VRBAS Media

Autor: INFO

  • Čistačici povećali platu za 78 KM, a ministru za 553 KM

    Čistačici povećali platu za 78 KM, a ministru za 553 KM

    ​Najviše koristi od nove Odluke o visini osnovice za obračun plate zaposlenima u institucijama BiH za 2023. godinu imaće imenovana lica, jer će im plata rasti daleko više nego “običnim” radnicima.

    Naime, novom Odlukom osnovica za obračun plata povećana je sa 535 na 600 KM, a s obzirom da plata zavisi od koeficijenta, prosta matematika kaže da će imenovana lica imati daleko više koristi nego državni službenici, namještenici, stručni saradnici itd…

    Primjera radi, sa osnovicom od 600 KM, osnovna plata higijeničarke biće 720 KM jer njihov koeficijent iznosi 1,2, i u odnosu na sadašnju platu veća je za 78 KM. S druge strane, osnovna plata ministra sa osnovicom od 600 KM iznosiće 5.100 KM i za čak 553 KM biće veća nego što je sada.

    Koeficijent ministra iznosi 8.5. Ubjedljivo najveće povećanje plate biće članovima Predsjedništva BiH koji imaju koeficijent 10, pa će ubuduće, odnosno kada budžet stupi na snagu, umjesto osnovne plate od 5.350 KM, imati osnovnu platu od 6.000 KM.

  • Tegeltija: Očekujemo usvajanje budžeta do kraja marta

    Tegeltija: Očekujemo usvajanje budžeta do kraja marta

    Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Zoran Tegeltija izjavio je da očekuje da će do kraja marta biti, po hitnoj proceduri, usvojen ovogodišnji budžet institucija BiH i međunarodnih obaveza i izrazio je zadovoljstvo što je danas Savjet ministara podržao nacrt ovog dokumenta.

    On je istakao da je Nacrtom budžeta za 2023. godinu povećan okvir za 141 milion KM i izdvajanje sa jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje 155 miliona KM za budžet zajedničkih institucija.

    • To nam je stvorilo pretpostavke da napravimo budžet za ovu godinu koji je povoljni nego onaj za 2022. godinu – rekao je Tegeltija novinarima.

    Tegeltija je istakao da ovako koncipiran budžet za 2023. godinu stvara pretpostavke za nesmetano funkcionisanje svih institucija na nivou BiH, rast plata i naknada zaposlenim u zajedničkim institucijama i poboljšanje njihovog materijalnog položaja.

    • Prošle godine bile su korekcije ukupnih primanja zaposlenih u zajedničkim institucijama od 24,7 odsto i sa ovom korekcijom u 2023. godini ukupna korekcija iznosiće 38,3 odsto – pojasnio je Tegeltija.

    On je istakao da se postavlja pitanje da li su najniža primanja dovoljno velika ili su mala, zbog čega su razgovarali o započinjanju izrade novog zakona o platama na nivou BiH i raspravljaće se o rasponu najniže i najviše plate.

    Tegeltija je napomenuo da je važno pitanje kada će biti usvojen budžet, te dodao da će izdvajanja sa jedinstvenog računa, plate i lična primanja zaposlenih na nivou BiH ostati na sadašnjem nivou dok budžet ne bude usvojen.

    • Očekujemo da će Predsjedništvo BiH u ponedjeljak utvrditi prijedlog budžeta kao njegov formalni predlagač i uputi ga Parlamentarnoj skupštini BiH. Po meni je 10 dana dovoljan okvir u kome bi oba doma mogla da usvoje budžet – istakao je Tegeltija.

    Upitan da li bi Predsjedništvo trebalo budžet uputiti na razmatranje po hitnoj proceduri, Tegeltija je rekao da ne postoji drugačiji način ako postoji želja da budžet bude usvojen do kraja mjeseca.

    • Kada budem obrazlagao budžet, predložiću da ovaj dokument Predsjedništvo BiH predloži u hitnoj proceduri – naglasio je Tegeltija.

    On je naveo da nijednom ministarstvu sredstva nisu oduzimana i da je dato odobrenje Graničnoj policiji za zaposli 100 policajaca, a povećan je i dio izdvajanja za kapitalne projekte.

    Na pitanje kada se može očekivati da EU uplati prvu tranšu od 63 miliona evra energetske pomoći, s obzirom na to da je davno usvojen Akcioni plan, Tegeltija je naglasio da je BiH uradila ono što je trebalo i očekuje da će vrlo brzo taj novac biti uplaćen, te da će entiteti u skladu sa svojim definisanim procedurama taj novac uplatiti građanima, malim i srednjim preduzećima.

    • Јoš nemamo tačan datum od Evropske komisije kada će se to desiti – kaže Tegeltija.
  • Raskol Ukrajine i SAD?

    Raskol Ukrajine i SAD?

    Kako piše Politiko, razmirice između Kijeva i Vašingtona su sve veće, a neslaganje je naročito bilo izraženo po pitanju načina borbe za grad Bahmut.

    Godinu dana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, Sjedinjene Američke Države, glavni saveznik Ukrajine, počele su da pokazuju sve više kontradiktornosti u pogledu ciljeva rata i vremena završetka neprijateljstava, upozorio je Politiko u analizi.

    Sve je jasnije da SAD više ne podržavaju dugoročnu pomoć Ukrajini, barem na način na koji je to bilo na samom početku ruske invazije, što je nedavno eksplicitno najavio republikanski predsednik Predstavničkog doma, Kevin McCarthi.

    Posle njega, Majkl Mekol, šef komiteta za spoljne poslove Predstavničkog doma, takođe iz Republikanske partije, takođe je rekao da američka administracija nema jasan cilj u ratu u Ukrajini.

    “Možda žele da produže sukob? Dakle, to je upravo ono što Vladimir Putin želi. Da li je ispravno dati Ukrajincima dovoljno resursa da prežive, ali nedovoljno za pobedu? Ne vidim da idemo ka pobedi. A ako pobeda nije cilj, šta onda uopšte radimo”, pita se Mekol.

    Prema Politiku, čak i među američkim zvaničnicima u administraciji Džoa Bajdena, već dugo postoji rastuća nelagodnost zbog isporuke oružja Ukrajini. Dvojica zaposlenih u Beloj kući rekli su novinarima da administracija američkog predsednika razume tešku situaciju u Kijevu, ali neki među njima nisu zadovoljni stalnim zahtevima ukrajinskog rukovodstva za pomoć i “nedovoljnom zahvalnošću” ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog. Na to je upozorio i kongresmen Majkl Mekol, prema kome je sve očiglednije da američki zvaničnici ne mogu da se dogovore koje će naoružanje isporučiti Ukrajini.

    “Mislim da je državni vrh SAD podeljen, a podeljen je i Savet za nacionalnu bezbednost”, rekao je on.

    Drugi razlog za nesuglasice između SAD i Ukrajine, prema Politiku, bila je odbrana Bahmuta, ukrajinskog grada oko kojeg se borbe vode od leta 2022. godine.

    Ukrajinska vojska veruje da će odbrana Bahmuta omogućiti njihovim oružanim snagama da iscrpe rusku vojsku i dobiju vreme za pripremu rezervi. S druge strane, Amerikanci su procenili da će gubici među vojnicima i prekomerna potrošnja municije na kraju uticati na sposobnost ukrajinskih oružanih snaga da pokrenu dugo najavljivanu ofanzivu.

    Politiko takođe ukazuje na nedavni izveštaj Njujork tajmsa, prema kojem američke obaveštajne agencije veruju da bi iza eksplozija Severnog toka mogla da stoji “proukrajinska grupa”, iako se kaže da obaveštajne agencije nemaju informacije o umešanosti ukrajinskog rukovodstva u onome što se dogodilo. Uostalom, i Volodimir Zelenski je posle objave NIT istakao da Ukrajina nema nikakve veze sa eksplozijama.

    Politiko, međutim, skreće pažnju na saopštenje kao još jedan primer mogućih nesuglasica između Kijeva i Vašingtona. Tu je i odbijanje Pentagona da Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu preda američke obaveštajne službe koje potvrđuju činjenice ruskih ratnih zločina u Ukrajini.

    Kako piše Njujork tajms, Ministarstvo odbrane SAD strahuje da bi takva saradnja mogla da bude presedan zbog kojeg će sud ubuduće moći da goni Amerikance. I to ljuti Ukrajince jer bi procesuiranje Rusije predstavljalo veliku političku pobedu za njih. Istovremeno, mnogi stručnjaci ne veruju da su se pojavile ozbiljne protivrečnosti između Sjedinjenih Država i Ukrajine posle godinu dana punog rata.

    Šelbi Magid, zamenik direktora Evroazijskog centra Atlantskog saveta, rekao je: “Vidim male razlike u mišljenjima, ali one su postojale i pre i posle velike invazije u februaru. Zelenski je ranije davao oštre primedbe o Sjedinjenim Državama i Beloj kući je izrazio protivljenje – javno i privatno – ali to nije promenilo niti ugrozilo ukupnu podršku i partnerstvo SAD.”

  • I UN pisao vlastima Republike Srpske: Zahtijevamo povlačenje spornog Nacrta

    I UN pisao vlastima Republike Srpske: Zahtijevamo povlačenje spornog Nacrta

    Specijalni izvjestioci za prava na slobodu mišljenja izražavanja, mirnog okupljanja i udruživanja Ujedinjenih nacija (UN) obratili su se pismom vlastima Republike Srpske u kojem zahtjevaju da nacrt zakona po kojem je predviđena kriminalizacija klevete bude povučen sa zasjedanja Narodne skupštine Republike Srpske.
    Uz zahtjev da vlasti RS odustanu od uvrštavanja klevete u sistem krivičnog prava, oni su objasnili zašto ovaj potez nije u skladu sa najboljim praksama i važećim međunarodnima preporukama.

    Na početku svog pisma oni su istakli da je BiH pružila dobar primjer ostatku regiona kada je prije 20-ak godina dekriminalizovala klevetu, te je naglašeno da bi ponovo kriminalizovanje klevete dovelo do nazatka u stanju ljudskih prava.

    Prenosimo ostatak pisma:
    “Kriminalizacija klevete može imati negativan učinak na situaciju sa ljudskim pravima u zemlji, naročito na slobodan i inkluzivni politički diskurs, na pravo na traženje, dobijanje i širenje informacija, te na slobodu štampe. Usvajanje ovih izmjena i dopuna predstavljalo bi veliki nazadak u pravnom okviru za zaštitu slobode izražavanja u Bosni i Hercegovini. Takođe, predloženi amandmani bili bi u suprotnosti sa globalnim trendom dekriminalizacije klevete, što uključuje i evropski region, gdje je nekoliko država članica EU i država sa kandidatskim statusom za EU ukinulo krivičnu klevetu, ili su poduzele korake ka njenom ukidanju. Ekselencijo, zbog toga pozivamo vlasti u Vašoj zemlji da pažljivo preispitaju ove izmjene i dopune, te da osiguraju poštivanje slobode izražavanja u Bosni i Hercegovini.

    “Kriminalizacija klevete može imati negativan učinak na situaciju sa ljudskim pravima u zemlji, naročito na slobodan i inkluzivni politički diskurs, na pravo na traženje, dobijanje i širenje informacija, te na slobodu štampe. Usvajanje ovih izmjena i dopuna predstavljalo bi veliki nazadak u pravnom okviru za zaštitu slobode izražavanja u Bosni i Hercegovini. Takođe, predloženi amandmani bili bi u suprotnosti sa globalnim trendom dekriminalizacije klevete, što uključuje i evropski region, gdje je nekoliko država članica EU i država sa kandidatskim statusom za EU ukinulo krivičnu klevetu, ili su poduzele korake ka njenom ukidanju. Ekselencijo, zbog toga pozivamo vlasti u Vašoj zemlji da pažljivo preispitaju ove izmjene i dopune, te da osiguraju poštivanje slobode izražavanja u Bosni i Hercegovini.

    Prije nego ukažemo na konkretna pitanja u vezi sa predloženim izmjenama i dopunama Krivičnom zakoniku, želimo izložiti međunarodni okvir koji pokriva slobodu izražavanja. Članom 19. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (ICCPR)1 određeno je da „svi imaju pravo zadržati svoja uvjerenja bez miješanja sa strane”, te da “svi imaju pravo na slobodu izražavanja; to pravo obuhvata slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja svake vrste, usmeno, pismeno, tiskom ili umjetničkim oblikom, ili kojim drugim sredstvom prema svom ličnom izboru i bez obzira na granice”. Ovo pravo ne obuhvata samo razmjenu informacija koje su povoljne za nekoga, već takođe i one koje su kritične, šokantne ili uvredljive.

    Ograničenja na pravo na slobodu izražavanja moraju biti usklađena sa zahtjevima iz Člana 19(3)., odnosno moraju biti utvrđena zakonom i moraju ispunjavati neki legitimni cilj, te moraju biti nužna i srazmjerna radi (a) poštivanja prava ili ugleda drugih, i (b) zaštite državne sigurnosti, javnog reda (ordre public), ili javnog zdravlja ili morala. Na Državi je teret dokazivanja da pokaže da su takva ograničenja u skladu sa Paktom. Komitet za ljudska prava je podsjetio da se ne smije obrnuti redoslijed u vezi između prava i ograničenja, odnosno između norme i izuzetka.

    Pošto ograničavaju pravo na slobodu izražavanja, zakoni o kleveti podliježu usko definisanim zahtjevima iz Člana 19(3). U skladu sa zahtjevom za legalnost u Članu 19(3)., nije dovoljno da se ograničenja na slobodu izražavanja formalno donesu kao domaći zakoni ili propisi. Ograničenja takođe moraju biti dovoljno jasna, pristupačna i predvidiva. Zahtjev za postojanje nužnosti u Članu 19(3). podrazumijeva procjenu srazmjernosti ograničenja, u svrhu osiguravanja da su ograničenja „usmjerena na određeni cilj i da ne zadiru na neprimjeren način u prava ciljanih lica“. Miješanje u prava trećih lica nastalo na taj način takođe mora biti ograničeno i „opravdano u pogledu interesa koji podržavaju ovakvo narušavanje“. Ograničenja moraju biti „instrument sa najmanjim narušavanjem među instrumentima kojim se može postići željeni rezultat“.

    Komitet za ljudska prava je naglasio da zakoni o kleveti „ne smiju, u praksi, služiti za gušenje slobode izražavanja“, kao i da Države trebaju razmotriti dekriminalizaciju klevete. Komitet je potcrtao važnost pažljive izrade zakona o kleveti, kako bi se osigurala puna usklađenost sa Članom 19(3). Ovo uključuje izbjegavanje pretjeranih kaznenih mjera, kao i valjane odbrane, uključujući i javni interes u ovoj materiji i odbranu istine. Komitet je takođe naglasio da primjenu krivičnog prava treba omogućiti samo u najozbiljnijim predmetima, te da služenje zatvorske kazne nikad nije odgovarajuća kazna.

    Praksa u Državama je pokazala da se zakoni o krivičnoj kleveti često koriste protiv novinara, političkih protivnika, branilaca ljudskih prava i drugih lica koja su kritički nastrojena prema dužnosnicima i politikama vlasti. Tužilačke ovlasti Države se zapravo koriste kako bi se ućutkala legitimna politička kritika. Zakoni o kleveti nikad se ne trebaju koristiti da bi se spriječilo kritikovanje javnih ličnosti.

    U našem izvještaju Vijeću za ljudska prava o „Dezinformacijama i slobodi mišljenja i izražavanja“, potvrdili smo da se „krivično pravo treba koristiti samo u veoma izuzetnim i najgorim okolnostima podsticanja na nasilje, mržnju ili diskriminaciju. Zakoni o krivičnoj kleveti predstavljaju nasljeðe kolonijalne prošlosti i za njih nema mjesta u modernim demokratskim društvima. Treba ih ukinuti“2. Slično tome, u izvještaju Vijeću za ljudska prava o „Jačanju slobode medija i bezbjednosti novinara u digitalnom dobu“, potvrdili smo da „Države trebaju ukinuti krivičnu klevetu i podrivačke zakone o kleveti, kao i zakone koji kriminaliziraju kritiku državnih institucija i dužnosnika. Kriminalizacija govora (osim u najgorim slučajevima pozivanja na nasilje i mržnju) je nesrazmjerna, guši novinarstvo i šteti demokratskom diskursu i učešću javnosti“3.

    Želimo takoðe da podsjetimo na Rezoluciju 76/173 Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o Bezbjednosti novinara i pitanju nekažnjivosti, koja je usvojena 2021. godine i podržana od strane Bosne i Hercegovine. Ova Rezolucija poziva Vlade da osiguraju da se zakoni o kleveti ne zloupotrebljavaju kako bi se cenzurisali novinari i miješalo u njihov rad, te „da, po potrebi, revidiraju i ukinu takve zakone, u skladu sa obavezama Država prema međunarodnom pravu o ljudskim pravima“.

    Članom 20(2). Pakta propisano je da se „svako pozivanje na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju koja podstiče diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje, mora zakonom zabraniti“. On ima visok prag pošto se njime zahtjeva ispunjavanje tri komponente: (a) pozivanje na mržnju; (b) pozivanje koje predstavlja podsticanje; i (c) podsticanje koje bi moglo dovesti do diskriminacije, neprijateljstva ili nasilja.4

    Pitanja za razmatranje

    U vezi sa nacrtom izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Republike Srpske o „krivičnim djelima protiv časti i ugleda“, želimo da ukažemo na sljedeća pitanja.

    Neodređeni i preširoko postavljeni pojmovi i definicije

    Kao prvo, primjećujemo korištenje neodređenih i nepreciznih pojmova i definicija u predloženim člancima u nacrtu izmjena i dopuna:

    Član 208a(1). kriminalizuje ‘uvredu’ drugog lica. Pošto je pojam „uvrede“ veoma subjektivan i otvoren za najrazličitija tumačenja, postoji rizik proizvoljnog tumačenja ovog člana. Usljed neodređenog i preširoko postavljenog karaktera ovog člana, isti može onemogućiti političke karikature ili satiru na račun političkih ličnosti, a to su dozvoljeni oblici izražavanja. Komitet za ljudska prava jasno je konstatovao da puka činjenica da se takvo izražavanje smatra uvredljivim za javnu ličnost nije dovoljna da opravda ograničavanje ili kažnjavanje. Sam po sebi, uvredljiv govor nije protivzakonit prema međunarodnom pravu.

    Član 208a(3). sadrži olakšavajuću okolnost u vezi sa djelom „uvrede“, tj. da sud može učinioca osloboditi kazne u slučaju da je „učinilac bio izazvan „nedostojnim ponašanjem“ uvrijeđenog (…)“. Ono što, međutim, nedostaje je jasna definicija onoga što se podrazumijeva pod ‘nedostojnim ponašanjem’, te je formulacija veoma subjektivna i otvorena za različita tumačenja. Ne samo da je ova odredba nejasna, već i sam amandman ne omogućava novinarima da se brane od klevete tvrdnjom da je informacija pružena ‘u dobroj vjeri’ ili u ‘javnom interesu’. Kao takva, ova odredba može imati štetan učinak na slobodu štampe tako što će podsticati novinare na samo-cenzuru.

    Član 208c(1). kriminalizuje ako neko „pronosi štogod iz ličnog ili porodičnog života nekog lica što može škoditi njegovoj časti ili ugledu”. Pošto Član 208c(4). propisuje da se istinitost ili neistinitost onog što se iznosi ili pronosi iz ličnog ili porodičnog života nekog lica ne može dokazivati, osim u slučajevima iz Člana 208d. ovog Zakonika, te pošto stav (1) istog člana propisuje da djelo postoji ako se moglo naškoditi ličnom ili porodičnom životu lica, ova odredba implicira subjektivnu procjenu (percepciju da se naškodilo časti i ugledu) kao određujući kriterij krivičnog djela. Iako je Članom 17. Pakta utvrđeno da niko ne može biti izložen proizvoljnom ili protivzakonitom uplitanju u njegovu privatnost, porodicu, dom ili prepiske, niti protivzakonitim napadima na njegov čast i u ugled, predloženom odredbom nisu utvrđeni razumni izuzeci, kao npr. otkrivanje u javnom interesu.

    U Članu 208e., nacrt izmjena i dopuna priznaje isključivanje protivpravnosti u određenim okolnostima, ako se radi o uvredljivom izražavanju u naučnom, stručnom, književnom ili umjetničkom djelu, u vršenju dužnosti propisane zakonom, novinarskog poziva, političke ili druge javne ili društvene djelatnosti ili odbrani nekog prava. Međutim, prema istom članu, takvi izuzeci se primjenjuju samo ako se može utvrditi da takvo izražavanje nije učinjeno sa namjerom omalovažavanja. U mnogim slučajevima je teško utvrditi da nije postojala takva namjera, te stoga ovisi o subjektivnoj ocjeni suda. Nadalje, nije u potpunosti jasno ko bi bio zaštićen ovom odredbom, pošto zakon ne propisuje ko je kvalifikovan da bude “novinar”, “umjetnik”, “akademik”, itd. Nadalje, što se tiče uvredljivog izražavanja u vezi javnih ličnosti, “omalovažavanje” jeste subjektivan pojam, tako da to u određenoj mjeri treba tolerisati.

    Predložena izmjena i dopuna Člana 340(1). propisuje da „ko u postupku pred sudom izloži poruzi sud, sudiju, javnog tužioca ili advokata ili ko djelo izvrši pismenim podneskom sudu, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine“. Član 340(2). tome pridodaje otežavajuću okolnost da u slučaju da je ovo djelo „učinjeno na posebno neprimjeren način ili je uvredljivo izražavanje takvog značaja da je dovelo ili je moglo dovesti do težih štetnih posljedica za oštećenog, učinilac će se kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine“. Pojam „posebno neprimjerenog načina“ dvosmislen je i može otvoriti vrata za proizvoljnu primjenu otežavajućih okolnosti. Nadalje, s obzirom da je svrha utvrđivanja nepoštivanja suda da se osigura integritet pravosudnog postupka, štetne posljedice trebaju biti u vezi sa „štetnim posljedicama za integritet pravosudnog postupka“, a ne za „oštećenog“. Kao takva, ova odredba u ovom obliku poništava svoju svrhu.

    Predloženi Član 208d. ne bi bio usklađen sa međunarodnim standardima za ljudska prava, a i bespotreban je u odnosu na Član 359.

    Predložena izmjena Člana 208d. kriminalizuje javno izlaganje „poruzi ili preziru lice ili grupu zbog pripadnosti određenoj rasi, boji kože, vjeri, nacionalnosti ili zbog etničkog porijekla, seksualnog opredjeljenja ili rodnog identiteta“. Ovaj amandman ide puno dalje od Člana 20(2). Pakta i rizikuje zadiranje u legitiman govor. Ovaj član Pakta zabranjuje pozivanje na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju samo kada to predstavlja podsticanje i kada bi takvo podsticanje moglo izazvati diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje. Član 208d. traži puno manje („porugu ili prezir“), te ne sadrži uslov da je izražavanje jednako podsticanju nasilja, diskriminacije ili neprijateljstva. Kao takav, nacrt ovog amandmana se ne čini da je usklađen sa međunarodnim pravom o ljudskim pravima. Nadalje, primjećujemo da je obaveza prema Članu 20(2). Pakta već pokrivena Članom 359. Krivičnog zakonika Republike Srpske, koji kriminalizuje javno podsticanje nasilja i mržnje na različitim osnovama, te stoga dovodimo u pitanje nužnost uvođenja ovog kaznenog djela.

    Pored korištenja neodređenih i preširoko postavljenih definicija, stroge kazne predviđene predloženim izmjenama i dopunama, sa novčanim kaznama za uvredu u rasponu od 8.000 KM (4.352 $) do 50.000 KM (27.204 $) mogu imati obeshrabrujući učinak na slobodu izražavanja. Članovi 208a(2)., 208b(2). i 208c(2). takođe uvode otežavajuću okolnost ako je djelo učinjeno putem štampe, radija, televizije ili putem društvenih mreža, na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je ono postalo dostupno većem broju lica. Ovo može redom dovesti do povećanja novčane kazne i do 50.000 KM (25.482 $), 80.000 KM (40.771 $) ili 100.000 KM (50.964 $).

    Ove novčane kazne nisu samo nesrazmjerno visoke, već i otežavajuće okolnosti ulaze u rizik prozvoljne primjene zbog preširoko postavljenih pojmova kojim se opisuju načini širenja koji potpadaju pod ovu odredbu, uključujući i javne skupove ili na drugi način, bez ikakve jasnoće ili ograničenja što se tiče karaktera ili veličine javnih skupova, te bez naznake šta bi ‘na drugi način’ moglo da znači.

    Nametanje zatvorskih kazni na osnovu nacrta izmjena i dopuna Člana 340. omogućuje služenje zatvorske kazne do dvije godine. S tim u vezi, želimo da ponovimo konstataciju Komiteta za ljudska prava kojom se naglašava da zatvorska kazna nikad ne može biti odgovarajuća kazna za klevetu.

    Kao rezultat neodređenih i preširoko postavljenih definicija, postoji rizik da će se članovi sadržani u predloženim izmjenama i dopunama moći primjeniti na široki spektar ponašanja koja se ustvari mogu regulisati mjerama sa manjim stepenom narušavanja, što uključuje i korištenje drugih pravnih okvira, kao npr. građansko pravo. Kao što je već rečeno, Komitet za ljudska prava savjetovao je protiv korištenja zakona o krivičnoj kleveti, naglašavajući da se krivično pravo treba koristiti samo u najozbiljnijim predmetima i da služenje zatvorske kazne nikad nije odgovarajuća kazna. Što se tiče regulisanja govora, presumpcija ide u korist slobode izražavanja, stoga kada se ograničava govor, treba odabrati mjeru sa najmanjim stepenom narušavanja. Sasvim jasno se ovaj zahtjev krši krivičnim gonjenjem na preširoko postavljenim i neodređenim osnovama i sa strogim kaznama.

    Član 4. Krivičnog zakonika Republike Srpske prepoznaje načelo supsidijarnosti: „Krivična djela i krivične sankcije propisuju se samo za ona protivpravna djela kojima se prava i slobode čovjeka i druge individualne i opšte vrijednosti društva ustanovljene ustavom i međunarodnim pravom tako povređuju ili ugrožavaju da se njihova zaštita ne bi mogla ostvariti bez krivičnopravne prinude“.

    Nadalje, primjećujemo da je kleveta već pokrivena građanskim pravom u Bosni i Hercegovini, uključujući i Republiku Srpsku, u skladu sa zakonom o zaštiti od klevete. Takođe, shvatamo da se pred sudovima u Bosni i Hercegovini nalazi oko 300 takvih predmeta građanskog prava. Kaznena djela propisana u izmjenama i dopunama, uključujući i Članove 208a., 208b. i 208c., nisu takve prirode da iziskuju odgovor na osnovu krivičnog prava, naročito zato što je takvo ponašanje već pokriveno postojećim građanskim pravom. Kao što je već rečeno, ozbiljnija kaznena djela koja bi predstavljala podsticanje na nasilje i mržnju su već dovoljno pokrivena postojećom zabranom podsticanja na nasilje i mržnju iz Člana 359. Krivičnog zakonika Republike Srpske.

    Činjenica da slično ponašanje postaje kažnjivo pod drugačijim pravnim režimima takođe dovodi do rizika kršenja međunarodno utvrđenog načela ne bis in idem (dvostruka nepravda). Evropski sud za ljudska prava utvrdio je da niko ne može biti kažnjen dvaput (u skladu sa dva različita zakona) za isto kazneno djelo.5

    Nedostatak transparentnosti u procesu konsultacija

    Ukazujemo da civilno društvo u svojim komentarima ističe da nacrt izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Republike Srpske nije bio cirkulisan na transparentan način. Obavješteni smo da su bile objavljene dvije različite verzije nacrta amandmana, prva u februaru, iako se čini da niko tada nije vidio taj nacrt, a vlasti su izjavljivale da ne postoji nikakav nacrt, te drugi nacrt 3. marta. Čini se, međutim, da u prvoj verziji nije bilo uvršteno poglavlje o krivičnim djelima protiv časti i ugleda. U obrazloženju nacrta izmjena i dopuna objavljenom 3.3.2023.g., Ministarstvo pravde je naznačilo da nije zaprimilo nikakve

    komentare niti prijedloge do utvrđenog roka od sedam dana po objavi nacrta u februaru. Mada su obje verzije objavljene na službenoj internet stranici Vlade Republike Srpske, čini se da nisu poduzeti nikakvi koraci kako bi se aktivno plasirao prijedlog ili obavjestila javnost na neki drugi način.

    Zaključna zapažanja

    U vezi gore navedenog, ekselencijo, tražimo od Vaših vlasti da povuku predložene izmjene i dopune Krivičnog zakonika Republike Srpske i odustanu od kriminalizacije izražavanja putem sistema krivičnog prava.

    Pošto smo odgovorni u skladu sa mandatima koji su nam dati od strane Vijeća za ljudska prava da tražimo pojašnjenja za sve predmete na koje nam se ukaže pažnja, unaprijed se zahvaljujemo na Vašim zapažanjima u vezi sljedećih pitanja:

    Molimo da dostavite sve dodatne informacije i/ili komentare koje imate u vezi gore navedene analize nacrta izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Republike Srpske.
    Molimo da dostavite svoja opažanja u vezi toga na koji način predviđene izmjene i dopune jamče slobodu izražavanja u Bosni i Hercegovini, uz puno poštivanje međunarodnih obaveza BiH prema Članu 19. ICCPR-a.
    Molimo da objasnite na koji su način vlasti osigurale provođenje adekvatnih javnih konsultacija prije podnošenja amandmana parlamentu.
    Ekselencijo, ova komunikacija, koja predstavlja komentar na zakonodavne propise koji su u procesu usvajanja ili su nedavno usvojeni, kao i svi odgovori koje dobijemo od Vaših vlasti, postaće javni nakon 48 sati putem internet stranice za izvještavanje o komunikaciji. Takođe će nakon toga biti dostupni u redovnom izvještaju koji se dostavlja Vijeću za ljudska prava.

    Ekselencijo, stojimo na raspolaganju Vašim vlastima za sve tehničke savjete koji im mogu biti potrebni kako bi se osiguralo puno usklađivanje propisa sa obavezama prema međunarodnim ljudskim pravima.

    Primite, ekselencijo, izraze našeg najvećeg poštovanja.

  • Osman Mehmedagić završio na crnoj listi SAD-a

    Osman Mehmedagić završio na crnoj listi SAD-a

    Bivši direktor Obavještajno-sigurnosne agencije Osman Mehmedagić danas je stavljen na crnu listu Sjedinjenih Američkih Država.

    Ova informacija je danas i zvanično objavljena na web stranici američkog Ministarstva finansija i trezora. On se tereti da je koristio BH Telecom za prikupljanje mobilnih aktivnosti od bh. političara koji nisu bili povezani sa Strankom demokratske akcije (SDA).

    “U svom službenom svojstvu generalnog direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, državljanin BiH Osman “Osmica” Mehmedagić zloupotrijebio je državnu telekomunikacionu kompaniju u korist Stranke demokratske akcije (SDA), jedne od najvećih političkih stranaka u BiH. Mehmedagić je koristio državnu telekomunikacionu kompaniju BH Telecom za prikupljanje mobilnih aktivnosti od bh. političara koji nisu povezani sa SDA. Mehmedagić je također dao instrukcije jednom pojedincu da nadgleda vladinog zvaničnika povezanog s opozicionom strankom iz entiteta Republika Srpska (RS)”, navodi se u izvještaju.

    Osim toga, Mehmedagić je iskoristio svoj položaj, prijetnje i veze da potakne kandidate iz “Osmorke” da podrže SDA.

    Postoje i vjerodostojne informacije da je Mehmedagić sarađivao sa kriminalnim grupama kako bi obogatio sebe i svoju političku stranku.

    OFAC danas stavlja Mehmedagića na listu sankcija zbog, kako su naveli, saučesništva u korupciji te ga sumnjiče da je direktno ili indirektno uključeno u korupcij, uključujući korupciju u ime ili na drugi način povezanu s vladom na Zapadnom Balkanu, ili sadašnjeg ili bivšeg vladinog službenika na bilo kojem nivou vlasti na Zapadnom Balkanu, kao što je pronevjera javne imovine, eksproprijacija privatne imovine za ličnu dobit ili političke svrhe, ili podmićivanje.

    Mehmedagić poznatiji kao Osmica, inače blizak vrhu Stranke demokratske akcije, godinama se dovodi u vezu sa nezakonitim aktivnostima, a osporava mu se i validnost fakultetske diplome.

  • Cvijanovićeva putuje u Zagreb

    Cvijanovićeva putuje u Zagreb

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović razgovaraće sutra u Zagrebu.
    Dolazak Cvijanovićeve predviđen je u 12.00 časova u Kabinet predsjednika Hrvatske gdje će je na svečanom ulazu dočekati Milanović, najavljeno je iz Kabineta predsjednika Hrvatske.

    Potom slijedi zajedničko fotografisanje Cvijanovićeve i Milanovića u svečanoj dvorani, a u 12.05 časova tet-a-tet susret u kabinetu predsjednika.

    Izjave za medije predviđene su u 12.50 časova u svečanoj dvorani.

  • Bukejlović: U registru pedofila će biti osuđeni u BiH i drugim zemljama

    Bukejlović: U registru pedofila će biti osuđeni u BiH i drugim zemljama

    Ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović rekao je da je u registar lica pravosnažno osuđenih za seksualnu zloupotrebu i iskorištavanja djece planiran upis lica koja se vode u krivičnoj evidenciji kod nadležnog organa Srpske, ali i pravosnažno osuđena u BiH ili drugim zemljama.

    Bukejlović je u Narodnoj skupštini Republike Srpske obrazložio da se Prijedlogom zakona o posebnom registru nastoji obezbijediti veća zaštita djece.

    “Primjena ovog zakonskog rješenja treba da obezbijedi zaštitu djece od seksualne zloupotrebe, zlostavljanja i iskorištavanja, te spriječi lica pravosnažno osuđena za ta krivična djela da ih ponovio izvrše”, naveo je Bukejlović.

    Šef kluba poslanika SNSD-a Igor Žunić smatra da u Republici Srpskoj treba pojačati nadzor nad osuđenim pedofilima i onima koji izađu iz zatvora kako ne bi ponovili isto krivično djelo.

    Tokom skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o posebnom registru lica pravosnažno osuđenih za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece, po hitnom postupku, Žunić je rekao da udruženja i institucije koje rade sa djecom treba da imaju pristup podacima iz registra lica pravosnažno osuđenih za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece.

    Žunić je upozorio da bi javno objavljivanje registra moglo dovesti do osvete roditelja djece koja su doživjela određenu traumu.

    “Broj skrivenih pedofila u Republici Srpskoj je veći od 200 osuđenih”, istakao je Žunić.

    Poslanik SDS-a Milan Petrović smatra da lica koja su počinila krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece treba da budu doživotno osuđena.

    “Ostaje da pravnici sagledaju da li će se registar lica pravosnažno osuđenih za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece javno objavljivati”, istakao je Petrović.

    Poslanik Liste “Za pravdu i red” Zagorka Grahovac smatra da ovaj registar ne bi trebalo da bude javno objavljen, jer bi ova lica bila javno linčovana.

    “Treba više razmišljati na način da ovaj registar bude upotrebljen na način da ova lica budu liječena”, istakla je Grahovac.

    Poslanik SDS-a Maja Dragojević Stojić mišljenja je da registar treba apsolutno da bude javan, jer pedofili ne smiju biti anonimni.

    “U Republici Srpskoj imamo 200 registrovanih pedofila od kojih većina ponavlja krivično djelo zbog čega kao društvo moramo više raditi na prevenciji”, istakla je Stojićeva.

    Šef poslaničkog kluba PDP-a Igor Crnadak smatra da registar pedofila u Republici Srpskoj treba da bude javan i založe se za maksimalne kazne zatvora za pedofile, jer je u većini slučajeva djeci koja su doživjela takvu traumu uništen život.

    Prijedlogom ovog zakona propisuje se da se podaci iz registra mogu dati organima i organizacijama, ustanovama i institucijama i udruženjima koja obavljaju poslove iz svoje nadležnosti ostvaruju neposredni kontakt sa djecom ako za to postoji opravdani interes, navodi se u obrazloženju ovog prijedloga zakona.

    Narodna skupština Republike Srpske prethodno je razmotrila Prijedlog skupštinskog programa rada u ovoj godini.

    U zakonodavnom dijelu predviđena su 64 akta i to u prvom kvartalu ove godine razmatranje 12 akata, u drugom 14, 20 u trećem i 18 u četvrtom kvartalu.

  • Poslanici PDP uložili amandmane na Program rada NSRS

    Poslanici PDP uložili amandmane na Program rada NSRS

    Кlub poslanika PDP uložio je amandmane na Program rada Narodne skupštine Republike Srpske, kojima je izneseno 12 prijedloga za unapređenje više oblasti života i političkog djelovanja u Republici Srpskoj.

    Uprvom amandmanu na Prijedlog programa rada Narodne skupštine Republike Srpske za 2023. godinu, za zakonodavni dio III kvartal dodaje se nova tačka koja glasi: Zakon o izboru i opozivu Predsjednika Republike Srpske.

    Кako je obrazložio narodni poslanik Milanko Mihajilica, koji je na sjednici iznio prijedloge amandmana PDP, važeći zakon o izboru i opozivu predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske donesen je jula 1996. godine.

    U međuvremenu je došlo do izmjena Ustava Republike Srpske kao i do stupanja na snagu Izbornog zakona. Ovaj zakon nije mijenjan niti usklađen sa Ustavom i Izbornim zakonom, te je u cjelosti prevaziđen i neprimjenjiv u praksi zbog čega postoji potreba, ali i ustavna obaveza da se ovaj zakon mijenja.

    U drugom amandmanu, Кlub poslanika PDP je zatražio da se Izborni zakon Republike Srpske uskladi sa Zakonom o izboru i opozivu predsjednika Republike Srpske i Zakona o političkim organizacijama.

    Takođe, Кlub poslanika PDP je predložio da se u Program rada NSRS uvrsti i Zakon o političkim organizacijama u Republici Srpskoj, uz obrazloženje da su odredbe važećeg zakona su prethodnih 25 godina u značajnom dijelu prevaziđene. Posebno su, kako se navodi, zbog liberalnih uslova za osnivanje, uticale na postojanje mnoštva političkh stranaka.

    – Za registraciju stranke potrebno je samo dobra volja i malo novaca – 500 potpisa i 300 КM, pa više stotina političkih subjekata učestvuje na izborima, kao što je bio slučaj 2016. godine, kada smo na 8.000 stanovnika imali po jedan registrovani subjekt- naveli su u PDP.

    U četvrtom amandmanu PDP traži izmjenu Zakona o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske, budući da su prema važećem zakonu nosioci javnih funkcija i savjetnici dužni podnijeti ostavku na svaku od nespojivih funkcija i poslova i to najkasnije dan prije preuzimanja funkcije, ali nigdje nije detaljno precizirano koje su to funkcije nespojive i drugih razloga koji su uočeni u dosadašnjoj primjeni postojećeg zakona.

    Кlub poslanika PDP, takođe, navodi da je postojeći Zakon o RTRS usvojen 2006. godine, te da je potrebno pristupiti izmjenama i dopunama u dijelu Zakona koji se odnosi na organe i savjetodavne organe RTRS, ostvarivanje programskih načela i neophodan monitornig.

    Dalje, obzirom da je u 10. sazivu Narodne skupštine Republike Srpske održano više posebnih sjednica na kojima je donešen veliki broj zaključaka kojim se obavezuju Vlada i ministarstva potrebno je da narodni poslanici dobiju informaciju o realizaciji istih, što se odnosi i na donesene zaključke na radovnim sjednicama, te PDP traži da se u Program rada uvrsti Informacija o realizaciji zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske usvojenih u periodu od 31.12.2018 – 31.12.2022. godine.

    PDP traži da se uvrsti i Informacija o aktivnostima institucija Republike Srpske i predstavnika iz Republike Srpske u zajedničkim institucijama BiH u vezi sa namjerama Republike Hrvatske da odlaže radioaktivni i nuklearni otpad na lokaciji Trgovska gora, budući da Republika Hrvatska je u završnoj fazi realizacije namjere da odlaže radioaktivni i nuklearni otpad na lokaciji Trgovske gore, čime bi bili ugroženi životi 250.000 stanovnika u slivu rijeke Une, kao i narušen eko sistem u cijeloj regiji.

    Pored toga, Кlub poslanika PDP traži da se uvrsti i Informacija o rješavanju graničnog spora između Republike Srpske odnosno BiH i Republike Hrvatske na rijeci Uni.

    S obzirom da su u toku aktivnosti na rješavanju graničnog spora izmešu BiH i Republike Srbije smatramo da je potrebno istovremeno riješiti i spornu granicu na rijeci Uni između Republike Srpske odnosno BiH i Republike Hrvatske, zbog činjenice da je Republika Hrvatska članica EU kao i da ranije postignuti sporazum vezano za granicu na Uni nisu do danas ratifikovani u Parlamentima BiH i Republike Hrvatske.

    Amandmanima je zatraženo da se u Program rada NSRS uvrsti i Informacija o stanju u oblasti privrede u Republici Srpskoj, Informacija o stanju u oblasti obrazovanja u Republici Srpskoj, Informacija o radu i poslovanju javnih preduzeća u Republici Srpskoj, te Informacija o realizaciji Strategije borbe protiv korupcije u Republici Srpskoj za period 2018 – 2022. godine.

    Podsjećamo, Narodna skupština Republike Srpske razmotrila je Prijedlog skupštinskog programa rada u ovoj godini. U zakonodavnom dijelu predviđena su 64 akta i to u prvom kvartalu ove godine razmatranje 12 akata, u drugom 14, 20 u trećem i 18 u četvrtom kvartalu.

  • Putin najavio šta čeka Rusiju

    Putin najavio šta čeka Rusiju

    Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da je zemlja na putu pozitivnih promena i jačanja suvereniteta.”Pred državom je mnogo važnih zadataka i dosta nerešenih problema, ali mi smo u etapi sveobuhvatnih pozitivnih promena usmerenih na jačanje suvereniteta, nezavisnosti zemlje, budućnosti Rusije i stvaranja uslova za siguran razvoj. Bez obzira na to što živimo u epohi promena, radimo u uslovima prilično organizovanog sistema i u stabilnoj situaciji baziranoj na poverenju naših ljudi”, rekao je Putin na sastanku sa predstavnicima Državnog tužilaštva Rusije.

    On je konstatovao da poverenje ljudi mora biti opravdano rezultatima u celini, kao i time što će biti osigurana pravednost, što je za društvo veoma važno, a u tom kontekstu uloga Tužilaštva je izuzetno važna.

    Ruski predsednik je takođe pozvao Tužilaštvo da spreči pokušaje destabilizacije zemlje.

    “Molim vas da oštro reagujete na pokušaje destabilizacije društvenopolitičke situacije u zemlji”, rekao je Putin.

  • Poruka ruskog ambasadora: Bravo, Srbi

    Poruka ruskog ambasadora: Bravo, Srbi

    Ambasador Rusije Aleksandar Bocan-Harčenko saopštio na Tviteru da njegova zemlja pozitivno gleda na “odlučan, pošten stav” predstavnika rukovodstva Srbije.

    On je to rekao za onaj deo zvaničnika Srbije koji su se ogradili od “antiruskih apela” srpskog ministra privrede Radeta Baste da se Beograd pridruži zapadnim sankcijama protiv Rusije.

    Ruski ambasador je potvrdio opredeljenost Moskve za jačanje “bratskog prijateljstva” između naroda Rusije i Srbije.

    Harčenko se založio i za razvoj bilateralnog strateškog partnerstva koje odgovara interesima Moskve i Beograda.