Autor: INFO

  • Vacić: Ispitati ko finansira NATO lobistu, i doživotno mu zabraniti da uđe u Srbiju!

    Vacić: Ispitati ko finansira NATO lobistu, i doživotno mu zabraniti da uđe u Srbiju!

    Predsjednik Srpske Desnice Miša Vacić oglasio se povodom vršljanja NATO lobiste Guntera Felingera po Srbiji i pozivanja na uklanjanje spomenika Milici Rakić. Vacić je tom prilikom izjavio: “Gunter zbog svojih izjava treba da bude zadržan od BIA-e pri prvom dolasku u Srbiju, da se ispita ko ga finansira i zašto. Kada se izvuku podaci od njega lupiti mu doživotnu zabranu ulaska u Srbiju i status persona non grata.“

    Podsećamo, ovo su neke od izjava ovog lobiste:

    „Pozivam Srbiju da napravi spomenik gospođi Madlen Olbrajt u Beogradu isto kao što postoji u Prištini u čast njenog doprinosa za oslobođenje Balkana i ukloni Anti NATO Memorijal (Milicu Rakić) u Beogradu i izgradi spomenik deci Jašari koju su pogubili vaši specijalci namerno“

    „Srbijo, ukloni ovaj Anti NATO spomenik i umesto njega napravi spomenik za Maflen Olbrajt! Srbija nije bila žrtva 1999. već zločinac u nacističkom stilu koji je morao biti poražen i oslobođen od zla američkim bombama isto kao nacistička Nemačka i Austrija 1945.“

    „Svi Srbi koji danas plaču samo za svojom decom i nastavljaju da mrze Albance i ne žale zbog ubistava Albanaca 1999. ili Ukrajinaca Danas, već samo za slučajnim srpskim žrtvama NATO bombi, za mene su savremeni ekvivalent građana nacističke Nemačke 1945.“

  • Upozorenje iz MMF

    Upozorenje iz MMF

    Izvršna direktorka Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgijeva upozorila je da se globalna ekonomija suočava sa rizicima po finansijsku stabilnost zbog turbulencija u bankarskom sektoru.

    Georgijeva je rekla da su rastuće kamatne stope izvršile pritisak na dugove, što je izazvalo “stres” u vodećim ekonomijama, čak i među zajmodavcima, prenio je Gardijan.

    Ona je kazala da će svjetska ekonomija ove godine porasti za samo tri odsto jer će rast troškova zaduživanja, u kombinaciji sa ratom u Ukrajini i ožiljcima od pandemije kovida 19, ugušiti rast.

    Pridružujući se sve brojnim upozorenjima ekonomskih lidera, izvršna direktorka MMF je navela da je jasno da su rizici po finansijsku stabilnost porasli nakon nedavnog kolapsa Banke Silicijumske doline i posredništva švajcarske vlade u spasavanju Kredi Svis od strane banke UBS.

    • U vrijeme sve većeg nivoa dugova, brza tranzicija sa produženog perioda niskih kamatnih stopa na mnogo više stope, neophodne za borbu protiv inflacije, neizbježno stvara stres i ranjivost, što je dokazano nedavnim dešavanjima u bankarskom sektoru u nekim naprednim ekonomijama – rekla je Georgijeva na konferenciji u Pekingu.

    Ona je iznijela svoje mišljenje nakon što je Evropska centralna banka (ECB) saopštila da će nedavna previranja u bankarstvu imati uticaj na poslovanje i rast.

    Centralna banka EU strahuje da će problemi u bankarskom sektoru rezultirati nižim rastom i usporiti inflaciju, rekao je potpredsjednik ECB Luis de Gvindos u intervjuu za “Biznis post”.

    • Naš utisak je da će oni dovesti do dodatnog pooštravanja kreditnih standarda u evrozoni. I možda će se to dovesti do nižeg rasta i niže inflacije – kazao je on.
  • Kresojević: Veće cijene energenata dovele do poskupljenja grijanja, vode i čistoće u Banjaluci

    Kresojević: Veće cijene energenata dovele do poskupljenja grijanja, vode i čistoće u Banjaluci

    Poskupljenja grijanja, vode i odvoza smeća u Banjaluci su uslijedila zbog povećanja cijena električne energije, drvne sječke i goriva, izjavio je gradski menadžer Bojan Kresojević, gostujući u Јutarnjem programu RTRS.

    Kresojević je istakao da su dvije trećine tereta na sebe preuzeli Grad i gradska preduzeća, a da je na tržištu samo jedna trećina.

    • Za stan u Banjaluci površine oko 60 metara kvadratnih troškovi za grijanje, vodu i čistoću iznose oko 165 KM – precizirao je Kresojević.
  • Stanivuković o zemljištu kod Stare autobuske stanice

    Stanivuković o zemljištu kod Stare autobuske stanice

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković reagovao je na odluku Okružnog privrednog suda Banjaluka da zemljište kod Stare autobuske stanice pripadne “Autoprevozu”.
    On je rekao da da ova administracija neće dozvoliti “otimanje gradske imovine zakazano za 13. April”.

    “Sporne pravne radnje, nestručnost prethodnih gradskih službi, ali najviše od svega, očigledno korumpiran Ustavni sud BiH koji je, poništio presude Višeg privrednog i Vrhovnog suda Republike Srpske, donesene u korist Grada Banjaluka, doveli su nas pred svršen čin: oduzimanje gradske imovine rekao je Stanivuković, ali to ne znači da ćemo odustati od pravne borbe za našu imovinu”, poručio je gradonačelnik Banjakuke na Tviteru.

  • “Italija je napadnuta”

    “Italija je napadnuta”

    Ministar saobraćaja i infrastrukture Italije Mateo Salvini, izjavio je danas da je “Italija napadnuta”.

    On je to rekao na marginama skupa u Trstu, a povodom najnovijeg priliva migranata na Lampeduzu, prenosi Ansa.

    “Prema saopštenjima Obalske straže, a ne Mornarice, koje su ponos države, njihov rad se ometa, to se mora uzeti u obzir. Problem su trgovci ljudima i šverceri, a ne drugi. Ne NVO. Ako nevladine organizacije komplikuju posao našim mornarima, problem svakako nastaje – imigraciju ne mogu da regulišu privatna tela koja finansiraju strane zemlje. To je sigurno”, rekao je Salvini.

    Tokom noći 650 migranata je stiglo u luku Ročela Jonika na 30-metarskom ribarskom čamcu iz Libije, bez bilo kakve kontrole.

    Radi se o migrantima, muškarcima iz Sirije, Pakistana, Egipta i Bangladeša, koji su putovali oko pet dana pre nego što su ušli u luku i udarili u drugi čamac koji je korišcen u prethodnom dolasku.

    Izbeglice, za koje se navodi da su sve u dobrom zdravstvenom stanju, trenutno su smeštene u jednom od delova luke.

  • Reagovao Peking

    Reagovao Peking

    Zvanični Peking reagovao na odluku Rusije da rasporedi taktičko nuklearno oružje u Belorusiji.

    Kako je izjavila portparolka kineskog ministarstva spoljnih poslova Mao Ning, nuklearni rat nikada ne bi trebalo da bude pokrenut, a strane treba da se usredsrede na diplomatsko rešenje ukrajinske krize.

    “Trećeg januara prošle godine lideri država sa nuklearnim oružjem objavili su zajedničku izjavu u kojoj su naveli da je nemoguće pobediti ili voditi nuklearni rat. U izjavi je naglašeno da treba izbegavati ratove između država koje poseduju nuklearno oružje i smanjivati strateške rizike”, rekla je ona, odgovarajući na zahtev Sputnjika da prokomentariše stav Kine u vezi sa odlukom Rusije da razmesti nuklearno taktičko oružje u Belorusiji.

    Portparolka je naglasila da bi u sadašnjim okolnostima sve strane “trebalo da se usredsrede na diplomatske napore za mirno rešavanje ukrajinske krize i rade zajedno na smirivanju situacije“.

    Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je u subotu da su se Moskva i Minsk dogovorili da će, bez kršenja međunarodnih obaveza, rasporediti taktičko nuklearno oružje u Belorusiji. Putin je objasnio da Rusija ne predaje svoje nuklearno oružje Belorusiji, već radi ono što su godinama radile SAD. Prema njegovim rečima, izgradnja skladišta za taktičko nuklearno oružje u Belorusiji biće završena 1. jula.

  • Putinovo “čišćenje” Ukrajine: Procurili “špijunski” dokumenti

    Putinovo “čišćenje” Ukrajine: Procurili “špijunski” dokumenti

    Ruski predsednik Vladimir Putin u planu napada na Ukrajinu navodno je predvideo koncentracione logore za državljane ove zemlje, tvrde američki mediji.

    Oni su izneli ove podatke na osnovu mejlova koji su, prema njihovim rečima, procurili iz ruske tajne službe FSB. Dostavio im ih je ruski aktivista za ljudska prava Vladimir Osečkin.

    Kako donosi “Njujork post”, špijunski dokumenti koji su procurili iz FSB-a pokazuju da je Putin planirao potpuno “čišćenje Ukrajine” s terorom koji uključuje akciju “od vrata do vrata”. Jezivi imejlovi iz ruske obaveštajne službe FSB govore o naredbama “sa samog vrha” da se civili odvedu u koncentracione logore u pokušaju osvajanja Ukrajine.

    Izvor iz FSB-a prosledio je e-poštu ruskom aktivisti za ljudska prava Vladimiru Osečkinu, koji je osnovao Gulagu, aktivističku veb-stranicu koja je primarno koncentrisana na uslove u zatvorskom sistemu zemlje, izveštavaju američki mediji.

    Do curenja dolazi nedelju dana nakon što je Međunarodni kazneni sud optužio Putina za ratne zločine na osnovu optužbi povezanih s navodnom šemom deportacije ukrajinske dece u Rusiju.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je Rusija izvršila više od 16.000 prisilnih deportacija dece građana njegove zemlje u Ukrajinu.

  • Peskov demantuje da se priprema posjeta Putina Turskoj

    Peskov demantuje da se priprema posjeta Putina Turskoj

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov demantovao je danas informaciju koja se pojavila u turskim medijima da su u toku pripreme za posjetu predsjednika Rusije Vladimira Putina Turskoj.

    Peskov je odrično odgovorio na pitanje da li se priprema Putinova posjeta Ankari, prenose RIA Novosti.

    Agencija navodi da su se izvještaji o mogućoj posjeti Putina pojavili jutros u turskim medijima.

  • IRB RS povećava maksimalni iznos stambenih kredita

    IRB RS povećava maksimalni iznos stambenih kredita

    Investiciono-razvojna banka (IRB) Republike Srpske povećaće za 12 odsto maksimalni iznos stambenih kredita, odnosno sa 150.000 KM na 170.000 KM, zaključeno je danas na sastanku predsjednika Vlade Republike Srpske Radovana Viškovića i menadžmenta ove banke.

    Premijer Srpske je rekao da će podizanje limita za stambene kredite biti jedan od dobrih koraka IRB-a usmjerenih na stanovništvo, ali da uporedo rade i na podršci privredi.

    On je ocijenio da je softver za prikupljanje javnih poziva, koji se nalazi na sajtu IRB-a, velika pomoć za privrednike i lokalne samouprave koji su zainteresovani za dobijanje određenih sredstava.

    “Ne smijemo zanemariti ulogu IRB-a u protekle tri godine. Možda smo jedina zajednica u regionu koja je u vrijeme pandemije virusa korona odlučila da je kamatna stopa za sve kredite koji idu preko IRB-a 0,5 odsto, a i danas je na tom nivou”, rekao je Višković novinarima nakon sastanka sa menadžmentom IRB-a.

    On je naveo da je IRB od osnivanja investirao više od tri milijarde KM u privredu, od čega su oko 2,4 milijarde KM kreditna sredstva, a ostatak hartije od vrijednosti.

    “To je napravilo dobar efekat za privredu Republike Srpske i činjenice govore da u vremenu kada su mnogi gubili hiljade radnih mjesta, Srpska iz dana u dan povećava broj zaposlenih, spoljnotrgovinske saldove, pokrivenost uvoza izvozom…”, istakao je Višković.

    On je podsjetio na požar koji se dogodio prošle godine u zgradi gdje je smješten IRB, te naglasio da je istraga pokazala da nisu tačne optužbe pojedinaca da je požar podmetnut zbog navodnog sakrivanja određenih dokumenata, te da nijedan dokument nije uništen, a postoje i rezervni koji se čuvaju na još jednoj lokaciji.

    Vršilac dužnosti direktora IRB-a Dražen Vrhovac naveo je da se novi softver ove banke odnosi na prikupljanje svih javnih poziva donatora u BiH, a tiču se Republike Srpske, kao i evropskih pristupnih fondova.

    “Na sajtu se nalazi baza podataka u kojoj pravno lice, lokalna samouprava, komunalno preduzeće treba samo da se registruju. Mi prikupljamo pozive i dostavljamo shodno djelatnosti koju ko obavlja i zajedno sa njima pišemo aplikaciju i projekte u cilju da bi što više donatorskih sredstava povukli u Srpsku i da bi naši privrednici i lokalne samouprave imali više novca na raspolaganju, a to utiče i na razvoj Srpske”, rekao je Vrhovac, prenosi Srna.

    On je dodao da je IRB, zajedno sa Vladom Srpske, proteklih godina nizom mjera spasio domaću privredu, te da intenzivno u inostranstvu promoviše mogućnosti ulaganja u Srpsku.

    “Naš finansijski rezultat 2021. godine je 4,1 milion KM, a preliminarni izvještaj za prošlu godinu se kreće oko 7,3 miliona KM”, zaključio je Vrhovac.

  • Trojcu pet godina zatvora jer su tražili novac za zapošljavanje u “Elektroprenosu BiH”

    Trojcu pet godina zatvora jer su tražili novac za zapošljavanje u “Elektroprenosu BiH”

    Banjalučki Okružni sud osudio je Vinka Đuragića, Želimira Rokvića i Dalibora Simića na po godinu i osam mjeseci, jer su od muškarca tražili 15.000 maraka za posao u “Elektroprenosu BiH”.

    Inače, Đuragić je u to vrijeme, 2021. godine, bio izvršni direktor u “Elektroprenosu BiH”, Simić je radio kao monter, a Rokvić je bio zaposlen u Gradskoj upravi Banjaluka i svi optuženi u ovom slučaju su priznali krivicu.

    Oni su podsjetimo, ranije sa Republičkim tužilaštvom zaključivali sporazume o priznanju krivice, ali ih je sudija odbijao zbog neadekvatnih kazni.

    Ovaj put sudija Blagoja Dragosavljević je istakao da su kazne adekvatne i da će se njima ostvariti svrha kažnjavanja.

    Kako je naveo, prilikom odmjeravanja kazni sud je kao olakšavajuće okolnosti imao u vidu priznanja, kajanje i neosuđivanost optuženih. Otežavajuća je težina krivičnog djela i pobude iz kojeg su ga počinili.

    Sud smatra da u ovom slučaju nema mjesta za blaže kazne koje tražila odbrana jer se njima ne bi postigla svrha.

    “Postoji percepcija da su ovakva krivična djela raširena pojava i blaže kazne ne bi mogle da utiču na optužene i druge da ih ne čine. Sud smatra da će izrečene kazne postići svrhu kažnjavanja i da se njima izrazi jasna društvena osuda”, kazao je Dragosavljević.

    Prema optužnici Đuragić, Simić i Rokvić su krivično djelo trgovina uticajem počinili nakon što je “Elektroprenos BiH” 12. oktobra 2021. godine objavio konkurs za zasnivanje radnog odnosa za više radnika.

    Navodi se da se Đuragić nakon toga, kao službeno lice, sastao sa Rokvićem preko kojeg je za sebe zahtjevao nagradu da bi korištenje svog službenog položaja posredovao u zapošljavanju kandidata.

    Kako se navodi, Rokviću je predao spisak sa imenima i prezimenima i brojevima telefona svih prijavljenih kandidata i podacima o radnim mjestima na koja su konkurisali, zahtijevajući za sebe 10.000 KM za kandidate sa visokom stručnom spremom i 8.000 KM za kandidate sa srednjom stručnom spremom.

    Rokvićev zadatak je bio da kontaktira kandidate i pronađe one koji su voljni da plate kako bi ih Đuragić svojim uticajem “pogurao” da prođu na konkursu.

    Rokvić je spisak predao Simiću, takođe kako bi ostvario kontakt s kandidatima i od njih zahtjevao novac za posredovanje u zapošljavanju.

    Rokvić i Simić su podigli cifru na 13.000 KM i 15.000 KM.

    Nabavili su mobilne telefone i pozvali Sašu R. sa spiska.

    Simić je pozvao kandidata i zahtjevao 15.000 KM, kako bi posredovao da odgovorni u “Elektroprenosu BiH” donesu povoljnu odluku.

    Kada je pristao, pozvao ga je Rokvić i naglasio mu da sve treba biti diskretno.