VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dodik poručio Šmitu i zaposlenim u OHR da se trebaju baviti sami sobom, a ne Srpskom

    Dodik poručio Šmitu i zaposlenim u OHR da se trebaju baviti sami sobom, a ne Srpskom

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da ne dijeli nikakve prioritete sa Kristijanom Šmitom.

    Na pitanje da prokomentariše objavu OHR na Tviteru da je pokušaj Narodne skupštine Republike Srpske da “ospori autoritet Ustavnog suda BiH neprihvatljivo kršenje Dejtonskog sporazuma i prijetnja vladavini prava, a da je za to najodgovorniji predsjednik Srpske Milorad Dodik i da su te idluke nelegalne”, predsjednik Dodik je odgovorio da u BiH nelegalno boravi Kristijan Šmit.

    – Nelegalni Šmit nelegalno sjedi na poziciji visokog predstavnika, tako da on nije kompetentan uopšte da govori bilo šta o Narodnoj skupštini Republike Srpske – naglasio je Dodik i poručio da Šmit i zaposleni u OHR treba da se bave sami sobom, a ne Republikom Srpskom.

    On je rekao da je za njega, kao i za Republiku Srpsku nelegalan Šmit i mjesto visokog predstavnika je i dalje upražnjeno.

    – BiH nema visokog predstavnika i krajnje je vrijeme da taj Šmit prestane da se bavi našim institucijama i našim odlukama – naglasio je Dodik.

  • Crnadak zakazao konferenciju za medije za dva mjeseca

    Crnadak zakazao konferenciju za medije za dva mjeseca

    SNSD nema namjeru provoditi zakon koji je juče usvojen, kao što nije proveo nijedan dosadašnji zakon, odluku i zaključak koji je NS Republike Srpske usvojila o Ustavnom sudu.

    To je izjavio šef Kluba poslanika PDP, Igor Crnadak, komentarišući juče usvojeni zakon o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH, za koji poslanici PDP nisu glasali u Narodnoj skupštini.

    – Iako je Dodik pred poslanicima obećao da ce podržati zaključak PDP da srpski predstavnici neće učestvovati u radu zajedničkih institucija dok se ne usvoji zakon o Ustavnom sudu bez stranaca, slagao je i SNSD je bio protiv, što je dokaz da je ovo sve samo predstava za narod – kaže Crnadak.

    Pozvao je sve medije na pres konferenciju za dva mjeseca, 28. avgusta.

    – Tada ćemo zajedno konstatovati prevaru SNSD, odnosno da će Ustavni sud BiH normalno raditi, da će strane sudije i dalje biti tu, a da će SNSD i dalje sjediti u zajedničkim organima i dogovarati fotelje, tendere i druge aranžmane – kaže Crnadak.

    PDP je predložio zaključak kojim NSRS zadužuje predstavnike Srpske i institucijama BiH da ne učestvuju u njihovom radu dok se ne donese zakon o Ustavnom sudu BiH bez učešća stranih sudija.

  • Dodik o Marfiju

    Dodik o Marfiju

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da svi američki ambasadori pokušavaju da sprovedu nešto sa pozicija sile države iz koje dolaze, pa se tako ponaša i ambasador SAD u BiH Majkl Marfi koji uporno, svaki dan, drži lekcije srpskom narodu, ne oklijevajući da pokaže da je na strani muslimana u BiH.

    Povodom ocjena Ambasade SAD u Sarajevu “da je glasanje Narodne skupštine Republike Srpske o Zakonu o nepriznavanju odluka Ustavnog suda BiH napad na Dejton”, Dodik je naveo da je riječ o njihovom miješanju u unutrašnje stvari BiH, ali i o kršenju rezolucija i deklaracija o diplomatskim odnosima.

    Dodik je podsjetio da je prije samo nekoliko dana Marfi govorio kako Dejtonski mirovni sporazum nije napravljen da bi trajao, nego da je to neki početak koji treba dograđivati, da bi juče optuživao Srpsku za kršenje Dejtonskog sporazuma.

    – Ambasador smatra da ima prava da drži predavanja ili da sugeriše šta je pravi izbor, koga treba izabrati. On je, ipak, prolazan. Oni su tu samo tri godine. Mnoge pamtim koji su bili pa otišli, sad su najobičniji penzioneri – rekao je Dodik.

    On je dodao da je aktuelni američki ambasador specifičan samo u jednoj stvari.

    – Bio je potrčko (američkom diplomati Ričardu) Holbruku koji je ovdje manifestovao silu, nešto nametao i misli da je to stalno, za čitav život, da taj dio ponašanja pripada i njemu, pa drži predavanja srpskom narodu ovdje u Republici Srpskoj. Stavio se na stranu muslimana u BiH, ne oklijeva da to pokaže – rekao je Dodik i dodao da Marfi nije onaj koji dostojno predstavlja SAD i da je “očigledno to neka greška sa njegovim slanjem ovdje”.

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je juče Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH koji predviđa da se odluke tog suda neće primjenjivati i izvršavati na teritoriji Srpske dok Parlamentarna skupština BiH ne donese zakon o ovom sudu.

  • Šta će biti sa Vagnerovom mrežom u svijetu

    Šta će biti sa Vagnerovom mrežom u svijetu

    Jedne krajnje nesvakidašnje subote, privatna vojna kompanija Vagner poslala je vlastite jedinice u marš na Moskvu u činu pobune protiv ruskog vojnog vrha, prije nego što je postignut sporazum, a jedinice su dobile naređenje da se vrate.

    Prema sporazumu postignutom u posljednji čas, Vagnerov vođa Jevgenij Prigožin izgnan je u Bjelorusiju, a oni njegovi borci koji nisu učestvovali u subotnjoj pobuni mogu da potpišu ugovore sa ruskim Ministarstvom odbrane.

    Ili da se vrate porodicama, kako je objavio ruski predsjednik Vladimir Putin.

    Putin je objavio i da je ruska država u potpunosti finansirala Prigožinovu privatnu vojnu kompaniju, sa milijardu dolara potrošenih na plate i bonuse za 12 mjeseci.

    Dodatna milijarda dolara otišla je Prigožinovoj ugostiteljskoj firmi Konkord za ishranu vojske.

    U objavi na njegovom kanalu na Telegramu nakon što je postignut sporazum u subotu uveče, Prigožin je rekao da “oni” – misleći vjerovatno na rusko Ministarstvo odbrane – žele da “raspuste” Vagner.

    Ali, nije jasno da li je to bio jedini razlog za njegov iznenadni pokušaj demonstracije sile.

    Isto je ponovljeno i u audio poruci koju je objavio u ponedjeljak veče, a koja je prekinula njegovo ćutanje od subote, rekavši da niko nije pristao da potpiše ugovor sa Ministarstvom odbrane i da će njegova plaćenička kompanija prestati da postoji 1. jula.

    Nije najjasnije šta će se desiti sa borcima ove plaćeničke grupe trenutno razmještenim po svijetu ako grupa Vagner bude bila rasformirana.

    Grupa je bila aktivna u mnogim zemljama širom svijeta kao što su Libija, Sudan, Sirija, Mali, Centralnoafrička Republika, Mozambik, Venecuela, Burkina Faso i Madagaskar.

    Vagnerovi borci su optuženi da su činili zvjerstva u Libiji, Siriji, Centralnoafričkoj Republici, Maliju i Ukrajini – mnoga nad nenaoružanim civilima, prenosi BBC News na srpskom.

    Diplomatski izvor Ujedinjenih nacija koji godinama pažljivo prati aktivnosti Vagnera kaže za BBC da ako se grupa sukobi sa ruskom vladom i bude bila rasformirana, rusko Ministarstvo odbrane više neće snabdjevati Vagnerove jedinice u Africi.

    Taj izvor kaže da bi borci mogli da ostanu neisplaćeni, bez političke ili vojne podrške, konkretno u afričkim zemljama kao što su Centralnoafrička Republika, Libija, Sudan i Mali.

    To znači da bi Vagnerovi borci trenutno razmješteni u Africi mogli praktično da se nađu bez posla i slobodni za iznajmljivanje, predstavljajući ogromnu opasnost u zemljama koje muku muče sa nestabilnošću, građanskim ratovima i pobunama.

    Česte žrtve političkih borbi za prevlast upravo su civili. A u zemljama svijeta u kojima trenutno operiše Vagner, civili se nadaju da ovaj haos neće za posljedicu imati još razuzdaniju brutalnost ozloglašene grupe Vagner.

    Šta je, dakle, Vagner u posljednje vreme radio u Africi i Siriji?

    I šta bi moglo da se desi u svakoj od tih zemalja ako se on rasformira i izgubi podršku ruskog Ministarstva odbrane?

    Libija
    Vagnerove jedinice u Libiji prvi put su primijećene u jesen 2019. godine, kad su se pridružile redovima odmetnutog generala i vođe snaga Istočne Libije Kalife Haftara u njegovoj ofanzivi za zauzimanje glavnog grada Tripolija, u kom se nalazi sjedište vlade koju priznaje UN.

    One su korištene kao specijalizovana borbena sila za rušenje odbrane glavnog grada nakon što je Haftarova ofanziva udarila u zid.

    Njihova stručnost u borbama na frontu, snajperskim aktivnostima i sakupljanju vojnih obaveštajnih podataka pravili su veliku razliku na terenu, a uz njihovu pomoć Haftarove snage su uspjele da se probiju u neke od južnih predgrađa Tripolija.

    Vagnerove jedinice u Libiji se u velikoj mjeri oslanjaju na podršku ruskog Ministarstva odbrane, a gubitak te podrške mogao bi da ima ogroman uticaj na njihovo prisustvo i snagu u Libiji.

    Lokalni izvori u Libiji rekli su za BBC da nije došlo do primjetnije promjene na terenu oko Vagnerovih položaja od neuspjelog subotnjeg puča u Rusiji.

    Mali i Centralnoafrička Republika
    Uvjeravanja ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova da će se operacije vojnih instruktora nastaviti u Maliju i Centralnoafričkoj Republici poslije subotnjih događaja samo potcrtavaju stratešku važnost ove dvije zemlje u ekspanzionističkim ambicijama Kremlja u Africi.

    Kratkoročno gledano, Prigožinova pobuna je možda imala minimalni uticaj na 1.000 Vagnerovih plaćenika koji operišu u Maliju od kraja 2021. godine na poziv vojne hunte.

    Njihove aktivnosti su isprepletene sa rastućim ruskim diplomatskim, bezbjednosnim i ekonomskim interesima u ovoj zemlji otkako je privremeni predsjednik pukovnik Asimi Goita prigrabio vlast u avgustu 2020. godine.

    Vlasti Malija često negiraju da su kontaktirale grupu Vagner, već se hvale podrškom ruskih vojnih instruktora.

    Ipak, Vagnerovo prisustvo pokrenulo je ubrzano povlačenje hiljade pripadnika francuskih i evropskih snaga koje su podržavale borbu vojske Malija protiv ekstremista Islamske države i Al Kaide od 2013. godine.

    Vagnerovo razmještanje nije učinilo mnogo na unapređenju bezbjednosne situacije.

    Brojke Lociranja oružanih sukoba i Projekta Ivent Data pokazuju da se nasilje militanata više nego udvostručilo između 2021. i 2022. godine, dok su civili činili najveći broj žrtava.

    Istovremeno, rat u Ukrajini nije mnogo uticao na to da se uspore Vagnerove aktivnosti u Maliju.

    Plaćenici su se brzo uselili u baze koje su napustile francuske snage u sjevernim gradovima Gosi, Menaka i Gao.

    Grupe građanskog društva i korisnici društvenih mreža koji podržavaju huntu i često promovišu Vagner i ruske aktivnosti pokrenuli su kampanju da se mirotvorci UN-a (Minusma) zamijene ruskim snagama.

    U maju je Prigožin izjavio za Televiziju afričkih medija iz Kameruna, sa kojom se on često povezuje, da su Vagnerovi plaćenici “efikasniji” od mirotvoraca UN-a u Maliju i Centralnoafričkoj Republici.

    Sve veća zavisnost Malija od ruske podrške postala je očigledna 16. juna kad je ministar spoljnih poslova Abdulaje Diop zatražio momentalno povlačenje Minusme.

    Džihadističke grupe mogle bi da iskoriste moguće slabljenje bezbjednosti ako napetosti između Kremlja i grupe Vagner naruše operacije u Maliju.

    Isto tako, nije bilo zvanične reakcije Centralnoafričke Republike o Prigožinovoj pobuni, uprkos tome što su u zemlji viđene česte aktivnosti grupe Vagner od kraja 2017. godine.

    Sporazum o bezbjednosnoj saradnji između Moskve i Banguija doveo je do razmještanja stotine ruskih “vojnih instruktora” kako bi se borili protiv pobunjenika koji decenijama drže Centralnoafričku Republiku pod opsadom.

    Vremenom se grupa Vagner širila u ekonomske poduhvate, navodno trgujući konfliktnim mineralima i drvnom građom, baš kao i votkom.

    To je finansiralo grupu na početku rata u Ukrajini, pošto su počeli da pristižu izvještaji o tome da se njegove snage ponovo razmještaju u Centralnoafričkoj Republici.

    Njihov uspjeh protiv moćne pobunjeničke koalicije – Koalicija patriota za promjenu (CPC) – koja je pokrenula pobunu protiv predsjednika Fostena Tuadere 2020. godine učvrstio je podršku u javnosti.

    Sirija
    Ruska vojska je intervenisala u sirijskom građanskom ratu 2015. godine da bi pružila podršku snagama sirijske vlade u vrijeme kad su sirijski pobunjenici držali kontrolu nad većinom zemlje.

    Ova intervencija činila je veliku razliku za snage sirijskog predsjednika Bašara Al Asada, koji danas kontroliše većinu zemlje.

    Vazduhoplovna baza Latakija na sirijskoj mediteranskoj obali zvanično je pod kontrolom ruskog ministarstva odbrane i često se koristi za snabdjevanje Vagnerovih jedinica u Africi.

    Budući da je rusko prisustvo u Siriji zvanično prisustvo njene vlade, ono što se dešava između Kremlja i Vagnera u Rusiji najvjerovatnije nimalo neće uticati na aktuelne ruske operacije u Siriji niti njihovu podršku vladi u Damasku.

    Međutim, čitav svijet će pažljivo pratiti šta će se sada dešavati sa Vagnerovim borcima u Siriji ako ih se odrekne rusko Ministarstvo odbrane, budući da su u sirijskom građanskom ratu učestvovale neke od najmoćnijih zemalja svijeta na obje strane sukoba.

  • Stoltenberg: Ukrajina može u NATO samo ako pobijedi Rusiju

    Stoltenberg: Ukrajina može u NATO samo ako pobijedi Rusiju

    Ukrajina mora da pobijedi u sukobu protiv Rusije kao “suverena evropska država”, kako bi pretendovala na članstvo u Sjevernoatlantskoj alijansi.

    Ovo je izjavio generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg na konferenciji za novinare u Briselu.

    “Najhitniji zadatak trenutno je da se uvjerimo da će Ukrajina pobijediti kao suverena nezavisna evropska država. Glavni fokus mora da bude na obezbjeđenju pobjede Kijeva. To će biti preliminarni uslov za bilo kakvu ozbiljnu diskusiju o članstvu”, objasnio je Stoltenberg, prenosi Sputnjik.

    Ranije je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio da ako Kijev ne dobije poziv u NATO na samitu u Viljnusu u julu, to će demotivisati Oružane snage Ukrajine.

    Stoltenberg je prethodno, 19. juna, izjavio da na samitu u Viljnusu i prilikom pripreme za njega, saveznici neće razmatrati formalan poziv Ukrajini, već će se konsultovati o tome koje odluke će Kijev približiti pridruženju vojnom savezu.

  • OHR se obrušio na odluku parlamenta Srpske

    OHR se obrušio na odluku parlamenta Srpske

    Pokušaj Narodne skupštine RS da ospori autoritet Ustavnog suda BiH predstavlja neprihvatljivo kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, ozbiljnu prijetnju vladavini prava u Republici Srpskoj, te napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, poručeno je iz OHR-a.

    Na taj način OHR se oglasio nakon što je juče Narodna skupština Republike Srpske usvojila Prijedlog Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH u Srpskoj.

    “Ove odluke su nelegalne. Za ovo je prije svih odgovoran Milorad Dodik”, poručili su iz OHR-a.

    Kako dodaju, Republika Srpska mora da poštuje svoje obaveze prema Dejtonskom mirovnom sporazumu – što znači potpuno poštivanje ustavnopravnog poretka Bosne i Hercegovine u skladu sa Aneksom 4.

    “Visoki predstavnik Kristijan Šmit nudi političku saradnju svim akterima u Republici Srpskoj kako bi se NSRS pomoglo da ispuni svoje zakonske obaveze, uz uslov potpunog poštivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma”, rekli su iz OHR-a.

    Prvi korak je, kako su dodali, “odbacivanje bizarnog i avanturističkog podrivanja Dejtona i dejtonskih institucija od strane Milorada Dodika”.

    “Naš zajednički prioritet je prosperitetna budućnost za sve građane BiH, i da njihova volja bude ispoštovana u rezultatima slobodnih demokratskih izbora”, naveli su iz OHR-a.

  • Dodik: Neće uspjeti Marfijevi pokušaji zastrašivanja

    Dodik: Neće uspjeti Marfijevi pokušaji zastrašivanja

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da Republika Srpska nije ničim narušila Dejtonski mirovni sporazum i da neće uspjeti pokušaji zastrašivanja koji dolaze od američkog ambasadora u BiH Majkla Marfija, koji je potpuno pokazao svoje lice tako što je svaki put reagovao na štetu Srpske.

    Republika Srpska nije ničim narušila Dejtonski sporazum. Taj sporazum se ruši od Ustavnog suda BiH već 20 godina – rekao je Dodik.

    On je podsjetio da je Marfi prije samo nekoliko dana pričao kako Dejtonski sporazum nije trajan i da mora da se mijenja, a juče je govorio sasvim nešto suprotno.

    • Pitanje je kada on laže, a kada govori istinu. Ko drži više do njega i njegove priče? On se pokazao kao navijač za muslimane u BiH i tu nema nikakve dileme. On nije onaj koji može biti saslušan i uvažene njegove primjedbe – naglasio je Dodik.

    Dodik ističe da je Marfi dozvolio sebi da se ponaša kao tumač Dejtonskog sporazuma, kao neko ko bira koja vlast treba da bude, čime je njemu dao za pravo da tog američkog diplomatu nazove “običnim političkim diletantom koji misli da će svojim nadmenim ponašanjem i “špic čizmicama” koje nosi po Sarajevu nekoga zaintrigirati” ili, možda, uplašiti.

    • Ovdje se radi o ozbiljnim stvarima – naglasio je Dodik povodom izjava iz Ambasade SAD da Ustavni sud BiH može da radi bez srpskih sudija, te naglasio da ne bi preporučivao ovom sudu da tako donose odluke.

    Dodik je istakao da je njihova priča o tome kako treba izabrati sudije iz Republike Srpske da budu tamo ikebane, sasvim na fonu one kakvu poručuju takvi kao što je američki ambasador.

    • Vi izaberite, a mi ćemo donositi odluke koje mi hoćemo. Naravno, ako tako mogu, ako je sve tako kao što on tvrdi, neka donesu odluke, pa ćemo vidjeti kako će to ići! Јa ne bih preporučivao Ustavnom sudu BiH da donosi odluke – naglasio je Dodik za Srnu.

    Dodik je ocijenio da je pristup Republike Srpske u cijeloj situaciji veoma racionalan.

    • Tražimo da se sjedne nakon 25 godina, odnosno 20 godina nakon isteka roka da odu strane sudije i da se razgovara o tome, da dogovorimo na koji način će se štititi Ustav BiH. I to nije antidejtonsko, nego odgovorno ponašanje s naše strane, a ne navijačko ponašanje poput američkog ambasadora Marfija, koji sve zna, pa i kako treba gas da ide, kuda, ko da bude direktor, predsjednik… On se masovno miješa u unutrašnje stvari BiH – ocijenio je Dodik.

    Dodik kaže da Marfiju muslimani to dozvoljavaju, ali da u Republici Srpskoj to neće to raditi, jer tu nije dobrodošao i na snazi su mjere, prema kojim predstavnici Srpske ne treba da se sastaju sa osobljem Ambasade SAD u BiH.

    • Mi poštujemo Ameriku i razgovaraćemo sa svakim ko dođe, ali sa takvim kao što je Marfi i njegovo osoblje, a usput zaposlio je većinu muslimana u Ambasadu koji pišu saopštenja i koji reaguju na ovaj način, boreći se isključivo protiv Republike Srpske, a ne za BiH – rekao je Dodik.

    On je naglasio da nije pobjeda BiH da porazi Republiku Srpsku, nego Republika Srpska unutar BiH bude konzistentan faktor koji nema strahove i koji zajedno sa drugima radi na pitanjima koja su od zajedničkog interesa.

    • To je pobjeda BiH, a ne Marfijeve gluposti koje on nama ovdje prosipa. Nismo u potrebi mi nikom ništa da objašnjavamo, pogotovo ambasadoru Marfiju koji se ovdje ponaša kaubojski. Kaubojštine koje on ovdje provlači sigurno ne mogu da budu od koristi nikome u BiH. Mi ćemo sa partnerima, ako oni to žele u BiH sjesti i staviti ovo sve na dnevni red. Objasnićemo naše razloge – rekao je Dodik.

    Predsjednik Srpske je istakao da je sada jasno je da se odluke Ustavnog suda BiH neće primjenjivati u ovom entitetu, a bilo kakve dalje aktivnosti bilo kog organa na nivou BiH će povlačiti mjeru Srpske.

    • Ovo je reakcija, ovo nije akcija. Nismo mi promijenili pravila ili se ponašali nedosljedno Ustavu, nego Ustavni sud. Prema tome, ovo je reakcija – istakao je Dodik.

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH koji predviđa da se odluke tog suda neće primjenjivati i izvršavati na teritoriji Srpske dok Parlamentarna skupština BiH ne donese zakon o ovom sudu.

  • Akvana saopštila da njeni radnici ostaju bez plata

    Akvana saopštila da njeni radnici ostaju bez plata

    Zbog nemogućnosti finansiranja tekućeg poslovanja i servisiranja dospjelih obaveza, JP “Akvana” neće biti u mogućnosti isplaćivati plate radnicima, poručeno je iz ovog preduzeća.
    Ukoliko se postojeća nelikvidnost održi i u narednom periodu, vrlo vjerovatno je nastupanje obustave procesa rada u Gradskom olimpijskom bazenu i Vodenom parku Akvana u jeku sezone poručuju i dodaju kako predviđene mjere zavise od odluka organa Grada.

    – Apelujemo na Skupštinu Grada i odbornike da nađu načina da se predmetne odluke što prije donesu, a JP Akvana omogući dalji nesmetan rad – navode iz ovog preduzeća.

  • Cvijanovićeva odgovorila na Bećirovićevu izjavu

    Cvijanovićeva odgovorila na Bećirovićevu izjavu

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je davno rekla da se bošnjački političari ponašaju kao da im je “međunarodna zajednica” džuboks – ubace novčić i oni sviraju i pjevaju ono što od njih traže.

    Na pitanje Srne da prokomentariše izjavu Denisa Bećirovića da, kako je rekao, daje rok sedam dana međunarodnoj zajednici da zaustave predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, Cvijanovićeva je rekla kako bahato i naduvano to zvuči, a tek ponižavajuće za one koje Bećirović naziva međunarodnom zajednicom.

  • Ustavni sud Srpske osporio odluke o primjeni Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u javnim službama

    Ustavni sud Srpske osporio odluke o primjeni Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u javnim službama

    Ustavni sud RS je utvrdio da Odluke o primjeni odredaba Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u javnim službama Republike Srpske od 17. avgusta 2020. i 24. juna 2021. nisu u saglasnosti sa Ustavom, Zakonom o Vladi i Zakonom o radu Srpske.

    Pored toga, Ustavni sud je istom odlukom utvrdio i da Sporazum o produženju roka važenja Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u javnim službama Republike Srpske nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o radu.

    Naime, Ustavni sud je ocijenio da Vlada Republike Srspke nije bila ovlašćena da osporenim odlukama produži primjenu Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u javnim službama Republike Srpske, jer ove odluke nisu u funkciji izvršavanja zakona, niti je Vlada kao izvršni organ vlasti ovlašćena da uređuje primjenu ovih opštih akata.

    – Neustavnost osporenog Sporazuma ogleda se u tome što, prema mišljenju Ustavnog suda, neustavnim i nezakonitim odlukama nije produženo važenje Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u javnim službama Republike Srpske, tako da se nisu mogle vršiti izmjene akta koji nije bio na snazi, odnosno zaključiti osporeni sporazum o produženju važenja posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u javnim službama Republike Srpske – saopšteno je iz Ustavnog suda Republike Srpske.