VRBAS Media

Autor: INFO

  • Novi zakon u Srpskoj: Onlajn trgovci koji kupcima ne vrate pare plaćaće penale

    Novi zakon u Srpskoj: Onlajn trgovci koji kupcima ne vrate pare plaćaće penale

    Novi zakon o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj propisuje da ćete trgovcima od kojih robu ili usluge kupite onlajn moći kupljeno da vratite u roku od 14 dana, a ako vam on na vrijeme ne vrati pare – plaćaće penale.

    Nakon što mušterija iskoristi svoje pravo, prodavac ima rok od 14 dana da mu vrati novac. U protivnom, plaćaće zakonske kamate i dodatnih 10 odsto svakih 30 dana.

    Vlada Republike Srpske utvrdila je 9. oktobra Prijedlog zakona o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj. U njemu je navedeno da potrošač ima pravo da raskine ugovor na daljinu ili ugovor van poslovnih prostorija trgovca bez obrazloženja i bez troškova, u roku od 14 dana.

    Raskid ugovora
    “Obavještenje o jednostranom raskidu ugovora dostavlja se trgovcu u pisanoj formi”, navedeno je u ovom prijedlogu.

    Kako je definisano, u slučaju dostavljanja obavještenja o jednostranom raskidu ugovora potrošač je oslobođen svih obaveza iz ugovora, izuzev obaveze vraćanja proizvoda koji mu je isporučen.

    “Ugovor je raskinut u trenutku kada je trgovac primio obavještenje o raskidu”, istaknuto je u Prijedlogu zakona o zaštiti potrošača u RS.

    Kako je naglašeno, u slučaju raskida ugovora na daljinu po kojem je potrošač primio proizvod, potrošač nadoknađuje samo trošak vraćanja proizvoda.

    Obaveza trgovca
    Kada potrošač raskine ugovor o prodaji na daljinu ili izvan poslovnih prostorija, trgovac je dužan da mu bez odgađanja vrati plaćeni iznos novca, a najkasnije u roku od 14 dana od dana kada je primio pismeno obavještenje od potrošača.

    “Ako trgovac ne vrati plaćeni iznos dužan je da, osim cijene, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, plati i dodatnih 10 odsto iznosa za svakih 30 dana kašnjenja. Potrošač ne odgovara za štetu koju je trgovac pretrpio zbog raskida ugovora”, naglašeno je u prijedlogu.

    Šta potrošači dobijaju
    Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor, ističe da se ova zakonska odredba odnosi isključivo na registrovane onlajn trgovce koji posluju u Republici Srpskoj, te ocjenjuje da, u svakom slučaju, predstavlja pozitivan korak u zaštiti potrošača.

    “Mi do sada nismo imali trgovce koji nisu htjeli da vrate novac, zato što je malo onlajn trgovaca. A malo je bilo i povrata, jer naši potrošači na ovo ne obrate pažnju niti se informišu kad neki proizvod mogu da vrate i kako da to urade. Ovo je u svakom slučaju dobra praksa jer će biti sve više trgovaca koji prodaju putem interneta, te, ako novac ne vrate, postoje i penali, koji će dobro doći svakom potrošaču”, kaže Marićeva za “Nezavisne novine”.

    Stop lažnim sniženjima
    Inače, novim zakonskim rješenjem osigurana je i zaštita potrošača od lažnih sniženja i popusta i to na način da je propisano da se prilikom sniženja ili akcije mora iskazati najniža cijena u posljednjih 30 dana, čime se spriječava pojava lažnih sniženja.

    Šta to znači u praksi? Ako su cipele 5. oktobra koštale 100 maraka, a 12. oktobra 120 maraka, te su snižene na 90 KM, trgovac ne smije pisati da su snižene sa 120 na 90 KM, nego da je stara cijena bila 100, a nova 90 maraka.

    Takođe, propisano je da ambalaža proizvoda ne može biti uslov trgovcu za prihvatanje reklamacije i garancije.

    Iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske naveli su da će predložena zakonska rješenja u najvećoj mjeri uticati na status potrošača, jer će omogućiti adekvatnu zaštitu potrošača u svim situacijama u kojima se mogu naći pri kupovini proizvoda i usluga, a takođe su uređena pitanja obaveza trgovaca prema potrošačima.

    Šta kažu u Vladi RS
    Zakon, kako su saopštili iz Vlade Republike Srpske, uređuje osnovna prava potrošača pri kupovini robe i usluga, zaštitu bezbjednosti života i zdravlja potrošača, obavezu obavljanja trgovačke djelatnosti na pošten način, prodaju proizvoda i pružanje usluga, deklarisanje proizvoda, odgovornost i garanciju za proizvod ili uslugu, nepoštenu poslovnu praksu…

    “Zakon uređuje i usluge od opšteg ekonomskog interesa, ugovore zaključene izvan poslovnih prostorija i prodaju na osnovu ugovora na daljinu, nepoštene odredbe u kupoprodajnim ugovorima, turističke paket-aranžmane, vremensko korišćenje nepokretnosti u turizmu, elektronske instrumente plaćanja, nosioce zaštite potrošača, zaštitu prava potrošača, nadzor i kaznene odredbe, kao i ostala pitanja u vezi sa zaštitom prava potrošača”, naveli su iz Vlade Republike Srpske.

  • Javni vrtići poskupljuju za 50 odsto?

    Javni vrtići poskupljuju za 50 odsto?

    Javni vrtići u Banjaluci od idućeg mjeseca bi po cijenama mogli skoro da “stignu” privatne predškolske ustanove, ukoliko odbornici danas usvoje “mjeru” kojom se “sređuje stanje” u Centru za predškolsko obrazovanje i vaspitanje.

    Na vanrednoj sjednici Skupštine grada Banjaluka, koja je posvećena stanju u Centru za predškolsko obrazovanje i vaspitanje Banjaluka, pred odbornicima će se naći i prijedlog odluke da se dio cijene, koju plaćaju roditelji poveća sa dosadašnjih 165 KM na 250 KM.

     

    Tako će javni vrtići stići po cijeni privatne, , ako se uzme u obzr da se za boravak djece u privatnim redškolsim ustnovama roditelji promaju i 150 KM subvencije, piše “Srpskainfo“.

  • Uvoz alkohola iz inostranstva “težak” 224 miliona KM

    Uvoz alkohola iz inostranstva “težak” 224 miliona KM

    BiH je za devet mjeseci ove godine izdvojila više novca za alkohol iz uvoza nego u istom periodu lani, kada su stigle veće količine, a ugostitelji ističu da je rast cijena od oko 20 odsto osjetno pogodio i svaki račun u lokalima, gdje strana pića i dalje dominiraju, uprkos sve boljoj domaćoj ponudi.

    Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, BiH je od januara do kraja septembra uvezla oko 142 miliona litara alkoholnih pića u vrijednosti od 223,9 miliona KM. U istom periodu prošle godine u zemlju je stiglo približno 144 miliona litara ovih proizvoda, čija je vrijednost iznosila 217,5 miliona KM.

     

     

    Najveći dio uvoza odnosi se na pivo, oko 127,6 miliona litara, za šta je izdvojeno 139,6 miliona KM. Kada je riječ o vinu, uvezeno je oko 6,27 miliona litara, u vrijednosti od 36 miliona maraka.

    Prema podacima UIO, najviše piva u BiH stiglo je iz Srbije, oko 78,94 miliona litara u vrijednosti od 80,95 miliona KM, dok je iz Hrvatske uvezeno 37,81 milion litara piva, koje je koštalo 36,74 miliona maraka.

    Kada je riječ o vinu, najveći uvoz zabilježen je iz Hrvatske, odakle je stiglo oko 1,18 miliona litara u vrijednosti od 11,43 miliona KM. Slijedi Sjeverna Makedonija, iz koje je uvezeno 2,28 miliona litara vina, čija je vrijednost 9,93 miliona maraka.

    Prema podacima Uprave, pivo je u BiH stizalo čak i iz zemalja poput Velike Britanije, Estonije, Španije i Meksika, dok je vino uvezeno i iz Južnoafričke Republike, Argentine, pa čak i Šri Lanke.

     

    Upravo visok nivo uvoza alkoholnih pića, kako ističu ugostitelji, direktno utiče na cijene na domaćem tržištu.
    Predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma RS “Horeka” Goran Kurtinović kazao je za “Glas” da je alkohol poskupio za oko 20 odsto u odnosu na prošlu godinu.

    “Došlo je do poskupljenja i domaćeg i uvoznog alkohola”, rekao je Kurtinović i dodao da su alkoholna pića sastavni dio naše kulture, druženja i poklanjanja.

    On smatra da bi bilo bolje pojačati domaću proizvodnju alkoholnih pića kako bi se smanjila zavisnost od uvoza.

    Dodao je da su, nažalost, uvozna alkoholna pića i dalje dominantnija od domaćih te ukazao da potražnja za stranim pivom predstavlja izazov za domaće proizvođače, koji se teško nose sa konkurencijom.

    “U lokalima, iako sve popularnije postaju vino i rakija, pivo ne odlazi u zaborav. U posljednje vrijeme mladi sve više konzumiraju koktele. U Srpskoj se širi i proizvodnja kraft džinova, koji su takođe traženi”, istakao je Kurtinović.

    Prema podacima UIO, BiH je za devet mjeseci ove godine izvezla oko 20,9 miliona litara alkoholnog pića u vrijednosti od 37,09 miliona KM. U istom periodu lani na inostranom tržištu plasirano je oko 15,6 miliona litara alkoholnog pića proizvedenog u BiH, u vrijednosti od 30,70 miliona KM. Kao i ranije, najviše je izvezeno piva, pri čemu je glavno tržište Srbija, dok je najviše vina iz BiH završilo u Hrvatskoj, piše Glas Srpske.

  • Neće biti deložacije, “Dep-ot” nastavlja sa radom

    Neće biti deložacije, “Dep-ot” nastavlja sa radom

    Iako je na regionalnoj deponiji “Dep-ot” u Ramićima u devet časova trebala početi deložacija opreme i pokretnih stvari, to se ipak nije desilo, jer su presudom Vrhovnog suda RS poništene prethodne odluke nadležnih sudova.

    Inače, na osnovu presude Okružnog privrednog suda u Banjaluci, “Čistoća” je danas, 14. oktobra trebala preuzeti zemljište regionalne deponije u Ramićima.

    Ratko Jokić, direktor JP regionalne deponije “Dep-ot”, je istakao da su dobili informaciju da je Vrhovni sud RS donio presudu da se sve prijašnje odluke sudova poništavaju i vraćaju se na prethodni postupak.

    “Ovo nije pobjeda samo JP ‘Dep-ot’ već cijele Banjaluke i regije. +Dep-ot’ nastavlja sa radom i nastavlja se naša bitka”, rekao je Jokić.

    I advokat “Dep-ota” Stojan Vukajlović je poručio da je njihova revizija usvojena, te da je poništena odluka Privrednog suda i Višeg privrednog suda u Banjaluci.

    Kako je kazao Aleksandar Bajić, direktor “Čistoće”, sudski izvršitelj je danas dostavio presud Vrhovnog suda o kojoj nisu bili upoznati.

    “Deložacija je odgođena. Neće biti problem sa odvozom smeća”, rekao je Bajić.

    Podsjetimo, iako je prvo rečeno da od srijede, 8. oktobra, “Dep-ot” zbog fizičkih i pravnih ograničenja neće moći primati otpad, jer je potrebno ispoštovati odluku suda i započeti demontažu postrojenja na deponiji, ipak je u međuvremenu odlučeno da se on odlaže sve do danas.

    Ranije su iz “Dep-ota” naveli da će biti ugroženo osam lokalnih zajednica i da ne znaju gdje će banjalučka “Čistoća” odvoziti smeće.

  • Blanuša: Dodik sve više zastupa hrvatske, a ne srpske interese

    Blanuša: Dodik sve više zastupa hrvatske, a ne srpske interese

    Izjavama o mogućem formiranju trećeg entiteta u Bosni i Hercegovini, Milorad Dodik ponovo je otvorio teme iz vremena Prudskog sporazuma, ocijenio je prof. dr Branko Blanuša iz Srpske demokratske stranke. Prema njegovim riječima, takva retorika predstavlja ozbiljan udar na Republiku Srpsku i njene ustavne pozicije.

    „To je vrlo opasan atak na Republiku Srpsku i njene interese. Nećemo dozvoliti raspakivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i onog što on garantuje Republici Srpskoj“, poručio je Blanuša, komentarišući Dodikovu izjavu da Federaciju BiH treba podijeliti na dva entiteta.

    Blanuša je podsjetio da se Dodikova politika, od ideje o nezavisnosti Srpske i referenduma, sada svela na prijedloge koji, kako kaže, potkopavaju njen dejtonski položaj.

    „Od priče o nezavisnoj Republici Srpskoj, referendumima, dođosmo do priče o urušavanju njenog dejtonskog položaja. Ne vjerujem da je Dodik slučajno izgovorio riječi da od FBiH treba napraviti ‘dva entiteta’ i da BiH treba imati ‘tri entiteta’. Zašto nije rekao da FBiH treba uraditi unutrašnju reorganizaciju i broj kantona sa deset smanjiti na dva? To bi mogli uraditi kroz izmjene Ustava Federacije, bez zadiranja u Ustav BiH“, istakao je Blanuša.

    Kako naglašava, stvaranje trećeg entiteta ne bi bilo moguće bez promjena Ustava BiH, što bi značilo potpunu teritorijalnu i institucionalnu reorganizaciju zemlje.

    „To znači teritorijalnu reorganizaciju BiH, ali i reorganizaciju mehanizama glasanja u institucijama BiH. Republika Srpska je, po Ustavu BiH, jedan od dva ustavotvorna entiteta. Dodik bi da budemo jedan od tri, a to za sobom povlači i reorganizaciju entitetskog glasanja i glasanja u Domu naroda PS BiH. Zašto bi mi polovinu subjektiviteta koju sada imamo, svodili na trećinu? Za čiji interes?“ upitao je Blanuša.

    On smatra da Dodik ovakvim potezima sve više zastupa hrvatske interese, umjesto da brani pozicije Republike Srpske.

    „Ovo je, prema njegovom mišljenju, još jedna potvrda da Dodik u svom političkom djelovanju više vodi interesa o hrvatskim nego o srpskim interesima. Nakon krupnih koraka ka izolaciji Republike Srpske, ovo je još jedan potez Milorada Dodika koji direktno ugrožava budućnost Republike Srpske i njenih građana“, naveo je Blanuša.

    U zaključku je poručio da Srpska i njeni interesi nisu predmet političke trgovine.

    „Srpskom se niko neće kockati niti trgovati njenim interesima! Svoje interese sa Hrvatskom, neka bude siguran, neće rješavati preko leđa Republike Srpske i srpskog naroda! Dejtonski mirovni sporazum za nas je svetinja i svima poručujemo da sklone svoje ruke dalje od njega! Sigurana i stabilna budućnost Republike Srpske i njenih građana moraju nam biti na prvom mjestu“, poručio je Blanuša.

  • Dodik tvrdi da nije podnio ostavku, opozicija pita – zašto onda izbori?

    Dodik tvrdi da nije podnio ostavku, opozicija pita – zašto onda izbori?

    Nakon što je uporno tvrdio da prijevremenih izbora u Republici Srpskoj neće biti, pa čak prijetio slanjem policije na biračka mjesta, Milorad Dodik je promijenio ton. Pristao je na izbore, istakao da se “nije rodio da bude doživotni predsjednik”, ali i dodao da ostaje “veoma politički angažovan” na čelu SNSD-a.

    U međuvremenu je i formalno podržao kandidaturu Siniše Karana te najavio sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će se imenovati vršilac dužnosti predsjednika.

    Međutim, Dodik sada potpuno mijenja priču. Nakon što je tvrdio da se povlači, sada kaže da ostavku – nikada nije podnio.

    „Mi ćemo kod Ustavnog suda Republike Srpske pokrenuti ustavni spor, jer se odlukama i zakonima na nivou BiH ne može derogirati Ustav Republike Srpske. A Ustav jasno kaže da predsjednik Republike može da odstupi samo ako podnese ostavku. Ja je nisam podnio, niti planiram. Ako neko želi da pokrene pitanje opoziva – može. Opozvan mogu biti samo na isti način na koji sam izabran: referendumom, sa 50 odsot plus jedan glas. To Ustav poznaje“, rekao je nedavno Dodik.

    Njegova izjava otvorila je novo pitanje – ako ne planira da podnese ostavku, zašto je uopšte predložio Karana kao kandidata za prijevremene izbore?

    Šef Kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini Igor Crnadak među prvima je reagovao.

    „Sve u redu, ali ko će onda biti predsjednik ako pobijedi Karan? Ili, ne daj Bože, Blanuša? Sluđivanje naroda“, poručio je Crnadak.

    Članica Predsjedništva SDS Aleksandra Pandurević smatra da Dodik šalje poruke dvolične politike.

    „Očigledno je da on Sinišu Karana ne smatra ozbiljnim kandidatom, nego ga posmatra kao nekoga preko koga će nastaviti da upravlja i da bude predsjednik iz sjene. To govori o tome koliko on omalovažava ljude oko sebe. Karan, kada bi pobijedio, a vjerujem da neće, neće imati veća ovlaštenja od predsjednika ZEV“, rekla je Pandurevićeva za Srpskainfo.

    Politička analitičarka Tanja Topić smatra da Dodik nastavlja da se poigrava s institucijama i građanima.

    „Njegove izjave su zbunjujuće, posebno jer ih mijenja na dnevnom nivou. On sebe i dalje vidi kao predsjednika entiteta, nema veze da li će na izborima biti izabran Siniša Karan. Naravno, u slučaju pobjede kandidata opozicije, bilo bi to, govorim hipotetički, pravi šok, jer bi SNSD presudu prihvatio u najgoroj mogućoj varijanti“, rekla je Topićeva za Srpskainfo.

    Ona dodaje da su „na sceni razne političke i pravne akrobacije“ kojima Dodik pokušava da izbjegne nove krivične procese.

    „Sama činjenica da SNSD izlazi na izbore jeste priznanje da Dodik više nije predsjednik i kao da je prenos vlasti spor, opterećen raznim političkim dilovima koji prevazilaze okvire vladavine prava“, zaključila je Topićeva.

    Politikolog Velizar Antić poručuje da Dodik ovom izjavom prvenstveno komunicira sa svojim biračima.

    „Poruka je da je Dodik i dalje glavni igrač u stranci i u Srpskoj. Mislim da i sam Dodik ne vjeruje u ovo što je izjavio, jer da je zaista ozbiljan, on bi bio na onom stajalištu SNSD od prije mjesec dana, a to je da, ne samo da neće izlaziti na izbore, već da će sve uraditi da ne dozvoli njihovo održavanje na teritoriji Srpske. Onog trenutka kada je Dodik platio godinu dana zatvora i kada je odlučio da izađe sa kandidatom na izbore, bilo je jasno da je i sam prihvatio odluku Suda BiH, čijem stvaranju je i sam dao ogroman doprinos“, rekao je Antić.

    On podsjeća da je upravo Dodik bio među ključnim akterima u formiranju Suda i Tužilaštva BiH, kao i SIPA i drugih zajedničkih institucija, što je značilo prenos nadležnosti.

    „Kako su radili u prošlosti, tako rade i danas, jer su sa usvajanjem Plana rasta, koji je, inače, usvojen na engleskom jeziku i poslat u Brisel, prenesene dodatne nadležnosti. A šta je sve preneseno, tek ćemo saznati. U suštini, Dodik jedno radi i potpisuje razna dokumenta na državnom nivou i prenosi nadležnosti, dok sa druge strane svom biračkom tijelu šalje ovakve poruke u kojima tvrdi nešto što je potpuno suprotno od onog što potpisuje“, zaključio je Antić.

  • Francuska na ivici budžetskog haosa

    Francuska na ivici budžetskog haosa

    Francuski predsjednik Emanuel Makron suočava se s još jednom velikom političkom glavoboljom zbog šokantne ostavke premijera Sebastijena Lekornua – nakon samo 27 dana na dužnosti.

    Bivši ministar odbrane i dugogodišnji Makronov saveznik podnio je ostavku u ponedjeljak prije nego što je uopšte iznio planove svoje mlade vlade, rekavši da nije u stanju voditi manjinsku vladu desnog centra nakon što su razgovori sa suparničkim strankama signalizirali da nisu spremne na kompromis o budžetskim i političkim zahtjevima. Kriza u kojoj se Francuska nalazi uglavnom je Makronovo “maslo”.

    Predsjednik je prošle godine samouvjereno raspustio parlament kako bi unio “jasnoću” u podijeljenu francusku Nacionalnu skupštinu. Izbori koji su uslijedili donijeli su sve samo ne to, s tim da su i desnica i ljevica pobijedile u uzastopnim krugovima glasanja, što je dovelo do borbe za moć i političke blokade koja traje od tada. Makron, ne želeći prepustiti vođstvo vlade nijednoj strani, umjesto toga je imenovao lojaliste da vode manjinske vlade, ali oni su se pokazali ranjivima na prijedloge za izglasavanje nepovjerenja suparničkih stranaka.

    Šta slijedi
    Lekornuova kratkotrajna vlada bila je treća koja je propala nakon nesretnih administracija Mišela Barnijea i Fransoa Beirua. Zajedničko im je da su se sve borile postići dogovore s drugim strankama o državnom budžetu, a posebno o smanjenju potrošnje i povećanju poreza koji se smatraju nužnim za obuzdavanje francuskog budžetskog deficita od 5,8 posto BDP-a u 2024. godini. Makron se sada suočava s nezavidnim zadatkom odlučivanja što će dalje – bez ikakve opcije koja bi vjerovatno bila privlačna predsjedniku koji je više puta rekao da neće dati ostavku – a to su prijevremeni predsjednički izbori. Redovni bi se trebali održati tek 2027. Mogao bi izabrati novog premijera – šestog u Francuskoj u manje od dvije godine – ali odabir nekoga ko nije iz njegovog vlastitog političkog kruga bio bi neugodan i za Makrona, koji je u posljednjoj godini više puta birao lojaliste za vođenje vlade. Ili – može raspustiti parlament i održati nove parlamentarne izbore. Ni ta opcija neće biti privlačna jer antiimigrantska stranka Nacionalni skup Marin Le Pen trenutno vodi u anketama birača, s oko 32 posto glasova u poređenju s 25 posto glasova koje drži ljevičarski savez, Nova narodna fronta. Analitičari kažu da se Makron vjerovatno neće odlučiti dati ostavku.

    “Preopasno je za njega da učini pravu stvar i naravno da nije voljan odstupiti s vlasti”, rekao je za CNBC Daglas Jejts, profesor političkih nauka na INSEAD-u. “Jedino što danas mogu reći sa sigurnošću je da Makron neće objaviti vlastitu ostavku i stoga se čini da bi bilo najlakše imenovati drugog premijera, što on i čini kao što ja mijenjam majice, a ako novi premijer ne izdrži dugo, mogao bi imenovati drugog, a to bi značilo iskoristiti svoju institucionalnu prednost.” Jejts ne vjeruje da će Makron raspisati nove izbore “jer je posljednji put kad je to učinio bilo tako katastrofalno” i sve nove ankete ponovno bi odražavale polarizovanu prirodu politike u Francuskoj, s ponorom između krajnje lijevih i krajnje desnih birača.

    “Ljudi bi napustili njegovu stranku i glasali srcem, bilo lijevo ili desno”, dodao je Jejts.

    Nevolje s deficitom
    Nagađa se da bi se Makron mogao odvažiti i nominovati premijera koji nije saveznik iz vlastitog centrističkog političkog dvorišta, s mogućnošću izbora iz lijevocentrističke Socijalističke stranke. Male su šanse da bi se odlučio za kandidata iz krajnje lijeve stranke Francuska nepokorena ili krajnje desne stranke Nacionalni skup, a obje su stranke u ponedjeljak pozvale na njegovu smjenu. “Do sada je svaki put izabrao pogrešnu osobu, a odabirom ljudi iz centra izgubio je simpatije i na ljevici i na desnici”, kaže Jejts. “Mislim da bi bolje prošao kada bi dao malo svježeg mesa lijevom centru koji bi mu mogao pomoći u formiranju vlade i eventualno izbjeći glasanje o nepovjerenju, pa mislim da bi socijalista vjerovatno bio najprihvatljiviji, ili čak jedan od kandidata Zelenih”, zaključio je.

    Dok se politička paraliza u Parizu nastavlja, budžet za 2026. ostaje neizvjestan, a ekonomisti kažu da je sve vjerovatnije da će se ovogodišnji budžet uvrstiti u sljedeću godinu kao privremena mjera. Jasine Ruimi iz Dojče banke izjavio je da bi, ako vlada propadne, kao što se sada dogodilo, Francuska vjerovatno djelovala prema posebnom zakonu, “održavajući potrošnju blizu okvira za 2025., s deficitom koji bi se spustio na oko 5 do 5,4 posto BDP-a”. “Nije nemoguće da ćemo uskoro vidjeti nove izbore”, dodao je Ruimi.

    Sve se svodi na novac i ogroman teret francuskog duga. U apsolutnim iznosima, nijedna zemlja EU-a nije zaduženija od Francuske. Državni dug popeo se na oko 3,35 biliona eura – oko 113 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a očekuje se da će do 2030. porasti na 125 posto. Odnos francuskog duga prema BDP-u toliko je visok da ga u Evropskoj uniji nadmašuju samo Grčka i Italija. S budžetskim deficitom od 5,4 do 5,8 posto ove godine, Pariz takođe bilježi najveći budžetski manjak od svih 27 članica EU-a. Kako bi se ispunio cilj EU o smanjenju deficita na tri posto, drastične mjere štednje su neizbježne. No, budući da su rezovi trenutno politički neizvodljivi, finansijska tržišta reagovala su višim kamatama na francuske obveznice. Dok je kamata na njemačke obveznice oko 2,7 posto, francuska vlada mora plaćati gotovo 3,5 posto kamata na svoj dug.

    Trebamo li se, dakle, brinuti za stabilnost eura ako finansije druge po veličini ekonomije eurozone izmaknu kontroli? “Da, trebamo. Eurozona trenutno nije stabilna”, kaže za Dojče vele Fridrih Hajneman, ekonomista iz Lajbnicovog centra za evropska ekonomska istraživanja u Manhajmu. “Moramo se zapitati kamo sve to vodi, ako se jedna velika zemlja poput Francuske, koja je posljednjih godina bilježila stalni rast odnosa duga prema BDP-u, sada suočava i s političkom destabilizacijom.”

    I druge velike ekonomije gomilaju rekordno visoke dugove i moraju prikupiti milijarde na tržištima kapitala. Ove jeseni, na primjer, Njemačka, Japan i SAD moraće izdati nove državne obveznice kako bi finansirali svoje rashode – a to je jedan od ključnih razloga što globalna tržišta obveznica ostaju pod pritiskom. Jedini razlog zbog kojeg tržišta nisu još uznemirenija, odnosno što kamate na francuske obveznice ne rastu još više, je nada da će Evropska centralna banka (ECB) uskočiti i otkupiti francuske obveznice kako bi smirila tržište. Ali, ta nada može biti varljiva jer ECB mora paziti da ne ugrozi vlastiti kredibilitet, smatra Hajneman. Francuska godišnje troši 67 milijardi eura samo na kamate. Istovremeno je pod pritiskom jer se obavezala postupno smanjivati deficit u skladu s pravilima EU-a.

    Političko samoubistvo
    U Briselu neki diplomati EU-a već privatno pišu Makronovu političku osmrtnicu. Nakon što je došao na vlast 2017. i razbio okove francuske politike, rekli su, on se sada čini kao vođa koji je bio “dimna zavjesa bez stvarnog sadržaja” i čiji uticaj u Briselu brzo blijedi. Drugi diplomata EU-a govorio je o Makronovom “nasljeđu” kao moćnog mislioca koji je generisao mnoge ideje za podsticanje promjena u Evropi i uvjerio druge lidere da prihvate neke od njih. Koncept “strateške autonomije” – koja čini EU samodostatnijom ekonomski i odbrambeno – rođen je prije mnogo godina u Parizu, primijetio je diplomata. S obzirom na to da predsjednik Tramp sada udaljava SAD od Evrope, ta je ideja u Briselu sazrela. “Malo je lidera spremno i sposobno razmišljati pet ili čak dvije godine unaprijed. Bio je tako dobar u tome”, rekao je Politiku diplomata pod uslovom anonimnosti.

    Makron, naravno, može ostati na dužnosti do 2027. No, ako ostane, previranja u Parizu znače da će francuski uticaj na rasprave i razvoj politika EU vjerovatno biti smanjen. Rasprave među ministrima finansija o budžetu EU-a Francuskoj bi, na primjer, bilo mnogo lakše oblikovati ako bi dosljedno slala istog ministra na sastanke s njihovim kolegama u Briselu, rekao je diplomata. Međutim, ponovljene kadrovske promjene u Parizu znatno otežavaju francuskom stavu da ostane dominantan.

    S druge strane, prijevremeni izbori mogli bi ugroziti sljedeći dugoročni budžet EU-a. Nacionalne vlade koje raspravljaju o budžetu postavile su neformalni rok za postizanje dogovora prije francuskih izbora 2027., s obzirom na opasnost da bi Le Pen mogla politizovati i na kraju poremetiti raspravu, rekao je citirani zvaničnik vlade eurozone.

    Makron je bio ključan u evropskim naporima da podrže Ukrajinu i sam kontinent protiv Rusije, kako podstičući kolege lidere da učine više da bi Evropu opremili vlastitim vojnim sposobnostima, tako i koordinirajući sa saveznicima. Njegova zajednička inicijativa s britanskim premijerom Keirom Starmerom za okupljanje “koalicije voljnih” ostaje jedina opcija kada je u pitanju podrška bilo kakvom eventualnom mirovnom sporazumu u Ukrajini. “Nije dobro za EU ako je jedna od najvećih država članica u previranjima, posebno u trenutnoj bezbjednosnoj situaciji”, rekao je isti zvaničnik eurozone.

    Pitanje budžeta
    Snažan “francusko-njemački motor” – s moćnim liderima koji rade zajedno u Parizu i Berlinu – konvencionalno se smatra ključnim za jačanje i efikasnost EU-a. Makronove muke to znatno otežavaju, čak i s novim vođom u Njemačkoj, Fridrihom Mercom, kojeg u Briselu smatraju daleko dinamičnijim od svog prethodnika. Za sada je Francuska pod privremenom upravom. Nova vlada sada će morati izraditi i braniti novi zakon o finansijama u parlamentu. Prema francuskom zakonu, prijedlog bi trebao biti podnesen do 13. oktobra kako bi se omogućila rasprava i ustavna revizija. No, taj je rok nemoguće ispuniti, čak i ako se brzo imenuje novi premijer jer bi priprema revidiranog budžeta trajala sedmicama. Parlament bi mogao glasati samo o prihodnom dijelu budžeta, osiguravajući da država može nastaviti prikupljati poreze.

    Druga rezervna mjera bila bi donošenje “posebnog zakona” kojim se privremeno produžava budžet iz prethodne godine, što se i dogodilo 2025. godine. To bi državi omogućilo da nastavi finansirati javne usluge dok se politički pregovori odugovlače. No, to svakako nije rješenje za francuske strukturne probleme, prenosi Poslovni dnevnik.

  • Orban smatra da je vrijeme da mir stigne i u Evropu

    Orban smatra da je vrijeme da mir stigne i u Evropu

    Mađarski premijer Viktor Orban pozvao je na uspostavljanje mira u Evropi, nakon samita o mirovnom sporazumu u vezi sa sukobom u Pojasu Gaze.

    On je na društvenim mrežama naglasio da sljedeće mora da bude uspostavljanje mira u Evropi, uz napomenu da se to može postići samo pregovorima.

     

    “Oružje je utihnulo, taoci su oslobođeni i mir vlada na Bliskom istoku. Predsjednik /SAD Donald/ Tramp je uspio! Sada je red na Evropu”, naveo je Orban.

    Prema njegovim riječima, uspjeh predsjednika Trampa u vezi sa postizanjem mira na Bliskom istoku dokazuje da nikada ne treba odbaciti pregovore.

    “Bez pregovora nema mira. Vrijeme je da mi, Evropljani, pratimo primjer predsjednika Trampa!”, poručio je Orban.

  • Bijela kuća objavila mirovni sporazum između Izraela i Hamasa koji je potpisan u Šarm el Šeiku

    Bijela kuća objavila mirovni sporazum između Izraela i Hamasa koji je potpisan u Šarm el Šeiku

    Bijela kuća objavila je sporazum koji je potpisan na mirovnom samitu o Gazi u egipatskom odmaralištu Šarm el Šeik, kojim se formalizuje plan za postizanje mira na Bliskom istoku, a koji je nazvan “Trampov mirovni sporazum”.

    Sporazum u Šarm el Šeiku, su, uz američkog predsjednika Donalda Trampa, potpisali egipatski predsjednik Abdel Fatah el Sisi, katarski emir Tamim bin Hamad Al Thani i turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan, i u njemu se potpisnici obavezuju na “istorijsku predanost” sprovođenju dogovora.

    U dokumentu se navodi da potpisnici pozdravljaju istorijsku posvećenost i sprovođenje Trampovog mirovnog sporazuma od strane svih strana, kojim se okončava više od dvije godine duboke patnje i gubitaka, i otvara se novo poglavlje za region definisan nadom, bezbjednošću i zajedničkom vizijom mira i prosperiteta.

    – Podržavamo i stojimo iza iskrenih napora predsjednika Trampa da okonča rat u Gazi i donese trajni mir na Bliski istok, zajedno ćemo sprovesti ovaj sporazum na način koji osigurava mir, bezbjednost, stabilnost i mogućnosti za sve narode regiona, uključujući i Palestince i Izraelce – navodi se u sporazumu.

    Dodaje se da potpisnici razumiju da će trajni mir biti onaj u kome i Palestinci i Izraelci mogu da prosperiraju uz zaštitu svojih osnovnih ljudskih prava, garantovanu bezbjednost i poštovanje dostojanstva.

    – Potvrđujemo da se značajan napredak postiže saradnjom i održivim dijalogom i da jačanje veza među narodima i narodima služi trajnim interesima regionalnog i globalnog mira i stabilnosti. Prepoznajemo dubok istorijski i duhovni značaj ovog regiona za vjerske zajednice čiji su korjeni isprepleteni sa zemljom regiona – među njima hrišćanstvo, islam i judaizam – navodi se u sporazumu.

    Dodaje se da će poštovanje ovih svetih veza i zaštita njihovih mjesta nasljeđa ostati najvažniji u posvećenosti mirnom suživotu.

    – Ujedinjeni smo u našoj odlučnosti da demontiramo ekstremizam i radikalizaciju u svim njihovim oblicima. Nijedno društvo ne može da napreduje kada su nasilje i rasizam normalizovani ili kada radikalne ideologije ugrožavaju tkivo građanskog života. Obavezujemo se da ćemo se baviti uslovima koji omogućavaju ekstremizam i da ćemo promovisati obrazovanje, mogućnosti i međusobno poštovanje kao temelje za trajni mir – ističe se u sporazumu.

    Dalje se navodi da se potpisnici obavezuju “na rješavanje budućih sporova putem diplomatskog angažmana i pregovora, a ne silom ili dugotrajnim sukobom”.

    – Priznajemo da Bliski istok ne može da izdrži stalni ciklus produženog ratovanja, zastoja u pregovorima ili fragmentarnu, nepotpunu ili selektivnu primjenu uspješno dogovorenih uslova. Tragedije kojima smo svjedočili u protekle dvije godine moraju poslužiti kao hitan podsjetnik da buduće generacije zaslužuju bolje od neuspjeha prošlosti – piše u dokumentu.

    Takođe, potpisnici su se obavezali da teže “toleranciji, dostojanstvu i jednakim mogućnostima za svaku osobu, osiguravajući da ovaj region bude mjesto gdje svi mogu da ostvare svoje težnje u miru, bezbjednosti i ekonomskom prosperitetu, bez obzira na rasu, vjeru ili etničku pripadnost”.

    – Težimo sveobuhvatnoj viziji mira, bezbjednosti i zajedničkog prosperiteta u regionu, zasnovanoj na principima međusobnog poštovanja i zajedničke sudbine. U tom duhu, pozdravljamo napredak postignut u uspostavljanju sveobuhvatnih i trajnih mirovnih aranžmana u Pojasu Gaze, kao i prijateljske i obostrano korisne odnose između Izraela i njegovih regionalnih susjeda – ističe se u dokumentu.

    Potpisnici su se sporazumom obavezali da će “zajednički raditi na sprovođenju i održavanju ovog nasljeđa, gradeći institucionalne temelje na kojima buduće generacije mogu napredovati zajedno u miru”, kao i da će ostati posvećeni “budućnosti trajnog mira”.

    U Šarm el Šeiku održan je mirovni samit o Gazi kome su prisustvovali lideri iz tridesetak zemalja, koji su razgovarali o Trampovom mirovnom predlogu za Gazu, i postizanje mira između Izraela i palestinskog militantnog pokreta Hamas.

  • Da li će elektroprivrede ispuniti planove za dekarbonizaciju?

    Da li će elektroprivrede ispuniti planove za dekarbonizaciju?

    Primjena Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) i Sistema trgovanja emisijama (ETS) za ekonomiju BiH se bliži.

    Neke procjene su da bi to moglo koštati državu do 2030. godine od 722 miliona KM do čak 3,170 milijardi KM.

    Ipak, “Elektroprivreda Republike Srpske” i “Elektroprivreda BiH” imaju planove za korištenje obnovljivih izvora energije.

    “Prljavi” izvori iz termoelektrana
    Podsjećamo, obje elektroprivrede trenutno većinu električne energije proizvode iz “prljavih” izvora iz termoelektrana. Tako je cilj “Elektroprivrede BiH” da do 2030. godine 50 odsto ukupne električne energije proizvodi iz obnovljivih izvora.

    Sanel Buljubašić, generalni direktor “Elektroprivrede BiH”, istakao je da ovo preduzeće ima spremne projekte iz obnovljivih izvora, ali brojne administrativne barijere, neusklađenost propisa od nivoa lokalne zajednice do državnog nivoa usporavaju ili potpuno blokiraju realizaciju projekata.

    “Rješenje vidimo u izradi posebnog zakonskog okvira koji će proces dekarbonizacije i postupnog prelaska na obnovljive izvore energije, kroz provođenje započete pravedne tranzicije, pratiti stvaranjem uslova za masovniju izgradnju, nužno neophodnih, novih proizvodnih objekata”, kazao je Buljubašić i dodao da će zajednički djelovati sve tri elektroprivrede u BiH i dva nadležna ministarstva.

    Stanje u Republici Srpskoj
    Kada je u pitanju Republika Srpska, prethodne godine je usvojen Program korištenja obnovljivih izvora energije, koji do 2030. godine definiše konkretne ciljeve i mehanizme podsticaja.

    U ovom dokumentu stoji da “Elektroprivreda RS” planira razvoj 1.000 megavata kapaciteta OIE u narednoj deceniji, te da je istovremeno uspostavljen sistem izdavanja garancija porijekla za “zelenu” energiju.

    Takođe, piše da je sporazum sa Mađarskom vrijedan 140 miliona evra usmjeren na projekte energetske efikasnosti.

    Već se grade ili planiraju graditi HE Dabar, Bistrica, Buk bijela i druge.

    Kada je u pitanju treće preduzeće, “Elektroprivreda HZ HB” iz Mostara, oni nemaju problema jer u potpunosti proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora.

    Edhem Bičakčić, predsjednik Regionalnog ogranka Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (SEERC), rekao je za “Nezavisne novine” da obje elektroprivrede imaju značajne kapacitete proizvodnje iz hidroelektrana, i to nekih 40 odsto.

    “Ostalih 60 odsto je, zavisno od hidrološke godine, proizvodnja iz termoelektrana. Još uvijek imamo prostora i mogućnosti da se izgrade nove hidroelektrane, nove vjetroelektrane i solarne elektrane. To oni mogu realno dostići ukoliko počnu da rade. Međutim, ne radi se ništa na novim investicijama”, istakao je Bičakčić.

    Proizvodnja iz uglja
    Prema njegovim riječima, do 2050. godine će značajno učešće biti proizvodnja iz uglja.

    “U Americi i Njemačkoj se zalažu da ugalj i dalje ostane jedan od energenata. Imamo dovoljno prostora i vremena da se to do 2050. godine uredi i sagradi. Treba razmišljati o izgradnji modularnih nuklearnih elektrana ili eventualno vodonika iz obnovljivih izvora kao rezervno gorivo”, objasnio je Bičakčić.

    Nihad Harbaš, stručnjak za energetiku, kaže da, kada posmatramo ovako kratak period do 2030. godine, možemo samo pričati o sprovodivosti tih konkretnih projekata.

    “Poznajući prošlost i period u kojem su se gradili ovakvi infrastrukturni projekti, možemo reći da je teško, pa skoro nemoguće ostvariti ove planove. Posebno složen proces ishodovanja dozvola, u koji su uključeni različiti akteri, ne nudi optimizam za izgradnju ovih proizvodnih kapaciteta do 2030. godine. Naravno, i da se ostvare ovi planovi, oni su samo jedan manji dio u cjelokupnoj priči o dekarbonizaciji. Ugalj je i dalje realnost BiH, iako smo se odlučili i obavezali ići u smjeru dekarbonizacije i postepenog izbacivanja termoelektrana na ugalj iz energetskog miksa, odnosno proizvodnje struje. Bez dugoročnog plana izgradnje novih proizvodnih kapaciteta nećemo ni postići puni efekat dekarbonizacije”, istakao je Harbaš.

    Istakao je da se zastojem izgradnje novih blokova u termoelektranama “Elektroprivrede BiH”, te sporom realizacijom infrastrukturnih projekata OIE dovelo do zastoja i planiranih gašenja drugih proizvodnih blokova, što indicira i dužu ovisnost od postojećih proizvodnih kapaciteta termoelektrana.

    “Ako posmatramo Indikativni plan razvoja proizvodnje 2021-2030 NOS-a, sa aspekta novih proizvodnih kapaciteta na prenosnoj mreži, on je u jako malom procentu realizovan”, dodao je Harbaš.