U Prijedoru je danas održana 8. skupština Ujedinjene Srpske, pod nazivom „Srpska novih generacija“ na kojem je izabrano rukovodstvo Ujedinjene Srpske.
Jednoglasnom odlukom delegata Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić ponovo je izabran za predsjednika Ujedinjene Srpske.
Za zamjenika predsjednika Ujedinjene Srpske izabrani su Milan Trninić iz Bijeljine i Siniša Vidović iz Banjaluke.
Pored toga usvojena je izmjena Statuta Ujedinjene Srpske i izglasani su novi članovi Glavnog odbora Ujedinjene Srpske.
Izbornoj skupštini danas su, pored predsjednika Stevandića i drugih članova rukovodstva, članova i simpatizera Ujedinjene Srpske prisustvovali još i ministar za rad i zapošljavanje u Vladi Republike Srbije i član Predsjedništva Srpske napredne stranke, specijalni izaslanik predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića i predsjednika Srpske Napredne Stranke Miloša Vučevića Nikola Selaković, izaslanik predsjednika Republike Srpske i predsjednika SNSD Milorada Dodika Radovan Kovačevič, predsjednik DEMOS-a Nedeljko Čubrilović, kao i predstavnici drugih političkih partija iz Republike Srpske.
Generalni sekretar Ujedinjene Srpske Neven Stanić prisutnima je pročitao tekst Deklaracije o novoj generaciji, Ujedinjene Srpske, u kojoj se govori o omogućavanju što kvalitetnije budućnosti za mlade u Republici Srpskoj, kroz promjene u obrazovnom sistemu i opšte-društvenom ambijentu kako bi se omogućio stabilan i siguran život za buduće generacije. Takođe poziva se na promociju prava čovjeka, prava mladih ljudi, i prava porodica, očuvanja tradicije i kulture srpskog naroda. Deklaracija je usvojena jednoglasno.
Obraćajući se prisutnima, predsjednik Ujedinjene Srpske, dr Nenad Stevandić izjavio je da je Ujedinjena Srpska učinila mnogo, ali da uvijek može da učini još više i da postignuti rezultati predstavljaju kičmu razvoja Ujedinjene Srpske i Republike Srpske. Naglasio je da svi elementi društva moraju da posvete veliku pažnju mladima, koji svoju budućnost treba da vide u Republici Srpskoj, a ne van nje, jer to pitanje prevazilazi pitanje stranačke ili političke opredeljenosti i tiče se svakog stanovnika Republike Srpske. On dodaje da će Ujedinjena Srpska nastaviti da deluje u Narodnoj skupštini, Savjetu ministara i u Parlamentarnoj skupštini BiH na isti način kao što je i do sad radila i da će novi ljudi u rukovodstvu Ujedinjene Srpske učiniti da ova stranka još brže i efikasnije radi i da dodatno raste.
Nikola Selaković je istakao da Srbija i Srpska vole jedna drugu i da se podržavaju i poštuju. Dodaje da su na političkoj sceni SNS i Ujedinjena Srpska dve bratske partnerske stranke, i da će sporazum o prijateljstvu, o bratskim i odnosima uzajamnom poverenju, poštovanju i saradnji nastaviti da se primjenjuje u svom punom obimu.
Autor: INFO
-
Nenad Stevandić ponovo na čelu Ujedinjene Srpske
-
Stevandić: Srpska osjeća bol Srba na Kosmetu
“Pozivamo predstavnike međunarodne zajednice da i oni ozbiljno osude kršenje ljudskih prava Srba i nealbanskog stanovništva na Kosovu, uključujući i osudu nedavne prekomjerne upotrebe sile od strane kosovske policije prilikom nasilnog ulaska u opštinske prostorije u Zvečanu, Zubinom Potoku i Leposaviću, usljed čega je povrijeđeno više Srba. Ovo uključuje i procesuiranje odgovornih jer se formalnim osuđivanjem bez sankcionisanja samo daje legitimitet nasilju”, navedeno je u dokumentu koji je predložio Stevandić.
Dalje se pozivaju predstavnici međunarodne zajednice da spriječe prisvajanje i uništavanje srpske kulturne baštine na Kosovu.
“Podržavamo napore Republike Srbije u očuvanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta koji je zagarantovan međunarodnim pravom i Rezolucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija 1244, usvojenom 10. juna 1999. godine. Apelujemo da diplomatski predstavnici Evropske unije i SAD izvrše veći pritisak na kosovske Albance da bude primijenjen Briselski sporazum u kojem se predviđa uspostavljanje asocijacije/zajednice opština u kojima Srbi čine većinsko stanovništvo na Kosovu. Svi sporovi između srpskog i albanskog naroda moraju se rješavati mirnim putem uz poštovanje dostojanstva svakog Naroda”, piše u rezoluciji.
Sugestije
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da već postoji parlamentarna većina za usvajanje prijedloga rezolucije o zaštiti Srba na Kosovu i Metohiji i teritorijalnom integritetu i suverenitetu Srbije, ali da su otvoreni za sve sugestije opozicije, medija i ostalih.
Naglasio je da će u taj dokument biti ugrađene ocjene situacije na Kosovu i Metohiji, ali i obaveze Republike Srpske u pogledu pomoći.
“Rezoluciju predlaže vladajuća koalicija i za nju već imamo podršku, ali smo spremni da prihvatimo i druge iz opozicije koji žele da budu dio tog dokumenta”, rekao je Dodik.
-
Bijela kuća pozvala Beograd da povuče vojsku, a Prištinu da povuče policiju
Prvi zamjenik savjetnika za nacionalnu bezbjednost DŽon Fajner razgovarao je sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i pozvao da Srbija povuče svoje oružane snage stacionirane u blizini administrativne linije i spusti nivo pripravnosti. U odvojenom saopštenju se navodi da je Fajner pozvao Prištinu da povuče policiju iz opštinskih zgrada.
U saopštenju Bijele kuće se navodi da je Fajner istakao zabrinutost SAD zbog napete situacije na sjeveru Kosova i Metohije, kao i da je pozvao sve strane da preduzmu korake u cilju deeskalacije situacije.
Fajner je pozvao da se apeluje na demonstrante da ostanu mirni.
On je ponovio da SAD očekuju od obje strane da u potpunosti sprovedu sporazum o normalizaciji koji je postignut u Briselu i u Ohridu ranije ove godine.
U odvojenom saopštenju Bijele kuće se navodi da je Fajner razgovarao i sa premijerom privremenih prištinskih institucija Aljbinom Kurtijem, i da je pozvao vlasti u Prištini da omoguće novoizabranim predsjednicima opština da obavljaju svoje dužnosti sa alternativnih lokacija i da povuče policijske snage iz opštinskih zgrada.
U istom saopštenju navodi se da je Fajner pozdravio spremnost Kurtija da radi na stvaranju uslova za nove izbore, kao i da je u razgovoru sa Kurtijem ponovio da SAD očekuju od obje strane da se ponovo angažuju u dijalogu uz podršku EU i da u potpunosti sprovedu sporazum o normalizaciji, preneo je Tanjug.
-
Vučević poručio da je Srbija sigurnija kada je njena vojska jača
Srbija i njen vazdušni prostor su sigurniji kada je Vojska Srbije jača, bolje opremljenija i obučenija, izjavio je ministar odbrane Srbije Miloš Vučević na vojnom aerodromu “Morava” nakon obilaska pripadnika vojske na obuci na savremenom naoružanju.
Vučević je naglasio da ono što je danas prikazano, a tiče se bespilotnih letjelica i programa modernizacije lovačko-bombarderske avijacije, pokazuje koliko je Vojska Srbije prethodnih godina napredovala.
– Dobili smo najsavremeniju opremu, naoružanje, ono što mnoge zemlje nemaju, ne samo u okruženju, nego zemlje u svijetu i time smo sigurniji i bezbjedniji. Ovo je samo najava svega onoga što ćemo raditi u okviru Ratnog vazduhoplovstva i protivvazduhoplovne odbrane na ponos svih građana naše države i na ponos otadžbine Srbije – poručio je Vučević.
Vučević je istakao da se nastavlja modernizacija Vojske Srbije u skladu sa direktivama predsjednika Republike, saopšteno je iz Ministarstva odbrane Srbije.
Vučević i načelnik Generalštaba Vojske Srbije general Milan Mojsilović razgovarali su danas i sa pripadnicima 98. vazduhoplovne brigade i uvjerili se u stepen osposobljenosti ljudstva za realizaciju dodijeljenih zadataka.
Današnji obilazak bio je prilika i za prikaz dijela letačke obuke pripadnika 98. vazduhoplovne brigade i taktičko-tehničkog zbora dela savremenog naoružanja i vojne opreme.
Obilasku su prisustvovali državni sekretar u Ministarstvu odbrane Mile Јelić, pomoćnik ministra odbrane za materijalne resurse Nenad Miloradović, komandant Ratnog vazduhoplovstva i PVO general-potpukovnik Duško Žarković i komandant 98. vazduhoplovne brigade pukovnik Dragan Mrdak.
-
Vučić: Svi na Zapadu znaju da su Priština i Kurti krivi, ali Srbija od toga nema ništa
Svi na Zapadu znaju da su Priština i premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti krivi za eskalaciju na sjeveru Kosova i Metohije, ali Srbija od toga nema ništa, izjavio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Kurti zna šta god da uradi da će Amerikanci, Englezi i Nijemci, čvrsto i tvrdo biti za to da se čuva takozvana kosovska nezavisnost. Da se nikako ne dozvoli do 1.000 srpskih vojnika i policajaca da se vrate na KiM, da se ne dozvoli autonomija već neki NVO za Zajednicu srpskih opština. Za sve su im krivi Srbi rekao je Vučić.
Vučić je rekao da mu nije jasno što zapad govori “obje strane”.
On je dodao da je sukob na sjeveru KiM započela tzv. kosovska policija, a Evropska unija je i danas izašla sa saoštenjem da pozivaju obje strane (Beograd i Prištinu).
– Gubimo vrijeme i svakoga dana može da dođe do eskalacije sukoba jer Kurti svakoga dana šalje specijalne snage. On želi da Srbija i NATO uđu u rat, a nama to nikako nije interes – naglasio je Vučić, prenosi RTRS.
Naglasio je da je situacija veoma komplikovana. Razgovor sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Olafom Šolcom je bio težak.
– Mislim da sam imao najoštriji nastup. Oni ne žele sukob u Evropi, ali ne znam kako misle da se iz ovoga izađe. Tek ću od ponedjeljka, utorka, kada se sastanem sa američkim izaslanikom za Zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom i specijalnim predstavnikom Evropske unije za dijalog Miroslavom Lajčakom, a i sutra ću vjerovatno da se sastanem sa ambasadorima, tek onda ću da pozovem i razgovaram sa Srbima sa KiM – naveo je Vučić.
-
Bošnjaci prijete tužbama Srpskoj, Srbiji i Hrvatskoj
Može li doći do revizije tužbe BiH protiv Srbije, treba li se Republika Srpska plašiti tužbe za ratnu odštetu i da li glavni haški tužilac Serž Bramerc pokušava da revidira istoriju, ali i Dejtonski mirovni sporazum?
Ova i brojna druga pitanja otvorena su nakon prekjučerašnje presude bivšim šefovima Službe državne bezbjednosti Srbije Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, koji su osuđeni na po 15 godina zatvora za ratne zločine u BiH i Hrvatskoj.
Glavni haški tužilac Serž Bramerc je nakon presude poručio da je najznačajniji dio „da je udruženi zločinački poduhvat pokrio velike dijelove BiH i Hrvatske“.
Serž BramercFOTO: FEHIM DEMIR/EPA
– Ovo pokazuje da se nije radilo o građanskom ratu nego međunarodnom sukobu u kojem su veliku ulogu igrala politička rukovodstva susjednih zemalja – rekao je Bramerc što je izazvalo brojne negativne reakcije u Srbiji i Srpskoj, dok je u Federaciji BiH njegova izjava dočekana sa odobravanjem.Ohrabreni presudom, ali i Bramercovom izjavom, pojedini bošnjački političari i predstavnici nevladinih organizacija odmah su najavili pokretanje tužbe protiv Republike Srpske, ali i reviziju ranije tužbe BiH protiv Srbije.
Predsjednica Majki enklava Srebrenice i Žepa, Munira Subašić, oglasila se među prvima navodeći da će ovo udruženje vjerovatno tužiti Srbiju i Srpsku.
– Najvažnije je da smo tužile Vladu Holandije, pa smo uspjele da presudimo. Imamo dobre advokate, vjerovatno ćemo to da uradimo i prema Srbiji i Srpskoj. Ova presuda je pokazala da je Srbija odgovorna, a mi znamo da jeste – rekla je Subašićeva.
Slično je poručio i premijer FBiH Nermin Nikšić, koji je rekao da „nakon ove presude bošnjačkim političarima ostaje da prouče i sagledaju mogućnost revizije tužbe protiv Srbije“.
– Mislim da je pred nama misija da na osnovu ove pravosnažne presude ispitamo sve pravne mogućnosti kako bi se utvrdila stvarna odgovornost Srbije za rat i agresiju na BiH. Udruženi zločinački poduhvat kojeg je Srbija počinila na teritoriji BiH u periodu od 1992. do 1995. ovom presudom je samo zvanično potvrđen – naveo je Nikšić.
Poslanik SDA u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Šemsudin Mehmedović, otišao je korak dalje, pa je pozvao Kristijana Šmita, kojeg Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, da podnese tužbu protiv Srbije i Hrvatske „za agresiju i traži ratnu odštetu u ime BiH“!?
I dok bošnjački političari najavljuju nove tužbe, srpski analitičari, političari i pravnici poručuju da od toga nema ništa, te da Bramercova kvalifikacija kako se u BiH vodio međunarodni sukob nije tačna i predstavlja revidiranje Dejtonskog mirovnog sporazuma u kojem je rat okarakterisan kao „tragičan sukob u regionu“.
Banjalučki advokat i poslanik US u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Milan Petković, kaže da je Bramerc izašao iz okvira svojih nadležnosti, jer se iz sfere pravosuđa upušta u sferu politike.
On daje ocjene za nešto što je već istorijski utvrđeno i definisano Dejtonom. Nije u BiH bio međunarodni sukob već građanski rat sa tragičnim posljedicama po sve zaraćene strane. Ne treba otvarati neku novu Pandorinu kutiju niti pokretati nešto na šta je davno stavljena tačka – ističe Petković za Srpskainfo.
Dodaje da krivično pravo poznaje princip individualne odgovornosti i da se ne može govoriti o kolektivnoj odgovornosti naroda ili država.
Petković tvrdi da se ne može uvlačiti Srbija u sukob koji se dešavao na teritoriji BiH. Ukoliko postoji individualna odgovornost pojedinih oficira ili drugih lica, koja su osuđena, to je, ističe on, njihova lična odgovornost i o tome ne treba da se raspravlja.
– Tužba vezana za Srbiju je završena. To je presuđena stvar i bilo kakva revizija niti je moguća niti je dopuštena – ističe Petković.
Na pitanje da li se Srpska treba plašiti najavljene tužbe protiv nje, Petković navodi da predstavnici Republike trebaju biti oprezni.
On ističe da Srpska mora da formira kvalitetan pravni tim ukoliko dođe do nove tužbe, jer su odluke međunarodnih sudova često išle na štetu Srpske.
– Nisam siguran da je tu uvijek bilo u pitanju pravo nego je tu bilo mnogo više politike i određenih interesa. Iz tog razloga treba biti oprezan – zaključuje Petković.
Bivši direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica i poslanik SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Milorad Kojić, takođe odbacuje mogućnost revizije tužbe protiv Srbije.
On ističe da je Bramerc svojom izjavom, po ko zna koji put, dao do znanja da nije profesionalac koji se isključivo bavi pravom i pravnim činjenicama.
– To nam još jednom pokazuje da su sve te optužnice i presude u Hagu isključivo usmjerene ka provođenju određenih političkih ciljeva koje su Bošnjaci imali od devedesetih godina, pa sve do danas – kaže Kojić za Srpskainfo.
Dodaje da pojedini bošnjački političari sada žele da zloupotrijebe ovu presudu kako bi ostvarili svoje ranije ciljeve.
Kojić ističe da revizija presude protiv Srbije nije moguća i da se neće moći desiti u BiH.
On kaže da posebno zabrinjava Mehmedovićev poziv upućen Šmitu vezano za tužbu protiv Srbije i Hrvatske.
Kojić ističe da Šmit nema ovlaštenja za tako nešto, niti bi ta tužba mogla imati pravnu snagu.
– Najava tužbe od strane Subašićeve takođe je apsurdna jer nema pravnog osnova da pojedinci tuže Srpsku na bilo koji način. To su isprazne priče. Ponovo se dešava da nevladine organizacije iz FBIH pokušavaju da vuku određene političke poteze umjesto da se bave onim što je njihova nadležnost – zaključuje Kojić.
-
Zemlje BRICS-a više nisu alternativa već faktor u svjetskoj politici
Ministar vanjskih poslova Indije Subrahmanyam Jaishankar kazao je da grupa zemalja BRICS-a (Indija, Rusija, Kina, Brazil, Južna Afrika) više nije alternativa drugim međunarodnim udruženjima, već bedem svjetske politike.
“BRICS više nije ‘alternativa’, to je ustaljena karakteristika svjetskog pejzaža. Poruka reforme koju BRICS oličava mora prožimati svijet multilateralizma”, rekao je Jaishankar.
On je istakao da BRICS-a nastoji da izgradi pravedniju, inkluzivniju i otvoreniju međunarodnu arhitekturu sa održivim razvojem u svojoj srži.
“Stvaranje otpornih i pouzdanih lanaca snabdevanja je ključno za osiguranje da niko ne bude zaostao”, dodao je.
Ministarski sastanak prijatelja BRIKS-a održan je ranije u petak u Cape Town. Na njemu su učestvovali ministri vanjskih poslova zemalja BRICS-a i 12 zemalja globalnog juga koje su zainteresirane za pridruživanje grupi, a to su Argentina, Bangladeš, Venecuela, Gabon, Demokratska Republika Kongo, Egipat, Indonezija, Iran, Komori, Kuba, Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija.
-
Marfi: Umjesto da preuzmu odgovornost, pljačkali su državne blagajne
Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Michael Murphy obratio se na Konferenciji Bosanskohercegovačko-američke akademije umjetnosti i nauka u Tuzli. U svom govoru izrazio je žaljenje što euro-atlantska budućnost BiH dalja danas nego 2009. godine kada je bio u našoj zemlji. “Zemlja se suočava sa toksičnim koktelom destabilizirajućih političkih izazova: sve je više autoritarizma i secesionizma iz Republike Srpske, institucionalne atrofije i podjela u Federaciji, te slabljenja institucija na državnom nivou uzrokovanog ovim pojavama”, upozorio je Murphy. Kritikovao je lidere SDA, HDZ i SNSD, govorio o sankcijama, ali i podršci onima koji se odluče na napredak BiH.
Toksični koktel destabilizirajućih političkih izazova u BiH
U uvodu je naveo kako je “bh. dijaspora koja broji dva miliona ljudi nezaobilazan dio društvenog tkiva ove zemlje” te da oni dodnose “ključne investicije u zemlju, dijele znanje i stručnost – iz oblasti medicine, inžinjerstva, robotike – koje su stekli van granica zemlje kako bismo se približili zajedničkom cilju, a to je da osiguramo demokratsku i prosperitetnu budućnost za ovu zemlju u sklopu evro-atlantskih institucija”.“Tužna je realnost što se čini da je ova evro-atlantska budućnost dalje u poređenju sa vremenom kada sam prvi put službovao ovdje između 2006. i 2009. godine, bez obzira na prošlogodišnju odluku EU da BiH odobri kandidatski status. Zemlja se suočava sa toksičnim koktelom destabilizirajućih političkih izazova: sve je više autoritarizma i secesionizma iz Republike Srpske, institucionalne atrofije i podjela u Federaciji, te slabljenja institucija na državnom nivou uzrokovanog ovim pojavama. Korupcija je endemska i podriva demokratiju i privredu BiH. Kao posljedica svega ovoga, više od pola miliona stanovnika napustilo je zemlju u protekloj deceniji”, naveo je Murphy.
“U deceniji nakon Daytonskog mirovnog sporazuma, BiH je izgradila nekoliko ključnih institucija na državnom nivou – Centralnu izbornu komisiju, sistem sudova, Obavještajno-sigurnosnu agenciju i mnoga druga državna ministarstva i regulatorna tijela. Najveći od ovih uspjeha bilo je formiranje multietničkih Oružanih snaga BiH u kojima danas Bošnjaci, Hrvati, Srbi i Ostali časno služe rame uz rame u domovini i van nje i garantuju sigurnost zemlji i svim njenim građanima. Ovi uspjesi nisu se dogodili spontano. Za njih je bila neophodna koncentrisana podrška međunarodne zajednice – a kada to nije uspijevalo – strateški pritisak i djelovanje. Politički lideri koji su napadali mir, stabilnost i vladavinu zakona suočavali bi se sa sankcijama. Sve je to urađeno kako bi se ojačala BiH i pripremila za konačno članstvo u EU – što je cilj koji nam je bio i ostao zajednički sa ljudima ove zemlje. Tada smo, kao i sada, smatrali da je Dayton početna tačka – temelj koji treba nadograditi – a ne, kao što neki u RS to predstavljaju, sam sebi cilj. Sjedinjene Države su marljivo radile sa političkim liderima na nadogradnji Daytona i tada se činilo da su ključne, pozitivne promjene moguće. Aprilski paket iz 2006. vjerovatno je najbolji primjer svih tih nastojanja”, rekao je Murphy.
Rješenje u “aprilskom paketu”
Smatra da bi “Aprilski paket ojačao institucije BiH i predstavljao veliki korak ka integraciji u EU”.“On je podrazumijevao jednog, indirektno izabranog predsjednika koji bi imao uglavnom ceremonijalne ovlasti, te osnaženo Vijeće ministara sa puno manje mogućnosti za bilo koju stranku da blokira funkcionisanje države. On bi BiH približio parlamentarnom sistemu koji bi nagrađivao postizanje konsenzusa, a ne politike podjela. Što je najvažnije, prema Aprilskom paketu, država bi imala ovlasti da izrađuje i usvaja zakone, uspostavlja institucije i usvaja standarde radi zadovoljenja uslova za integraciju u EU. Nastojanja da radimo sa onim liderima koji su u to vrijeme imali političku hrabrost da grade bolju BiH bila su za svaku pohvalu. Nažalost, Aprilski paket nije usvojen u Parlamentu zbog samo nekoliko glasova – potopljen je od strane malog broja političkih lidera koji nisu mogli prihvatiti ništa manje od onoga što su oni smatrali “savršenim” dogovorom”, objasnio je američki ambasador.
“Umjesto da preuzmu odgovornost, pljačkali državne blagajne i dijelili zemlju”
Kaže da aprilski paket nije bio savršen, da su pregovori bili teški i da je bilo “mnogo onih u BiH koji su smatrali da je otišao predaleko u smislu smanjenja etničkih zaštita i entitetskih privilegija”.“Bilo je i drugih u zemlji koji su smatrali da paket nije dovoljno daleko išao. Aprilski paket bio je kompromis – koji bi, bez obzira na svoje manjkavosti, transformisao BiH nabolje. Posmatrajući iz današnje perspektive, jasno je da su lideri koji su odbili kompromis i obećavali savršenstvo 2006. uništili najbolju šansu koja se do danas pojavila za provođenje istinskih reformi u BiH. Nedugo zatim se međunarodna zajednica povukla. Računala je da je sama mogućnost za integraciju u EU dovoljna da natjera političke lidere u BiH da postižu teške kompromise neophodne za jačanje demokratije u zemlji, ekonomski rast i budućnost u evro-atlantskoj zajednici zemalja. To je možda bila razumna kalkulacija u to vrijeme, ali se ispostavilo da je bila pogrešna. Preuzimanje odgovornosti od strane lokalnih aktera na kraju nije donijelo promjene koje je međunarodna zajednica očekivala i koje su željeli građani BiH. Umjesto toga, preveliki broj političkih lidera smatrao je preuzimanje odgovornosti od strane lokalnih aktera ne kao poziv na odgovorno djelovanje, već kao mogućnost za dalje podjele zemlje, pljačkanje državne blagajne, te za poništavanje ili slabljenje reformi. Institucije koje su uz mnogo truda uspostavljene su se raspale jer im je nedostajalo novca i čvrstog liderstva ili jer su korištene kao sredstvo u korist jedne političke stranke. Zamah u BiH je usporen, zaustavljen, a potom je krenuo u suprotnom pravcu”, naveo je Murphy.
Izgubljenih 17 godina
Navodi kako je tragična činjenica da ne možemo vratiti propuštene prilike od prije 17 godina, ali da to ne znači da moramo propustiti prilike koje pruža naredna decenija.“Neće biti lako obrnuti ovaj trend. Akumulirani problemi ne mogu se riješiti preko noći. Moramo vratiti snagu i kapacitete institucijama na čijoj izgradnji su marljivo radili građani BiH i moramo obuzdati one koji ih nastoje uništiti i reagovati na to. To znači korištenje nadležnosti međunarodne zajednice i preventivne ovlasti kada je to neophodno kako bismo odbranili institucionalni i teritorijalni integritet BiH – što je obaveza koja postaje sve urgentija zbog turbulentnih geopolitičkih kriza u Evropi i rastućeg malignog uticaja vanjskih aktera čiji je cilj da zemlja skrene sa puta ka evro-atlantskim institucijama. Već smo bili svjedoci određenog ograničenog uspjeha. U proteklih 18 mjeseci, Sjedinjene Države sankcionisale su do sada nezabilježen broj političara i kriminalaca kako bi pokazale da napadi na institucije BiH i vladavinu prava ne mogu proći bez posljedica. EU je povećala broj pripadnika EUFOR osiguravši mu prijeko potrebne dodatne snage. NATO savez, predvođen SAD, usvojio je set posebno kreiranih mjera podrške s ciljem jačanja partnerstva i saradnje između Saveza i BiH. Odluke visokog predstavnika u protekloj godini osigurale su da se Opći izbori 2022. održe na vrijeme, osujetivši one koji su ih pokušali odgoditi uskraćivanjem sredstava za izbore. Ovim odlukama blokirana su nastojanja RS da preuzme kontrolu nad državnom imovinom na šta nema pravo, te da se imovina raspodijeli van parlamentarnog procesa. Ovim odlukama ojačan je integritet izbornog procesa, iako široko rasprostranjene prevare zabilježene za vrijeme izbora 2022. još jednom naglašavaju urgentnu potrebu za dalji rad u ovoj oblasti. Ovim odlukama spriječen je kolaps Ustavnog suda Federacije BiH. Njima je smanjena mogućnost da politički lideri zloupotrebljavaju pravo na etnički veto i da unedogled obstruiraju ključna imenovanja u Federaciji, te su dovele do formiranja prve nove Vlade Federacije od 2014. godine nakon četverogodišnje blokade. To su neupitne činjenice”, rekao je Murphy.
“Izetbegović nije SDA, Dodik nije SNSD, Čović nije HDZ”
Ističe kako su “iz određenih krugova uslijedile kritike nakon svake od navedenih odluka, kao što je to bio slučaj i prije kad god bi međunarodna zajednica djelovala u Bosni i Hercegovini”.“Uopšteno govoreći, kritičari tvrde kako međunarodna zajednica bira strane ili bira pogrešnu stranu ili čak mijenja strane. Ovakvi komentari uvijek dolaze od političkih lidera i stranaka koji su propustili priliku da sami razriješe ove probleme. Intervencija ni u kom slučaju ne predstavlja prvi izbor. Iskreno rečeno, međunarodna zajednica je prečesto bivala i previše strpljiva i tolerantna prema neobuzdanim političkim liderima riješenim da slijede usko-političke interese nauštrb građana ove zemlje. Zvijezda vodilja za međunarodnu zajednicu, u ovim i svim drugim slučajevima, jeste funkcionalna demokratija, napredna ekonomija, te institucije koje rade u interesu građana Bosne i Hercegovine, a ne određenog političkog lidera ili njegove stranke. Neki kritičari tvrde da su odluke visokog predstavnika produbile podjele u ovoj zemlji, ali time se ustvari miješaju uzrok i posljedica. Bosna i Hercegovina – u svojoj vlasti i u društvu – mora voditi računa o svojoj multietičnosti čak i dok radi na smanjivanju ili čak potpunoj eliminaciji trvenja i nepovjerenja u cjelokupnom državnom tkivu. To je put koji se mora preći, a ne krajnje stanje do kojeg se dolazi čarobnim štapićem. Politički lideri su se u prethodnih sedamnaest godina svim silama odupirali tom putu. Umjesto toga, promovisali su podjelu optužujući one druge da njima, odnosno onima koje oni predstavljaju, uskraćuju svjetliju budućnost. Činili su to, dijelom, i namjernim zamagljivanjem odnosa između stranaka, stranačkih lidera i etničkih grupa, osmišljenim kako bi se nepovjerenje održavalo. To je urađeno s ciljem neutralisanja opcija koje bi značile dobrobit za sve građane Bosne i Hercegovine. Zbog toga je neophodno prisjetiti se, tokom rasprava i pregovora u vezi sa ovakvim stvarima, da Bakir Izetbegović nije SDA i da SDA nisu svi Bošnjaci, da Milorad Dodik nije SNSD i da SNSD nisu svi Srbi, te da Dragan Čović nije HDZ BiH i da HDZ BiH nisu svi Hrvati, čak i kada se ovi lideri tako predstavljaju”, naglasio je.
“Princip sve ili ništa”
Poručuje kako “nije dovoljno željeti novu, reformisanu ustavnu strukturu i samog sebe proglasiti principijelnim i posvećenim ostvarenju ovog cilja već da se na tome mora raditi”.“Pristup “sve ili ništa” u građenju funkcionalnije, strukture države u kojoj je manje naglašen etnički princip, kako smo vidjeli još 2006. godine, jednako je toksičan za Bosnu i Hercegovinu kao i nacionalizam kog se svi gnušamo. To znači učestvovati u pregovorima u dobroj volji, a ne potkopavati ih iznutra ili narušavati izvana kao posmatrač. To znači stremiti konsenzusu i biti spreman na kompromis. Ovo je naročito važno kada se radi o provedbi odluka Evropskog suda za ljudska prava (ECHR) u predmetu Sejdić i Finci i drugim povezanim predmetima. U periodu od 2006. do 2022. godine, Sjedinjene Države su se u više navrata angažovale s ciljem postizanja konsenzusa između političkih lidera u pogledu realizacije ovog cilja, a to zahtijeva dogovor između dvotrećinske većine političkih stranaka u državnom parlamentu. Međunarodna zajednica, uključujući visokog predstavnika, nema zakonsko ovlaštenje da mijenja državni ustav s obzirom da je on sastavni dio Daytonskog sporazuma. Izmjene državnog ustava zahtijevaju rad zasnovan na povjerenju između konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine, koji jesu i ostaju kategorija u ustavu, zakonima i društvu ove zemlje”, rekao je Murphy.
Podvlači kako to znači ponovnu izgradnju okruženja u kojem politički lideri mogu reformisati i jačati – ne samo održavati – institucije Bosne i Hercegovine te da to znači donošenje ključnih reformi zarad jačanja vladavine prava u Bosni i Hercegovini, te borbu protiv korupcije, provođenje ekonomskih reformi koje će stvoriti prostor za ekonomski rast predvođen privatnim sektorom koji je od ključnog značaja za dalji prosperitet, jačanje integriteta izbornog procesa, institucija civilnog društva i nezavisnih medija koji pomažu u pozivanju na odgovornost izabranih lidera.
“Politički lideri koji su voljni pružiti ovakvo liderstvo imaće jaku podršku Sjedinjenih Država. Ambicije koje moja Vlada ima u Bosni i Hercegovini iste su kao što su uvijek bile – stabilna, demokratska, napredna BiH, čvrsto usidrena u evro-atlantske institucije. Moj tim, kao i ja, svakodnevno vrijedno radimo na realizaciji ovih ciljeva. Sjedinjene Države su najveći pojedinačni donator u Bosni i Hercegovini. Od 1995. godine, uložili smo više od 2 milijarde dolara u podršku Bosni i Hercegovini, njenoj demokratiji, društvenom i ekonomskom napretku. Od građenja institucionalnih kapaciteta, do podrške lokalnom pomirenju i jačanja turizma, s ponosom smo investirali u Bosnu i Hercegovinu, njenu evro-atlantsku budućnost i njene marljive građane čija su stamenost i osnovna pristojnost snaga ove zemlje. Jačanje Oružanih snaga BiH glavni je stub naše podrške. Od obuke oficira, do nabavke vitalne opreme i sredstava, te provođenja zajedničkih vojnih događaja, Sjedinjene Države bile su najbliži partner OSBiH tokom prethodne dvije decenije, dosljedno našoj posvećenosti putu Bosne i Hercegovine ka NATO savezu”, naveo je.
“Mito za javne usluge i dobre veze za pristojan život”
Naglašava kako je “borba protiv endemske korupcije još jedan je ključni prioritet”.“Malo je šta pogubnije za građane neke zemlje od toga da moraju plaćati mito za osnovne javne usluge ili da vjeruju da bez dobre veze ne mogu zaraditi za pristojan život. Iz tog razloga Sjedinjene Države toliko ulažu u vladavinu prava. Vršimo obuku pripadnika agencija za provedbu zakona i tužilaca koji su voljni suprotstaviti se ukorijenjenoj korupciji i finansijski pomažemo urede za borbu protiv korupcije u obavljanju posla koji je od vitalnog značaja u građenju Bosne i Hercegovine u kojoj niko neće biti iznad zakona. Veliki dio podrške koju pružamo upravo se multiplicira da bi oni koji su posvećeni svjetlijoj budućnosti Bosne i Hercegovine – ljudi poput vas – mogli donijeti promjene. U februaru ove godine, obilježio sam početak novog projekta Vlade SAD – Diaspora Invest, koji je nastavak našeg prvog, veoma uspješnog programa sa dijasporom koji je okončan prošle godine. Novi projekat za cilj ima generisanje najmanje 50 miliona dolara sredstava od dijaspore kroz investicije privatnog sektora, otvaranje 2000 novih radnih mjesta u preduzećima povezanim sa dijasporom, pružanje podrške za 600 mikro, malih i srednjih preduzeća povezanih sa dijasporom, te poticanje najmanje 30 lokalnih zajednica na saradnju sa dijasporom u svrhu sticanja znanja i kapitala. Istina je da su izazovi sa kojima se Bosna i Hercegovina suočava značajni, ali Bosna i Hercegovina nije sama. Sjedinjene Države, kao i uvijek, s ponosom stoje uz Bosnu i Hercegovinu, pomažući ostvarenje svjetlije budućnosti. Niti jedna zemlja nije bila više posvećena toj budućnosti, niti je uložila više u njeno ostvarenje od Sjedinjenih Američkih Država. To se neće promijeniti”, zaključio je Murphy.
-
Najveći sudar vozova u Indiji u zadnjih 20 godina
Najmanje 288 ljudi poginulo je u sudaru vozova u indijskoj saveznoj državi Odishi, a još 850 ih je povrijeđeno, kazao je dužnosnik Odishe AFP-u, pri čemu Reuters napominje kako je riječ o najsmrtonosnijoj željezničkoj nesreći u Indiji u više od dva desetljeća.
Sudhanshu Sarangi, šef vatrogasnog odjela Odishe, rekao je da izvlačenje žrtava još uvijek traje i da ima puno težih povreda, prenosi Reuters. Glavni sekretar Odishe Pradeep Jena objavio je na Twitteru da je više od 200 vozila hitne pomoći pozvano na mjesto nesreće u okrugu Balasore u Odishi te da je mobilizirano dodatnih 100 ljekara, povrh 80 koji su već tamo.
“Spavao sam. Probudila me buka vozova koji je iskočio iz šina. Odjednom sam vidio 10-15 mrtvih. Uspio sam izaći iz vagona, a onda sam vidio puno raskomadanih tijela”, rekao je neidentificirani preživjeli muškarac.
Videosnimka prikazuje spasioce kako se penju uz jedan od oštećenih vozova kako bi pronašli preživjele, dok su putnici dozivali pomoć i jecali. Do sudara je došlo jučer oko 19 sati po lokalnom vremenu (15:30 po srednjoeuropskom).
Howrah Superfast Express, koji vozi od Bangalorea do Howraha u Zapadnom Bengalu iskočio je iz šina i sudario se s Coromandel Expressom koji vozi od Kolkate do Chennaija.
Vlasti su dale proturječne tvrdnje o tome koji je voz prvi iskočio iz šina. Ministarstvo željeznica saopćilo je da je pokrenulo istragu o incidentu. Iako je Jena kazao da je u sudar bio uključen i teretni voz, što su pisali i pojedini mediji, Indijske željeznice još ne spominju tu mogućnost.
Prema Indijskim željeznicama, njihova mreža omogućava prijevoz više od 13 miliona ljudi svakoga dana, a Reuters ističe kako je infrastruktura zastarjela. Indija je danas proglasila danom žalosti zbog nesreće. Najsmrtonosnija željeznička nesreća u Indiji dogodila se 1981. kada je voz sletio s mosta u rijeku u državi Bihar, pri čemu je poginulo oko 800 ljudi.
-
Ekonomija usporava
Ekonomija u Republici Srpskoj počela je da usporava, što pokazuju i zvanični podaci o kretanju BDP-a, koji kažu da je u prvom kvartalu ove godine, u odnosu na isti period prošle, rast BDP-a svega 0,9 odsto.
Godinu dana ranije, odnosno u prvom kvartalu 2022. godine, u odnosu na isti kvartal 2021. godine, realni rast BDP-a iznosio je 4,3 odsto, što dovoljno govori o kolikom padu BDP-a se radi.
Prema mišljenju stručnjaka, razlozi za usporavanje ekonomije u Republici Srpskoj su brojni, ali najznačajniji je svakako situacija u Evropskoj uniji i činjenica da je Njemačka i zvanično ušla u recesiju. Takođe, jedan od razloga je i to što u Republici Srpskoj u prethodnom periodu nije bilo kreditne ekspanzije, a došlo je do rasta kamatnih stopa, što isto može biti jedan od razloga zbog čega je ekonomija usporila u odnosu na prošlu godinu.
Slaviša Raković, ekonomista, rekao je da podatke o BDP-u treba uzeti sa rezervom, jer je pitanje “koliko je precizno obračunat deflator da bismo dobili realan pokazatelj”.
“U svakom slučaju inflacija je pogodovala rastu, a sada usporava. U situaciji gdje smo nominalno na istom odnosu evra i KM, a u posljednjih godinu dana rastu kamate, dolazi do blagih korekcija u troškovima te u strukturi potrošnje”, rekao je Raković.
Sa druge strane, u Republičkom zavodu za statistiku, koji je predstavio posljednje podatke o BDP-u, kažu da je situacija u Republici Srpskoj slična kao i u regionu.
“Kada se gleda stopa rasta BDP-a u odnosu na prethodne kvartale, kada je imao veće stope rasta, možda se stiče utisak da imamo usporen rast ekonomske aktivnosti. Ako se poredimo sa bližim i širim regionom, posebno sa zemljama sa kojima imamo najveću spoljnotrgovinsku saradnju, vidjećemo da je slična situacija”, rekao je Darko Milunović, direktor Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske.
Kada je riječ o regionu, kvartalni BDP u Srbiji zabilježio je rast od 0,7 odsto, u Sloveniji isto, dok je na nivou Evropske unije BDP na godišnjem nivou porastao za 1,2 odsto. Kada je riječ o pojedinačnim zemljama, najveći rast imala je Španija i to čak 3,8 odsto, dok je Litvanija zabilježila pad od 3,6 odsto, a u Njemačkoj BDP u prva ti mjeseca u odnosu na prvi kvartal prošle godine, prema podacima Eurostata, pao je za 0,1 odsto. Od većih zemalja Evropske unije, najbolje je prošla Italija, koja je u prvom ovogodišnjem tromjesečju ostvarila rast BDP-a na godišnjem nivou od 1,8 odsto, dok je BDP Francuske u istom razdoblju porastao za 0,8 odsto.
Osim BDP-a, koji u Republici Srpskoj bilježi pad, u prva četiri mjeseca ove godine u padu je i industrijska proizvodnja koja je manja za 2,1 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period. U Republičkom zavodu za statistiku smatraju da je razlog za pad industrijske proizvodnje pad prerađivačke industrije, koji je determinisao i manji kvartalni rast BDP-a.