VRBAS Media

Autor: INFO

  • Upozorenje: Čeka nas propast bankarskog sistema

    Upozorenje: Čeka nas propast bankarskog sistema

    Prvi čovek BlackRocka upozorava da su ove finansijske institucije verovatno samo “prve domine koje su pale”.

    Izjavom prvog čoveka najveće svetske korporacije za upravljanje investicijama Blackrock Lerija Finka, nervoza, nestabilnost i nejasnoće koje prate američko bankarsko tržište od kraha SVB ovog vikenda samo su porasle.

    Fink se u svom redovnom pismu investitorima osvrnuo na nedavni kolaps Silvergatea, Signature Banka i SVB-a, upozoravajući ih da su ove finansijske institucije verovatno samo “prve domine koje su pale” pre potencijalne “kaskade kroz čitav američki bankarski sektor koji čeka još padova i gašenja banaka”.

    Kako se njegova pisma investitorima objavljuju javno, deo u kom pominje krah američkih banaka Blic prenosi u celosti:

    Cena jeftinog novca – da li domine počinju da padaju?

    “Protekle nedelje videli smo najveći bankrot u poslednjih 15 i više godina pošto su federalni regulatori zaplenili banku Silicijumske doline. Ovo je klasična neusklađenost imovine i obaveza. Prošle nedelje su propale i dve manje banke. Prerano je znati koliko je šteta rasprostranjena.

    “Regulatorni odgovor je do sada bio brz, a odlučne akcije su pomogle da se izbegnu rizici od zaraze. Ali, tržišta su i dalje na ivici. Da li će neusklađenost imovine i obaveza biti druga domina koja će pasti?

    “Prethodni ciklusi zaoštravanja (monetarne politike) često su dovodili do spektakularnih finansijskih raspada – bilo da se radilo o krizi štednje i kredita koja se odvijala tokom osamdesetih i ranih devedesetih ili o bankrotu okruga Orange, Kalifornija, 1994. U slučaju S&L krize, to je bila “kriza koja se sporo odvija” – ona koja se samo nastavila. Na kraju je trajalo oko deceniju i više od hiljadu štediša je nestalo.

    “Još ne znamo da li će se posledice lakog novca i regulatornih promena preneti u celom američkom regionalnom bankarskom sektoru (slično S&L krizi) sa novim zaplenama i zatvaranjima.

    “Čini se neizbežnim da će neke banke sada morati da povuku kreditiranje ako bi ojačale svoje bilanse, a verovatno ćemo videti strože standarde kapitala za banke.

    “Na duži rok, današnja bankarska kriza će dati veći značaj ulozi tržišta kapitala. Kako banke potencijalno postaju sve ograničenije u svojim pozajmljivanjima, ili kako se njihovi klijenti probude zbog ovih neusklađenosti imovine i obaveza, očekujem da će se verovatno u većem broju obratiti tržištima kapitala za finansiranje. Zamišljam da mnogi korporativni blagajnici danas razmišljaju o tome da se njihovi bankovni depoziti čiste svake noći kako bi smanjili rizik druge uguvurne strane”, napisao je Fink.

  • Bankarska kriza je gotova?

    Bankarska kriza je gotova?

    Analitičar brokerske kompanije Odeon, Dik Bouv, ocenio je da je ”bankarska kriza gotova”.

    Nakon objavljivanja izveštaja u kojem se navodi da će najveće privatne banke u SAD obezbediti dodatnih 30 milijardi dolara likvidnosti za stabilizaciju Prve republičke banke, Bouv je da “bankarski sistem ima novac i upotrebiće ga da zaustavi ovo jednom zauvek”.

    Analitičar brokerske kompanije Odeon, Dik Bouv, ocenio je danas da je ”bankarska kriza gotova”, nakon objavljivanja izveštaja u kojem se navodi da će najveće privatne banke u SAD obezbediti dodatnih 30 milijardi dolara likvidnosti za stabilizaciju Prve republičke banke.

    Kako navodi Blumberg, banke JP Morgan, Banka Amerike i Siti Grup banka bi doprinele sa po pet milijardi dolara u depozitima, zajedno sa manjim depozitima iz drugih institucija.

    ”Federalne rezerve nemaju novca da spasu banku, ali sam bankarski sistem ima taj novac, i upotrebiće ga da zaustavi ovo jednom zauvek”, rekao je Bouv.

    Indeks KBV porastao je za čak 4,2 odsto nakon današnjih vesti, pošto je prethodno pao za 3,7 odsto. On dodaje da takav potez banaka podseća na 1998. kada se 14 banaka udružilo da spasu dugoročni kapitalni menadžment , spasavajući hedž fond i sprečavajući kolaps globalnih finansijskih tržišta.

    ”Jasno je da se bankarsko računovodstvo mora revidirati. Banke su iskoristile čitavu gomilu računovodstvenih mogućnosti da predstave lažnu sliku o čemu se radi. Uništili su poverenje u svoj sistem”, rekao je Bouv.

  • Poznat datum i dva scenarija ukrajinske ofanzive

    Poznat datum i dva scenarija ukrajinske ofanzive

    Ukrajinska vojska počeće aktivna ofanzivna dejstva protiv ruskih trupa u kasno proljeće ove godine, piše američki list Politico.

    Kako navodi izdanje, najvjerovatnije vreme za kontraofanzivu Oružanih snaga Ukrajine je maj.

    Američka vojska žuri da prebaci naoružanje i opremu na bojno polje ali i da obučava ukrajinske snage, uoči velike ofanzive na Rusiju koja se očekuje krajem proleća.

    Američki list naglašava da ukrajinska vojna komanda još nije u potpunosti odlučila o strategiji predstojeće kontraofanzive. Kako prenosi Politico, u Kijevu se razmatraju dva scenarija napada.

    Prvi predviđa ofanzivu od Hersonske oblasti do Krima. Proterivanje Rusa sa Krimskog poluostrva predstavljao bi finalni udarac za Zelenskog i Zapad. Međutim, novinari iz politika ne veruju u uspeh takve akcije.

    Činjenica je da je Rusija previše dobro ojačala odbranu Krima, a ukrajinska vojska jednostavno nema potreban broj ljudstva za probijanje ešalonirane odbrane.

    Ostaje druga opcija, koja predviđa napredovanje Oružanih snaga Ukrajine na istok, a zatim na jug, u nadi da će se prekinuti snabdevanje južne grupacije ruskih trupa i preseći kopneni koridor prema Krimu. Upravo ovoj ideji, prema Politiku, naginje vojna komanda kijevskog režima.

    Inače, u prilog ovoj verziji govori i pokušaj izviđanja na snazi u Zaporoškoj oblasti, koje su prethodnog dana organizovale Oružane snage Ukrajine. Pretpostavlja se da će u bliskoj budućnosti slični pokušaji, uprkos rizicima, biti nastavljeni.

  • Kina želi da Moskva i Kijev održe mirovne pregovore što prije

    Kina želi da Moskva i Kijev održe mirovne pregovore što prije

    Kina je zabrinuta zbog eskalacije sukoba u Ukrajini i želi da Moskva i Kijev održe mirovne pregovore što je prije moguće, izjavio je danas visoki kineski diplomata Ćin Gang u telefonskom razgovoru sa ukrajinskim šefom diplomatije Dmitrom Kulebom.

    Ćin je rekao da se Kina nada da će sve strane ostati mirne, racionalne i uzdržane i nastaviti mirovne pregovore što je prije moguće, saopštilo je kinesko Ministarstvo spoljnih poslova.

    Očekuje se da će kineski predsjednik Si Đinping posjetiti ruskog predsjednika Vladimira Putina sljedeće sedmice i održati virtuelni sastanak sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

    Kina, koja se uzdržala od osude Rusije zbog specijalne vojne akcije na Ukrajinu, pozvala je obje strane da pristanu na postepenu deeskalaciju koja bi vodila ka sveobuhvatnom prekidu vatre u svom dokumentu od 12 tačaka za političko rješenje ukrajinske krize.

    U kineskom planu se takođe poziva na zaštitu civila i poštovanje suvereniteta, podsjeća “Reuters”, navodeći da je taj plan mlako dočekan u Moskvi i Kijevu.

  • Kim: Sjeverna Koreja ispalila balističku raketu da bi utjerala strah u neprijatelje

    Sjeverna Koreja saopštila je danas da je ispalila interkontinentalnu balističku raketu da bi, kako je navela, “utjerala strah u neprijatelje”.

    Raketa je lansirana u četvrtak ujutro nekoliko sati prije nego što se južnokorejski predsjednik Jun suk-Jeol sastao sa japanskim premijerom Fumiom Kišidom na samitu koji je djelimično imao za cilj obnovu bezbednosnih veza između američkih saveznika suočenih sa sjevernokorejskim nuklearnim prijetnjama.

    Sjevernokorejska zvanična novinska agencija saopštila je da je predsjednik Kim Džong Un nadgledao probno ispaljivanje rakete “hvasong-17” i naglasio cilj da se “unese strah u neprijatelje” zbog, kako je rekao, “otvorenog neprijateljstva” koje su prema Sjevernoj Koreji pokazale zajedničke vojne vježbe SAD i Južne Koreje.

    Raketa je lansirana pod velikim uglom da bi se izbjegla teritorija suseda Sjeverne Koreje, a projektil je dostigao maksimalnu visinu od 6.045 kilometara i prešao 1.000 kilometara prije nego što je pao u vode kod istočne obale zemlje, saopštila je KCNA.

    Sjeverna Koreja je pojačala svoj odgovor na američko-južnokorejske vojne vježbe koje su najveće ove vrste posljednjih godina, tako što je ispalila četiri rakete za otprilike nedjelju dana, prenio je AP.

    Administracija američkog predsjednika Džozefa Bajdena želi bolje veze između Južne Koreje i Japana, koje su opadale zbog istorijskih pitanja posljednjih godina, jer se zalaže za jačanje mreže svojih saveznika u Aziji da bi se suprotstavila sjevernokorejskoj nuklearnoj prijetnji i rastućem uticaju Kine, ukazuje američka agencija, prenosi Tanjug.

    Osim kombinovanih vježbi koje su počele u ponedjeljak i traju do 23. marta, SAD i Južna Koreja takođe učestvuju u podmorničkim vježbama, zajedno sa Japanom, Kanadom i Indijom, a koje su počele u srijedu.

  • Da li Jelena Trivić osniva stranku?

    Da li Jelena Trivić osniva stranku?

    Jelena Trivić, potpredsjednica PDP-a i kandidat za predsjednika Republike Srpske na prethodnim opštim izborima, mogla bi da krene u samostalnu političku borbu, a spekuliše se da je već predala dokumentaciju za osnivanje nove političke partije.

    Povodom ovih informacija, pokušali smo dobiti komentar od Trivićeve, ali na pozive i poruke “Nezavisnih novina” nije odgovorila. Tajnoviti su i u PDP-u.

    “Iskreno, ne znam 100 odsto. I ja čujem kao i većina. Nije nikakva svađa, ali odlučila je da se distancira, ja to poštujem. Ali ne mogu potvrditi”, kazali su naši izvori iz ove stranke.

    Ništa više nije rekao ni poslanik PDP-a u parlamentu Srpske Milanko Mihajilica.

    “To je pitanje za organe stranke, ali bih volio da ona ostane u PDP-u”, poručio je Mihajilica.

    Ako se zaista ispostavi tačnim, te Jelena Trivić napusti PDP i osnuje svoju stranku, otvaraju se brojna pitanja: Da li će to nešto promijeniti u političkom smislu? Ko će od toga imati najveću korist? Ko bi mogao sa Trivićevom u novu stranku? Koji bi bili pravci djelovanja?

    Novinar “Nezavisnih novina” Uroš Vukić nedvosmisleno smatra da osnivanje nove partije od nekada glavnog opozicionara neće promijeniti ništa.

    “U svemu tome, i u slučaju da ta partija koju je Trivićeva navodno osnovala zaživi, najveću korist imaće vlast, jer glasovi koje ona može dobiti su uglavnom u biračkom tijelu PDP-a i SDS-a”, smatra Vukić.

    On naglašava da je ipak još uvijek rano praviti bilo kakve procjene.

    “Zavisi od toga ko će uz Trivićevu biti u toj partiji, koliko novca ima za razvoj partije itd. Sve to utiče na krajnji rezultat, ali kako stvari sada stoje, od te nove partije ne treba očekivati mnogo. Na kraju krajeva, i politički kredibilitet Trivićeve ozbiljno je poljuljan nakon što je proglasila i proslavila pobjedu za predsjednika Republike Srpske, što se na kraju ispostavilo kao netačno. U ovom trenutku puno je nepoznatih u toj jednačini oko osnivanja stranke, i tek nakon unutarstranačkih izbora u PDP-u moće se reći nešto više, jer ta dva procesa duboko su povezana”, poručio je Vukić.

    U spekulacijama se, osim osnivanja nove stranke, ide i još dalje.

    “Posljednjih dana smo čuli da Jelena Trivić osniva novu partiju i da to radi zajedno sa Milanom Radovićem, te da bi zajedno s njima mogao da bude bivši gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić. Ali sve su to, ponavljam, spekulacije”, kaže novinar Darko Momić, te dodaje:

    “Volio bih da je sve to tačno, jer to nama novinarima garantuje pune ruke posla. Njena i Draškova kandidatura unijele bi puno dinamike u trku za gradonačelnika Banjaluke koja nas čeka već naredne godine. U toj hipotetičkoj situaciji moguće je da se obistini poslovica ‘dok se dvoje svađaju, treći izvlači korist’, ali u svakom slučaju biće interesantno”, smatra Momić.

    Prema njegovim riječima, svima je, uprkos situaciji na izborima i poslije toga, bilo jasno da Trivićeva nije rekla posljednju riječ u politici.

    Nebojša Tojagić, politički analitičar, kaže da se već odavno govori o mogućnosti da Trivićeva osnuje svoju stranku sa grupom ljudi koji su nezadovoljni stanjem u PDP-u, ali i vlastitim statusom u stranci.

    To se posebno vidjelo nakon što su se ona i njen partijski kolega i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković otvoreno verbalno sukobili, a upravo se njih dvoje najviše spominju kao novi predsjednici PDP-a.

    “Mislim da će Sabor PDP-a i izbor predsjednika stranke biti ključan događaj, nakon čega će vrlo vjerovatno doći do osipanja dijela članstva, koje će krenuti sa onom strujom koja izgubi pozicije unutar stranke”, kaže Tojagić.

    Ako dođe do rasipanja na dvije strane, jedini pobjednik je, prema njegovim riječima, Milorad Dodik i SNSD.

    “Po meni, ovakav scenario će dodatno razbiti opoziciono biračko tijelo, jer opozicija funkcioniše na sistemu spojenih posuda. Ne vidi se neko novo biračko tijelo, dok se postojeće opoziciono biračko tijelo pred svake izbore samo drugačije raspodijeli. Rast PDP-a ili Vukanovića znači siguran pad SDS-a i obratno. To je realnost sa kojom se moraju suočiti i jedni i drugi”, zaključio je Tojagić.je realnost sa kojom se moraju suočiti i jedni i drugi”, zaključio je Tojagić.

  • Šolc: U Njemačkoj i Evropi ne nazire se nova finansijska kriza

    Šolc: U Njemačkoj i Evropi ne nazire se nova finansijska kriza

    Berlinski kancelar Olaf Šolc izjavio je da se ne nazire nova finansijska kriza u Njemačkoj i Evropi nakon bankrota banke Silicijumske doline i turbulencija u vezi sa poslovanjem švajcarske Kredi Suis.

    “Ne vidim opasnost. Monetarni sistem više nije tako ranjiv kao što je bio prije finansijske krize”, rekao je kancelar u intervjuu za njemački list Handelsblat.

    On je naveo da ne očekuje nikakve posljedice po njemačke štediše.

    “Depoziti njemačkih štediša su sigurni. Ne samo zbog veće otpornosti bankarskog sistema i strožih propisa, već i zbog naše ekonomske snage. Živimo u sasvim drugom vremenu”, rekao je Šolc, osvrćući se na poređenja sa finansijskom krizom iz 2008. godine.

    Poslanici i bankarski regulatori su naučili lekcije iz bankrota Lemana, a bankarski propisi su stroži nego što su bili tada, rekao je njemački kancelar.

    “Vidimo da su odgovorni u SAD, Velikoj Britaniji i nedavno u Švajcarskoj djelovali brzo i odlučno”, dodao je.

    Poslije bankrota banke Silicijumske doline prošle nedjelje, došlo je do turbulencija u finansijskom sistemu, što je podsjetilo na finansijsku krizu iz 2008. godine.

    Švajcarska centralna banka podržala je danas banku Kredi Suis sa 50 milijardi švajcarskih franaka dodatne likvidnosti kako bi obuzdala krizu povjerenja u bankarski sektor, koja je izazvana turbulencijama u globalnom finansijskom sistemu.

  • Abazović sazvao vanrednu sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost

    Abazović sazvao vanrednu sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost

    Predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović sazvao je za danas vanrednu šestu sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost.

    Vijeće za nacionalnu bezbjednost, pored predsjednika Vijeća Abazovića, čine članovi: Filip Adžić, ministar unutrašnjih poslova i koordinator Ministarstva odbrane, Marko Kovač, ministar pravde, mr Aleksandar Damjanović, ministar finansija, Boris Milić, vršilac dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, Milan Knežević, predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore i Mevludin Nuhodžić zamjenik predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore, prenosi RTCG.

    Kako navode u Kabinetu predsjednika, u skladu sa članom 6 Poslovnika o radu Veća za nacionalnu bezbjednost pozvani su i direktor Uprave policije Zoran Brđanin, vršiteljka dužnosti vrhovne državne tužiteljke i predsjednica Tužilačkog savjeta Tatjana Begović i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.

    Juče je sprovedena akcija crnogorske policije u kojoj je uhapšeno više policajaca.

    Vijeće za nacionalnu bezbjednost je nedavno donijelo zaključak kojim je zaduženo Ministarstvo pravde da obrazuje međuresorsku radnu grupu za implementaciju odredbi Zakona o sudovima i Zakona o državnom tužilaštvu.

  • Orban i Erdoan razgovarali u Ankari: Ulazak u rat nije opcija

    Orban i Erdoan razgovarali u Ankari: Ulazak u rat nije opcija

    Razgovori između premijera Mađarske Viktora Orbana i turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdoana u Ankari bili su fokusirani na rat u Ukrajini i pitanja energetske bezbednosti, saopštio je danas portparol mađarskog premijera Bertalan Havaši, prenijela je agencija MTI.

    On je naveo rekao da je Mađarskoj i Turskoj, kao susjedima Ukrajine, u interesu da se „pravedan mir“ postigne diplomatskim putem što je prije moguće.

    „Mora se izbeći ulazak u rat i njegova eskalacija“, navodi se u saopštenju dvojice lidera.

    Predsjednik Erdoaan je zahvalio Mađarskoj na solidarnosti koju je pokazala nakon zemljotresa u Turskoj i na „ogromnoj pomoći“, posebno na „herojskim“ naporima mađarskih timova za traganje i spasavanje.

    Orban je zatražio od Erdoana da osigura da Turska i dalje bude pouzdan partner u isporuci prirodnog gasa sa istoka, što je ključno za energetsku bezbjednost Mađarske.

    Kako je izvijestila turska agencija Anadolija, Orban je prisustvovao vanrednom samitu lidera Organizacije turkijskih država u Ankari. Tokom samita na temu “Upravljanje vanrednim situacijama i humanitarna pomoć”, učesnici su razgovarali o multilateralnoj saradnji i mehanizmima koordinacije u borbi protiv katastrofa i održali konsultacije o aktuelnim izazovima u regionu.

    Organizacija turkijskih država, koja se ranije zvala Turkijsko veće, međunarodna je organizacija koja se sastoji od nezavisnih turkijskih zemalja koje zajedno rade na jačanju međusobnih odnosa.

    Njene članice su Turska, Azerbejdžan, Kazahstan, Kirgistan i Uzbekistan, dok Mađarska, Turkmenistan i Turska Republika Severni Kipar imaju status posmatrača.

  • Odgovor novinara na Dodikovu ponudu: Prvo povući Nacrt, a onda razgovor

    Odgovor novinara na Dodikovu ponudu: Prvo povući Nacrt, a onda razgovor

    Da li zbog (ne)očekivano žestokog otpora novinarske zajednice njegovoj namjeri da kriminalizuje klevetu ili je u pitanju nešto drugo, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ponudio je novinarima da oni predlože novi zakon o medijima.

    Međutim, Dodikova ponuda koja liči na “ruku pomirenja”, a koju je lider SNSD nedavno “pružio” preko Tvitera, među novinarima i dobrim poznavaocima domaćih političkih prilika primljena je s priličnom dozom rezerve. Predstavnici medija smatraju da bi, prije svega, kao polazna tačka bilo kakvog približavanja stavova vlast trebalo da povuče sporni Nacrt zakona o kleveti, dok pojedini analitičari tvrde da je nezavisnim novinarima i medijima već napravljena ogromna šteta koju, kako tvrde, vlast nema namjeru da popravi.

    – Prihvatam da se napravi zakon o medijima, ali da ga predloži novinarska zajednica. Jer ako to pokrene vlast, opet će biti da hoćemo da gušimo medije. Neka taj zakon bude usklađen s ustavno-pravnim sistemom Republike Srpske, ja se slažem i neću to osporavati – napisao je Dodik na Tviteru.

    Predsjednik Kluba novinara Banjaluka, Siniša Vukelić, za Srpskainfo kaže da se predstavnici medijske zajednice nadaju da je predsjednik Republike zaista spreman na razgovor, ali da bi, prije svega, iz procedure trebalo da se povuče nacrt spornog zakona koji je, kako podsjeća, napravljen bez konsultacija s novinarima.

    Siniša Vukelić o kriminalizaciji kleveteFOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER
    – Nadamo se da Dodik zaista želi da razgovara s predstavnicima medijske zajednice, ali kao znak dobre volje mislim da bi prvo trebalo da povuče izmjene Krivičnog zakona iz skupštinske procedure i onda možemo razgovarati o svim ostalim potrebnim propisima i zakonima koji su neophodni da se uredi medijska scena – kaže Vukelić.

    On, između ostalog, ističe da su novinari “izuzetno zainteresovani za saradnju na izradi novog zakona o medijima, kao i zakonu o transparentnosti i vlasništvu u medijima, depolitizaciji javnih servisa i brojnih drugih zakona”.

    – Tu se podrazumijeva i povećanje kazni za napadače na novinare i sve ono što medijska zajednica traži već duže od deset godina – ističe Vukelić.

    Politički analitičar Tanja Topić ocjenjuje da u Dodikovoj “ponudi” novinarskoj zajednici, zapravo, ne postoji prava ponuda, jer se, kako navodi, dobro “zna ko je zakonodavac”.

    – To, prije svega, vidim kao pokušaj bacanja dimne zavjese kako bi se neutralisao pritisak i novinarskoj zajednici, eto, dala jedna takva “velikodušna” ponuda. Ono što u cijeloj priči bode oči jeste to što Dodik, kao predsjednik Republike Srpske, nudi u javnoj raspravi razgovore s novinarima i medijskom zajednicom, pa tako ispada kao veliki dobrotvor koji će učiniti uslugu medijima. To je klasična zamjena teza i pokušaj da se problem smjesti u medijsku zajednicu – tvrdi Topićeva.

    Ako bi hipotetički, dodaje ona, novinari odbacili Dodikovu ponudu onda bi to, prema njenim riječima, lideru SNSD predstavljao alibi u smislu: “Eto, vidite da smo demokrate i da smo sve radili po demokratskoj proceduri”.

    – Posebno je licemjerno pozivanje na “najviše evropske standarde”, kad se govori o ovom restriktivnom nacrtu zakona, pri čemu se pravi mapa država u kojima je kleveta kriminalizovana. Međutim, nigdje se ne radi analiza sudskih slučajeva i ko je to tamo bio u zatvoru? Ne vrši se ni analiza integriteta u pravosuđu, pa je zbog toga besmisleno praviti poređenja s evropskim državama s obzirom na sudsku praksu i integritet pravosudnog sistema u BiH. Već u startu cijela ta priča je postala krajnje licemjerna – smatra Topićeva.