Pravosuđe BiH ima ozbiljne probleme u nezavisnom radu. Ovo upozorenje, koje je jako dobro poznato skoro svima u BiH, toliko da je postalo kao neka opšta floskula, jasno je poslato iz američkog Stejt departmenta u njihovom izvještaju o ljudskim pravima.
Da ove kritike nisu izrečene tek tako za “Nezavisne novine” svjedoče stručnjaci koji godinama prate ovu oblast, a koji tvrde da netransparentnost u radu, priča o korupciji i afere koje pogađaju pravosudne institucije vuku dugogodišnje korijene koji konačno moraju biti sasječeni.
Stejt department u vezi s radom bh. pravosuđa smatra da često nisu bila ispoštovana prava na pravično suđenje, da su političke stranke i osobe iz organizovanog kriminala ponekad uticale na pravosuđe na svim nivoima, u politički osjetljivim predmetima, a posebno onim koji se odnose na korupciju.
U izvještaju stoji i kako je sudski sistem obilježen velikim brojem neriješenih predmeta i nedostatkom učinkovitog mehanizma za sprovođenje sudskih naloga.
Na navedeno stručnjaci u BiH dodaju da se često dešava i da istrage koje vode sudovi ili tužilaštva nisu adekvatno sprovedene, a da optužnice budu nepotpune.
To su, kažu, slučajevi da su presude nedovoljno obrazložene, a nije rijetkost i da se ne procesuiraju očigledni zločini, privredni kriminal i slične stvari.
Mirko Dabić, advokat i bivši sudija, podsjeća da je posljednja reforma pravosuđa u BiH izvršena 2003. i 2004. godine.
Dvadeset godina kasnije, tvrdi, nikako nije izvršena analiza te reforme.
“Mi nemamo nijednu sveobuhvatnu analizu šta je ta reforma pokazala. Nedostatak te analize stvara probleme pa onda nije ni čudo što nam političari ili neko drugi prigovara da nam pravosuđe ne funkcioniše, ali niko nije identifikovao koji je ključni problem”, smatra Dabić.
Prema njegovim riječima, u konkretnom slučaju može se govoriti o više problema.
“Da li je problem u nosiocima pravosudnih funkcija koje bira Visoki sudski i tužilački savjet BiH, ili je problem nedostatak sredstava, mali broj izvršilaca itd.”, navodi Dabić, koji se prisjeća da se u periodu kada je izvršena reforma pravosuđa prigovaralo da su tadašnji nosioci pravosudnih funkcija bili korumpirani.
“Takva teza je na snazi i danas. To je čista politička floskula, koju ja nikako ne mogu da prihvatim. Istina je da ima pojedinaca koji ne zaslužuju da obavljaju funkciju tužioca, sudije itd., ali većina njih sigurno savjesno obavlja svoj posao”, navodi Dabić, koji rješenje za probleme vidi u donošenju novih zakonskih okvira.
“Kad se uradi analiza, mislim da je najbolje donijeti novi Zakon o VSTS na nivou BiH, a da isto donesu i entiteti. Ja bih te zakone tako podijelio, jer bih spojio veću odgovornost entiteta za funkcionisanje pravosuđa. Predložio bih i to da se nosioci pravosudnih funkcija ubuduće biraju na ograničen mandat. Kada sam prvi put bio sudija, biran sam na period od osam godina. To bi sigurno povećalo odgovornost nosilaca pravosudnih funkcija. Sada se oni biraju doživotno ili do 70 godina, pa odgovornosti praktično nema”, ističe Dabić za “Nezavisne novine”.
Na pitanje da li su zaista političari u BiH upleteni u rad pravosuđa, te da se neki slučajevi namjerno odugovlače ili ne pokreću kada se zna da su u njih upleteni visoki funkcioneri, Dabić odgovara da su sve to samo pretpostavke.
“Ja lično nemam ta saznanja da neki visoki funkcioner u BiH utiče na određenog sudiju ili tužioca. Ipak, isto tako moguće je da neko na ovaj ili onaj način preko posrednika utiče, ali sve to zavisi koliko je nosilac pravosudne funkcije moralna ličnost i koliko je spreman da isključivo primjenjuje zakon. Ako i ima takvih zloupotreba, to je minimalno”, poručio je Dabić.
Đorđe Vujatović, novinar iz Banjaluke, kaže da izvještaj Stejt departmenta nije nikakvo iznenađenje. Prema njegovom mišljenju, najveći problem kada je u pitanju pravosuđe u BiH je na prvostepenim sudovima.
“Mnoge sudije tu rade po liniji manjeg otpora, računajući da će skinuti sa sebe odgovornost, a da će sve eventualne žalbe rješavati drugostepeni sudovi, a pri tome nemaju nikakvu odgovornost za te revizije. Nižerazredni sudovi su često neučinkoviti jer se mnoge parnice vode čak i decenijama. Primjer je nedavno završeno suđenje za ratne zločine u Kotor Varošu, a koje je počelo 1993. godine”, pojašnjava Vujatović.
On takođe smatra i da su spoljni uticaji na pravosuđe i te kako vidljivi.
“Iako nosioce pravosudnih funkcija imenuje VSTS, sam način biranja pojedinih članova VSTS-a pokazuje da je moguće da se jedna osoba pojavljuje i kao strana u postupku u određenom slučaju, ali i kao član VSTS-a, koji ocjenjuje rad sudija i tužilaca. Činjenica je i da je veliki broj bivših nosilaca pravosudnih funkcija kasnije angažovan u kabinetima političara, što donekle dokazuje da je njihov rad bio usko vezan za određenu političku opciju. I njihovim odlaskom s tih pravosudnih funkcija moć i uticaj im ne opada”, rekao je Vujatović.
Ono što on podvlači kao zabrinjavajuće jeste i to što se određeni broj ljudi u pravosuđu dovodi u vezu sa činjenjem krivičnih djela.
“I onda je potrebno mnogo godina da se ti ljudi isključe iz pravosuđa. Zašto se situacija ne popravlja? Zato što ljudi koji su dio jednog sistema i koji odlično funkcionišu u tom sistemu ne mogu biti dio promjena, a samovoljno se neće nikada povući”, zaključio je Vujatović.
