VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kurti: Bio sam spreman da potpišem, Vučić nije

    Kurti: Bio sam spreman da potpišem, Vučić nije

    Premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti izjavio je poslije sastanka u Briselu da je bio spreman da večeras potpiše sporazum, ali da, kako tvrdi, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije bio spreman.

    Kurti je, na konferenciji za novinare poslije trilateralnog sastanka, kome su pored njega i Vučića prisustvovali i šef diplomatije EU Žozep Borelj i specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak, rekao ”da je šteta što večeršnji razgovori nisu završili potpisivanjem sporazuma”, prenosi Reporteri.

    Kako je rekao, da je potpisan, to ne bi bio prvi tekst koji su potpisali predstavnici Beograda i Prištine.

    Kako prenosi Koha, Kurti je rekao i da vjeruje ”da su na dobrom i jednosmjernom putu normalizacije odnosa” Beograda i Prištine.

    Bilo bi dobro da evropski plan, kako je naveo, pročita što više građana i stručnjaka za međunarodne i pravne odnose, i ”da se o tome povede demokratska javna rasprava”, dodaje Koha.

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je ranije večeras novinarima da je u Briselu dogovoreno da se nastave razgovori i naglasio da na počektu mape puta, bez obzira da li je riječ o primjeni Briselskog sporazuma ili novog francusko-njemačkog plana, uvijek mora da stoji implementacija Zajednice srpskih opština.

  • “Čistoća” traži poskupljenje odvoza smeća u Banjaluci

    “Čistoća” traži poskupljenje odvoza smeća u Banjaluci

    Iz “Čistoće” su za “Nezavisne novine” potvrdili da su Gradskoj upravi Banjaluka uputili prijedlog da se povećaju cijene te da zbog toga čekaju s isporukom računa za ovu godinu.

    Aleksandar Bajić, direktor “Čistoće”, je za “Nezavisne novine” kazao da ukoliko grad prihvati njihove prijedloge, onda će vjerovatno doći do manjih korekcija trenutnih cijena.

    “Ako prihvate naše prijedloge, u tom slučaju bi bili minimalno uvećani računi, možda za oko marku. Neće se raditi o nekom velikom poskupljenju, to je sigurno”, uvjerava Bajić.

    Kako je istakao, s obzirom na to da su i sva druga komunalna preduzeća sa područja grada uputila prijedlog gradu za korekciju cijena, i oni su se odlučili na ovaj korak.

    “Sada čekamo njihov odgovor. U slučaju da dođe do korekcije cijena, tada bismo račune od tog mjeseca mogli poslati sa korekcijom. Apelujemo na građane da se malo strpe u vezi s tim”, dodao je Bajić.

    Kako kaže, oni su poslali zahtjev, a na gradu je da odredi koliko su opravdani njihovi prijedlozi.

    “Nakon toga čekamo sjednicu Skupštine grada da usvoji tu odluku, a ako bude pozitivan odgovor, mi bismo u tom slučaju na računima mogli da promijenimo cijene”, rekao je Bajić.

    Bojan Kresojević, gradski menadžer, je za “Nezavisne novine” potvrdio da je na adresu Gradske uprave stigao ovaj prijedlog te da će oni provjeriti šta je nužno, realno i prihvatljivo za grad i građane.

    “U skladu s tim u narednom periodu ćemo se izjasniti o ovom zahtjevu”, rekao je Kresojević.

    Prema riječima jednog banjalučkog penzionera, ovo je samo još jedno u nizu poskupljenja s kojima se suočavaju građani, a koja su prisutna svakodnevno u gradu, ali i državi.

    “Situacija je sve teža, a na sva ova poskupljenja samo nam je još falilo da i cijene režija idu gore. Svi smo svjedoci koliko je hrana poskupjela, a tek sve ostale stvari. Ionako jedva sklapamo kraj sa krajem, a šta će tek biti u narednom periodu”, žali se ovaj penzioner.

  • Ako tamo “pukne” biće kao Hirošima i Nagasaki, a već je minirano?

    Ako tamo “pukne” biće kao Hirošima i Nagasaki, a već je minirano?

    Bivši vojni inspektorat Ministarstva odbrane Moldavije objavio da su oružane snage Pridnjestrovlja postavile eksplozive u sva skladišta oružja u tom regionu.

    Kako prenose mediji, to uključuje i postavljanje eksploziva u skladište municije Kobasna, tako da će, ako započne bilo kakva vojna operacija, to izazvati katastrofalnu štetu u delovima Moldavije, Pridnjestrovlja i Ukrajine.

    Inače, skladište municije Kobasna najveće je u istočnoj Evropi i sadrži do 20. 000 tona oružja i muniije iz sovjetske ere. Veruje se da ga čuva oko 1.500 ruskih vojnika.

    To je najveće skladište municije u istočnoj Evropi.

    Još od početka sukoba Rusije sa Ukrajinom, u Moldaviji raste zabrinutost zbog skladišta municije u Kobasni, a neki veruju da bi tamošnje oružje moglo da se upotrebi u potencijalnom budućem vojnom sukobu.

    Pored toga, Akademija nauka Moldavije utvrdila je da bi eksplozija oružja koje se nalazi u skladištu municije, a kojem je odavno istekao rok trajanja, bila ekvivalentna atomskom bombardovanju Hirošime i Nagasakija. Zabrinutost za takav događaj porasla je nakon eksplozije u Bejrutu 2020. godine.

    Mađarska niskotarifna aviokompanija “Viz er” saopštila je danas da će obustaviti letove za glavni grad Moldavije Kišinjev od 14. marta zbog zabrinutosti za bezbednost vazdušnog prostora.

    Bezbednost putnika i posade ostaje prioritet “Viz era” i zbog nedavnih dešavanja u Moldaviji i povišenenog rizika u vazdušnom prostoru te zemlje, doneta je odluka da se obustave svi letovi za Kišinjev od 14. marta, navodi se u saopštenju.

    Moldavske vlasti za civilno vazduhoplovstvo saopštile su da je ta odluka iznenadna i za žaljenje, preneo je Rojters.

    Moldavski ministar inostranih poslova Niku Popesku rekao je u sredu da je Moldavija spremna za, kako je rekao, “pun spektar pretnji”, s obzirom na strahove da bi Rusija mogla intenzivirati pokušaje destabilizacije zemlje.

    Tenzije između Rusije i Moldavije su povećane u poslednje vreme od kada su ruske rakete usmerene na Ukrajinu ušle u moldavski vazdušni prostor.

  • Orban: Brisel sankcijama uzeo novac iz džepova Mađara

    Orban: Brisel sankcijama uzeo novac iz džepova Mađara

    Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je danas da su pojedine kompanije imale koristi od cena energije koje su posledica sankcija Rusiji.

    Naime, velike energetske kompanije su zabeležile rekordno visok profit širom sveta, prenosi agencija MTI.

    “Američke kompanije isporučuju gas u Evropu po mnogo većoj ceni nego što naplaćuju kod kuće, što znači da profit koji proizilazi iz sankcija plaćaju uglavnom evropske kompanije i ljudi u Evropi”, dodao je na sednici mađarskog parlamenta.

    On je ponovio da je i dalje protiv antiruskih sankcija Evropske unije, posebno u energetskom sektoru. On je podsetio da su ograničenja u snabdevanju gorivom izazvala dramatičan rast cena i da je potrošnja Mađarske na energente porasla za deset milijardi evra 2022. godine.

    “Brisel je sankcijama uzeo ovaj novac iz džepova Mađara”, dodao je on.

    Premijer Mađarske je eksploziju Severnog toka nazvao “terorističkim aktom”, dodajući da su Mađarska i Srbija jasno stavile do znanja da ako se to dogodi u slučaju Južnog toka, “neće se izvući”.

    Mađarska vlada je zabrinuta zbog isporuke oružja Ukrajini i plaši se da bi neke od zemalja EU mogle da tamo pošalju svoje trupe, istakao je Orban, izrazivši zabrinutost da “cela Evropa klizi u rat korak po korak” dok zemlje EU šalju tenkove u Ukrajinu i gledaju da je snabdevaju borbenim avionima.

    “Ako se stvari ovako nastave, biće onih koji će možda želeti da pošalju trupe u Ukrajinu”, rekao je on na otvaranju prolećnog zasedanja mađarskog parlamenta.

    Orban je istakao da njegova vlada insistira na rešavanju ukrajinskog sukoba mirnim sredstvima i pozvao poslanike da zastupaju ovu poziciju. “Oni žele da nas uvuku u ovaj rat, ali ja vas pozivam da ne popuštate pred provokacijama“, rekao je Orban.

    “Potreban nam je prekid vatre, potrebni su nam mirovni pregovori. Zato Mađarska insistira na miru na svim međunarodnim forumima”, rekao je on i dodao da iz tog razloga Mađarska podržava kineski mirovni plan za Ukrajinu.

  • Zelenski je sve priznao: Situacija se pogoršava

    Zelenski je sve priznao: Situacija se pogoršava

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da vojna situacija oko grada Bahmuta postaje sve teža.

    Zelenski je u noćnom video obraćanju istakao da se situacija oko Bahmuta stalno pogoršava i da ruske snage neprestano uništavaju sve što se može iskoristiti za utvrđivanje i odbranu ukrajinskih snaga.

    “Naši vojnici koji brane oblast oko Bahmuta su pravi heroji”, rekao je Zelenski, preneo je Rojters.

    Bahmut, grad u Donbasu u istočnoj Ukrajini, već mesecima predstavlja žarište borbe, a od oko 70.000 stanovnika, koliko je u Bahmutu živelo pre početka rata, u gradu je ostalo samo oko 10.000 ljudi, preneo je ranije Radio slobodna Evropa (RSE).

  • Lukašenko: Ukrajini preostaje samo da zaključi mirovni ugovor sa Rusijom

    Lukašenko: Ukrajini preostaje samo da zaključi mirovni ugovor sa Rusijom

    Ukrajina nema drugi način da riješi sukob osim da zaključi mirovni ugovor sa Rusijom, bez preduslova, rekao je predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko.

    “Ukrajina to mora da razumije. Sada nema drugog načina nego da zaključi mirovni ugovor i to bez preduslova”, rekao je Lukašenko za kineske medije, prenosi Srna.

    Prošle nedjelje je na veb stranici kineskog Ministarstva spoljnih poslova objavljeno saopštenje od 12 tačka u kome se definiše pozicija Pekinga u smislu političkog rješenja ukrajinske krize.

    Među glavnim tačkama su potreba da se poštuju suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja, nastavak direktnog dijaloga između Moskve i Kijeva i poziv za sprečavanje dalje eskalacije.

    Kina se, takođe, protivi zloupotrebi jednostranih sankcija u kontekstu ukrajinskog sukoba, jer ne pomažu u rješavanju krize.

  • Spoljnotrgovinski bilans Srpske drugi najbolji u istoriji

    Spoljnotrgovinski bilans Srpske drugi najbolji u istoriji

    Spoljnotrgovinski bilans Republike Srpske u januaru ove godine bio je drugi najbolji u istoriji, pokazuju podaci Zavoda za statistiku RS.

    Iako je ostvaren deficit od oko devet miliona KM, ovaj rezultat je, smatraju sagovornici “Nezavisnih novina”, bolji nego što se očekivao.

    Naime, u januaru 2023. godine obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je 829.496.000 KM, od čega se na izvoz odnosilo 410.238.000 KM, a na uvoz 419.258.000 KM.

    “Spoljnotrgovinski deficit u januaru 2023. godine iznosio je 9.020.000 KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 97,8 odsto. Izvoz je u januaru 2023. godine povećan za deset odsto u odnosu na januar 2022. godine, dok je uvoz povećan za 6,5 odsto”, navodi se u podacima Republičkog zavoda za statistiku.

    Ognjen Ignjić, portparol Zavoda za statistiku Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novine” da se po njihovim podacima samo jednom u istoriji dogodio spoljnotrgovinski suficit RS.

    “To se desilo u januaru 2018. godine kada je pokrivenost uvoza izvozom bila 101 odsto. Tada je izvezeno robe u vrijednosti 291.600.000 KM, a uvezeno za 288.800.000 KM”, rekao je Ignjić.

    Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, kazao je da je izvoz energije popravio spoljnotrgovinski bilans.

    “U svakom slučaju, ovo je dobro za početak godine. Ovaj rezultat daje nadu da ćemo imati pozitivne trendove spoljnotrgovinske razmjene i da ćemo biti u prilici da se smanji deficit koji je bio veliki tokom prošle godine”, naglasio je Ćorić.

    Prema njegovim riječima, energetski potencijali Republike Srpske su dobro iskorišteni, višak energije plasiran je na inostrano tržište i potrebno je održati takvo stanje.

    “Nadam se da će naša prerađivačka industrija doprinijeti spoljnotrgovinskoj razmjeni, a da ćemo smanjiti uvoz robe široke potrošnje i one robe koju imamo kao što su poljoprivredni proizvodi, piće, voda i ostalo”, objasnio je Ćorić.

    Ekonomista Saša Stevanović kaže da je ovo veoma značajan pokazatelj s obzirom na to da je do samo prije 15 godina Republika Srpska imala januarski spoljnotrgovinski deficit od 120 miliona KM.

    “Eksterni faktor je prošle godine umanjio ekonomski rast Republike Srpske za 600 miliona KM. Pomalo je iznenađujući podatak da je smanjen deficit, jer je trend i narativ ukazivao na povećanje deficita. Izvoz iz godine u godinu raste. Do prije 15 godina januarski izvoz je iznosio 120 miliona KM, a danas je on četiri puta veći i iznosi 400 miliona”, ističe Stevanović za “Nezavisne novine”.

    Dodaje da se Srpska sve više uključuje u međunarodnu trgovinu i kao takva je prepoznata kao prostor u koji vrijedi ulagati i na koji se može računati.

    “Iako smo mali ekonomski sistem, postoje šanse koje se mogu iskoristiti. Konkurentnost jedne ekonomije mjerite prema izvozu koji se ostvaruje na svjetskom tržistu. Konkurentnost je povećana za gotovo četiri puta u prethodnih 15 godina. U istom periodu svjetska trgovina je povećana za 80-90 odsto. Svako povećanje izvoza se direktno reflektuje na ekonomski rast. Ekonomski model RS podrazumijeva da je 400 miliona KM izvoza kreiranje 280 miliona KM ekonomskog rasta”, zaključuje Stevanović.

  • Govorili su da će doživjeti kolaps: Zašto se ruska ekonomija održala uprkos Zapadnim sankcijama

    Govorili su da će doživjeti kolaps: Zašto se ruska ekonomija održala uprkos Zapadnim sankcijama

    Uprkos devet paketa Zapadnih sankcija, ruska ekonomija je prošle godine bila suočena s malim smanjenjem BDP-a. Predsjednik Rusije Vladimir Putin je govorio o otpornosti nacionalne ekonomije. No, analitičari ukazuju na slijepe tačke zvanične statistike.

    Ruska ekonomija se opire i daleko je od kolapsa koji je najavljivao francuski ministar finansija Bruno Le Maire nakon prvog paketa sankcija zbog ruske agresije na Ukrajinu. Prema podacima državne statističke službe, BDP ove zemlje je 2022. manji za samo 2,1 posto. Prema procjeni Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), ove godine se čak očekuje rast ruske ekonomije za 0,3 posto.

    “Osigurali smo stabilnost ekonomije i zaštitili naše građane”, poručio je Putin 21. februara, govoreći o stanju nacije, te dodao da Zapad nije uspio destabilizovati rusko društvo.

    Kako je objavio France 24, očigledna otpornost ruske ekonomije je prvenstveno posljedica rasta cijena nafte i plina, čime je kompenzovala smanjenje izvoza plina za 25 posto.

    Evropska unija, kao jedan od glavnih trgovinskih partnera Rusije, uspjela je da smanji uvoz ruskog plina za 55 posto kako bi smanjila sposobnost finansiranja agresije na Ukrajinu. Kako bi smanjila deficit, Rusija se okrenula novim kupcima, među kojima su Turska, Indija i posebno Kina.

    Kako je izjavio zamjenik ruskog premijera Aleksandar Novak, distribucija plina Kini preko plinovoda “Snaga Sibira” porasla je za 48 posto. Kako rat u Ukrajini ulazi u drugu godinu, i industrija oružja doprinosi ekonomskoj aktivnosti.

    “Metalurška industrija ima nagli rast proizvodnje. To je očigledan znak da su se određene grane vojno-industrijskog kompleksa uspjele prilagoditi. Primjera radi, na Uralu postoje tvornice koje rade 24 sata”, ukazao je David Teurtrie, viši predavač političkih nauka na Katoličkom institutu Vendee na zapadu Francuske.

    Prema Putinu, još jedan snažan sektor ruske ekonomije je poljoprivreda.

    “Do kraja poljoprivredne godine, tj. do 23. juna 2023., moći ćemo izvoz žitarica povećati na 55-60 miliona tona”, kazao je.

    “Navikli smo na probleme”

    Plin, nafta, finansije, trgovina, tehnologija – svi sektori ruske ekonomije su pogođeni Zapadnim sankcijama. Međutim, ruske kompanije se prilagođavaju. Isključene iz Udruženja za međunarodne, međubankarske finansijske telekomunikacije (SWIFT). Banke ovise o posrednicima kako bi zaobišle sankcije.

    Zapadna roba se lako uvozi preko trećih država kao što su Kirgistan, Armenija ili Gruzija – pogranične države u srcu trgovinskog kruga koji snabdijeva rusku industriju. Prehrambena industrija se također uspjela oporaviti, i to pojavom domaćih proizvođača koji su zamijenili Zapadne brendove poput Pepsija i Coca-Cole.

    “Od početka kapitalizma u Rusiji doživjeli smo najmanje četiri velike krize. Navikli smo na probleme i da budem iskren, to nisu najgori problemi s kojima smo se suočavali”, istakao je biznismen Juri Saprugin iz grada Kaluga koji se nalazi u centralnoj Rusiji.

    Suočen sa Zapadnim sankcijama, ovaj biznismen je bio prisiljen dijelove iz Evrope i Tajvana zamijeniti onima iz Rusije i Kine.

    “Nije bilo lako, ali nikada nismo prekinuli proizvodnju”, rekao je biznismen čija se kompanija bavi prodajom medicinske opreme za laboratorije.

    Ne trpe svi sektori isto. U velikoj mjeri ovisan o uvozu, tehnološki sektor snosi teret zabrane na poluprovodnike koji su neophodni za vojnu i aeronautičku industriju, kao i za automobilsku industriju.

    Usporena ekonomija

    Automobilska industrija je jedna od ruskih industrija koja se najviše borila pod teretom sankcija. Prema Asocijaciji evropskih kompanija (AEB), prošle godine je u ovoj državi prodato milion vozila manje (59 posto), u odnosu na 2021.

    Prema ocjeni France 24, to je broj koji mnogo govori o utjecaju sankcija i slabljenju kupovne moći Rusa. Kako je objavila Centralna banka Rusije, inflacija je 2022. porasla na 12 posto i ove godine bi trebala biti ograničena na pet do sedam posto.

    Tako da je situacija daleko od idilične, posebno zbog toga što pojedini sumnjaju u zvanične statistike. Komentarišući podatke o ruskom BDP-u, francuski predsjednik Emmanuel Macron je izjavio da ruska ekonomija mnogo pati te da ne vjeruje moskovskoj propagandi. Neki od podataka, kao što su oni o vanjskoj trgovini, više se ne objavljuju.

    Agathe Demarais iz lista Foreing Policy smatra da je razlog za to vjerovatno da se Zapad demantuje da su sankcije učinkovite.

    Osim toga, više od 300.000 muškaraca je pozvano da ratuje u Ukrajini, a stotine hiljada Rusa su posljednjih godinu dana iselili. To bi moglo značajno utjecati na ekonomsku produktivnost.

    “Osim sankcija, vjerovatno je upravo ovaj aspekt najviše negativno utjecao na rusku ekonomiju u drugom dijelu godine, jer su uglavnom iselili obrazovani i bogati Rusi”, ukazao je Teurtrie.

    Da li najgore tek dolazi?

    Dok je ruska ekonomija još na nogama, čini se da je trajno oslabljena i da bi se mogla dodatno pogoršati. Neke sankcije još nije osjetila, a to je slučaj sa sankcijama za naftu, primarni izvor prihoda. U decembru je na snagu stupio embargo EU na sirovu naftu.

    Prema podacima Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA), EU je Rusiji od početka agresije platila 84 milijarde eura za naftu.

    “Ovo je samo početak. Sankcije Rusiji su više maraton, nego sprint. Moskva će u sljedećim mjesecima morati riješiti nemoguću jednačinu za finansiranje rata u Ukrajini, dok će socijalna davanja morati održati visokim kako bi izbjegla nemire”, mišljenja je Demarais.

    Teurtrie smatra da je Rusija daleko od toga da ekonomski bude osakaćena, kao što se to Zapad nadao, te da još uvijek ima način da se suprotstavi sankcijama.

  • Vučić: Od 21 čas odgovoriću na sve izrečene laži, čuvaćemo i braniti Srbiju

    Vučić: Od 21 čas odgovoriću na sve izrečene laži, čuvaćemo i braniti Srbiju

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je jutros da će poslije teške, vjeruje uspješne borbe, u Briselu, večeras odgovarati svim “političkim i medijskim manipulatorima koji bi za mrvu vlasti zgazili sopstvenu državu”.

    Srbija nema cijenu, to je nešto što nikada nisu razumjeli. Pobijedićemo ih. Pobijediće Srbija! – naveo je Vučić na Instagramu.

    Vučić se zahvalio građanima na brizi i podršci u teškom danu juče.

    • Analiziram šta se sve dogodilo. Borili smo se koliko je bilo moguće u teškim uslovima i izborili i za budućnost Srbije u miru, za nastavak investicija u našu zemlju. A čuvamo i ja svoju zakletvu i Ustav Srbije i Kosovo i Metohiju u sastavu Srbije – naveo je on i dodao – Večeras od 21, molim vas pogledajte, na RTS-u govoriću o svim manipulacijama, lažima, neistinama koje šire ne samo tastatura ratnici, tajkunski mediji, već i RTS, Tanjug i mnogi drugi. Za nas nema druge Srbije, imamo jednu, čuvaćemo je i branićemo je – kazao je Vučić.
  • Prvi Ustav Srpske donesen na današnji dan: Garantovao ravnopravnost i jednakost naroda i građana

    Prvi Ustav Srpske donesen na današnji dan: Garantovao ravnopravnost i jednakost naroda i građana

    Јednoglasno usvojen na temeljima Deklaracije o osnivanju, prvi Ustav Republike Srpske garantovao je punu ravnopravnost i jednakost naroda i građana Republike.
    Od desetak konstitutivnih akata koji su ustavnopravna osnova za stvaranje Republike Srpske, dva su najbitnija – Deklaracija o proglašenju Republike Srpske i Ustav Republike Srpske.

    Skupština srpskog naroda u BiH donijela je Deklaraciju 9. januara 1992, a Ustav 28. februara iste godine.

    Kao najviši konstitutivni pravni akt utvrdio je tip uređenja, sistem organizacije vlasti i sve druge poluge sistema, a istog dana donesen je i Ustavni zakon, koji je omogućio njegovu primjenu i funkcionisanje Republike.

    Ustav je najvažniji dokument koji potvrđuje kontinuitet postojanja i funkcionisanja demokratskih institucija i državotvornosti Republike Srpske u okviru BiH.

    Najviši pravni akt Republike Srpske, koji je uz određene amandmane i danas na snazi, donesen je prije izbijanja tragičnih sukoba u Bosni i Hercegovini.

    Dio odredaba Ustava rađen je autonomno u Narodnoj skupštini, a dio je nametala međunarodna zajednica. Među izmjenama su i one koje su se odnosile na ograničavanje nadležnosti Srpske u korist zajedničkih organa BiH, kao i uspostavljanje Vijeća naroda.