VRBAS Media

Autor: INFO

  • Johan Satler: “Kandidatski status je signal građanima da ostanu u BiH”

    Johan Satler: “Kandidatski status je signal građanima da ostanu u BiH”

    Šef Delegacije EU u BiH Johan Satler rekao je danas da kandidatski status BiH za članstvo EU predstavlja signal građanima da ovdje treba ostati, investirati i da je ovo mjesto na kojem mogu zasnivati porodice.

    Satler je danas u Mostaru održao predavanje studentima Filozofskog fakulteta mostarskog Univerziteta, sastao se sa gradonačelnikom Mariom Kordićem, predsjednikom Gradskog vijeća Salemom Marićem, te posjetio Sabornu crkvu Svete Trojice i razgovarao sa starješinom hrama Duškom Kojićem.

    Satler je rekao novinarima da postoje značajna sredstva koja su dostupna BiH i koja se koriste, ali isto tako postoje iznosi koji su ostali nesikorišteni, bilo da je riječ o neodlučnosti vlasti ili nepostizanju saglasnosti.

    – Najskoriji primjer koji imamo je energetski paket pomoći vrijednosti 70 miliona evra, koji treba pomoći najsiromašnijim domaćinstvima u suočavanju sa značajnim porastom cijena energenata -dodao je Satler.

    Što se tiče daljih koraka od sticanja kandidatskog statusa, Satler je rekao da do naredne faze, otvaranja pregovora, treba neke tri do četiri godine, pod uslovom da vlast ispunjava zadatke. Prema njegovim riječima, biće potrebno mnogo više napora i fokusa nego ranije.

    On je rekao da se u protekle dvije godine u Mostaru pokazalo da rezultat ne izostaje kada se usmjeri na stvari koje približavaju, napomenuvši da su se u proteklom periodu stvari pomakle, iako ima i onih koje treba riješiti.

    – Nadam se da će mostarski tim u drugom poluvremenu nastaviti da radi u interesu građana i osiguranju perspektive koju građani željno očekuju da vide – dodao je Satler.

    Govoreći o posjeti Sabornoj crkvi, šef Delegacije EU je istakao da se Mostar mora održati kao multietnički i multireligijski prostor.

    – EU će uraditi sve da pomogne, ali jako je važno da se ulaže u odnose u ovu sredinu – naveo je Satler.

    On je danas prisustvovao božićnom prijemu koji su zajedno organizovali predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona Neven Herceg i gradonačelnik Kordić

  • Razlike u sporazumima o formiranju vlasti BiH i u FBiH

    Razlike u sporazumima o formiranju vlasti BiH i u FBiH

    Modernizacija Oružanih snaga BiH, blagovremeno usvajanje i provođenje godišnjih programa reformi, rješavanje pitanja državne imovine u skladu sa Ustavom BiH.

    Ovo su samo neki od dijelova koji postoje u sporazumu o formiranju vlasti u entitetu Federacija BiH, a nema ih u sporazumu o formiranju vlasti na nivou BiH. Mada bi blo logičnije, jer se radi o pitanjima od interesa i nadležnosti BiH. Mada se sa federalne strane radi o istim strankama potpisnicima HDZ BiH i stranke “Osmorke”. Za nivo BiH tu je još i SNSD, plus njihovi koalicioni partneri.

    Takođe, za nivo FBiH stranke su se obavezale na smanjenje poreskog opterećenja rada, kao i uvođenje poreskih olakšica s ciljem kreiranja novih radnih mjesta i unapređenja uslova rada, na reformi cjelokupnoga javnog RTV sistema BiH i FBiH…

    Izmjena Izbornog zakona
    Tih odredaba tako konkretno takođe nema u Smjernicama, načelima i ciljevima u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti za period 2022.-2026. godina. Dokumenti imaju identičan naziv i mnogo su mišljenja da im je i sadržaj identičan.

    Ovo su samo neki od dijelova koji postoje u sporazumu o formiranju vlasti u entitetu Federacija BiH, a nema ih u sporazumu o formiranju vlasti na nivou BiH. Mada bi blo logičnije, jer se radi o pitanjima od interesa i nadležnosti BiH. Mada se sa federalne strane radi o istim strankama potpisnicima HDZ BiH i stranke “Osmorke”. Za nivo BiH tu je još i SNSD, plus njihovi koalicioni partneri.

    Takođe, za nivo FBiH stranke su se obavezale na smanjenje poreskog opterećenja rada, kao i uvođenje poreskih olakšica s ciljem kreiranja novih radnih mjesta i unapređenja uslova rada, na reformi cjelokupnoga javnog RTV sistema BiH i FBiH…

    Izmjena Izbornog zakona
    Tih odredaba tako konkretno takođe nema u Smjernicama, načelima i ciljevima u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti za period 2022.-2026. godina. Dokumenti imaju identičan naziv i mnogo su mišljenja da im je i sadržaj identičan.

    Recimo, u federalnom sporazumu potpisana je obaveza poštovanja preuzetih obaveza i nastavak aktivnosti u primjeni programa reformi i saradnje s NATO savezom i njegovim članicama, dok se NATO u sporazumu za nivo BiH uopšte ne pominje. Kao ni MAP ni Program reformi, osim ako to nije podvedeno pod uopštenu formulaciju u preambuli „nastavak saradnje sa multilateralnim organizacijama u oblasti bezbjednosti“.

    Međutim, tri poglavlja, istina drugačije formulisana i u različitom obimu, nalaza se u oba sporazuma. To su izborno zakonodavstvo, reforma pravosuđa i reforma bezbjednosno-obavještajnog sistema.

    SNSD, HDZ i “Osmorka” obavezali su se da će najkasnije šest mjeseci nakon formiranja vlasti na svim nivoima izmijeniti Izborni zakon BiH i na ograničenu izmjenu Ustava BiH, s ciljem poštovanja odluka Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava. Odnosno, provesti reforme koje će zaštititi kolektivna i individualna prava građana.

    – Potpisnici ovog sporazuma opredijeljeni su da izvrše cjelovitu reformu pravosuđa, vodeći se ustavnim nadležnostima BiH, entiteta i kantona, preporukama Evropske komisije, evropskim standardima, dosadašnjim iskustvima i dobrim evropskim praksama, čvrsto opredijeljeni za efikasnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije – piše u potpisanim Smjernicama.

    Kada je riječ o obavještajnoj reformi, navodi se da je cilj „potpuna depolitizacija i profesionalizacija“ kako bi se u cjelosti onemogućila zloupotreba sistema u političke i druge svrhe.

    Budžet
    Sporazum za nivo BiH, koji je na Tviteru objavio lider SNSD i predsjednik RS, Milorad Dodik, na prvo mjesto stavlja evropske integracije, odnosno punopravno članstvo BiH u EU kao konačan cilj. Uz poštovanje ustavne strukture i nadležnosti svih nivoa vlasti.

    Na drugom mjestu je brzo usvajanje budžeta institucija BiH, odmah po formiranju Savjeta ministara BiH. Obećavaju da će brzo usvajanje budžeta biti opšti princip funkcionisanja vlasti, što do sada nije bio slučaj, jer je BiH uglavnom bila na privremenom finansiranju.

    U ekonomskom dijelu još se obećavaju mjere s ciljem ublažavanja ekonomske krize u BiH i pomoći privredi, kao i „transparentno informisanje o investicijama“. Tu su još i zaštita domaće proizvodnje, olakšavanje izvoza, te namjera da diplome stečene u akreditovanim univerzitetima u BiH i dalje budu ravnopravne u EU.

    Inače, u preambuli ovog sporazuma pominju se konstitutivni narodi i svi ostali građani. Riječ konstitutivnost je (bila) kost u grlu DF i još nekim „građanskim“ strankama koje su sada dio “Osmorke”.

    Politička analitičarka Tanja Topić kaže da je ovaj sporazum, kako su i najavili njegovi potpisnici, ostavio po strani sva teška pitanja i mučne odluke u BiH, kako bi se riješile lakše stvari.

    – Da li je moguće stavljanjem po strani riješiti ono što opterećuje BiH i da li uklanjanje SDA kao „remetilačkog faktora“ iz vlasti znači konačnu pobjedu optimizma nad pesimizmom? Bojim se, teško – kaže Topićeva za Srpskainfo.

    Ustupak SNSD-u
    Podsjeća da su “Osmorka” i HDZ potpisali 29. novembra sporazum u kojem je kao smjernica broj jedan bila „euroatlantske integracije“, koja je u konačnom sporazumu svih aktera redukovana na „evropske integracije“.

    – Jasno je da je riječ o ustupku SNSD-u i stavljanju pod tepih odnosa prema NATO, pri čemu ne znamo kako će se u praktičnom funkcionisanju vlasti riješiti ovo ignorisanje NATO puta, da li odustajanjem ili nastavkom reformi, koje se i rade u kontinuitetu, samo se drugačije označavaju – pita se ona.

    Kako kaže, zanimljivo je da se kod izmjene Ustava poziva na Odluku Ustavnog suda BiH, što se može čitati kao nastojanje da se provede “presuda Ljubić”.

    – Ostaje upitno šta sa presudom Ustavnog suda po zahtjevu Željka Komšića, a koja se odnosi na izbor (pot)predsjednika FBiH i RS. Rekla bih generalno da sporazum ima jako punih opštih mjesta, načelne saglasnosti, što može u konkretizaciji značiti veliki zastoj. Šta znači reforma pravosuđa po ko zna koji put, iako je većina ovih aktera u istima učestvovala decenijama? Znači li depolitizacija i profesionalizacija obavještajnog sektora stavljanje pod šapu istog, samo pod nekim drugim političkim i partijskim okriljem? Mislim da se u objavljenom sporazumu ne može pročitati u čemu je kvaka koja nije javno objavljena. Akteri su suviše fini, optimistični, da bi nas u ovom trenutku opterećivali mračnom stranom istog. Iako su osporavali da im je cilj podjela resora, stiče se utisak da je to dio koji će najlakše funkcionisati, bez obzira na ranije apetite. Kao da se vidi ko gdje želi da ima kontrolu – zaključuje Tanja Topić.

  • Kfor pažljivo prati situaciju na sjeveru Kosova

    Kfor pažljivo prati situaciju na sjeveru Kosova

    Komandant Komande združenih snaga NATO u Napulju admiral Stjuart Manč rekao je da Kfor pažljivo prati situaciju na sjeveru Kosova i Metohije.

    On je rekao da je Kfor spreman za pružanje bezbjednog okruženja i slobode kretanja za sve zajednice na tom prostoru.

    Manč je naveo da Kfor od oktobra pojačava svoje prisustvo dodavanjem snaga i patrolama, kao i da će nastaviti da ispunjava svoj mandat propisan Rezolucijom 1244 Savjeta bezbjednosti UN.

    – Rješenja se moraju tražiti kroz dijalog – istakao je Manč.

    Manč je rekao da od svih aktera očekuje da budu u bliskoj koordinaciji sa Kforom i da se suzdržavaju od provokativnih demonstracija sile i djeluju konstruktivno, kako bi se održavala sigurnost i bezbjednost svih zajednica i sloboda kretanja.

    Na pitanje zašto Kfor dopušta da kosovska policija naoružana automatskim naoružanjem dolazi na sjever Kosova, iako to nije u skladu sa sporazumom iz 2013. godine, Manč je rekao da “Kfor nastavlja da podržava dijalog kako bi se umanjile tenzije i rješavale nesuglasice”.

    Povodom zahtjeva Srbije da se srpske snage vrate na Kosovo i Metohiju u skladu sa Rezolucijom 1244, Manč je za Tanjug rekao da je “Kfor primio pismo od Srbije i da se zahtjev trenutno nalazi u fazi razmatranja i procjene”.

    – Kfor ostaje na oprezu i u potpunosti je sposoban da ispunjava svoj mandat UN – rekao je Manč.

    Manč je naveo i da NATO u potpunosti poštuje odluku Srbije da se ne učlani u ovu vojnu organizaciju, isto kao što poštuje odluke drugih da se učlane.

    – Možemo imati jake odnose sa našim partnerima, kao što imamo sa Austrijom i Švajcarskom, a da oni ne postanu članice – dodao je Manč.

  • Petković poručio Kurtiju “Ukinite spiskove za progon i hapšenje Srba”

    Petković poručio Kurtiju “Ukinite spiskove za progon i hapšenje Srba”

    Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković poručio je premijeru privremenih institucija u Prištini Aljbinu Kurtiju da i ne pomišlja da nasiljem uklanja srpske barikade.

    Povodom izjave Kurtija da barikade na sjeveru Kosova “ne mogu ostati još dugo”, Petković je napomenuo da su te barikade prvobitno i postavljene kao odgovor na nasilje, a svaki novi nasilni potez sa Kurtijeve strane prijetio bi da izazove eskalaciju koja se ne bi mogla kontrolisati.

    – Vijreme ja da Kurtijeva spirala nasilja bude prekinuta i da se Srbima na Kosovu i Metohiji, najugroženijoj nacionalnoj grupi na tlu savremene Evrope, omogući da žive u normalnim uslovima i bez konstantnog straha od nasilja i terora – istakao je Petković.

    On je naglsio da barikade na sjeveru Kosova i Metohije za Srbe znače slobodu i predstavljaju njihov miran otpor bezakonju Kurtija i njegovih velikoalbanskih ekstremista kojima je jedini cilj etnički čisto Kosovo i Metohija, saopšteno je iz Kancelarije za Kosovo i Metohiju.

    -Dobro bi bilo da Kurti bude u kordinaciji sa samim sobom i da odmah oslobodi Dejana Pantića, da povuče policijske specijalace sa dugim cevima sa severa Kosova i Metohije koji tu ne mogu biti prisutni, kao i da ukine spiskove za progon i hapšenje Srba. Svakako i da ispuni obavezu Prištine i formira Zajednicu srpskih opština – kaže Petković.

    Petković kaže da zadatak Kfora nije, kako to misli Kurti, da sa njim koordiniše akcije protiv Srba niti da uklanja barikade, već da u skladu sa povjerenim mandatom garantuje bezbjednost Srbima na Kosovu i Metohiji.

  • Kurti: Barikade na sjeveru Kosova neće još dugo biti tolerisane

    Kurti: Barikade na sjeveru Kosova neće još dugo biti tolerisane

    Premijer samoproglašenog Kosova Albin Kurti je izjavio da putevi na sjeveru Kosova neće moći još dugo da budu blokirani te da je o tom problemu u stalnoj komunikaciji sa KFOR-om.

    “KFOR je tražio još neko vrijeme od nas, tako da smo u koordinaciji, u redovnoj, kontinuiranoj, intenzivnoj komunikaciji sa KFOR-om i očigledno da se barikade neće dugo tolerisati”, rekao je 19. decembra kosovski premijer.
    Inače, danas je jedanaesti dan barikada na sjeveru Kosova, a prethodni vikend je bio buran. U nedjelju su ultradesničarske grupe protestovale sa srpske strane na prijelazu Jarinje, a KFOR je s kosovske strane tog prijelaza postavio bodljikavu žicu.

    Lokalni Srbi na sjeveru Kosova blokiraju puteve zbog hapšenja njihovog sunarodnika Dejana Pantića, koji je bivši pripadnik kosovske policije. Njemu se na teret stavlja da je 6. decembra učestvovao u napadu na prostorije Centralne izborne komisije Kosova u Sjevernoj Mitrovici.

    Inače, na barikadama se uglavnom nalaze radnici zaposleni u institucijama Srbije koje funkcionišu na Kosovu, najviše oni iz oblasti obrazovanja i zdravstva.
    Kurti je juče komentarisao i srbijanski zahtjev da pošalju vojsku na Kosovo kao i proteste koji su održani u nedjelju na granici između Kosova i Srbije. Kazao je kako je zahtjev nerealan, a da je jedini cilj održanih protesta destabilizacija Kosova.

  • Evo šta smo lani mogli da kupimo za prosječnu platu, a šta (ne) možemo sada

    Evo šta smo lani mogli da kupimo za prosječnu platu, a šta (ne) možemo sada

    Prosječna mjesečna neto plata u Bosni i Hercegovini u oktobru ove godine iznosila je 1.156 KM, što je za skoro 150 KM više nego u istom periodu lani.

    Uodnosu na isti mjesec prošle godine, kada je prosječna neto plata iznosila 1.007 KM, ona je u oktobru 2022. nominalno bila viša za 14,8 odsto, saopštili su iz Agencije za statistiku BiH.

    Međutim, jasno je da ne možemo da budemo zadovoljni pomenutim rastom plata, s obzirom da danas, u odnosu na isti period lani, možemo da kupimo daleko manje roba.

    Naime, za prosječnu platu od 1.156 KM sada, na primjer, možemo da kupimo 361 kilogram hljeba, a u oktobru prošle godine za tadašnju prosječnu platu mogli smo da pazarimo 419 kilograma. Dalje, za lanjski prosjek smo mogli da kupimo 70, a za ovogodišnji 62 kilograma junetine bez kosti.

    Takođe, prošlogodišnja prosječna plata je bila dovoljna za 719 litara mlijeka ili 324 litra ulja, a ove godine za tek 502 litra mlijeka, odnosno 251 litar ulja. Ko zarađuje prosječnu platu, sada može da kupi 340 litara dizela, a u oktobru 2021. mogao je da pazari 437 litara ovog goriva…

    Ekonomisti objašnjavaju da nominalno povećanje plate, bez usklađivanja s rastom cijena, ne ostavlja puno prostora za radovanje. Naime, tek kad se povećanje plate uskladi sa poskupljenjima, odnosno kad nakon tog povećanja možemo da kupimo više roba u odnosu na prethodni uporedni period, možemo da govorimo o realnom povećanju plate.

    Naglašavaju da u vremenu inflacije nominalne veličine ne prikazuju stvarno stanje ili stvarni rast.

    U oktobru ove godine najniže prosječne neto plate u Bosni i Hercegovini isplaćene su u ugostiteljstvu – 745 KM, građevinarstvu – 840, trgovini – 887 KM. U odnosu na isti period prošle godine, prosječna plata u građevinarstvu nominalno je porasla za skoro 16 odsto, u trgovini za 19, a u ugostiteljstvu za skoro 20 odsto.

    S druge strane, godišnja inflacija u oktobru u BiH je iznosila 17,4 odsto. U ovom periodu, najviše su poskupjeli hrana i prevoz, za skoro 26 odsto.

  • Lukašenko: Rusija isporučila Bjelorusiji S-400 i Iskandere

    Lukašenko: Rusija isporučila Bjelorusiji S-400 i Iskandere

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je da je Moskva isporučila Minsku sistem protivvazdušne odbrane velikog dometa S-400 “Trijumf” i operativno-taktički raketni sistem “Iskander”.

    Lukašenko se tokom jučerašnje posjete predsjednika Rusije Vladimira Putina Minsku zahvalio Rusiji na isporuci tog oružja, prenosi Interfaks.

    Lukašenko je ranije izjavljivao da bi sistemi S-400 mogli biti raspoređeni kod Minska i da je Bjelorusiji potrebno nekoliko divizija “Iskandera”.

  • Amerikanci prizemljili čitavu flotu nevidljivih bombardera

    Amerikanci prizemljili čitavu flotu nevidljivih bombardera

    Američka avijacija prizemila je svoju čitavu flotu bombardera “B-2” nevidljivih za radare poslije prinudnog slijetanja i požara na jednom avionu ranije ovog mjeseca.

    Incident sa bombarderom ovog tipa dogodio se 10. decembra, a avion je prinudno sletio u bazu “Vajtmen” u Sent Luisu, gdje se potom zapalio, pi[e AP, a prenosi Srna.

    Vatra je ugašena i nije bilo povrijeđenih.

    SAD posjeduju flotu od manje od 20 bombardera ovog tipa i oni su, zajedno sa avionima “B-52 stratofortres” vazdušna komponenta američkih nuklearnih snaga.

    “B-2” je redovno korišten u indo-pacifičkom regionu, a u posljednje vrijeme i u Evropi za demonstraciju sile.

    Prvi let ovog bombardera obavljen je 1989. godine, a njegov dizajn je bio osnova za najnoviji “B-21 rejder”, koji je prikazan ovog mjeseca. Prvi let će obaviti sljedeće godine.

  • BiH će bar još 20 godina kopati ugalj

    BiH će bar još 20 godina kopati ugalj

    Proizvodnja struje putem obnovljivih izvora energije će, prema procjenama nadležnih svjetskih institucija, za tri godine (do 2025) nadmašiti ugalj, ali je BiH, prema riječima sagovornika “Nezavisnih novina”, još daleko od takvog scenarija, te predviđaju da ćemo još bar 20 godina kopati ovu rudu za potrebe domaćih termoelektrana, i to u kapacitetu u kome se to sada čini.

    Podsjetimo, Međunarodna agencija za energiju (IEA) tvrdi da su obnovljivi izvori energije na putu da prestignu ugalj i postanu najveći izvor proizvodnje električne energije na planeti i to 2025. godine.

    U izvještaju IEA predviđa se velika promjena unutar svjetske proizvodnje struje u, kako su naveli, vremenu značajne nestabilnosti i geopolitičkih napetosti.

    Naruku priči o učešću obnovljivih izvora energije posebno ide i aktuelna energetska kriza izazvana ratom u Ukrajini, što, prema procjenama IEA, nedvosmisleno vodi ka cilju zvanom – Zelena agenda.

    “Obnovljivi izvori će postati najveći izvor globalne proizvodnje električne energije do početka 2025, nadmašivši ugalj. Takođe, očekuje se da će obnovljivi izvori činiti gotovo 40 odsto svjetske proizvodnje električne energije 2027, što se podudara s padom udjela uglja, prirodnog gasa i nuklearne proizvodnje”, navodi se u izvještaju IEA.

    Nihad Harbaš, stručnjak za energetiku, ne vjeruje da se BiH može tako brzo okrenuti Zelenoj agendi, te da trenutno ne možemo bez termoelektrana na ugalj.

    “Mi otprilike 70 odsto struje dobijamo iz uglja. I vrlo je teško da u narednih 10, 15 pa i više godina možemo promijeniti energijski miks”, ističe Harbaš.

    Njegove riječi potkrepljuje činjenica da je BiH po proizvodnji struje zahvaljujući TE na ugalj na sedmom mjestu na svijetu.

    Ispred nje su Bocvana, koja kompletnu struju proizvodi zahvaljujući uglju, zatim samoproglašeno Kosovo, Južna Afrika, Mongolija, Indija i Srbija.

    Upravo zbog navedenog, Harbaš smatra izazovnim da BiH stekne status klimatski neutralne zemlje.

    “Kada su u pitanju obnovljivi izvori energije, očekuje se da 2050. možemo biti klimatski neutralni, ali i to je zaista teško ostvarivo”, kaže Harbaš.

    Dodatan problem u postupku ulaska u zelenu tranziciju jeste i to što su BiH i Srbija jedina dvije države od 40 zemalja svijeta u kojima ugalj ima najveći udio u proizvodnji električne energije, a koje nisu prihvatile nikakvu obavezu postepenog izbacivanja upotrebe fosilnih goriva.

    Kakvo je onda rješenje za BiH?

    “Rješenje je energetski miks, odnosno proizvodnja struje iz obnovljivih izvora i fosilnih goriva, kao što je ugalj. Treba da težimo da radimo što više na obnovljivoj energiji, a postrojenja na ugalj da prilagodimo okolinskim uvjetima, odnosno efikasno to proizvodimo u kogenerativnim postrojenjima. Fosilna goriva (ugalj) treba koristiti za vršna opterećenja, odnosno više struje dobiti iz obnovljivih izvora. To znači da je budućnost BiH u energetskom smislu bazirana na tim izvorima, uz vršna opterećenja iz TE”, naglašava Harbaš.

    Petar Gvero, profesor na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, kaže da se BiH ne treba odreći uglja kao resursa za električnu energiju, ali…

    “Nekakvo neplansko i nekontrolisano građenje dodatnih kapaciteta na ugalj bi nama poprilično ugrozilo pristupanje Evropskoj uniji. Ne kažem da ih treba ukinuti, već naprotiv. Ali činjenica je da se naše elektrane, od kojih je polovina odavno trebalo da ide u konzervaciju, faktički zamjenjuju novim blokovima, umjesto da ih postepeno smanjujemo”, pojašnjava Gvero za “Nezavisne”.

    On ističe da već u ovom trenutku BiH ima preko 100 megavata vjetra koji je u fazi funkcionisanja i stotine projektovanih megavata za solarne elektrane.

    “Bitno je da nadležni moraju biti spremni da interese pojedinaca stave po strani, a interese zajednice na čelo. Jer, ako bez sagledavanja posljedica ulazimo u nove kapacitete na ugalj, a znate da vas to eliminiše iz cilja koji se zove EU, to je mnogo veći problem nego ovo oko čega se politika sada loži, a to je na primjer ‘Sejdić i Finci’, ili Izborni zakon”, zaključuje Gvero.

  • Jeftina struja ostaje noću i vikendima

    Jeftina struja ostaje noću i vikendima

    Građani Srpske će od 1. januara naredne godine i dalje imati takozvanu jeftinu struju u periodu od 22 do šest časova tokom zimskog računanja vremena te od 23 do sedam sati ujutro u ljetnom, ali i u danima vikenda neprekidno od petka uveče do ponedjeljka ujutro.

    Potvrdio je ovo direktor Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske (RERS) Vladislav Vladičić, pojašnjavajući kako će cijena ove takozvane jeftine struje – manjeg dnevnog tarifnog stava (MT) u navedenom periodu biti duplo niža od uslovno rečeno cijene skupe struje – većeg tarifnog stava (VT), ali i da će vrijednost i jedne i druge varirati i zavisiti od konačne potrošnje, odnosno uvedenih tarifnih cjenovnih pragova.

    “Žao mi je što je ova stavka ostala nepojašnjena tokom prošle sedmice kada je saopštena odluka o korigovanju cijena električne energije domaćinstvima. Mislim da se radi o značajnoj stvari, koja će se sigurno obradovati mnoge”, rekao je Vladičić za “Glas Srpske”.

    Kako je pojasnio, prema usvojenoj odluci o tarifnim stavovima za javno snabdijevanje električnom energijom u Srpskoj, građani koji mjesečno potroše do 500 kilovata električne energije od 1. januara naredne godine jedan kilovat plaćaće po cijeni od 0,0655 maraka, a u noćnim satima i vikendom utrošena struja će im se obračunavati po duplo manjoj tarifi – 0,0328 maraka. Domaćinstvima koja utroše više od 500, a do 1.500 kilovata struja će se obračunavati po cijeni od 0,11, odnosno 0,551, dok će onima koji “prekrdaše” (više od 1.500 kilovata) skupa struja biti 0,2425, a takozvana jeftina tokom noći i vikendom 0,1213 maraka po jednom utrošenom kilovatu.

    Podsjećanja radi, RERS je tokom prošle sedmice odlučio da prihvati zahtjev “Elektroprivrede Srpske”, odnosno njenih zavisnih proizvodnih preduzeća te se od početka naredne godine ukida ljetni i zimski obračun električne energije. Struja će od početka 2023. godine biti plaćana po jedinstvenoj tarifi, a visina računa će zavisiti od krajnje potrošnje, odnosno uvedenih cjenovnih pragova.

    Domaćinstva koja potroše više od 500, odnosno 1.500 kilovat-sati, prvih 500 će plaćati po jednoj, prvoj tarifi, a ostatak po drugoj ili trećoj, u zavisnosti od količini utrošene struje. Nakon toga se podvlači crta, sabira i dobija konačan iznos za plaćanje, koji čini i fiksni dio u iznosu od 12,93 marke (mrežarina).

    Oni koji su do sada trošili manje od 500 kilovat-sati mjesečno nemaju razloga za pretjeranu brigu, jer će njihovi novi računi od 2023. biti veći za oko pet maraka u odnosu na dosadašnje koje su plaćali po zimskoj tarifi, dok bi domaćinstvima koja recimo potroše 1.800 kilovata, prema novim pravilima igre, novi računi mogli biti veći za 70 i više maraka, u odnosu na još važeći zimski obračun struje u Srpskoj.