VRBAS Media

Autor: INFO

  • EU traži da Rusija dozvoli Americi da izvrši inspekciju njenih nuklearnih objekata

    EU traži da Rusija dozvoli Americi da izvrši inspekciju njenih nuklearnih objekata

    Evropska unija smatra da Rusija treba da poštuje obaveze iz Sporazuma o mjerama za dalje smanjenje i ograničenje strateškog ofanzivnog naoružanja (START) i dozvoli SAD da izvrše inspekciju svojih nuklearnih arsenala na koje se odnosi sporazum, navodi se u saopštenju spoljnopolitičke službe EU.

    EU poziva Rusiju da ispuni svoje obaveze iz START-a pojednostavljivanjem inspekcije koju predviđa START na ruskoj teritoriji i učešćem u Bilateralnoj konsultativnoj komisiji u okviru utvrđenog ugovorom – navodi se u dokumentu.

    Prošle jeseni Rusija je odložila na neodređeno vrijeme sastanak rusko-američke konsultativne komisije, koja, između ostalog, utvrđuje rokove daljih inspekcija.

    Spoljnopolitička služba EU izrazila je žaljenje zbog odluke Rusije da suspenduje učešće u START-u, koji, po njenom mišljenju, podriva bezbjednosnu arhitekturu u Evropi.

    • Povećanjem predvidljivosti i međusobnog povjerenja između dvije najveće nuklearne sile, ovaj sporazum ograničava strateško rivalstvo i povećava stratešku stabilnost – navodi se u saopštenju.

    Podsjetimo, ruski predsjednik Vladimir Putin je tokom obraćanja Federalnoj skupštini rekao da Rusija obustavlja svoje učešće u Sporazumu o strateškom ofanzivnom naoružanju.

  • Putin ukinuo dekret koji podržava suverenitet Moldavije

    Putin ukinuo dekret koji podržava suverenitet Moldavije

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin opozvao je dekret iz 2012. Godine koji je djelimično podržavao suverenitet Moldavije u rješavanju budućnosti Pridnjestrovlja, separatističkog regiona koji se graniči s Ukrajinom i u kojoj je Rusija stacionirala trupe.

    Ova odluka objavljena je na sajtu Kremlja uz objašnjenje da je odluka donijeta kako bi se “obezbijedili nacionalni interesi Rusije u vezi s dubokim promjenama koje se događaju u međunarodnim odnosima”.

    Moldavski predsjednik zajedničke kontrolne komisije u bezbednosnoj zoni oko Pridnjestrovlja Aleksandru Flenčea rekao je da otkazivanje ne znači da Putin napušta pojam moldavskog suvereniteta.

    “Ukaz je politički dokument koji sprovodi koncept spoljne politike Rusije. Moldavija i Rusija imaju osnovni politički sporazum koji predviđa uzajamno poštovanje teritorijalnog integriteta naših zemalja”, rekao je Flenčea za Publika-TV.

  • Vulić: Srpska nikada neće ostati bez imovine

    Vulić: Srpska nikada neće ostati bez imovine

    Republika Srpska nikada neće ostati bez imovine, rekla je šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu PS BiH Sanja Vulić, reagujući na potez bošnjačkog člana Predsjedništva Denisa Bećirovića koji je Ustavnom sudu podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti.

    Istakla je da Bećirović radi dosta neozbiljno.

    • Svaki potez mu je populistički. Nama stranci neće krojiti sudbinu. Republika Srpska ima svoje institucije i svoje zakone – rekla je Vulićeva u Јutarnjem programu RTRS-a.

    Naglasila je da Bećirović nije dorastao funkciji člana Predsjedništva.

    Komentarisala je i jučerašnji sastanak između SNSD-a i HDZ BiH.

    • Mi imamo stalne radne aktivnosti. Cilj sastanka je deblokada projekata koji su važni za sve građane – istakla je Vulićeva.

    Istakla je da je SNSD uvijek za dijalog.

  • Vučić o ratu u Ukrajini

    Vučić o ratu u Ukrajini

    Cijeli svijet je danas pratio dva govora, predsjednika Putina i predsjednika Bajdena. Obojica govornika istakla su ogromne razlike u predstavi svijeta koja danas postoji.

    Niko nije govorio o miru. Za Putina istina je na njegovoj strani, za Bajdena Ukrajina nije mjesto gdje će Rusija da pobijedi. Čini mi se da idemo ka većoj eskalaciji sukoba jer niko ne želi da prihvati rješenje na sredini, već samo svoju pobjedu, rekao je večeras predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u uključenju iz Abu Dabija, u kom je trenutno u radnoj posjeti.

    On je istakao da je situacija veoma teška, i da očekuje pojačane napade i ukrajinske kontraofanziove, što će rezultirati većem broju mrtvih i povećanju tenzija.

    Za Srbiju je važno da se koncetriše na sebe, da pokušamo da izađemo iz krize, da pratimo šta se zbiva, ali da svuda zaštitimo mir i da razmišljamo o napretku naše ekonomije – naglasio je Vučić i dodao:.

    – Mi da učestvujemo u trci naoružanja ne možemo, ali moramo da prihvatimo izazov da budemo dobro naoružani da bismo odvratili svakoga od potencijalnog napada na našu zemlju. Biramo da kupujemo jeftinije oružje, sem u onim sferama gdje to nije moguće. Koristimo domaću borbenu industriju, jer to utiče na razvoj naše ekonomije, jer to podiže plate, penzije. Riječ mir je u svijetu zabranjena. Mi 11 godina imamo mir, imamo i duže, 24 godine, ne baš sasvim, imali smo 2004 godine problem na Kosovu, ali mi se najljepše snalazimo u miru – rekao je Vučić i objavio podatak da u januaru prvi put Srbija ima 554-oro djece više nego u istom periodu prethodne godine, prenosi Blic.


    – U prethodnoj godini 4829, a sada je to 5383, ako se ne varam. To je ogroman napredak – rekao je Vučić.

    Da bismo mogli da napredujemo, moramo da imamo mir, da djeca imaju sigurnu budućnost. Nadam se da je ovo rezultat povratka ljudi u našu zemlju i da zato imamo više djece – naglasio je on.

    – I nama će biti teže što je komplikovanija situacija u svijetu. Gledao sam i Putinov i Bajdenov govor i obojica su pokazali beskompromisnost. To će nama predstavljati dodatni problem jer Zapad će željeti da uzme Putinu kosovsku kartu iz džepa, a biće pritisaka i po pitanju sankcija – rekao je Vučić.

    O sankcijama Rusiji
    Na pitanje kako komentariše navode opozicije da će morati da uvede sankcije Rusiji:

    – Za razliku od njih ja se ne zaklinjem u cvijet i u med i u Tita i u Dražu da ćemo nešto da uradimo ili da nećemo. Mi ćemo da se rukovodimo svojim interesima i da čuvamo svoju politiku. Sve zemlje Evrope su se 100 odsto priključile sankcijama Rusiji, samo nije Srbija. Pošto je to tako, onda se suočavate u vašoj zemlji da vam jedan dio ljudi kaže da ste krivi, a drugi nije zadovoljan što ste toliko izdržali i govore da ćete to sutra da uradite. Naša situacija je teška i to nije situacija u kojoj se nalazi Aleksandar Vučić. Nisu stvari dobre i lake za nas, i kad kod kažete oni skoče, “ua izdajnik”, ako sam izdajnik zato što neću da lažem, nije problem. Oni kažu da sam ratni huškač, jer želim da naša vojska ima avione lovce, avione bombardere i dobru PVO, a da sve to nemam onda bi rekli kako sam razorio vojsku – rekao je Vučić.

    On je govorio i kasarnama u Srbiji.

    O kasarnama
    – Razmišljali smo gdje ćemo imati kasarne, sem Niša i Pančeva, gledali smo da li da idemo Negotin, Pirot, Loznica, pogotovo u pogranične predjele, kako bismo ih podigli, jer morate da aktivirate poljoprivredu ako otvarate kasarne, i tako bismo podigli ta mjesta. To za mene nisu igračke, to je suviše skupa stvar, ali znam da bez vojske nemamo šansu da opstanemo. Sve zemlje iz našeg okruženja su u NATO, a mi smo jedini vojno neutralni, mi moramo da budemo sigurni da možemo da sačuvamo svoje nebo, svoju zemlju. Mnogo se radujem što će 700 miliona evra vanbudžetskih sredstava biti uloženo u vojsku – rekao je Vučić.

  • BiH bi mogla ostati bez milijardu evra od EU za energetiku

    BiH bi mogla ostati bez milijardu evra od EU za energetiku

    BiH bi mogla ugroziti svoju šansu da iskoristi sredstva iz energetskog programa EU vrijednog milijardu evra za zapadni Balkan ako ne usvoji osnovne propise koji se tiču energetske politike.

    Napomene radi, kada su u pitanju električna energija i gas, Energetska zajednica ne traži ni da se nadležnosti iz oblasti energetike prebace na državu, niti da se vrate entitetima, već traži jedinstveni regulatorni okvir na nivou BiH.

    Problem u BiH nije u tome da EU traži jedan ili drugi pristup, već što u dva entiteta postoje potpuno različiti koncepti, koji onemogućavaju da se na nivou BiH usaglase zakonski i regulatorni okvir.

    Na primjer, zakon o gasu na nivou države ne bi morao ni da oduzima niti da vraća nadležnosti iz oblasti gasa, nego da uspostavi isti okvir na nivou cijele države. Akcenat tog zakona je na usvajanju obaveza EU koje se odnose na odvajanje proizvođača od distributera i potpuno omogućavanje pristupa trećoj strani tržištima u BiH.

    Sudeći prema posljednjem izvještaju Energetske zajednice, oba entiteta su oba ova uslova u velikoj mjeri već ispunila na entitetskim nivoima. EU želi da se ta rješenja urede državnim zakonom da bi se spriječila razilaženja i omogućio jedinstveni okvir, a ne nužno da se mijenjaju nadležnosti.

    Nezvanično nam je rečeno da pomoć od 70 miliona evra, koju EU dodjeljuje BiH za pomoć socijalnim kategorijama zbog povećanih računa za struju, neće biti ugrožena najnovijim svađama u BiH o energetskoj politici.

    Naš sagovornik nam je objasnio da će osnovni problem za povlačenje milijardi iz evropskih fondova za energetiku biti slaba pripremljenost institucija, s obzirom na to da su druge države u regionu angažovale sve svoje resurse da pripreme projekte koje će EU moći da finansira. Iz objašnjenja koje smo dobili proističe da će BiH najvjerovatnije izgubiti mogućnost da iskoristi evropski novac u vidu grantova i jeftinih zajmova, ali ne zato što EU tražili da energetika bude na državnom nivou ili na nivou entiteta, već zato što posvađane bh. institucije bez vizije kako dekarbonizovati ekonomiju neće uspjeti da kandiduju kvalitetne projekte.

    Iako postoje tvrdnje u javnosti da je EU protiv interkonektora između Republike Srpske i Srbije, to nije tačno, jer EU insistira samo na tome da svi projekti koji se sprovode budu u skladu s Trećim energetskim paketom, što će ovaj interkonektor biti. Ono što je tačno je da EU neće htjeti da finansira taj projekt jer smatra da BiH treba da investira u projekte koji diverzifikuju snabdijevanje energijom, što u praksi znači da bi BiH trebalo da gradi konektore na zapadu zemlje, jer na istoku već postoji infrastruktura koja BiH povezuje s ruskim gasom, koji je i dalje jedini dobavljač. Svojim pravilima EU ne propisuje BiH čiji gas treba da kupuje ili dobavlja, nego da ima mogućnost da gas dobavlja od različitih proizvođača i time ojača svoju energetsku bezbjednost u slučaju da jedan izvor prekine snabdijevanje ili značajno poveća cijene.

    Milorad Dodik, predsjednik RS, juče je indirektno ukazao na to da će biti moguće postići dogovor koji će odblokirati “Istočnu interkonekciju” i istovremeno omogućiti ono što žele Bošnjaci i Hrvati, da se na zapadu sa Hrvatskom napravi nova interkonekcija koja bi povlačila tekući gas s terminala na Krku.

    Najnoviji spor u BiH započeo je nakon što je Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH, u proceduru uputio novi državni zakon o gasu, koji iritira predstavnike RS jer uzima entitetske nadležnosti. U saopštenju koje je poslato iz njegovog kabineta tvrdi se da je prijedlog zakona zasnovan na odredbama Ustava BiH, preuzetim obavezama prema EU i Energetskoj zajednici, a s ciljem uspostavljanja jasnih pravila u sektoru prirodnog gasa i razvoja tržišta i konkurencije u skladu s važećim energetskim paketima EU.

    Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, rekao je da neće podržati Bećirovićev prijedlog jer tvrdi da predstavlja napad na ustavne nadležnosti RS.

    “RS je donijela zakone o gasu, električnoj energiji i obnovljivim izvorima energije i sva ova zakonska rješenja imaju podršku Energetske zajednice. Ova činjenica isticana je u svakom razgovoru koji sam vodio s predstavnicima Energetske zajednice. Problem je u FBiH”, naglasio je Košarac, kako prenosi Srna.

    Osim toga, Košarac je zaprijetio da će blokirati sve projekte iz oblasti energetike u FBiH ako taj entitet blokira interkonekciju između RS i Srbije. Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH, rekao je da ovu Košarčevu izjavu smatra kao prijetnju i dodao da je to neprihvatljivo.

    Dodik je kazao da je vrijeme da se odblokiraju i projekti koji su na čekanju u RS, napomenuvši da ako Njemačka ne ukloni blokadu sredstava koje RS treba da dobije za izgradnju koridora 5c, RS će sredstva potražiti na drugom mjestu.

  • Frontex dolazi u BiH da pomogne u vezi sa migrantima

    Frontex dolazi u BiH da pomogne u vezi sa migrantima

    BiH će sa Frontexom, graničnom službom EU, zaključiti sporazum koji će toj organizaciji omogućiti da na teritoriji BiH pomogne u rješavanju problema migrantske krize, koji mjesecima opterećuje odnose unutar EU.

    Naime, više članica EU se žali da preko zapadnog Balkana veliki broj ilegalnih migranata s teritorije sjeverne Afrike ili Bliskog istoka ulazi na prostor EU, a mnogi u EU smatraju da BiH ne čini dovoljno da se taj problem riješi na njenoj teritoriji.

    EU sada želi da BiH zaključi sporazum s Frontexom kako bi ta služba pomogla domaćim vlastima u BiH kako da se olakša povratak migranata u zemlje porijekla koji nemaju pravo na azil, i da se spriječi njihov ulazak na teritoriju Hrvatske. Ovo pitanje postaje posebno osjetljivo nakon što je Hrvatska postala članica Šengena, jer to znači da između Hrvatske i Slovenije više ne postoje redovne granične kontrole, pa je pitanje granica Hrvatske sa zemljama zapadnog Balkana posebno važno.

    U Ministarstvu bezbjednosti BiH kažu da se sporazum sa Frontexom zaključuje s ciljem uspostavljanja pravnog okvira za operativne aktivnosti koje ta agencija sprovodi na teritoriji BiH.

    “Takođe na ovaj način će se efikasnije koordinisati operativnom saradnjom između država članica EU i BiH. Sporazum uređuje sva pitanja potrebna za raspoređivanje timova za upravljanje granicama iz stalnih snaga Evropske granične i obalne straže u BiH, u kojoj članovi timova mogu imati izvršna ovlaštenja”, kažu oni.

    To znači da će nakon stupanja sporazuma na snagu Frontex moći na teritoriji BiH obavljati policijske poslove koji su vezani za pitanja u okviru njene nadležnosti, što se odnosi na probleme migracija.

    Sporazum obuhvata prava Frontexa da djeluje u BiH, koristi svoje naoružanje u slučaju samoodbrane i da uspostavlja regionalne kancelarije.

    U sporazumu se posebno ističe potreba da članovi tima moraju da poštuju sve evropske konvencije o pravima migranata kada budu stupili na dužnost.

    Jedna od odredaba sporazuma je i posebna pažnja da se spriječi zloupotreba sredstava koja EU pruža BiH, te se spominje da se u tom slučaju mogu angažovati Kancelarija evropskog javnog tužioca ili Kancelarija za suzbijanje korupcije EU.

    “Ako se takvi navodi odnose na sredstva EU isplaćena u vezi s ovim sporazumom, BiH pruža svu potrebnu pomoć u vezi s istražnim aktivnostima na svojoj teritoriji, uključujući pomoć kod održavanja razgovora te provjera i inspekcija na licu mjesta, uključujući i pristup informacionim sistemima te bazama podataka u BiH, te pomaže kod pristupa bilo kojoj informaciji vezano za tehničko i finansijsko upravljanje stavkama koje djelimično ili u cijelosti finansira EU”, navodi se.

    U Evropskoj komisiji potvrđuju da EU trenutno pregovara sa BiH o pojačanom sporazumu o saradnji s Frontexom.

    “Novi sporazum će omogućiti Frontexu da pomogne partnerima u njihovim naporima da upravljaju migratornim tokovima, preduprijedi ilegalne migracije i rješava prekogranični kriminal kroz cijelu njihovu teritoriju. Naši partneri bi trebalo da omoguće osoblju Frontexa da ima izvršna ovlaštenja, poput graničnih kontrola i registracija ljudi”, naglasili su oni.

  • Ruski mediji o posjeti predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske: “Zahvaljujući Srpskoj, BiH nije na spisku neprijateljskih država”

    Ruski mediji o posjeti predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske: “Zahvaljujući Srpskoj, BiH nije na spisku neprijateljskih država”

    Komentarišući posjetu Ruskoj Federaciji delegacije Narodne skupštine Republike Srpske, ruski mediji naglasili su da je Reublika Srpska ta koja je zaslužna što BiH nije na lsiti neprijateljskih zemalja, i da zbog toga ima određene privilegije koje su mnoge zemlje izgubile, navodi “TASS”

    “Stavovi Rusije i Republike Srpske o situaciji na Balkanu, u Evropi u cjelini i o globalnim procesima su bliski ili se poklapaju, zahvaljujući čemu Bosna i Hercegovina (BiH) ne spada na listu zemalja koje nisu prijateljske prema Ruskoj Federaciji” izjavila je predsjedavajuća Vijeća Federacije Valentina Matvienko tokom sastanka sa predsjednikom Narodne skupštine Republike Srpske Nenadom Stevandićem.

    Ona je istakla da je Rusija zainteresovana za razvoj i proširenje saradnje sa Republikom Srpskom. „Smatramo našu saradnju kao bratsku, zasnovanu na kulturnoj i duhovnoj bliskosti“, rekla je Matvijenko.

    Predsjednica Gornjeg doma parlamenta izrazila je spremnost za razvoj ekonomskih i humanitarnih veza i predložila jačanje rada međuvladine komisije za ekonomsku, naučnu i tehničku saradnju. “Za Rusiju je Republika Srpska jedan od važnih ekonomskih partnera na Balkanu”, naglasila je.

    Pregovore sa delegacijom Narodne skupštine Republike Srpske u proširenom formatu vodio je potpredsjednik Savjeta Federacije Konstantin Kosačev. Govoreći o sve većem obimu praktičnih veza između Rusije i Republike Srpske u političkom, trgovinskom, ekonomskom i kulturnom planu, senator je napomenuo da bi otvaranje filijale ruske ambasade u Banjaluci moglo dati značajan podsticaj proširenju saradnje.

    Naglašena je zahvalnost Ruske Federacije kad je u pitanju otpor uvođenju sankcija, iako se naglašava da su svijesni pritisaka koje Srpska zbog toga trpi. Kosačov je zahvalio na čvrstoj i dosljednoj liniji republike od samog početka ukrajinske krize, kao i na naporima da se osigura neutralni status Bosne i Hercegovine po nizu ovih pitanja. Visoko je cijenio principijelnu posvećenost Banjaluke nesvrstavanju Bosne i Hercegovine sa zapadnim antiruskim sankcijama. “Mi se zalažemo za pravedan, siguran i multipolaran svijet”, naglasio je zamjenik predsjednika Vijeća Federacije.

  • Procurio dokument Kremlja: Jasan plan – pripajanje, poznat je i rok

    Procurio dokument Kremlja: Jasan plan – pripajanje, poznat je i rok

    Grupa novinara iz celog svijeta dobila je uvid u interni dokument ruskih vlasti pod nazivom “Strateški ciljevi Ruske Federacije u pravcu Bjelorusije”.

    Prema tom dokumentu, Kremlj planira da preuzme punu kontrolu nad politikom, ekonomijom i vojnim potencijalom Bjelorusije do 2030. godine, prenosi Meduza, pozivajući se na Dosije centar.

    Prema ovom izvoru, Kremlj planira da potpuno preuzme Bjelorusiju do kraja decenije.

    Prema istom izvoru, u izradi plana učestvovali su glavni štab vojske, agencija FSB (ranije KGB), GRU, strana vojnoobaveštajna agencija i predsednička administracija sa Vladimirom Putinom na čelu. To nije novi plan. Prema dokumentu, strategija je izrađena 2021. godine. Napisana je na samo 17 stranica, a politički, odbrambeni, trgovinski i društveni ciljevi ruskih vlasti u Belorusiji podeljeni su na kratkoročne (do 2022), srednjoročne (do 2025) i dugoročne (2030) planove.

    Ruske vlasti očekuju da do 2030. godine prilagode belorusko zakonodavstvo ruskom, preuzmu kontrolu nad spoljnom politikom zemlje i njome upravljaju u interesu Ruske Federacije. Prema pomenutom dokumentu, Rusija treba da poveća svoje vojno prisustvo u zemlji, broj ruskih medija i ostvari prevlast ruskog jezika nad bjeloruskim. Pojednostavila bi se i procedura izdavanja ruskih pasoša građanima Bjelorusije, čime bi se „stvorio sloj Rusa zainteresovanih za integraciju“, prenosi Meduza sadržaj dokumenta.

    Ruske vlasti očekuju da šire svoj uticaj kroz nauku i obrazovanje, a u tu svrhu bi, navodi se, otvorile ispitne punktove širom zemlje i osnovale nekoliko centara nauke i kulture u Mogilevu, Grodnu i Vitebsku.

    Belorusija je praktično odavno ruski satelit, a tamošnji diktator Lukašenko o svemu konsultuje “šefa” Putina. Meduza podseća da su Rusija i Belorusija još 1999. godine potpisale sporazum o saveznoj državi i da su se pregovori otegli 20 godina. Još 2019. godine objavljeno je da su zemlje uspele da se dogovore oko 28 sindikalnih programa vezanih za ekonomska pitanja poput usklađivanja monetarne politike i poreskog zakonodavstva.

    U novom internom dokumentu koji je napisala Meduza, navodi se da je Glavni štab Oružanih snaga Ruske Federacije, zaposleni u GRU, SVR, FSB i odeljenju predsedničke administracije – predsedničkom odeljenju za graničnu saradnju predvođena Aleksejem Filatovom je učestvovao u izradi plana. Dosije centar piše da je Filatov predstavljao interese Kremlja u Južnoj Osetiji i Abhaziji, a takođe je nadgledao humanitarnu i političku interakciju sa samoproglašenim narodnim republikama Donjeck i Lugansk.

    Meduza piše da su novinari dokument pokazali spoljnim stručnjacima, koji su potvrdili da izgleda verodostojno i da ga treba shvatiti ozbiljno. Ovo mišljenje, istakla je Meduza, izneo je i ambasador SAD u Organizaciji za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) Majkl Karpenter:

    “Ciljevi Rusije u odnosu na Bjelorusiju su isti kao i u odnosu na Ukrajinu, samo u slučaju da Bjelorusija Rusija se oslanja na prinudu, a ne na rat.”

  • Poruka iz Rusije: “Ono što je Zelenski stvorio mora biti uništeno”

    Poruka iz Rusije: “Ono što je Zelenski stvorio mora biti uništeno”

    “Malo je vjerovatno da će Ukrajina opstati kao država, pošto je neofašizam, kome nije mesto u civilizovanom svetu, postao centar njene politike.”

    To je izjavio poslanik Državne dume Vladimir Šamanov.

    “Malo je verovatno da će ona (Ukrajina) opstati kao država, jer ono što je Zelenski stvorio sa svojim saučesnicima mora biti uništeno, jer se ispostavilo da je neofašizam u centru, a u njemu nema mesta da uopšte postoji civilizovano društvo”, rekao je Šamanov za RIA novosti.

    On je napomenuo da je sada pokrenut proces koji ima za cilj pozitivne promene u svetu, a oni koji su pozitivno raspoloženi prema tim promenama biće prijatelji Rusije.

    “Pre svega, to su zemlje ODKB, zemlje nove geopolitičke sile BRIKS u nastajanju, to su oni koji su posvećeni pozitivnim promenama u svetu. Ovaj proces neće biti lak, ali je već pokrenut i ima velike izglede”, naglasio je Šamanov, prenela je RIA.

  • Dolazi Si: Putin se sprema?

    Dolazi Si: Putin se sprema?

    Kineski predsednik Si Đinping planira da poseti Moskvu i sastane se sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u narednim mesecima.

    Vol strit džurnal je naveo da će Sijev sastanak sa Putinom biti deo napora za početak mirovnih pregovora za Ukrajinu i da će omogućiti da ponovi svoje pozive da se nuklearno oružje ne koristi, preneo je Rojters.Podsetimo, danas se predsednik Rusije Vladimir Putin obratio javnosti povodom rata u Ukrajini i naveo da će se vojna operacija u toj zemlji nastaviti.