Autor: INFO

  • Hurtić ministar za ljudska prava, Šulić ga mijenja u Vladi Srpske

    Hurtić ministar za ljudska prava, Šulić ga mijenja u Vladi Srpske

    Savez nezavisnih socijaldemokrata /SNSD/ je u dogovoru sa predstavnicima “osmorke” danas uputio novi prijedlog kandidata za ministra za ljudska prava i izbjeglice u Savjetu ministara – Sevlida Hurtića, aktuelnog ministra trgovine i turizma u Vladi Republike Srpske.
    “Upućivanjem ovog prijedloga su stvoreni svi uslovi za formiranje Savjeta ministara”, saopšteno je iz SNSD-a.

    Predsjednik SNSD Milorad Dodik rekao je da je aktuelni ministar trgovine i turizma Republike Srpske Sevlid Hurtić predložen za ministra za ljudska prava i izbjeglice u Savjetu ministara kao dio kompromisa da bi se riješio problem konstituisanja vlasti na nivou BiH.

    “Nismo željeli da zatežemo, jer nam je važno da je to prijedlog iz Republike Srpske i da je on tamo u toj ulozi kao predstavnik političke partije ali sa prostora Republike Srpske”, istakao je Dodik.

    Ranije je Dodik predložio da ovu poziciju zauzme SNSD-ov Denis Šulić, međutim, kako su tada tvrdili iz “osmorke” (sada šestorke), oni su se ovakvoj odluci usprotivili zbog čega je danas odlučeno da Hurtić zauzme ovu poziciju.

    Do ovakve situacije je došlo zbog zahtjeva “osmorke” da Edin Forto (Naša stranka) bude ministar komunikacija i transporta, a s obzirom na to da dolazi iz reda ostalih, ministar za ljudska prava i izbjeglice je morao biti Bošnjak iz Republike Srpske.

    Denis Šulić će, kako navode izvori portala Klix, na Hurtićevo mjesto u Vladu Republike Srpske kao ministar trgovine i turizma.

    SNSD će prijedlog poslati predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH Borjani Krišto, a ona će Hurtićevo ime uputiti SIPA na provjeru.

    Tri kandidata za pozicije ministara koje pripadaju Bošnjacima nisu dostavljena na provjere, a čeka se i na provjeru kandidata za ministra za ljudska prava i izbjeglice.

    Kandidati SNSD-a odranije su poznati. Ministar finansija BiH biće Zoran Tegeltija, a na poziciji ministra spoljne trgovine i ekonomskih BiH odnosa ostaje Staša Košarac. Nenad Nešić bi se mogao naći u fotelji ministra bezbjednosti Bosne i Hercegovine.

    Što se ministara iz reda hrvatskog naroda tiče, mostarski advokat Davor Bunoza iz HDZ-a je kandidat za ministra pravde BiH, dok je kandidatkinja za ministricu civilnih poslova službeno Dubravka Bošnjak, aktuelna zamjenica direktora Agencije za bankarstvo Federacije BiH, takođe iz HDZ-a BiH.

  • Vučić: Da li je moj sin počinio krivično delo što je bio na proslavi Dana RS

    Vučić: Da li je moj sin počinio krivično delo što je bio na proslavi Dana RS

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je za njega nevjerovatan neprofesionalizam službi BiH to što su se u medijima pojavili povjerljivi podaci u vezi sa posjetom i obezbjeđenjem njegovog sina Danila Vučića Republici Srpskoj, odnosno BiH, te istakao da se takve stvari ne rade.

    Vučić je izjavio da je u uobičajenom dopisu obaviještena BiH da će član porodice predsjednika Srbije boraviti u posjeti BiH, Banjaluka, Jahorina, u periodu od 8. do 11. januara.

    “A vi ste objavili brojeve mobilnih telefona, brojeve pištolja, kad ulaze, kada izlaze pripadnici njegovog obezbeđenja. Pa koje to službe u svetu rade? Što ste to radili? Jeste hteli da ga ubijete, šta ste hteli, zašto ste to radili?”, upitao je Vučić nakon obilaska radova na izgradnji auto-puta Miloš Veliki, na dionici Novi Beograd-Surčin.

    On je rekao da li je njegov sin počinio krivično djelo time što je već osmi put išao na proslavu Dana Republike Srpske, te naveo da Danilo nije bio u sastavu nikakve delegacije i da su pojedini mediji iz regiona o tome lagali.

    Govoreći o objavljenom dopisu, u kojem se najavljuje posjeta njegovog sina Republici Srpskoj, odnosno BiH, Vučić je rekao, a prenosi Srna, da je riječ o tipskom papiru, te predočio slične papire koji je slao bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kada je putovala njegova porodica.

    On je rekao da se u tim papirima navodi ko je naoružan, ko, kada i gdje prelazi, što se radi uobičajeno, a time se pokazuje i povjerenje prema sestrinskim službama i poštovanje prema nekoj drugoj zemlji.

    “Jasno im stavljate do znanja ko će ući, kada će izaći, da nemaju problema da to mogu da isprate, sve najobičnije. Pa, u čemu je bio problem? Izgleda u tome što su morali nešto da slažu i da izmisle”, rekao je Vučić.

    Povodom pisanja hrvatskih medija da se njegov sin druži sa mafijašima i ratnim zločincima, Vučić je naveo da je problem kod Hrvata što su mislili da je Srbija gotova, da nikada neće smjeti da pomene Jasenovac, a kamoli vojno-policijsku operaciju “Oluja”.

    Na pitanje o tvrdnjama premijera samoproglašenog Kosova Aljbina Kurtija da će do kraja marta biti postignut sporazum i da Srbija mora da se složi sa njim jer će u suprotnom ponovo uvesti kažnjavanje zbog registarskih tablica, Vučić je istakao da Priština nema načina da radi takve stvari.

    “Ili (Kurti) nije čitao sporazum ili nam spremaju novu akciju. Nemaju načina da rade to. Oni da su mogli sklonili bi barikade. Nemaju načina za to. Tu su neke druge ozbiljnije i teže stvari. To je taktika u kojoj mi treba da budemo srećni i ćutimo, a da neko postane član UN”, rekao je Vučić.

  • Nema preminulih: Korona potvrđena kod još 18 osoba u Srpskoj

    U protekla 24 časa, u Srpskoj je testirano 118 laboratorijskih uzoraka, a novi virus korona (SARS-CoV-2) potvrđen je kod 18 osoba.
    Radi se o osam muškaraca i 10 žena, od kojih je troje mlađe, petoro srednje i 10 starije životne dobi.

    Prema mjestu prebivališta, prijavljeno je devet osoba iz Banjaluke, sedam iz Bijeljine, po jedna iz Srpca i Ugljevika.

    U posljednja 24 časa, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske nije prijavljena ni jedan smrtni slučaj..

    Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 120.474 sučaja virusa korona, a preminule su ukupno 6.603 osobe kod kojih je potvrđen test na virus korona. Testirano je ukupno 451.406 osoba.

    Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 47, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 25, a u ostalim bolnicama 22. Na respiratoru su dvije osobe. Jedna u UKC Srpske i jedna u OB Doboj.

  • Miličević: Srpsku treba da vode sposobniji ljudi

    Miličević: Srpsku treba da vode sposobniji ljudi

    “Srpska se nalazi pred brojnim izazovima i samo odgovornim odnosom gdje će svaka marka iz budžeta biti pošteno i pravedno raspoređena, ona može opstati”, izjavio je Milan Miličević v.d. predsjednik Srpske demokratske stranke.
    “To daje, uz ekonomske reforme koje su svima potpuno jasne, uslov da se u ovoj Republici živi bolje i da ona bude onakva kakvu smo željeli da imamo kad smo je stvarali. To ne mogu raditi ljudi koji sada vode Republiku Srpsku. Oni su to dokazali na negativan način. To mogu raditi drugi ljudi, druge zdrave snage. Ima ih mnogo u Republici Srpskoj i u Srpskoj demokratskoj stranci, ali i šire i mimo stranaka”, rekao je Miličević.

    On je apelovao na sve one koji su spremni, sposobni, stručni da se žrtvuju da svojim ličnim primjerom i domaćinskim odnosom prema našim prirodnim resursima, pa i našim materijalnim resursima, zajedno stvorimo uslove koji su dostojni života čovjeka i onih koji su dali život za Republiku Srpsku, saopšteno je iz sekretarijata SDS-a.

  • Novi soj stigao u Srbiju?

    Novi soj stigao u Srbiju?

    Državni sekretar Ministarstva zdravlja dr Mirsad Đerlek kaže da još nema potvrde, ali misli da se pojavio novi soj koronavirusa i u Srbiji s obzirom na povećan broj zaraženih i da se očekuje njegova detekcija.

    Poručuje da ne treba dizati paniku i da ga hrabri blaža klinička slika novog soja virusa.

    Mirsad Đerlek je rekao da smatra da se novi soj koronavirusa pojavio i u našoj zemlji, ali da se očekuje njegova detekcija, odnosno registracija.

    “Moje je lično mišljenje da se on pojavio, ali da očekujemo detekciju ili registraciju. Mislim da je pitanje dana, s obziromna to da je već do Rumunije došao i da imamo prve slučajeve u Rumuniji. Sve ove situacije, praznici, migracije naših ljudi iz Evrope, koji su došli da proslave novogodišnje, božićne praznike su uticale na pogoršanje epidemijske situacije”, istakao je Đerlek u Dnevniku RTS-a.

    Ukazuje da je u decembru bilo oko 500 zaraženih u danu, a da je sada taj broj veći od hiljadu dnevno. Međutim, naglašava da ne treba dizati paniku.

    “Ovo jeste jedan od najzaraznijih sojeva, tako naučnici kažu, koji su mnogo iskusniji i imaju više znanja od mene u tom smislu. Još nemamo potvrdu, ali verovatno postoji, s obzirom na broj novozaraženih”, ocenjuje državni sekretar.

    Dodaje i da ga hrabri blaža klinička slika novog soja, ali i zabrinjava to što i dalje, kako je rekao, nismo najodgovorniji prema starijim pacijentima s više komorbiditeta.

  • BiH sve atraktivnija destinacija za turiste

    BiH sve atraktivnija destinacija za turiste

    Da je Bosna i Hercegovina postala itekako atraktivna destinacija za turiste širom svijeta potvđuje činjenica da je samo u novembru prošle godine ostvareno više od 96.000 posjeta što je 39,8 odsto više u odnosu na isti period 2021. godine, podaci su Agencije za statistiku BiH.

    Najviše posjeta nam je dolazilo iz Hrvatske, a veliki broj turista je pristizao i iz Srbije i Slovenije, a posebno je zanimljivo što su dolazili i posjetioci iz Irana koji su se, prema istim podacima najduže i zadržavali.

    “Takođe veliki je broj posjeta zabilježen od strane turista iz Slovenije, Turske, Njemačke, Crne Gore, SAD-a, a i Italije, što zajedno sa Hrvatskom, Srbijom i Slovenijom čini 66,8 odsto ukupnih posjeta”, poručili su iz Agencije za statistiku BiH.

    Prema istim podacima turisti, kako domaći, tako strani su u novembru prošle godine noćili više od 200.000 puta.

    “Od ukupnog broja noćenja za novembar više je bilo stranih turista i to 59,1 odsto, dok je domaćih bilo 40,9 odsto”, podaci su ove Agencije.

    Domaći turisti su takođe više posjećivali atraktivna bh. mjesta u novembru, i to u odnosu na isti period 2021. godine, 17,6 odsto više.

    “Strani turisti su noćili u Bosni i Hercegovini za 48 odsto više nego u odnosu na isti period 2021. godine”, kazali su iz Agencije.

    Njih je bilo iz različitih daljih zemalja, te pored državljana Irana koji su se u prosjeku zadržavali devet noćenja, turisti su pristizali i iz Egipta a njihovo prosječno zadržavanje je bilo po šest noćenja.

    “Po dužini zadržavanja na trećem mjestu su turisti Finske koji prosječno ostali pet noćenja, potom ide Brazil sa četiri, a relativno dugo se zadržavaju turisti iz Malte, Indije pa čak i Japana”, podaci su Agencije.

    Kako je kazao Miodrag Lončarević, direktor Turističke organizacije Republike Srpske, razlog sve većih posjeta turista, naročito stranih su sa jedne strane dobre cijene, a sa druge strane niz zanimljivih aktivnosti koje im BiH nudi.

    Prema njegovim riječima, turizam Bosne i Heregovine je nešto novo i za domaće i za strane turiste.

    “Domaći turisti su počeli posjećivati atraktivne bh. destinacije, prvo zbog ponude vaučera, nakon čega su nastavili dolazili i narednih sezona”, kazao je Lončarević za “Nezavisne novine”.

    Kako dodaje, najposjećenije destinacije u Srpskoj su banjski centri i banje koje su veoma zanimljive za posjetioce.

    Prema broju posjeta, kako kaže Lončarević, prednjače Banjaluka, u kojoj se u jeku sezone jedva moglo pronaći slobodno mjesto, a pored nje, svake godine je veoma atraktivno Trebinje.

    U novembru 2022. u okviru djelatnosti – Hoteli i sličan smještaj turistima je bilo na raspolaganju ukupno 16.906 soba i apartmana što je za 6,5 odsto više u odnosu na novembar 2021, a prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 94,5 odsto.

    U vezi sa smještajem i noćenjem iz Udruženja turističkih agencija BiH ne vjeruju ovim brojkama jer, kako kaže, oni su u realnosti značajno veće.

    “Način na koji se statistički podaci obrađuju kod nas je dosta upitan, po onome što vidimo i znamo broj posjeta a i noćenja u BiH je značajno veći od registrovanog”, kazali iz Udruženja za “Nezavisne”.

  • U prihvatnim centrima oko 1.750 migranata

    U prihvatnim centrima oko 1.750 migranata

    Direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić izjavio je Srni da je u prihvatnim centrima u BiH trenutno oko 1.750 migranata, dok ih je u januaru 2021. godine, kada je bio vrhunac migrantske krize u BiH, samo u prihvatnom centru Blažuj bilo smješteno više od 3.500.

    On je istakao da je situacija u BiH o pitanju priliva migranata trenutno stabilna, naročito u poređenju sa onom u januaru 2021. godine.

    “Trenutni broj migranata u prihvatnim centrima u svim smještajnim kapacitetima je oko 1.750 i dodatnih 300 izvan prihvatnih centara u BiH”, naveo je Ujić.

    On podsjeća da su u BiH u funkciji četiri privremena centra za prihvat i smještaj migranata kapaciteta oko 5.000 mjesta, što je u ovom trenutku više nego dovoljno za broj migranata koji se nalazi u BiH.

    Ujić podsjeća da je Savjet ministara u decembru prošle godine usvojio Strategiju u oblasti migracija i azila za period 2021-2025. godine i dodaje da je Služba za poslove sa strancima aktivno učestvovala u izradi Strategije koju je predložilo Ministarstvo bezbjednosti.

    “Ovom strategijom definisano je sedam strateških ciljeva, među kojima su: unapređenje sistema sveobuhvatnog upravljanja politikama migracija i azila, povećanje efikasnosti kontrole granice, efikasnije upravljanje nezakonitim migracijama na teritoriji BiH, unapređenje sistema azila, efikasnija borba protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima, podrška zakonitim migracijama i integracija stranaca koji zakonito borave u BiH, te jačanje mehanizama koordinacije u upravljanju migracijama i azilom”, precizirao je Ujić.

    Prema njegovim riječima, nakon što budu napravljene određene korekcije, trebalo bi da bude usvojen i akcioni plan za period 2021-2025. godina u vezi sa sprovođenjem Strategije u oblasti migracija i azila.

    “Očekujem da će se donošenjem strateških dokumenata obezbijediti razvoj kvalitetnog sistema migracija i azila u BiH u skladu sa standardima EU, te omogućiti aktivno učešće u ovim oblastima na regionalnom nivou”, rekao je Ujić.

    On je potvrdio da je u prošloj godini zabilježen značajan priliv migranata u BiH i da je predmet rada Službe za poslove sa strancima bilo više od 27.000 migranata.

    Prema njegovim riječima, pritisak je naročito bio izražen u septembru i oktobru prošle godine kada je priliv bio i do 200 migranata dnevno.

    Ujić kaže da se sa lošijim vremenskim uslovima smanjuje broj pokušaja ulaska migranata u BiH.

    “Karakteristično je da se u 2022. godini struktura migranata promijenila jer smo u ranijem periodu imali dominantno državljane Pakistana, Avganistana, Iraka, a u posljednjem periodu sve ih je više iz zemalje subsaharske regije tako da je povećan broj državljana Burundija, Kameruna, Gambije”, naveo je Ujić.

    Prema njegovim riječima, značajan udio u tom broju zauzimaju i državljani Indije, Bangladeša, Nepala. U najvećoj mjeri zastupljena je kategorija ekonomskih migranata iz zemalja koje nisu zahvaćene ratnim dešavanjima.

    “BiH je tranzitna zemlja koju migranti koriste za prelazak u zemlje EU i zbog toga migrantsku situaciju Služba za poslove sa strancima posmatra sa dva aspekta – bezbjednosnog i humanitarnog. Pitanje humanitarnog zbrinjavanja migranata je veoma složeno zbog nedostatka budžetskih sredstava i u znatnoj mjeri BiH se oslanja na fondove EU. Karakteristično je da je najznačajnija pomoć koju prima BiH usmjerena direkno ka migrantima, dok je jačanje kapaciteta institucija BiH zastupljeno u nedovoljnoj mjeri”, naglasio je Ujić.

    Zato u humanitarnom dijelu, istakao je on, značajnu ulogu imaju međunarodne organizacije koje pružaju podršku Službi tako da su svi migranti koji dođu u BiH adekvatno humanitarno zbrinuti.

    S druge strane, dodao je on, Služba za poslove sa strancima, vodeći računa o bezbjednosti BiH i njenih građana, svakog migranta registruje, uzima mu biometrijske podatke, te se s njima obavljaju intervjui, nastojeći da se dođe do saznanja o rutama kretanja, potencijalnim mrežama krijumčara i prikupljaju se dokazi koji će se koristiti u postupku readmisije.

    Ujić je rekao da se prikupljeni podaci razmjenjuju sa ostalim bezbjednosnim agencijama u BiH radi dalje provjere u njihovim bazama podataka i otkrivanja potencijalnih bezbjednosnih prijetnji, čime se daje značajan doprinos zaštiti bezbjednosnog sistema BiH.

    On je naveo da su biometrijski podaci ključni u bezbjednosnom aspektu migracija, te da je na osnovu razmjene podataka i izvršenih provjera identifikovano više lica koja čine bezbjednosnu prijetnju u BiH.

    Odgovarajući na pitanje da li je i u kojoj mjeri specijalna operacija ruske vojske u Ukrajini uticala na migracije u regionu, posebno u BiH, on je rekao da državljani Rusije i Ukrajine u BiH mogu boraviti po pravu bezviznog boravka, te da u proteklom periodu nije zabilježen značajan broj lica iz ovih zemalja.

    Ujić je dodao da je u martu prošle godine zabilježen dolazak određenog broja državljana Ukrajine, ali da taj broj nije bio značajan. Većina njih već se vratila u matičnu zemlju ili je nastavila put prema zemljama EU koje su im obezbijedile bolje humanitarne uslove i pristup tržištu rada.

    “Poslednjih dana primijećen je ulazak određenog broja državljana Ruske Federacije, međutim to je još na nivou standardnih brojki”, naveo je Ujić.

    On je rekao da BiH još nije potpisala sporazum sa Agencijom za evropsku graničnu i obalnu stražu /FRONTEKS/ koji bi omogućio značajniju saradnju u oblastu uprvaljanja migracijama.

    “Ono što mogu istaći jeste da je Služba za poslove sa strancima u prethodnom periodu ostvarila saradnju sa FRONTEKS-om koji nam je pomogao u vidu specijalizovane opreme i jačanja ljudskih kapaciteta kroz brojne obuke koje su pripadnici Službe za poslove sa strancima pohađali u organizaciji ove evropske agencije”, naveo je Ujić.

    On je izrazio zadovoljstvo ostvarenim rezultatima Službe za poslove sa strancima, posebno zbog toga što je Služba i pored ograničenih materijalnih resursa, nedostatka ljudskih kapaciteta i budžetskih sredstava, stavila migrantsku krizu pod kontrolu.

    “Mi smo od 2017. godine pod pritiskom povećanog priliva migranata sa istim ljudskim i materijalnim kapacitetima. Upućujemo naše inspektore iz svih terenskih centara u mjesta koja su pod povećanim pritiskom migracija, bez mogućnosti da ostvare naknade za svoj dodatni angažman”, kaže Ujić.

    Prema njegovim riječima, Služba za poslove sa strancima proteklih godina imala je veliki odliv kadrova koji su je napustili zbog odlaska u penziju, na druga radna mjesta ili u inostranstvo.

    “Neophodno nam je zanavljanje tih pozicija, za šta čekamo odobrenje Savjeta ministara. To nam je prioritet u narednom periodu, naročito jer je intencija da Služba u potpunosti preuzme upravljanje privremenim prihvatnim centrima u čemu nam sada pomažu međunarodne organizacije”, naglasio je Ujić.

    On smatra da će migracije na zapadnobalkanskoj ruti biti nastavljene i narednih godina, naročito sada kada je Hrvatska ušla u Šengensku zonu.

    Prema njegovim riječima, fokus u narednom periodu biće na dobrovoljnom, ali i prisilnom povratku migranata u njihove zemlje porijekla.

    “Jedina smo zemlja na Balkanu koja uspješno realizuje vraćanje migranata u zemlju porijekla. Imamo u planu da organizujemo čarter letove kako bismo u matične zemlje vratili sva lica koja nemaju dobre namjere i ugrožavaju bezbjednost BiH. Za navedeno Služba ima obučene službenike eskorta i pratnje, a ono što je ključno jesu finansije, jer svako prisilno udaljenje iziskuje i znatna finansijska sredstva”, naglasio je Ujić.

    Upitan da li će se ponovo kandidovati za funkciju direktora Službe za poslove sa strancima, s obzirom na to da mu ističe mandat, on je rekao da je u toku konkursna procedura za izbor direktora Službe, koju provodi Ministarstvo bezbjednosti, da je i on jedan od kandidata, a da konačnu odluku o imenovanju donosi Savjet ministara

  • Hrvatski MUP se oglasio povodom svog policajca koji se javio u Srbiji radi regrutacije

    Hrvatski MUP se oglasio povodom svog policajca koji se javio u Srbiji radi regrutacije

    Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske oglasilo se povodom poziva kojeg je hrvatski policajac M.Č. (21) dobio da se javi u Vojsku Srbije radi regrutacije.

    “Prema saznanjima kojima MUP raspolaže radi se o jedinom slučaju u kojem se hrvatski policijski službenik odazvao na poziv vojske druge države radi upisa u vojnu evidenciju te države”, navodi MUP u svom odgovoru na pitanje Večernjeg lista.

    Dodaju da slučaj datira iz novembra 2022. godine, te da je MUP raspolagalo tom informacijom prije i nego se policajac vratio u Hrvatsku.

    Navode da je PU vukovarsko – srijemska odmah reagovala i na osnovu Zakona o policiji 7. novembra prošle godine rješenjem udaljila iz službe navedenog policijskog službenika te je protiv njega pokrenut disciplinski postupak zbog teže povrede službene dužnosti, odnosno nedoličnog ponašanja izvan službe, čime je, kako ističu, teško naštetio ugledu službe.

    Pojašnjavaju kako je trenutačno udaljenje iz službe bilo nužno jer su povreda dužnosti i posljedice povrede koja mu se stavlja na teret, nespojivi sa službom koju obavlja dok traje postupak.

    “Navedeni policijski službenik je na teritoriju Republike Srbije ostvario kontakt s pripadnicima vojske te strane zemlje, radi preuzimanja poziva za upis u vojnu evidenciju Republike Srbije, bez da je o tome obavijestio svog neposredno nadređenog rukovodioca” stoji u odgovoru MUP-a.

    S ciljem pojašnjenja cijeloga slučaja, MUP Hrvatske navodi, i pojašnjenje oko posjedovanja dvojnog državljanstva u odnosu na prijem u policiju navodeći kako je u skladua Zakonom o policiji jedan od uslova za prijem u policiju hrvatsko državljanstvo te da nije prepreka ako osoba pored hrvatskog državljanstva ima i državljanstvo neke druge države.

    Dodaju da MUP Hrvatske ne vodi evidenciju svojih zaposlenika koji imaju dvojno državljanstvo, prvenstveno zato što se državljanin Hrvatske koji ima i strano državljanstvo smatra pred tijelima državne vlasti Hrvatske isključivo hrvatskim državljaninom.

    “Osoba koja ima dvojno državljanstvo može biti zaposlenik Ministarstva unutrašnjih poslova, odnosno može proći bezbjedonosnu provjeru koja je nužna za obavljanje policijskog posla, naravno, ako su za isto ispunjeni svi drugi zakonski uslovi”, zaključuju u MUP-u Hrvatske.

  • Uvoz automobila u BiH prešao milijardu KM

    Uvoz automobila u BiH prešao milijardu KM

    U Bosnu i Hercegovinu tokom prošle godine došlo je blizu 60.000 automobila za koje su građani i kompanije platili više od milijardu KM, računajući i plaćene dažbine.

    Kako pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, prošle godine u Bosnu i Hercegovinu uvezena su 55.224 automobila, od toga 8.891 nov, te 46.333 polovna.

    Uvoz ovih automobila vrijedan je 799.194.426 KM, plus 164.080.800 KM plaćenih dažbina.

    U istom periodu 2021. godine u BiH su došla 54.822 automobila, 47.398 polovnih i 7.424 nova, a ukupne vrijednosti 895.806.943 KM računajući i plaćene uvozne dažbine.

    Tokom 2022. godine uvezeno je ukupno 610 hibridnih automobila, od toga 463 nova te 147 polovnih.

    Hibridi koji su uvezeni prošle godine koštali su ukupno 31.943.022 KM plus dažbine od 8.284.855 KM.

    U Bosnu i Hercegovinu tokom prošle godine došlo je 65 električnih automobila koji su ukupno koštali oko 4,9 miliona KM, računajući plaćene dažbine.

    Najskuplji automobil koji je uvezen prošle godine bio je Lamborghini Urus vrijednosti oko 550.000 KM uz plaćene dažbine.

    Nakon njega po visini cijene je Ferrari, tip F8 Tributo, koji je koštao oko pola miliona KM računajući plaćene dažbine, te Porsche 911 Turbo S, koji je koštao oko 400.000 KM.

    Ekonomista Igor Gavran smatra da su pandemijski efekti kompenzovani do sada te da su zaostale i odgođene nabavke koje su tada propuštene uglavnom realizovane, a lanci snabdijevanja bar djelimično su obnovljeni.

    “Ovi rezultati su vjerovatno blizu onog broja prodatih vozila koji bismo imali da nije bilo pandemije. Vjerovatno je i dalje nešto niže, ali ne osjetno. Međutim, vrijednost uvezenih vozila je definitivno uvećana inflacijom i da nje nije bilo, ovaj iznos sigurno bi bio manji. Nadam se da će u narednom periodu prije svega doći do poboljšanja strukture voznog parka, odnosno rasta udjela električnih vozila i generalno novih i novijih u odnosu na polovne i starije radi efikasnosti i ekologije, a i radi pozitivnog uticaja na smanjenje potrošnje i uvoza goriva”, naglasio je Gavran.

    Dodao je da, ako pogledamo susjednu Hrvatsku, možemo vidjeti da je broj električnih vozila u stalnom rastu.

    “Ipak, sve će to ovisiti o ekonomskim trendovima. Na primjer, očekivana recesija u Evropi može uticati i na manju proizvodnju vozila, a time i ponovno produžiti rokove isporuke i negativno uticati na auto-industriju i promet vozila”, zaključio je Gavran.

  • Istražitelji otkrili nove detalje u slučaju nestale Ane Volš

    Istražitelji otkrili nove detalje u slučaju nestale Ane Volš

    Na tepihu i testeri koje je policija pronašla u slučaju nestale amerikanke srpskog porijekla Ane Volš otkriveno je ljudsko tkivo, objavio je reporter Boston 25 njuza Ted Danijel.

    Danijel je na Tviteru objavio je da je više izvora, koji su željeli da ostanu anonimni, potvrdilo da su u pitanju krv i ljudsko tkivo.

    Predmeti su fotografisani i biće poslati na analizu. Tepih sa tragovima krvi upućen je na forenziku.

    Ana Volš nestala je 1. januara rano ujutru kada je trebalo da ode na bostonski aerodrom Logan i odatle otputuje u Vašington zbog posla. Njen nestanak prijavio je suprug tri dana kasnije.

    Brajan Volš je u ponedjeljak uhapšen zbog osnovane sumnje da je lagao istražitelje i određena mu je kaucija od pola miliona dolara, a on je negirao krivicu.

    Ranije danas, istražitelji koji tragaju za dokazima o nestanku Ane Volš pronašli su kese za smeće pune krvi, sjekiru, testeru, tepih i upotrebljena sredstva za čišćenje u blizini magacina u Pibodiju, prenosi lokalna televizija WBZ.Istražitelji u zaštitnim odjelima i policajci sa psima pretražili su u ponedjeljak objekat u ulici Njuberi, u potrazi za tragovima povezanim sa nestankom majke troje djece, prenosi CBS Boston.

    Iz tužilaštva je saopšteno da je u porodičnoj kući Volšovih, u podrumu, tokom vikenda pronađen nož i krvave mrlje.

    Objavljeno je i da su nadzorne kamere u prodavnici Houm dipot pokazale da je Brajan Volš 2. januara kupio trake, selotejp i sredstva za čišćenje u vrijednosti od 450 dolara, prenosi Blic.