemačkoj

    Novi detalji o pokušaju puča u Njemačkoj

    ​Poznati kuvar, čija kćerka je djevojka fudbalera Real Madrida Davida Alabe i bivši policajac koji je bio zadužen za zaštitu jevrejskih zajednica od terorističkih napada, uhapšeni su zbog pokušaja državnog udara u Njemačkoj.

    Kuvar Frank Hepner je uhapšen 7. decembra u hotelu s pet zvjezdica na austrijskom skijalištu Kicbil gdje je i radio. Navodno je bio pripadnik komandnog štaba vojnog ogranka ekstremno desničarske grupe Reichsbürger (Građani Rajha) koju je vlast označila terorističkom.

    Tvrdi se da je bio zadužen za regrutovanje novih pripadnika, nabavku oružja i druge opreme, izgradnju komunikacione i informatičke infrastrukture. Osim toga, smatra se da je bio zadužen da osigura obroke za pripadnike tzv. Nove njemačke armije.

    Austrijski list Die Presse, pozivajući se na tvrdnje istražitelja, objavio je da je 62-godišnji Hepner trebao da bude lični kuvar princa Hajnriha XIII, koji je postavljen za kralja samoproglašenog njemačkog kraljevstva.

    Prema navodima istražitelja, Hepner je osigurao novac, sredstva za kuvanje, kamper i generator za hitne potrebe, prenosi Guardian.

    Njegova 28-godišnja kćerka Šalimar s fudbalerom Alabom, koji je reprezentativac Austrije, ima sina koji je rođen 2019.

    Alaba nije odgovarao na upite austrijskih novinara, a komentar od njega tražili su i njemački novinari.

    Bivši policajac Majll Frič je uhapšen sa partnerkom Melanie Riter u blizini Hanovera. Ovaj 58-godišnjak je 2020. suspendovan nakon što je prisustvovao protestima onih koji smatraju da koronavirus ne postoji. Bio je kandidat za parlamentarca stranke DieBasis koja je nastala iz pokreta Querdenker. Ovaj pokret negira postojanje koronavirusa. Frič je podnio žalbu na suspenziju o kojoj još nije odlučeno.

    Stranka krajnje desnice Alternative für Deutschland (Alternativa za Njemačku) distancirala se od bivše članice Birgit Malsak-Vinkeman, sudije koja je takođe 7. decembra uhapšena u svom domu u zapadnom dijelu Berlina.

    Tvrdi se da je ona bila među ključnim osobama koje su planirale državni udar i da je namjeravano da ona nakon državnog udara bude ministarka pravde.

    Malsak-Vinkeman, koja je bila i parlamentarka, navodno je vojnom ogranku Građani Rajha davala važne logističke informacije o tome kako se sve može ući u Rajhstag, zgradu parlamenta.

    List Der Spiegel je objavio da su među zaplijenjenim predmetima pištolji s kalibrom od devet milimetara, mačevi, noževi, omamljivači, šlemovi, oprema za noćno posmatranje i policijsko oružje, prenosi Telegraf.

    Ljevičarski list Die Tageszeitung je objavio da su istražitelji pronašli listu na kojoj je 18 osoba s njihovim adresama, a riječ o istaknutim političarima i novinarima koji su bili meta Građana Rajha.

    Između ostalih, na toj listi su ministarka spoljnih poslova Analena Berbok, šest parlamentaraca i tri televizijska novinara.

    Riječ je o najvećoj policijskoj akciji protiv njemačke ekstremne desnice ikada. Za pretrese i hapšenja na 150 lokacija širom Njemačke i Austrije bilo je angažovano 3.000 policajaca. Uhapšeno je 25 osoba, među kojima je Hajnrih XIII, a broj osumnjičenih je do juče, 9. decembra, porastao na 54 te se očekuje da će on biti veći. Oružje je pronađeno na 50 lokacija.

    Ideologija Građana Rajha podrazumijeva da savremena njemačka država nema legitimite i da su njeni sljedbenici namjeravali da uhapse parlamentarce, zbace vladu i uspostave režim na čijem čelu će biti Hajnrih XIII.

  • BiH prednjači u poskupljenju životnih namirnica na Balkanu

    BiH prednjači u poskupljenju životnih namirnica na Balkanu

    Proteklih mjeseci u državama Balkana, kao i u drugim zemljama u svijetu, značajno su porasle cijene osnovnih životnih namirnica kao i drugih proizvoda, što najviše pogađa obične građane.

    Uzemljama u regiji osim goriva, grijanja i mnogih drugih proizvoda značajno su poskupile osnovne životne namirnice, poput brašna, ulja i mlijeka. Iako cijene životnih namirnica variraju po gradovima kao i u marketima, ovdje su predstavljene prosječne cijene nekih namirnica.

    Prema najnovijim podacima, litar mlijeka sa 32 odsto mliječne masti najskuplji je u Bosna i Hercegovina gdje košta 1,40 eura, a potom slijedi Srbija sa cijenom od 1,30 eura, Sjeverna Makedonija 1,05 i Hrvatska gdje litar mlijeka košta 0,97 eura.

    Brašno je takođe najskuplje u BiH, gdje, naprimjer, jedan kilogram brašna tip 500 košta 0,70 eura. Slijede Hrvatska gdje kilogram brašna u prosjeku košta 0,62 eura, Srbija 0,60 i Sjeverna Makedonija, gdje kilogram brašna košta 0,59 eura.

    Šećer je takođe najskuplji u BiH gdje građani za kilogram moraju izdvojiti 1,15 eura, a u Hrvatskoj košta 1,10, Sjevernoj Makedoniji 0,90 i u Srbiji 0,88 eura.

    Ad
    Suncokretovo ulje je trenutno najskuplje u Hrvatskoj gdje litar košta 2,12 eura, dok je u Bosni i Hercegovini 2,05 eura, Sjevernoj Makedoniji 1,94 i Srbiji, gdje cijena litra ulja u prosjeku iznosi 1,58 eura.

    Maslac je najskuplji u Bosni i Hercegovini, gdje 250 grama maslaca košta 3,36 eura. U Srbiji maslac košta 3,23 eura, u Hrvatskoj 2,92, a u Sjevernoj Makedoniji 2,6 eura.

    Potrebno zaštititi potrošače
    Edin Pašić, predsjednik Udruženja potrošača Kantona Sarajevo, ističe da postoje mehanizmi da se zaštite potrošači u Bosni i Hercegovini, ali da se ne koristi skoro nijedan.

    – Ukratko, to su mehanizmi poput ograničavanja cijena, ograničavanja marži, oporezivanja ekstra profita. Sve su to alati koji su na raspolaganju, čime bi se mogle ograničiti cijene, a indirektno bi se moglo ograničiti tako što bismo mogli imati robne rezerve, za početak nafte, koju nemamo, gdje bi se naftni derivati mogli plasirati na tržište da se malo uravnoteži cijena i ublaže ti udari, gdje bi određene socijalne kategorije kao i ljudi koji troše mnogo goriva mogli da ublaže taj udar – kazao je Pašić.

    Posebno napominje kako na tržištu u BiH ima špekulativnih pojava i lažnih nestašica.

    – Ako vidimo da je inflacija u Bosni i Hercegovini oko 17 – 18 odsto, samim time znači da je određeni dio te inflacije uzrokovan netržišnim razlozima, odnosno povećanjem cijena zato što se može. Jednostavno, to je lov u mutnom u korištenju krize – kazao je Pašić, dodajući da potrošači trebaju prijavljivati špekulativne pojave i sumnjive cijene na tržištu.

    Kako je rekao, potrošači jednostavno neće moći izdržati ove visoke cijene.

    – Ja sam siguran da građani to neće moći podnijeti. Vi već sada imate ogroman pritisak, kao i prigovore na cijene grijanja u Sarajevu gdje ljudi to više ne mogu platiti. Ljudi jednostavno to neće moći više da plaćaju. Ljudi će morati odgađati određene troškove – rekao je Pašić, napominjući da je potrebno poduzeti nešto kako bi se ograničio rast cijena, posebno cijena nafte i grijanja.

    Naglasio je da su u Bosni i Hercegovini proteklih mjeseci značajno poskupile osnovne životne namirnice.

    – Sve vrste mesa su dramatično poskupile. Od 2020. godine piletina je recimo poskupila preko 100 posto. Zadnji talas poskupljenja je mlijeko koje je sa marke i po otišlo na 2,80 KM. Za te namirnice recimo nema opravdanja da toliko poskupe jer mlijeko se ne pravi od nafte. Otkupna cijena mlijeka od 50 feninga je ostala skoro pa ista u odnosu na prije dvije – tri godine, a tržišna cijena je otišla preko 100 odsto – kazao je.

    Smanjiti PDV
    Pašić ističe da su u zemljama regije Balkana poduzete određene mjere kako bi se zaštitili potrošači od rastućih cijena, prije svega na umanjivanju poreza na dodatu vrijednost (PDV).

    – Hrvatska je negdje u koroni uvela diferencirane stope PDV. Mislim da je Srbija ograničila marže na određene vrste proizvoda. To su stvari koje bi trebale da se urade. Ne treba ni biznismenima oduzeti pravo na zaradu. Međutim, treba ih ubijediti, da tako kažem, da ovo nije vrijeme za ekstra profit – smatra Pašić.

    Podsjetio je da potrošačka korpa u BiH poskupljuje svake godine.

    – Već sada je misterija kako ljudi sastavljaju kraj s krajem jer matematika govori da jedna prosječna porodica ne može sa dvije prosječne plate podmiriti potrošačku korpu – kazao je Pašić.

  • Kako su Rusi zaobišli sankcije Zapada

    Kako su Rusi zaobišli sankcije Zapada

    Ruska nafta sa Dalekog istoka prodaje se u Aziji iznad cene od 60 dolara po barelu koju je Zapad odredio, izvestio je Blumberg.

    Argus Media i brojne kineske nezavisne rafinerije koje su već rezervisale terete nafte za januar, procenili su izvoznu cenu za rusku ESPO naftu na 67,11 dolara.EU, zemlje G7 i Australija su 5. decembra uvele ograničenje cena ruskog izvoza nafte preko mora od 60 dolara po barelu. Njime se zapadnim kompanijama zabranjuje da pružaju osiguranje i druge usluge za isporuke ruske nafte, osim ako je teret kupljen za određenu cenu ili ispod nje.

    Trgovci upoznati sa ovim pitanjem rekli su za Blumberg da prodaja ESPO sirove nafte iznad gornje granice može značiti da Rusija sama obezbeđuje tankere i osiguranje za pošiljke koje se mogu isporučiti sa Dalekog istoka u Kinu za nekoliko dana.

    Kina, najveći ruski kupac nafte, nije potpisala ograničenje cena, a trgovci kažu da posluju kao i obično.

    Nezavisne rafinerije su dominantni kupci ESPO klase i “ne mare baš za gornju granicu cena. Sve što rade je da analiziraju brojke da vide da li isporučene cene donose dobar profit ili ne”, rekao je Rojtersu ranije ove nedelje izvršni direktor trgovine iz neimenovane nezavisne rafinerije.

    U oktobru su mediji izvestili da ruski naftni glavni Rosnjeft proširuje svoj posao iznajmljivanja tankera, u pokušaju da pomogne kupcima u regionima koji nisu pod sankcijama da dobiju zalihe nafte bez odlaganja, nakon što embargo EU stupi na snagu. U izveštajima se navodi da su kupci tražili od Rosnjefta da obezbedi isporuku do krajnjeg odredišta i pokrije troškove osiguranja i transporta.

    Rusija je više puta govorila da neće prodavati naftu zemljama koje podržavaju ograničenje cena.

  • Ruska vojska u ofanzivi, Ukrajinci spremili odgovor

    Ruska vojska u ofanzivi, Ukrajinci spremili odgovor

    Teške borbe se nastavljaju u istočnoj i južnoj Ukrajini.”Associated Press” je objavio u petak da je ukrajinska predsednička kancelarija saopštila da je pet civila ubijeno, a 13 ranjeno u ruskom granatiranju u poslednja 24 sata.Regionalni guverner Donjecka Pavlo Kirilenko rekao je da ruske snage izvode ofanzivu na Bahmut sa svakodnevnim napadima, uprkos velikim gubicima.

    “Ove napade najbolje možete opisati kao topovsko meso. Oni se uglavnom oslanjaju na pešadiju, a manje na oklop i ne mogu da napreduju”, rekao je Kirilenko u televizijskom obraćanju.

    U susednom Lugansku u istočnoj Ukrajini, regionalni guverner Sergej Hajdaj rekao je da ukrajinska vojska gura kontraofanzivu ka gradovima Kremina i Svatov.

  • Stevandić pred sastanak Dodika i „osmorke“: Potreban balans i dobri odnosi Srba i Bošnjaka

    Stevandić pred sastanak Dodika i „osmorke“: Potreban balans i dobri odnosi Srba i Bošnjaka

    Predsjednik Ujedinjene Srpske, dr Nenad Stevandić oglasio se na Tviteru povodom današnjeg sastanka SNSD-a i „osmorke„ rekavši da je potrebno uspostaviti dobar odnos Srba i Bošnjaka, kako bi se zajednički Bih mogla nositi sa energetskom, finansijskom i prehrambenom krizom.
    Stevandić je naglasio da je potreban oformiti zajednički stav i odnos prema međunarodnoj zajednici, jer oni su, osnova stavarnja krize i podjela.
    Uz ukrajinske refleksije i ekonomske izazove nastupajuće krize energije i hrane ključno za mir i budućnost BiH je reset i uspostavljanje balansa dobrih odnosa Srba i Bošnjaka.A zajednički odnos prema strancima odnosno EU bio bi blagotvoran jer krizu u BiH stvaraju i održavaju stranci – stoji u Stevandićevoj objavi.

  • Brnabić: Blizu smo odluke da zatražimo povratak naših snaga na KiM

    Brnabić: Blizu smo odluke da zatražimo povratak naših snaga na KiM

    Posljednje napetosti na Kosovu i Metohiji otvorile su temu o vraćanju srpske vojske na ovu teritoriju, što je već skoro 23 godine obaveza napisana u Rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN 1244.

    Premijerka Srbije Ana Brnabić upozorila je juče da su djelovanjem kosovskog premijera Aljbina Kurtija dovedeni na ivicu oružanih sukoba.

    Ona je podsjetila da Srbija ima pravo i namjeru da, prema pomenutoj rezoluciji, na Kosovo vrati određeni broj trupa i otkrila da je Srbija blizu toga da donese tu odluku.

    Bezbjednost na prvom mjestu

    Premijerka je najavila da će Srbija po pitanju Kosova zahtijevati ono što je u skladu s Rezolucijom 1244.

    “Sve što je u skladu s Rezolucijom 1244, za koju su svi glasali i koja je važeći dokument. Vjerujem da kada budemo to zahtijevali, a koliko godina je od usvajanja Rezolucije 1244, da će, naravno, objeručke prihvatiti svi oni koji pozivaju sve zemlje na svijetu da se pridržavaju svih rezolucija SB, kako bi imali obezbijeđene principe međunarodnog prava i kako bi rekli – mir u svijetu”, kazala je Brnabićeva.

    Ona je rekla i da se svakodnevno vidi kršenje Kumanovskog i Briselskog sporazuma.

    “Zbog toga smo veoma blizu tome, i vjerujem da će tokom dana predsjednik Aleksandar Vučić dati više informacija o njegovim sastancima, da prema Rezoluciji UN 1244 zatražimo povratak naših snaga na KiM. Zato što Kfor ne radi svoj posao i zato što Srbi na KiM ne mogu da se osjećaju bezbjedno. Oni su tamo životno ugroženi, uključujući i djecu u vrtićima”, naglasila je ona.

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je i juče imao, a imaće i danas brojne razgovore sa zvaničnicima zbog goruće situacije na Kosovu, a nakon toga trebalo bi i da saopšti koji će potez povući Srbija.

    On će se najvjerovatnije građanima obratiti večeras u 19 sati, kad će pokazati dokumenta i fotografije o dešavanjima na KiM.

    Šef srpske diplomatije Ivica Dačić poručuje za “Kurir” da će Srbija sve učiniti da zaštiti Srbe na KiM.

    “A shodno Rezoluciji 1244, na raspolaganju nam je i opcija slanja vojnika, tačno onako kako je napisano u tom dokumentu. Da podsjetim cijelu međunarodnu javnost, Rezolucija 1244 je važeća i iza nje stoji UN”, napominje Dačić.

    Šta piše u Rezoluciji 1244
    Rezolucija 1244 usvojena je 10. juna 1999. i u njoj se definiše povratak vojnih i policijskih snaga Srbije i tadašnje SRJ.

    U tekstu piše da se “potvrđuje da će poslije povlačenja, dogovorenom broju jugoslovenskog i srpskog vojnog i policijskog osoblja biti dozvoljen povratak na Kosovo radi obavljanja dužnosti u skladu sa aneksom 2”.

    U dokumentu se precizira da će ovom osoblju biti dozvoljeno da obavlja sljedeće funkcije: “veza sa međunarodnom civilnom misijom i međunarodnim bezbjednosnim prisustvom, obilježavanje i čišćenje minskih polja, održavanje prisustva na mjestima srpske kulturne baštine i održavanje prisustva na glavnim graničnim prelazima”.

  • Sud traži dodatno vještačenje kako su uzeti tragovi sa mjesta zločina

    Sud traži dodatno vještačenje kako su uzeti tragovi sa mjesta zločina

    Većina vještaka, ako biste ih pitali, rekla bi da se u analiziranom DNK profilu nalazi i DNK optuženog Siniše Šakića, međutim, ako postoji sumnja, onda je to kako se došlo do biološkog traga i kako je on izuzet i da li je mogao da bude uopšte pronađen na spornoj grani.

    Rekao je banjalučkom Okružnom sudu vještak odbrane Oliver Stojković, molekularni biolog iz Beograda, u nastavku suđenja za ubistvo Slaviše Ćuluma.

    Vještak iz Instituta za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Beogradu je po zahtjevu odbrane radio dopunu svog vještačenja, odnosno biostatističku analizu u kojoj je, između ostalog, naveo da vjerovatnoća da se Šakićev biološki trag ne nalazi u pomenutom DNK, već trag neke druge osobe, iznosi jedan u 764 miliona.

    Istakao je da ipak ne može da kaže kolika je vjerovatnoća da je baš DNK trag optuženog nađen u uzorku uzetom s mjesta zločina.

    Prema riječima vještaka, u ovom slučaju, ako išta ima sporno, to je izuzimanje uzoraka sa lica mjesta za DNK vještačenje.

    On je ranije utvrdio da se u uzorku koji je po naredbi Tužilaštva vještačio Biološki fakultet u Beogradu nalaze DNK od tri osobe, od kojih većinski pripada Šakiću.

    Odbrana optuženog u ovom slučaju predložila je sudu još nekoliko dokaza kojima, kako tvrde, žele da ukažu na nezakonitosti u postupanju s oduzetim predmetima.

    Predsjednik Sudskog vijeća Branimir Jukić najavio je i da će u ovom slučaju i sud narediti izvođenje određenih dokaza.

    Sud će tražiti dodatno DNK vještačenje od strane Biološkog fakulteta u Beogradu kako bi se razjasnilo kako su zaista uzeti tragovi sa grana sa lica mjesta.

    Dodatne dokaze najavila je i tužiteljka Snježana Petković, kojima želi, kako je rekla, da pobije tvrdnju odbrane da optuženi u vrijeme ubistva nije bio u Republici Srpskoj.

    Šakića terete da je sa nepoznatom osobom usmrtio Ćuluma 15. maja 2020. godine u Dragočaju iz zasjede u šumi i na njega su iz dvije puške ispalili 22 hica.

  • Direktna pretnja Rusije

    Direktna pretnja Rusije

    Zemlje koje isporučuju oružje Kijevu i pomažu ukrajinskim oružanim snagama suočiće se sa konkretnim pravnim posledicama.

    To je poručio tokom sednice Saveta bezbednosti stalni predstavnik Ruske Federacije pri UN Vasilij Nebenzja.”Mi savesno registrujemo sve takve kriminalne radnje SAD i njihovih saveznika i oni će se zbog toga što rade suočiti sa konkretnim pravnim posledicama”, rekao je Nebenzja, prenosi TASS.

    Ruski predstavnik u UN rekao je i da Moskva prati i uništava takve vojne isporuke.

    “Otkako je količina naoružanja u zapadnim skladištima opala, Vašington sa saveznicima u poslednje vreme pokušava da aktivno radi sa trećim zemljama, kupuje oružje i vojnu opremu od njih i otpremaju ih u Ukrajinu”, rekao je ruski diplomata i podsetio da je njegove navode nedavno priznao i ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba.

    Nebenzja je ukazao da ukrajinske oružane snage nastoje bukvalno da unište Donjeck zapadnim oružjem.

    “Tokom cele prošle nedelje, u Donjecku se dešavao pravi masakr zapadnim oružjem. Uz podršku zapadnih država, ukrajinske snage pokušavaju bukvalno da sravne grad (Donjeck)”, rekao je Nebenzja.

    Sednica SB UN održana je na zahtev Rusije kako bi se razmatrale isporuke zapadnog oružja Ukrajini.