Autor: INFO

  • Nova prekretnica za Kinu

    Prva kineska dubokomorska plutajuća platforma-vetroelektrana isplovila je iz grada Džuhaija, u južnoj kineskoj provinciji Guangdungu.

    Isplovila je ka najjužnijoj provinciji Hainanu radi instalacije.

    Platformu je izgradila China National Offshore Oil Corporation (CNOOC), a biće instalirana u vodama 136 kilometara udaljenim od grada Venčanga, priobalnog grada na Hainanu, sa instaliranom snagom od 7,25 megavata, prenosi Kineski međunarodni radio.

    Platforma, nazvana CNOOC Guanlan, visoka je oko 35 metara i teška 4.000 tona.

    Nakon puštanja u rad, vetroelektrana će biti povezana na elektroenergetsku mrežu grupe morskih naftnih polja za proizvodnju nafte i gasa.

    Vetroturbina može da proizvede čak 22 miliona kilovat sati električne energije svake godine, smanjujući time emisiju ugljen-dioksida za 22.000 tona.

  • Veliki štrajk radnika u Njemačkoj

    Veliki štrajk radnika u Njemačkoj

    U Njemačkoj danas počinje veliki štrajk pri čemu će biti uzokovani veliki problemi u javnom prevozu i na aerodromima.
    Neposredno pred početak štrajka sindikati i poslodavci se snažno pridržavaju svojih stavova i lideri radničkih udruženja upozoravaju da je povećanje plate “pitanje preživljavanja više hiljada radnika”, dok uprava smatra da su zahtjevi i obustava rada “u potpunosti pretjerani”.

    Ovi štrajkovi posljednji su u nizu sličnih protesta u većim evropskim državama jer veće cijene hrane i energije utiču na kvalitet životnog standarda.

    Njemačka je posebno teško pogođena visokom inflacijom.

    Potrošačke cijene u Njemačkoj bile su u porastu više od očekivanog u februaru i za 9,3 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

    “Značajno povećanje plate je pitanje preživljavanja više hiljada zaposlenih”, naglasio je lider radničkog sindikata “Verdi” Frank Verneke za lokalne medije.

    Francuska se, takođe od početka godine suočava sa nizom obustava rada i protesta usljed pokušaja vlasti da podignu starosnu granicu za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine.

    Međutim, zvaničnici u Njemačkoj iznose jasan stav da je njihova borba jedino oko plate.

    Sindikat “Verdi” pregovara ispred oko 2,5 miliona zaposlenih u državnom sektoru, uključujući javni prevoz i aerodrome. Sindikat radnika željeznica i prevoza “EVG” vodi pregovore u ime oko 230.000 zaposlenih u kompaniji “Dojče ban” i autobuskim firmama.

    “Verdi” traži povećanje prosječne plate od 10,5 odsto čime bi primanja bila povećana za najmanje 500 evra, dok EVG zahtjeva povišice od 12 odsto ili za najmanje 600 evra.

  • Ugroženi svi lokalni budžeti

    Ugroženi svi lokalni budžeti

    riliv u budžete lokalnih zajednica u Srpskoj po osnovu poreza na dodatnu vrijednost (PDV) za dva mjeseca ove godine je prepolovljen, zbog čega načelnici i gradonačelnici traže hitnu reakciju Vlade RS. Poručuju da, ako im ne bude kompenzovan novac po tom osnovu iz republičke kase, ništa im drugo nije preostalo nego da krenu u krojenje rebalansa budžeta naniže.
    Pod lupom Predsjedništva Saveza opština i gradova RS našla se upravo analiza priliva od PDV-a u prva dva mjeseca, kao i povećani troškovi za javnu rasvjetu.

    “Iz tih dokumenata i više je nego jasno da postoji smanjenje priliva novca od PDV-a u lokalne budžete. Sa druge strane, zbog poskupljenja električne energije znatno su porasli troškovi za javnu rasvjetu”, rekao je “Glasu Srpske” predsjednik Saveza opština i gradova RS Ljubiša Ćosić, koji je i gradonačelnik Istočnog Sarajeva.

    Zbog svih tih problema, naglašava on, već idućih dana tražiće sastanak sa ministarkom finansija RS Zorom Vidović, ali i premijerom Srpske Radovanom Viškovićem.

    “Vidjećemo sa njima da li postoji mogućnost kompenzacije prihoda za prva dva mjeseca ove godine. Moraju nam dati odgovor da li će i kako nadoknaditi priliv od PDV-a. Ako za to ne dobijemo zeleno svjetlo moraćemo ići u usvajanje rebalansa budžeta opština i gradova, naravno naniže”, rekao je Ćosić i dodao da za sada pad priliva od PDV-a u lokalne budžete nije dramatičan, ali da je neizvjesno šta će biti dalje.

    Ćosić navodi i da će tražiti sastanak sa Regulatornom komisijom za energetiku i pokušati se sa njima dogovoriti da smanje cijenu struje za javnu rasvjetu.

    Da je situacija i više nego ozbiljna navodi i prvi čovjek Teslića Milan Miličević, koji naglašava da su uplate od PDV lokalnim zajednicama značajno podbacile, dok s druge strane rastu prihodi od tog poreza na nivou BiH.

    “Novac ka lokalima od tog poreza je duplo smanjen, dok su sa druge strane troškovi za javnu raspravu porasli za čak 50 odsto zbog poskupljenja struje. Naš apel da se to riješi urodio je plodom, zasjedalo je Predsjedništvo Saveza opština i gradova RS, a dogovoreno je da bude održana i Skupština tog organa na ovu temu, ali i da bude pokrenuta inicijativa izmjene Zakona o budžetskom sistemu Srpske da bi bio poboljšan finansijski status svih lokalnih zajednica u Srpskoj”, rekao je Miličević i dodao da će tražiti da koeficijent po pitanju raspodjele prihoda od PDV-a bude povećan sa 24 na 26 odsto lokalnim zajednicama.

    Zabrinjavajuće je i to, navodi on, što su iz Ministarstva finansija RS najavili i još gore prognoze u drugoj polovini godine po osnovu uplate prihoda od PDV-a ka lokalnim zajednicama.

    “Dok se sve to dešava naše obaveze na lokalnom nivou koje imamo prema stanovništvu, tako i drugim projektima, kasne”, zaključio je Miličević.

    Od ministarke finansija Zore Vidović nismo uspjeli dobiti odgovor zašto je odliv novca iz republičke kase ka lokalnim zajednicama od PDV-a smanjen ako raste iznos novca koji je po tom osnovu prikupljen na nivou BiH, jer nije odgovarala na naše pozive.

    Prikupljeni novac

    Prihodi od indirektnih poreza za dva dva mjeseca 2023. godine u BiH iznosili su 1,542 milijarde maraka i veći su za 120 miliona KM ili 8,38 odsto u odnosu na isti period 2022. godine

    “Neto prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u prva dva mjeseca 2023. godine, a to su nivou BiH, entitetima i Brčko distriktu, iznosili su 1,173 milijarde KM i veći su za 54 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine”, saopšteno je ranije iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

  • Dijelovi izvornog koda Tvitera objavljeni na internetu

    Dijelovi izvornog koda Tvitera objavljeni na internetu

    Dijelovi Twitter-ovog izvornog koda – najvažnijeg softvera koji pokreće platformu – pojavio se na GitHub-u, internet hosting servisu za razvoj softvera.
    Kada su u petak saznali da je njihov izvorni kod na GitHub-u, Twitter je poslao obavještenje o kršenju autorskih prava i zahtjevao momentalno uklanjanje pomenutog koda.

    GitHub je udovoljio zahtjevu za uklanjanje, ali Njujork tajms, koji je prvi pisao o ovome, sugeriše da je ovaj programerski kod možda bio na sajtu “najmanje nekoliko mjeseci”.

    Twitter sada pokušava da natjera sud da naloži GitHub-u da otkrije identite osobe koja je na njihovom sajtu okačila izvorni kod, zajedno sa imenima svih koji su ga možda preuzeli.

    Postoji zabrinutost da bi izvorni kod mogao da otkrije ranjivosti na platformi, što bi hakerima značajno olakšalo posao. Može se čak desiti da sajt bude potpuno ugašen ili da podaci korisnika budu ukradeni i prodavani na raznim hakerskim forumima.

    Pozivajući se na dvije osobe koje su upućene u slučaj, Tajms piše da rukovodioci Twittera vjeruju da je osoba koja je objavila kod vjerovatno napustila kompaniju prošle godine, nakon što je Ilon Mask preuzeo kormilo i otpustio gomilu ljudi.

    S obzirom na probleme koje Twitter ima posljednjih mjeseci, postoji vjerovatnoća da je neki nezadovoljni bivši zaposleni možda namjerno objavio izvorni kod.

    Zbog svog ogromnog značaja, izvorni kod je glavna meta za hakere. Uprkos najboljim naporima kompanija da ga zaštite, bilo je mnogo incidenata u kojima su hakeri uspjeli da ukradu dragocijeni kod. Microsoft, Samsung i LastPass, da spomenemo samo neke, su imali probleme sa ovim u posljednjih godinu dana.

    Ali u slučaju Twittera, dijelovi izvornog koda su se jednostavno našli na internetu, što je svima olakšalo pristup.

    Twitter i njegova zajednica od više od 230 miliona aktivnih korisnika širom svijeta sada će posmatrati i čekati da vide da li će incident dovesti do većih problema za platformu društvenih medija.

  • Košarac o napadima na pravoslavne bogomolje

    Košarac o napadima na pravoslavne bogomolje

    Član Predsjedništva SNSD-a Staša Košarac najoštrije je osudio skrnavljenje Sabornog hrama Vaznesenja Gospodnjeg u Stocu i pozvao nadležne organe u Federaciji BiH (FBiH) da hitno rasvijetle ovaj slučaj.
    “Očekujem od nadležnih policijskih i pravosudnih organa u FBiH brzu i efikasnu istragu kako bi u najskorijem roku počinioci bili privedeni pravdi i adekvatno kažnjeni”, poručio je Košarac u izjavi Srni.

    On je upozorio da ovaj vandalski čin u Stocu, kao i devastiranje Saborne crkve Svete Trojice u Mostaru i Hrama Vaznesenja Gospodnjeg kod Bihaća, šalju lošu poruku srpskom narodu da nije dobrodošao i da za njega nema života u FBiH.

    “Učestali napadi na pravoslavne bogomolje u FBiH nisu samo napadi na vjerske objekte, već i na život, bezbjednost, duhovni i kulturni identitet ionako malobrojnih Srba u FBiH. Dodatno je zabrinjavajuće što počinioci ostaju nekažnjeni, čime se šalje vrlo opasna poruka da su nasilničko ponašanje i vandalizam nad imovinom i nasljeđem Srpske pravoslavne crkve (SPC) prihvatljivi”, poručio je Košarac.

    On je dodao da bezočni napadi na pravoslavne svetinje podrivaju ionako krhko povjerenje i unose dodatni strah, gorčinu i uznemirenost kod preostalih Srba u FBiH.

    “Pozivam nadležne federalne institucije da promptno reaguju i počinioce privedu pravdi, po uzoru na pripadnike Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske koji su u rekordnom roku uhapsili osumnjičenog za sramni napad na supružnike Memišević iz Višegrada”, naglasio je Košarac.

    On je izrazio punu podršku sveštenstvu Sabornog hrama Vaznesenja Gospodnjeg i svim pravoslavnim vjernicima u Stocu, te pozvao cjelokupnu javnost da pokaže solidarnost reagujući na adekvatan način.

    “Da li će, recimo, dva člana Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić jasno i javno osuditi napad na crkvu u Stocu, kao što je to bio slučaj sa predsjedavajućom Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović i predsjednikom Republike Srpske (Miloradom Dodikom) kada je u pitanju napad na povratnike u Višegradu”, pitao je Košarac.

    Nepozati počinilac oskrnavio je Saborni hram Vaznesenja Gospodnjeg u Stocu, na kojem je pokušao da razvali vrata, izjavio je Srni juče sveštenik Dejan Grčić, dodajući da je ovo ružna poruka za Srbe u ovom gradu da njihova imovina nije sigurna.

    Sveštenik Grčić prvi je zatekao ovaj prizor i o svemu obavijestio policiju koja je obavila uviđaj.

  • Rusija će tražiti odštetu zbog “Sjevernig toka”?

    Rusija će tražiti odštetu zbog “Sjevernig toka”?

    Postoji mogućnost da Moskva zatraži odštetu za prošlogodišnje eksplozije na gasovodima “Sjeverni tok”, rekao je danas zvaničnik ruskog Ministarstva spoljnih poslova Dmitrij Betričevski.

    U septembru prošle godine, na gasovodima, koji ispod površine Baltičkog mora povezuju Rusiju i Njemačku, odjeknule su eksplozije i Moskva je to nazvala činom “međunarodnog terorizma”.

    “Ne odbacujemo mogućnost da će iznijeti pitanje odštete za štetu nastalu nakon eksplozija na gasovidima Sjeverni tok”, rekao je Betričevski.

    On je naglasio da su zapadne države protiv ruskog nacrta rezolucije Savjeta bezbjednosti UN u kojoj se traži pokretanje nezavisne međunarodne istrage o eksplozijama na gasovodima Sjeverni tok.

    Glasanje o ruskom nacrtu rezolucije u kojem se od generalnog sekretara Antonija Guteresa traži da formira komisiju radi istrage o eksplozijama biće održana večeras u 18.00 časova.

    Rusija je u februaru iznijela nacrt rezolucije Savjeta bezbjednosti UN radi provjera navoda koje je nagrađivani američki novinar Sejmur Herš iznio u tvrdnjama da su za eksplozije odgovorne SAD uz podršku Norveške.

  • Kapital kompanije Lidl u BiH ponovo povećan i iznosi 147 miliona KM

    Kapital kompanije Lidl u BiH ponovo povećan i iznosi 147 miliona KM

    Kompanija Lidl BH je registrovana u Sarajevu, a nedavno je povećala svoj kapital sa sto na 147,8 miliona KM.

    Prvo povećanje kapitala desilo se u februaru ove godine kada je osnivač Lidla njemačkiW E-International Zweite GmbH povećao kapital firme sa 10.757.065 KM na gotovo 50 miliona KM.

    Zatim je došlo do novog povećanja, pretposljednjeg, koje je vrlo značajno, s obzirom na to da su tada udvostručili kapital u BiH. Sada su dodali novih blizu 50 miliona KM.

    Ova njemačka kompanije je svoju firmu u BiH registrovala prošle godine i najavljuje se da će poslovnice biti otvorene u nekoliko gradova. U Bijeljini se gradi i prvi objekat namijenjen za Lidl, a u Kiseljaku će imati i nov skladišno-distribucijski centar.

    U posljednjih nekoliko dana, Lidl intenzivno traga za lokacijama na kojima će biti otvorene prodavnice. Kada je riječ o Kantonu Sarajevo, navodno su pronađeni objekti koji bi mogli biti kupljeni s ciljem otvaranja poslovnice. U Tuzlanskom kantonu su još ranije dogovorili nekoliko lokacija, međutim vremenom se odustalo od npr. Živinica.

    Formalni osnivač Lidla BH je firma W E-International Zweite GmbH. Kao direktor bh. ogranka kompanije naveden je Allen Halamić. Osim njega, u upravi društva su i izvršni direktori Roland Thomas Schreiber, Mihajl Đotlo, Dean Sunek i Kristijan Zaec.

  • U sudaru stradalo 6 djevojčica, 2 odrasle osobe teško povrijeđene

    U sudaru stradalo 6 djevojčica, 2 odrasle osobe teško povrijeđene

    Šest djevojčica je poginulo, a dvije osobe su povrijeđene u sudaru dva automobila na međudržavnom putu u Tenesiju.

    Do nesreće je došlo u nedjelju rano ujutru, a tijela devojčica, starosti od jedne do 18 godina, pronađena su kraj prevrnutog vozila.

    Vjeruje se da su djevojčice ispale iz automobila od siline udara.

    Jedna žena, za koju se vjeruje da je takođe ispala iz istog vozila kao i djevojčice, pronađena je u kritičnom stanju.

    Mediji prenose da je u nesreći povrijeđen i jedan muškarac, koji je takođe prebačen u bolnicu.

    Vozač drugog automobila koji je učestvovao u nesreći nije bio povrijeđen.

    Žrtve još nisu identifikovane, i u ovom trenutku se ne zna da li su u rodu.

    Uviđaj je trajao tokom čitavog jutra, a uzrok nesreće i dalje nije poznat, piše Telegraf.

  • Analitičari o osnivanju Narodnog fronta

    Analitičari o osnivanju Narodnog fronta

    Nakon brojnih nagađanja o sukobima unutar PDP i najava da će donedavna potpredsjendica te stranke Jelena Trivić osnovati svoju partiju i to se desilo: Trivićeva je obznanila da osniva Narodni front. Da li će to osnažiti ili oslabiti opoziciju?

    Anlitičari su saglasni da kod opoziciono usmjerenog biračkog tijela u Republici Srpskoj ima prostora za formiranje novih političkih partija.

    – Mi na tom polju imamo samo tri partije i postoji prostor za formiranje novih političkih subjekata. Za razliku od opozicije, kod partija koje su u koaliciji na vlasti u Srpskoj nema prostora ni šibica da padne. Tamo već postoji 8 partija i mnoge od njih su i na prošlim izborima jako teško prešle cenzus – ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

    On dodaje da u budućnosti možemo očekivati da se broj partija na ovom polju smanji i da neke od njih ne pređu cenzus.

    – Vjerovatno je i Jelena Trivić osjetila da postoji određeni prostor za formiranje nove partije i krenula je u tu priču. Sasvim sigurno joj snagu daje činjenica da je na prošlim izborima osvojila jako veliki broj glasova – ocjenjuje Antić za Srpskainfo.

    Jedno od pitanja koje postavljaju čak i njeni sljedbenici je da li će Trivićeva, sa svojom strankom, ponoviti takav izborni rezulatat.

    Nisu svi oni koji su glasali za Jelenu Trivić na prošlim izborima potencijalno i članovi njene partije. Ona je na prošlim izborima bila kandidat opozicije i podržale su je sve opozicione partije, pokreti, udruženja i obični ljudi koji čak i oni koji nisu partijski opredjeljeni – smatra Antić.

    Dodaje da Trivićeva može očekivati podršku od određenog broja ovih glasača, ali smatra da će većina njenih glasača sa prošlih izbora ostati u svojim partijama i da neće krenuti za Trivićevom.

    – Uspjeh Jelene Trivić zavisiće od realnog programa koji će ponuditi i od ljudi koji će da je podrže i uđu u njenu partiju. Ukoliko ponudi realan program i okupi nove nekompromitovane ljude, uspješne u svom poslu, možemo očekivati da će napraviti uspjeh – kaže Antić.

    Zaključuje da prva stepenica za provjeru Trivićevu očekuje već za godinu i po, na lokalnim izborima.

    – To će biti jako dobar presjek stanja za novu partiju Jelene Trivić i vidjećemo na kakvom je putu – kaže Antić.

    Za njega, kao ni za druge analitičare koje smo kontaktirati, osivanje Narodnog fornta nije iznenađenje.

    – Nakon sukoba sa Draškom Stanivukovićem, bilo je jasno da političku karijeru Jelena Trivić neće nastaviti u PDP. Bilo je sam pitanje je da li će preći u neku već postojeću ili će osnovati svoju političku partiju – kaže Antić.

    I politička analitičarka Tanja Topić, smatra da potez Jelene Trivić nije iznenađenje i ocjenjuje da u opoziciji ima prostora za osnivanje novih stranaka. Uvjerena je da to nije gubitak za opoziciju.

    – Pogrešno je insistirati na ujedinjavanju opizicije, kad je ona u procesu rastakanja, ali njeno udruživanje u perspektivi će i dalje biti nužno – kaže Tanja Topić za Srpskainfo.

    Sa druge strane, ona smatra, da je neophodno i lažne opozicionare izvesti iz zone komfora i “uraditi provjetravanje i u tim redovima”.

    – Izbor Jelene Trivić je bavljenje politikom i iz te perspektive najlogičnija je odluka je da osnuje sopstvenu stranku, posebno nakon što je, uprkos optrukcijama iz opozicionih redova, osvojila veliki broj glasova na izborima – kaže Topićeva.

    Odgovor na pitanje da li Trivićeva, sa svojom strankom, može ponoviti izborni rezultat sa prošlih izbora, zavisi od mnogo faktora, smatra Topićeva.

    – Prije svega ključna su pitanja da li će ona ostati dosljedna vrijednostima na kojima je insistirala u kampanji za izbor predsjednika RS i ko ce biti uz nju u novoj stranci. Sigurno je da gradjani ne žele reciklirane stranke i osobe koje su presvlačile brojne partijske dresove – kaže Tanja Topić.

    Zaaključuje da će oni koji su silno vjerovali Jeleni Trivić pomno pratiti svaki njezin korak i strogo kažnjavati svaki pogresan potez.

    -A i, definitivno, nova stranka nije konkurencija opozicij, ona može opoziciji samo udahnuti novu energiju i podstaći je na više životnosti – zaključuje Tanja Topić.

  • Šta Putin dovozi u Bjelorusiju?

    Šta Putin dovozi u Bjelorusiju?

    Putinova najava da će rasporediti taktičko nuklearno oružje u Bjelorusiji podigla je nivo pretnje u Evropi.

    Oružje koje Putin planira da prenese u Bjelorusiju nije strateško nuklearno oružje; ovo nisu interkontinentalne balističke rakete koje mogu da unište život na Zemlji, piše Al Džazira.

    Taktičko nuklearno oružje (TNV) su prenosive, nestrateške nuklearne bojeve glave koje se koriste za specifične taktičke prednosti na bojnom polju. Analitičari opisuju taktičko nuklearno oružje kao cilj da dobije bitku, dok je strateško oružje namenjeno pobedi u ratu.

    Taktičko nuklearno oružje ima manju eksplozivnu moć od strateškog oružja, što ga može učiniti vojno korisnijim i manje politički neprihvatljivim, a samim tim i verovatnijim za upotrebu. Iako taktičko nuklearno oružje ima manju eksplozivnu moć od strateškog oružja, upotreba samo jedne nuklearne bojeve glave imala bi razorne humanitarne posledice.

    Atomska bomba koju su SAD bacile na japanski grad Hirošimu 1945. godine imala je snagu od oko 15 kilotona i ubila je 140.000 ljudi. To je veličina jednog od najmanjih oružja u trenutnom ruskom arsenalu.

    Malo ljudi tačno zna koliko TNW-a ima Rusija. Jasno je, međutim, da Rusija ima ogromnu brojčanu nadmoć nad saveznicima SAD i NATO-a kada je u pitanju taktičko nuklearno oružje. Vašington veruje da Rusija ima oko 2.000 takvih nuklearnih bojevih glava, 10 puta više od SAD. SAD imaju oko 200 komada takvog oružja, od čega se polovina nalazi u bazama u Evropi. Ove nuklearne bombe B61, u rasponu od 0,3 do 170 kilotona, raspoređene su u šest vazdušnih baza širom Italije, Nemačke, Turske, Belgije i Holandije.

    Prema ruskoj nuklearnoj doktrini, ruski predsednik je konačan donosilac odluka kada je reč o upotrebi ruskog nuklearnog oružja, bilo strateškog ili taktičkog.

    Takozvana nuklearna aktovka ili “Čeget” je uvek kod predsednika Putina. Veruje se da takve aktovke imaju i ruski ministar odbrane Sergej Šojgu i načelnik Generalštaba ruske vojske Valerij Gerasimov. Torbica je povezana sa specijalnim komunikacionim sistemom kodnog naziva “Kavkaz”, koji podržava komunikaciju između visokih vladinih zvaničnika u vremenima kada se donose odluke o upotrebi nuklearnog oružja. Ako Rusija veruje da se suočava sa strateškim nuklearnim napadom, Putin bi mogao da iskoristi aktovku da pošalje direktno naređenje za lansiranje komandi Generalštaba, koja drži nuklearne kodove.

    Putin je pretio mogućnošću nuklearnog rata poslednjih godinu dana, skoro svaki put kada njegova vojna operacija u Ukrajini posustane. Ovo bi moglo da objasni zašto je odlučio da upravo sada rasporedi oružje u Bjelorusiju. Ruske snage, naime, trpe ogromne gubitke i malo napreduju u kopnenim bitkama u Ukrajini. Osim nekoliko novih trgovinskih sporazuma sa Kinom, Putin u poslednjem susretu sa Si Đinpingom nije dobio ništa konkretno. Takođe, tu je i Međunarodni krivični sud koji je nedavno izdao nalog za Putinovo hapšenje.