VRBAS Media

Autor: INFO

  • Amerikanci u zabludi?

    Amerikanci u zabludi?

    Stanovnici SAD ne znaju šta se zaista dešava u Ukrajini zbog nedostatka pouzdanih izvora informacija, izjavio kolumnista “Foks njuza” Taker Karlson.

    Karlson je primetio da, dok se istorijski događaji velikih razmera dešavaju u Sjedinjenim Državama i širom sveta, Amerikanci uglavnom toga možda nisu ni svesni.

    Prema njegovim rečima, to nije zbog gluposti pojedinih ljudi. Prema analitičaru, radi se o medijima koji, pod pritiskom vlade SAD, zataškavaju važne i pouzdane informacije. Kao rezultat toga, obični građani ostaju u neznanju o svom kvalitetu života, dodao je on.

    Osim toga, Karlson je naglasio da su Amerikanci bukvalno zaslepljeni informacionim monopolima u kojima su uvereni u pobedu Ukrajine u konfrontaciji sa Rusijom.

    “Ovo je ono što vide danas svakog jutra u poslednjih 11 meseci, kaže poznati voditelj i politički analitičar.

  • Zašto su SAD iznenada napustile Avganistan? Razlog je jasan: Ukrajina

    Zašto su SAD iznenada napustile Avganistan? Razlog je jasan: Ukrajina

    SAD su povukle svoje vojne snage iz Avganistana kako bi se fokusirale na Ukrajinu i prešle na ofanzivna antiruska dejstva.

    To je izjavio sekretar Saveta bezbednosti RF Nikolaj Patrušev.

    Prema njegovim rečima, pokazalo se da prisustvo SAD u Avganistanu nije bila borba protiv terorizma, već stvaranje višemilionskih korupcionaških šema i višestruko povećanje proizvodnje droge.

    “Iznenadni odlazak Amerikanaca iz ove zemlje, kako se ispostavilo, u velikoj meri je posledica fokusiranja na Ukrajinu, gde je, prema njihovim rečima, priprema kijevskog marionetskog režima za ofanzivne antiruske akcije tekla dobro”, istakao je Patrušev. Kako je primetio sekretar Saveta bezbednosti, to potvrđuje i izjava američkog državnog sekretara Entonija Blinkena da Vašington ne bi mogao da izdvoji toliko novca Ukrajini da američka vojska nije napustila Avganistan.

    “Iznenadni odlazak Amerikanaca iz ove zemlje, kako se ispostavilo, u velikoj meri je posledica fokusiranja na Ukrajinu, gde je, prema njihovim rečima, priprema kijevskog marionetskog režima za ofanzivne antiruske akcije tekla dobro”, istakao je Patrušev. Kako je primetio sekretar Saveta bezbednosti, to potvrđuje i izjava američkog državnog sekretara Entonija Blinkena da Vašington ne bi mogao da izdvoji toliko novca Ukrajini da američka vojska nije napustila Avganistan.

    “Iznenadni odlazak Amerikanaca iz ove zemlje, kako se ispostavilo, u velikoj meri je posledica fokusiranja na Ukrajinu, gde je, prema njihovim rečima, priprema kijevskog marionetskog režima za ofanzivne antiruske akcije tekla dobro”, istakao je Patrušev. Kako je primetio sekretar Saveta bezbednosti, to potvrđuje i izjava američkog državnog sekretara Entonija Blinkena da Vašington ne bi mogao da izdvoji toliko novca Ukrajini da američka vojska nije napustila Avganistan.

    “Iznenadni odlazak Amerikanaca iz ove zemlje, kako se ispostavilo, u velikoj meri je posledica fokusiranja na Ukrajinu, gde je, prema njihovim rečima, priprema kijevskog marionetskog režima za ofanzivne antiruske akcije tekla dobro”, istakao je Patrušev. Kako je primetio sekretar Saveta bezbednosti, to potvrđuje i izjava američkog državnog sekretara Entonija Blinkena da Vašington ne bi mogao da izdvoji toliko novca Ukrajini da američka vojska nije napustila Avganistan.

    “Iznenadni odlazak Amerikanaca iz ove zemlje, kako se ispostavilo, u velikoj meri je posledica fokusiranja na Ukrajinu, gde je, prema njihovim rečima, priprema kijevskog marionetskog režima za ofanzivne antiruske akcije tekla dobro”, istakao je Patrušev. Kako je primetio sekretar Saveta bezbednosti, to potvrđuje i izjava američkog državnog sekretara Entonija Blinkena da Vašington ne bi mogao da izdvoji toliko novca Ukrajini da američka vojska nije napustila Avganistan.

  • Zapad potvrdio svoj uspijeh

    Zapad potvrdio svoj uspijeh

    Ministarka finansija SAD Dženet Jelen izjavila je da je limitiranje cena ruske nafte koje su u decembru uvele zapadne države ograničilo zaradu Rusije.

    Prema njenim rečima, ova mera je, po svemu sudeći ispunila cilj da se ruska nafta zadrži na tržištu, a da se istovremeno Rusiji ograniči zarada.

    “Iako je limitirana cena za sirovu naftu na snazi tek oko mesec dana, već smo videli napredak ka ispunjenju cilja. Visoki ruski zvaničnici su priznali da je ograničavanje cena ruske nafte smanjilo ruske prihode od prodaje energenata”, izjavila je Jelen na sastanku sa kanadskim ministrom finansija Kristijom Frilend, prenosi Rojters.

    Gornju granicu cene sirove nafte i zabranu korišćenja pomorskog osiguranja kod zapadnih osiguravajućih kuća uvele su 5. decembra zemlje članice G7.

    Jelen je naglasila da su energetska tržišta i dalje dobro snabdevena uprkos ohgraničavanju cene ruske nafte i zabrani na uvoz sirove nafte iz Rusije koju je uvela EU.

    Zvanična Moskva je obećala da će zabraniti isporuke nafte zemljama koje se pridržavaju nametnutog ograničenja cene ruske nafte.

  • Komandant Vagnera objavio fotografiju: Zauzeli smo Soledar

    Komandant Vagnera objavio fotografiju: Zauzeli smo Soledar

    Komandant ruske grupe Vagner Jevgenij Prigožin izjavio je jutros da su njegovi borci osvojili ukrajinski grad Soledar nakon intenzivnih borbi, ali pritom je dodao je da se “gradske borbe” nastavljaju.

    “Jedinice Vagner preuzele su kontrolu nad cjelokupnim područjem Soledara”, objavio je Jevgenij Prigožin preko društvenih mreža, ali njegova izjava da se borbe još vode u gradu postavljaju pitanje u kojoj mjeri one nadziru grad.

    Agencija AFP ne može provjeriti njegove tvrdnje iz nezavisnih izvora.

    Prigožin je nadalje ustvrdio da će “broj zarobljenika” biti objavljen u srijedu.

    Ukrajina je objavila da njena vojska još pruža otpor ruskim napadima na Soledar, gradu pokrajini Donjeck, nekih 15 kilometara udaljen od Bahmuta koji Rusija mjesecima pokušava osvojiti.

    Prigožin je objavio fotografiju sebe u vojnoj uniformi okruženog borcima grupe Vagner u pauzi borbenog djelovanja, ali nije naveo gdje je slika nastala.

    Ruska novinska agencija RIA Novosti objavila je drugu fotografija Prigožina s borcima i uz nju napisala da je snimljena u rudnicima soli grada Soledara.

    Prigožin je izjavio da su Soledar osvojili “isključivo” pripadnici Vagnera. Prigožinov i uticaj njegove plaćeničke grupe Vagner znatno je ojačao od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022.

    Bude li potvrđen pad Soledara, to bi bio najvažniji ruski uspjeh od avgusta, nakon niza ponižavajućih poraza u drugoj polovini prošle godine.

    Ruske snage bore se mjesecima za obližnji Bahmut, nekoliko kilometara jugozapadno. Obje strane imaju velike gubitke.

    Moskva tvrdi da bi zauzimanje Bahmuta bilo važan korak prema preuzimanju pune kontrole nad Donjeckom oblasti, jednom od četiri pokrajine koje je anektirala prije dva mjeseca.

    Prigožin je objasnio da je zauzeti Soledar važno zbog mreže podzemnih rudarskih tunela u kojima se mogu zadržavati napredovanje pješadije i tenkova.

    Ukrajinski vojni analitičar Oleh Ždanov opisao je ranije sve užase rata u Bahmutu i Soledaru gdje se vode najkrvavije bitke u Ukrajini.

    “Toliko ih je puno ostalo na bojnom polju… mrtvih ili ranjenih”, rekao je na YouTubeu.

    “Napadaju naše položaje u talasima, ali ranjenici u pravilu umiru tamo gdje leže, zbog hladnoće ili gubitka krvi. Niko im ne dolazi pomoći niti pokupiti mrtve s bojišta”, dodao je.

    Funkcioner Bijele kuće rekao je prošle sedmice da Prigožin vjerovatno želi preuzeti kontrolu nad rudnicima soli i gipsa u tom području iz komercijalnih razloga.

    Britanija: Rusi su vjerovatno zauzeli Soledar
    Velika Britanija objavila je juče da je Rusija vjerovatno zauzela Soledar.

    Britansko ministarstvo odbrane objavilo je da su ruski vojnici i plaćenici Vagnera nakon četiri dana napredovanja vjerovatno preuzeli kontrolu nad Soledarom, gdje se nalaze rudnici soli.

    Bude li to potvrđeno, to bi bio najvažniji ruski uspjeh od avgusta.

    “Ruski pravac preko Soledara vrlo je vjerovatno pokušaj okruživanja Bahmuta sa sjevera i remećenja ukrajinskih komunikacionih linija”, objavilo je britansko ministarstvo odbrane u kratkom dnevnom brifingu, prenosi “Index.hr”.

  • SZO: Putnicima na dugim letovima savjetovati da nose maske

    SZO: Putnicima na dugim letovima savjetovati da nose maske

    Države bi trebalo da razmotre prijedlog da putnici nose maske na dugim letovima zbog pojave novog podsoja omikrona, koji se brzo širi Sjedinjenim Američkim Državama, saopštila je danas Svjetska zdravstvena organizacija.

    U Evropi, novi korona podsoj kraken je otkriven u malom broju zemalja, rekli su zvaničnici SZO za Evropu, prenio je Rojtres.

    Oni su naveli da bi putnicima trebalo savetovati da nose maske na dužim letovima, rekla je visoki zvaničnik SZO Evropa za vanredne situacije Ketrin Smolvud.

    Soj kraken, ili XBB.1.5, najzarazniji soj koji se dosad pojavio od početka pandemije odgovoran je za 27,6 odsto kovid slučajva u SAD do 7. januara.

    Saopšteno je i da će se komitet SZO sastati 27. januara da razmotri da li pandemija kovida i dalje predstavlja globalnu vanrednu zdravstvenu situaciju.

  • Evropa se zagrijava duplo brže od ostatka svijeta

    Evropa se zagrijava duplo brže od ostatka svijeta

    Evropa se 2022. suočila s drugom najtoplijom godinom od kada postoje mjerenja, objavili su danas naučnici, upozorivši na klimatske promjene i posljedične vremenske ekstreme koji su uništili usjeve, isušili rijeke i prouzročili smrt hiljada ljudi. Prema Službi EU za klimatske promjene Kopernik (C3S), godina 2022. je ujedno bila peta najtoplija od barem 1850.

    Inače, podaci C3S-a sežu ali 1950., no podaci koji su ranije bilježeni potvrđuju da je protekla godina bila jedna od najtoplijih u istoriji mjerenja. C3S takođe ističe da je proteklih osam godina bilo najtoplije godine u svijetu od kada postoje mjerenja.

    Planet je sada za 1.2 Celzijusa topliji nego u predindustrijskom razdoblju, što je rezultat ljudskog djelovanja, a temperature u Evropi su se tokom posljednje tri decenije povećale više nego dvostruko od svjetskog prosjeka.

    Dvanaest evropskih zemalja oborilo temperaturne rekorde

    Najveći porast temperature zabilježen je u kasno ljeto, oktobru i decembrz. U Austriji je prosjek u oktobru 2022. bio 3.3 stepena viši od prosječne oktobarske temperature zabilježene između 1991. i 2020. Francuska i Slovenija takođe su zabilježile temperaturne anomalije od 3 stepena ili više tog mjeseca. Hrvatska i Grčka su u prosincu imale 3 stupnja više temperature od prosječnih.

    Italija je bila toplija od prosjeka u svim mjesecima u godini osim u dva. Zabilježila je najveću mjesečnu temperaturnu anomaliju ikad za tri različita mjeseca, u maju, oktobro i decembru. Španija i Portugal oborili su rekorde u mjesečnim anomalijama u tri različite prilike.

    Suva i vruća klima izazvala je šumske požare od Španije do Slovenije, uslijed kojih je u atmosferi širom EU i Britanije završilo više stakleničkih plinova nego tokom bilo kojeg ljeta u zadnjih 15 godina. Globalne temperature će prestati rasti jedino ako zemlje postignu “nultu” stopu emisije štetnih plinova, tj. ako ne budu ispuštale više plinova u atmosferu nego što ih uklone.

    Posljedice klimatskih promjena se posebno osjete u siromašnim zemljama

    EU, Velika Britanija, Kanada i Japan će to nastojati postići do 2050., a Kina i Indija ciljaju kasniji datum. Za sada, međutim, globalna emisija štetnih plinova i dalje raste. Koncentracije CO2 u atmosferi su 2022. u prosjeku iznosile su 417 ppm (dijelova na milion), što je najveći nivo unazad više od dva miliona godina, ističe Kopernik.

    Osim Evrope, i drugi dijelovi svijeta nose se sa štetnim posljedicama promjene klime, posebno siromašne zemlje poput Pakistana ili Somalije. Zbog klimatskog fenomena La Nina istok Australije zabilježio je znatno niže temperature od uobičajenih i puno više kiše.

    Na Antartiku se dramatično smanjuje ledena površina te je u februaru 2022. zabilježeno najveće smanjenje ledenog pokrova u 44 godine, koliko traje satelitsko praćenje.

  • Sijarto: Glasaćemo protiv članstva Prištine u evropskim tijelima

    Sijarto: Glasaćemo protiv članstva Prištine u evropskim tijelima

    Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto rekao je danas u Budimpešti da će njegova zemlja glasati protiv članstva Prištine u evropskim tijelima.

    Sijarto je nakon sastanka sa šefom srpske diplomatije Ivicom Dačićem izjavio da je stav Mađarske da bi prijem Prištine u određene evropske organizacije doveo u opasnost postizanje kompromisa o Kosovu.

    – Što se tiče Kosova i Metohije, Mađarska je zainteresovana da se na osnovu realnog i stvarnog dijaloga dođe do rješenja – rekao je Sijarto na konferenciji za novinare nakon sastanka sa Dačićem.

    On je ocijenio da su odnosi Mađarske i Srbije najbolji u proteklih 10 godina, ali da, uprkos tome, obje zemlje moraju zajednički da odgovore na dva ključna izazova, a to su posljedice sukoba u Ukrajini i migrantska kriza.

    – Produženje rata ili njegova eskalacija znači veoma ozbiljnu opasnost za naše zemlje i naše narode, jer ni Mađari, a ni Srbi, nisu odgovorni za taj rat, ali oba naroda plaćaju cijenu tog sukoba – ukazao je Sijarto.

    Zahvalivši Srbiji što je omogućila da Turskim tokom u Mađarsku stignu četiri milijarde kubnih metara gasa, što je gotovo polovina godišnjih potreba njegove zemlje za tim energentom, Sijarto je najavio da će Mađarska dodatno pomoći Srbiji u snabdijevanju gasom, ali i drugim energentima.

    Dačić je rekao da Srbija smatra da pitanje Kosova i Metohije može da se riješi samo kompromisom i da je veoma osjetljiva na primjenu dvostrukih standarda kada je riječ o teritorijalnom integritetu.

    – Ili je teritorijalni integritet princip ili nije. Ne može u jednom slučaju da se bude za to, a u drugom da se kaže drugačije – ukazao je Dačić.

    Govoreći o odnosima Srbije i Mađarske, Dačić je naveo da dvije zemlje i dalje moraju da se oslanjaju jedna na drugu kako bi imale dovoljno energenata po adekvatnim cijenama, kao i da moraju da obezbijede infrastrukturu da to što nabave mogu i da dobiju.

    Komentarišući problem ilegalnih migracija, Dačić je ocijenio da Srbija tu igra čisto, jer nema interes da neko što prije izađe iz Srbije i da ga usmjerava dalje ka Mađarskoj i EU.

    – Mi nećemo drugima da pravimo probleme, ali hoćemo da ukažemo na to da smo na udaru migranata koji dolaze i iz zemalja EU. Srbija ne želi da bude parking za migrante i trpi najveće posljedice migrantske krize – istakao je Dačić.

    Nakon susreta sa Sijartom, Dačić se sastao sa premijerom Mađarske Viktorom Orbanom, a njihov razgovor je u toku.

  • Poslodavci Srpske predlažu najnižu platu od 673 KM

    Poslodavci Srpske predlažu najnižu platu od 673 KM

    Izvršni odbor Unije poslodavaca Republike Srpske smatra da najniža plata u Republici Srpskoj u 2023. godini treba da bude 673 KM.

    U saopštenju za javnost, Unija poslodavaca Republike Srpske navodi da je u maju mjesecu najniža plata povećana nezakonito, te da najniža plata u 2022. godini od 590 KM treba da bude uvećana za procenat uvećanja prosječne plate u periodu januar-novembar 2022. godine, odnosno za 14 posto.

    U Uniji podsjećaju da je rast najniže plate značajno veći od rasta plata i rasta potrošačkih cijena navodeći da je u novembru 2021. godine najniža plata iznosila 520 KM, a u novembru 2022. godine 650 KM, što je povećane od 25 posto.

    “Izvršni odbor Unije poslodavaca Republike Srpske konstatutje da procedura utvrđivanja visine najniže plate za tekuću godinu nije ispoštovana u smislu njenog utvrđivanja u Ekonomsko-socijalnom savjetu Republike Srpske u posljednjem kvartalu prethodne godine i poziva Vladu da imenuje svoje predstavnike u Ekonomsko-socijalni savjet Republike Srpske kako bi isti mogao nastaviti sa radom i ispunajvati zakonom utvrđene obaveze”, navodi se u zaključcima sa sjednice Izvršnog odbora Unije poslodavaca Republike Srpske.

    Zaključcima, Unija poslodavaca poziva socijalne partenre da u zakonom predviđenoj proceduri utvrde iznos najniže plate u 2023. godini te naglašava, da s obziorm na dugogodišnji loš pristup u vođenju dijelaoga o najnižoj plati, treba donijeti Pravilnik o utvrđivanju najniže plate koji će utvrditi metodologiju izračuna, istovremeno pozivajući Vladu da “pristupi izradi i usvajanju navedenog propisa”.

    U Uniji smatraju da Srpska ima najveći nominalni rast prosječne plate u Evropi navodeći da taj rast od novembra 2021. do novembra 2022. godine iznosi 17,6 posto. Kako navode, zemlje u Euro zoni bilježe manji rast plata do pet posto u posmatranom periodu, dok Njemačka bilježi čak nominalni pad plata od minus 1,5 posto.

    “Većina zemalja zapadnog Balkana imaju manje stope oporezivanja najaniže plate nego Republika Srpska čime se na adekvatan način štiti životni standard populacije koja zarađuje najnižu platu. Niti jedna država okruženja, osim Republike Srpske nema dodatke na najnižu platu u vidu minulog rada, toplog obroka, prevoza i drugih davanja”, navode poslodavci.

    Primjera radi, oporezivanje najniže plate po bruto principu u Republici Srpskoj iznosi 31 posto, u Srbiji 25,9 posto, Crnoj Gori 15,5 posto, Hrvatskoj 20 posto, Sloveniji 29,01 posto, Sjevernoj Makedoniji 23,25 posto itd…

  • Abazović otkrio da li će smijeniti ministre zbog prisustva proslavi 9. januara u Banjaluci

    Abazović otkrio da li će smijeniti ministre zbog prisustva proslavi 9. januara u Banjaluci

    Premijer Crne Gore u tehničkom mandatu Dritan Abazović poručio je da neće smijeniti ministre pravde i finansija Marka Kovača i Aleksandra Damjanovića zbog prisustva proslavi Dana Republike Srpske u Banjaluci.

    Abazović je podsjetio da je Kovač bio u delegaciji Crne Gore koja je 11. jula posjetila Potočare i prvi ministar pravde koji je, zajedno sa ministrom unutrašnjih poslova Filipom Adžićem, pošao na obilježavanje godišnjice deportacije muslimana u Herceg Novom.

    “Nisam tada čuo salve aplauza na njihov račun, a sada očekujete od mene da budem dio kampanje napada na ministra pravde”, rekao je Abazović.

    Republika Srpska osnovana je 9. januara 1992. godine pod prvobitnim nazivom Srpska Republika BiH.

    Osnovali su je srpski poslanici u tadašnjoj Skupštini BiH nakon što su preglasani u ključnim pitanjima o opstanku Jugoslavije, a pripadnici druga dva naroda krenuli u secesiju mimo volje Srba koji su imali status konstitutivnog naroda.

  • Mladić pronađen mrtav na planini je muzičar iz Prnjavora

    Mladić pronađen mrtav na planini je muzičar iz Prnjavora

    Na planini Ljubić u opštini Prnjavor 9. januara 2023. godine, oko 16:00 sati pronađeno je tijelo osobe inicijala V.N., rođenog 2000. godine iz Prnjavora. Pored tijela pronađen je i pištolj, saopšteno je iz Okružnog tužilaštva Banjaluka.

    Na društvenim mrežama saopćeno je da se radi o Nebojši Vukoviću, bubnjaru benda “Deminutiv” iz Prnjavora.

    Prenosimo status grupe “Deminutiv”.

    “Dragi naši, javljamo vam se i mi da kroz duboku bol potvrdimo sve te tužne glasine. Naš nasmijani lider, naša najčupavija glava Prnjavora juče nas je napustila u svojoj 22. godini života. Ovaj ostavljeni trojac ostaje bez najdražeg ritma u svom životu, i srca im nastavljaju kucati u jednom, za nešeg Nešu. Sviraj, anđele, na nekom ljepšem mjestu vole te tvoji deminutivčići”, naveli su iz ove grupe.

    Dežurna tužiteljica je naložila da se preduzmu sve potrebne istražne mjere i radnje kao i vještačenja, u cilju utvrđivanja svih okolnosti koje su dovele do smrti, saopćeno je iz OJT Banjaluka.