VRBAS Media

Autor: INFO

  • Putnički voz iskočio iz šina, desetine povrijeđenih

    Putnički voz, u kojem je bilo najmanje 50 putnika, iskočio je rano jutros iz šina u južnoj Holandiji, nakon što je udario u građevinsku opremu na pruzi i nekoliko desetina ljudi je povrijeđeno, od kojih mnogi teže, saopštile su iz službe za vanredne situacije.

    Spasilačke ekipe su na mjestu nesreće u Voršotenu, selu između Amsterdama i Haga, saopšteno je iz holandske službe za vanredne situacije, prenosi Rojters.

    Neki od povrijeđenih su zbrinuti na licu mjesta, a drugi su prebačeni u bolnicu, saopštila je Hitna pomoć.

    Prvi vagon noćnog voza iz grada Lajdena za Hag, iskočio je iz šina i uletio u polje, javila je holandska novinska agencija ANP.

    Kako se navodi, drugi vagon se prevrnuo na stranu, a požar je izbio u posljednjem vagonu, ali je brzo ugašen.

    Holandske željeznice objavile su u tvitu da su polasci vozova između Lajdena i pojedinih dijelova Haga otkazani zbog nesreće.

  • BiH sve više uvozi radnu snagu

    BiH sve više uvozi radnu snagu

    Da vam je neko rekao prije deset ili petnaest godina da će Bosna i Hercegovina uvoziti radnu snagu, vjerovatno bi s čuđenjem reagovali. Kako i ne bi, poznavajući tadašnji poslovni ambijent. No, posljednje informacije nam govore da je to nova realnost.

    Da ne bude zabune, u našoj zemlji imamo veliki broj nezaposlenih, ali imamo i situaciju da su radnici potrebni u dosta branši poput trgovaca, radnika u pekarama, konobara, kuhara, vozača, građevinskih radnika itd…

    Iz Udruženja poslodavaca FBiH često smo imali priliku čuti žalbu da nemaju pretjeranu koristi od zavoda za zapošljavanje, te da u njihovim evidencijama nema radnika koji njima trebaju.

    Zato se i dosta kompanija, pogotovo privatnih “okreće” u potrazi za novom radnom snagom.

    Koliko je ljudi došlo u BiH

    Iz Agencije za rad i zapošljavanje su nam kazali da je ukupno izdatih važećih radnih dozvola u Bosni i Hercegovini u 2022. godini 3.780 i to 1.645 radnih dozvola koje se računaju u kvotu i 2.135 radnih dozvola izdatih nezavisno od utvrđene kvote.

    “Poredeći sa 2021. godinom izdato je ukupno 1.005 radnih dozvola više. Također, u 2022. godini izdato 690 radnih dozvola više koje se računaju u kvoti, te 315 dozvola više nezavisno od kvote. Od ukupno izdatih važećih radnih dozvola 409 radnih dozvole je izdato ženama, a 3.371 muškarcima”, kazali su nam iz Agencije za rad.

    U FBiH ukupno je izdato 2.076 važećih radnih dozvola od čega 782 koje se računaju u kvotu i 1.294 izdatih nezavisno od utvrđene kvote, a u RS-u ukupno je izdato 1.447 važećih radnih dozvola i to 829 koje se računaju u kvotu i 618 izdatih nezavisno od utvrđene kvote. U Brčko distriktu ukupno je izdato 257 važećih radnih dozvola, 34 koje se računaju u kvotu i 223 izdatih nezavisno od utvrđene kvote.

    Iz kojih zemalja dolaze radnici

    Ono što je bitno istaći jeste da, iako su poslodavci u 2022. godini tražili povećanje kvota za radne dozvole strancima, te iako je to povećanje odobreno, popunjenost kvote na nivou Bosne i Hercegovie iznosi tek 49 posto, na nivou entiteta FBiH popunjenost kvote je tek 42 posto, na nivou RS-a popunjenost kvote je 59 posto, dok na nivou Brčko distrikta iznosi tek 38 posto.

    Što se tiče broja izdatih radnih dozvola prema državama, najviše radnih dozvola u Bosni i Hercegovini izdato je državljanima Turske (861), Srbije (660), Hrvatske (169), Kine (169), Kuvajta (137), Bangladeša (123), Indije (122) i Crne Gore (102).

    “Već duži niz godina po broju izdatih radnih dozvola ove prve četiri države su na prva četiri mjesta, tako da je i sada ista situacija. Novina je povećanje broja radnika iz Bangladeša, te iz Nepala kojima je izdato 38 radnih dozvola dok ranijih godina taj broj je bio jedna ili dvije radne dozvole”, rekli su nam.

    Koje poslove rade

    Kada je u pitanju broj radnih dozvola izdatih prema djelatnostima, najviše radnih dozvola u Bosni i Hercegovini je izdato za sljedeće djelatnosti: građevinarstvo (884), trgovina na veliko i malo (560), umjetnost, zabava, rekreacija (370), poslovanje nekretninama (356), prerađivačka industija (312) i ostale uslužne djelatnosti (236).

    “U prethodnim godinama na prvom mjestu po djelatnostima uvijek je bila trgovina, a u 2022. godini to se promijenilo i na prvom mjestu je djelatnost građevinarstva. Ostale djelatnosti su iste kao i prethodnih godina”, zaključili su.

    Činjenica je da smo već odavno zemlja koja izvozi radnu snagu zbog niske cijene rada, a istovremeno možemo reći da ćemo postati zemlja u kojoj će se uskoro radnik tražiti na svaki mogući način.

    Iz svega navedeno jasno se nameće zaključak da će se proces uvoženja radne snage etablirati kao normalna društvena pojava, čak i za zemlju koja je još u tranziciji i koja muku muči sa svojim građanstvom.

  • “Neprijatelj je upravo udario”

    “Neprijatelj je upravo udario”

    Ruske bespilotne letelice gađale su ukrajinsku luku Odesu na Crnom moru, saopštile su lokalne vlasti rano jutros navodeći da je u napadu pričinjena šteta.

    “Neprijatelj je upravo udario na Odesu napadima iz bespilotnih letelica”, navodi se u saopštenju lokalne administracije.

    “Ima štete”, dodaje se u saopštenju na Fejsbuku, bez detalja.

    Načelnik vojne uprave u Odesi Juri Kruk rekao je da su snage protivvazduhoplovne odbrane Ukrajine u pripravnosti u slučaju drugog talasa napada.

    Odesa je bila omiljena destinacija za odmor mnogih Ukrajinaca i Rusa pre izbijanja invazije na Ukrajinu 2022.

    Ruske snage su više puta bombardovale grad od početka sukoba.

    Unesko je u januaru istorijski centar Odese stavio na listu svetske baštine u opasnosti.

  • “Rusija ne preti nuklearnim oružjem”

    “Rusija ne preti nuklearnim oružjem”

    “Rusija nikome ne preti nuklearnim oružjem, iako zapadna štampa u okviru svoje propagande tvrdi suprotno”.

    To je izjavio stalni predstavnik Ruske Federacije pri Ujedinjenim nacijama Vasilij Nebenzja.

    “Kada je reč o nuklearnom ratu ja mirno spavam, jer znam da mi ne tražimo nuklearni rat i nismo pretili nuklearnim ratom. Sav ovaj narativ da Rusija preti svetu nuklearnim oružjem deo je zapadne propagande”, rekao je Nebenzja, prenosi TASS.Nebenzja je podsetio da Rusija već duže vreme dosledno podseća da nuklearni rat nije deo ruske vojne doktrine, u kojoj je predviđeno vrlo malo konkretnih slučajeva u kojima se može upotrebiti nuklearno oružje.

  • Rusija odbacuje tvrdnje SAD-a da je njeno predsjedavanje Vijećem UN-a šala

    Rusija odbacuje tvrdnje SAD-a da je njeno predsjedavanje Vijećem UN-a šala

    Ruski ambasador pri UN-u odbacio je u ponedjeljak opise SAD-a i Evropske unije o svom predsjedavanju Vijećem sigurnosti ovog mjeseca kao prvoaprilsku šalu i najavio sastanak kojim će predsjedavati ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov na kojem će se braniti načela Povelje UN-a, za čije je navodno kršenje Moskva optužena otkako je započela specijalnu vojnu operaciju na tlu Ukrajine.

    Američka ambasadorka Linda Tomas-Grinfild rekla je novinarima ranije u ponedjeljak da SAD očekuju da će Rusi biti profesionalni, ali da će koristiti svoje predsjedavajuće mjesto “za širenje dezinformacija i promovisanje vlastitog programa koji se odnosi na Ukrajinu, a mi ćemo biti spremni prozvati ih na svaki trenutak kada to pokušaju učiniti.”

    Ona i visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku Žozep Borel nazvali su rusko preuzimanje predsjedanja Vijećem prvoaprilskom šalom.

    Prema pravilima Vijeća sigurnosti, predsjedništvo se rotira svaki mjesec abecednim redom između svojih 15 članova. Ruski ambasador Vasili Nebenzia rekao je novinarima da neće biti promjena u pravilima Vijeća koje je zaduženo za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti.

    Rekao je da je Rusija bila “pošten posrednik” tokom prošlih predsjedavanja Vijećem, uloga “koju cijenimo i njegujemo, i uvijek je pokušavamo održati”.

    Predsjednik vijeća predsjedava sastancima i odlučuje o temama ključnih sjednica, kojima često predsjedavaju ministri vanjskih poslova, a ponekad i predsjednici. Lavrov će 24. aprila predsjedavati sjednicom o “učinkovitom multilateralizmu kroz odbranu načela Povelje UN-a.”

    Takođe su potrebni mjesečni sastanci, uključujući Bliski istok, kojim će Lavrov takođe predsjedavati, Siriju i druga globalna žarišta, uključujući Mali, Libiju, Jemen, Haiti, područje Velikih jezera u Africi i Kolumbiju.

    Na očekivanja američkog ambasadora da će Rusija širiti dezinformacije o Ukrajini, Nebenzja je odgovorio nazvavši to zapadnjačkim narativom i istaknuvši da “mi mislimo upravo suprotno”.

    Rekao je da Rusija planira održati neformalni sastanak vijeća u srijedu o, kako Moskva tvrdi, dezinformacijama koje zapadni zvaničnici i mediji šire o ukrajinskoj djeci odvedenoj u Rusiju. Kazao je kako je cilj sastanka “rastjerati ovu priču” da su oteti, prenosi “HurriyetDailyNews”.

  • Stanivuković najavio: Gradimo prvu skakaonicu na Vrbasu

    Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, najavio je će uskoro početi gradnja nove plaže od Gradskog do Zelenog mosta, a u okviru koje će biti i prva skakaonica.

    “Divna vijest za sve ljubitelje skokova, Vrbasa i “Banjalučke laste”, koja će kroz ovaj projekat biti dodatno afirmisana”, poručio je Stanivuković.

    Dodao je da je Grad prepoznao ovu inicijativu upućenu od strane kluba skakača “Banjalučka lasta”, sa čijim se predstavnicima danas sastao.

    Kako je kazao, uskoro kreće izgradnja nove plaže “Raj” koja će se protezati od Gradskog do Zelenog mosta u čiju izgradnju će biti uloženo milion KM.

    “U sklopu plaže nalaziće se i nova skakaonica, koja će zasigurno upotpuniti ljeto na Vrbasu”, zaključio je Stanivuković.

  • Čelnici Srpske čestitali policiji njen dan koja je uvijek uz svoj narod

    Čelnici Srpske čestitali policiji njen dan koja je uvijek uz svoj narod

    Čelnici Republike Srpske čestitali su svima pripadnicima ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske i njihovom rukovodstu 4. april – Dan policije Republike Srpske sa željom da i dalje budu garant bezbjednosti, stabilnosti i vladavine zakona u Srpskoj, te su obećali i dalje ulaganje u njen kontinuirani razvoj i unapređenje njenih kapaciteta.

    Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, pohvalio je pripadnike MUP-a za sve uspjehe koje su ostvarili u prethodnom periodu, te im je čestitao na hrabrosti i odlučnosti u borbi protiv svih vidova kriminala.

    “Policija Republike Srpske pokazala je nebrojeno puta do sada da je uvijek uz svoj narod, obavljajući najteže poslove i čineći to dostojanstveno”, istakao je Dodik i dodao da se na Dan policije, ali i svakog dana, sa posebnim poštovanjem treba da se sjetimo svih pripadnika MUP-a koji su svoje živote dali za Republiku Srpsku i svojim imenima ispisali svijetlu stranicu naše istorije.

    “Ponosan sam na sve pripadnike policije koji časno i profesionalno obavljaju svoj posao, štiteći tako prava, bezbjednost i imovinu građana Republike Srpske”, naveo je predsjednik Vlade RS Radovan Višković u svojoj čestitci.

    Istakao je da je Vlada Srpske čvrsto opredijeljena da nastavi ulagati u kapacitete i modernizaciju policije Srpske jer je to ulaganje u budućnost.

    Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović u svojoj čestitci istakla je da se Policija Republike Srpske, kao izvršna institucija, operativni i istražni organ Ministarstva unutrašnjih poslova, svrstala u red najboljih i najorganizovanijih policijskih agencija u regionu.

    “Želim da nastavite da ostvarujete zavidne rezultate i predano i časno služite svom narodu”, naglasila je Cvijanovićeva i dodala da samo stručno osposobljene i opremljene policijske strukture, mogu da odgovore izazovima modernog društva, očuvanju i zaštiti bezbjednosti građana, njihove imovine i ustavnog poretka Republike Srpske.

    “Ponosni smo na modernu, profesionalnu i odgovornu Policiju Republike Srpske, koja je čvrst garant zaštite Ustava i sprovođenja zakona i jedna od najprofesionalnijih i najboljih policijskih institucija u regionu”, istakao je u svojoj čestitci predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.

    Kako je naglasio obilježavanje Dana policije prilika je da se sa ponosom i poštovanjem oda počast svim pripadnicima MUP-a koji su u Odbrambeno-otadžbinskom ratu dali živote za odbranu Republike Srpske i odbranu slobode srpskog naroda.

    Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan istakao je da Srpska ima sigurnu, moćnu i snažnu Policiju Srpske koja je sposobna da odgovori svim bezbjednosnim izazovima koji postoje u Srpskoj, regiji i šire.

  • Finska u utorak postaje nova članica NATO-a

    Finska u utorak postaje nova članica NATO-a

    Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u ponedjeljak da će Finska u utorak postati 31. članica najvećeg svjetskog vojnog saveza, što je izazvalo upozorenje Rusije da će ojačati svoju odbranu u blizini njihove zajedničke granice ako Alijansa rasporedi trupe na zemlji svoje nove članice.

    “Ovo je istorijska sedmica. Od sutra će Finska biti punopravna članica saveza” rekao je Stoltenberg novinarima juče uoči sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u Briselu. Dodao je kako se nada da će se Švedska moći pridružiti NATO-u u narednim mjesecima.

    Bivši norveški premijer rekao je da će u utorak poslijepodne “po prvi put podići finsku zastavu ovdje u sjedištu NATO-a. Biće to dobar dan za sigurnost Finske, nordijske sigurnosti i za NATO u cjelini.”

    Stoltenberg je rekao da će Turska, posljednja zemlja koja je ratifikovala članstvo Finske, predati svoje službene tekstove američkom državnom sekretaru Entoniju Blinkenu u utorak. Stoltenberg je rekao da će tada pozvati Finsku da učini isto.

    Finski predsjednik Sauli Ninisto i ministar odbrane Anti Kaikonen prisustvovaće svečanosti, zajedno s ministrom vanjskih poslova Pekom Havistom.

    “Ovo je istorijski trenutak za nas. Za Finsku će najvažniji cilj na sastanku biti naglasiti podršku NATO-a Ukrajini dok Rusija nastavlja svoju nezakonitu agresiju. Nastojimo promovisati stabilnost i sigurnost u cijeloj evroatlantskoj regiji”, rekao je Havisto u izjavi.

    Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Aleksander Gruško rekao je da će Moskva odgovoriti na to da Finska postane članica NATO-a jačanjem njene odbrane ako bude potrebno.

    “Ojačaćemo naš vojni potencijal na zapadu i sjeverozapadu. U slučaju raspoređivanja snaga drugih članica NATO-a na teritoriju Finske, prduzećemo dodatne korake kako bismo osigurali vojnu sigurnost Rusije” rekao je Gruško u primjedbama koje je prenijela državna novinska agencija “RIA Novosti”.

    Najava ulaska Finske dolazi neposredno nakon što su finski birači dali podsticaj konzervativnim strankama na izborima održanim tokom vikenda, lišavajući ljevičarsku premijerku Sanu Marin još jednog mandata. Marin se zalagala za pristupanje svoje zemlje NATO-u.

    U strahu da bi mogli biti na meti nakon što je Rusija izvršila specijalnu vojnu operaciju na Ukrajinu prije godinu dana, nordijski susjedi Finska i Švedska napustile su svoje tradicionalne pozicije vojnog nesvrstavanja kako bi potražile zaštitu kod NATO-a.

    Svih 30 saveznika potpisalo je protokole o pristupanju Finske i Švedske. Turska i Mađarska mjesecima su odgađale proces, ali su popustile Finskoj. Turska je od dvije državer tražila garancije i uvjeravanja, naročito u borbi protiv ekstremizma. Zahtjevi Mađarske nikada nisu bili eksplicitni.

    NATO se mora jednoglasno složiti da se nove članice pridruže. Zvaničnici NATO-a takođe žele uključiti Švedsku u svoje ruke prije sastanka američkog predsjednika Džoa Bajdena i njegovih kolega iz saveza u glavnom gradu Litvanije, Vilniusu 11. i 12. jula.

    “Švedska nije ostavljena sama. Švedska je najbliže što može doći kao punopravna članica”, rekao je Stoltenberg, prenosi “PBS”.

  • Stimulacijom Vlade RS do povećanja plata radnika

    Stimulacijom Vlade RS do povećanja plata radnika

    Uz stimulaciju koju država mora obezbijediti u narednom periodu moraju se tražiti rješenja za povećanje plata u realnom sektoru.

    Poručio je ovo Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, rekavši da je bitno da se zadrže radnici, da se pokaže da se ovdje može raditi i zaraditi.

    Saša Trivić, predsjednik Udruženja unije poslodavaca RS, pozdravio je Dodikovu odluku te rekao da je dobro da se razmišlja u tom pravcu.

    “To je moguće na dva načina, prvi je kroz Zakon o podsticajima za rast plata koji već funkcioniše. Druga varijanta je, pošto smo prešli na sistem bruto plata, odnosno da su porezi i doprinosi u vlasništvu radnika, da se kroz eventualne korekcije poreskih stopa obezbijedio da dio novca ostane radniku. Ove stvari nisu nove ni nepoznate, samo je pitanje da li država ima prihode za tako nešto”, istakao je Trivić za “Nezavisne novine”.

    Na pitanje da li je bilo razgovora na tu temu, Trivić odgovara da su juče imali sastanak sa predstavnicima Ministarstva finansija RS.

    “Zaključeno je da se kroz borbu protiv sive ekonomije mogu obezbijediti ta nedostajuća sredstva, odnosno da bi se dio sredstava koji se prikupi u borbi protiv sive ekonomije preusmjerio u povećanja plata radnika. Trenutno se rade procjene i plan aktivnosti, te se još ne zna do kolikog povećanja plata za radnike u realnom sektoru bi moglo doći”, naglasio je Trivić.

    Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, istakao je da se plate moraju povećavati kako bi se na jedan način nadomjestio nedostatak radne snage, ali i zadržali kvalitetni radnici.

    “Očekuje se da pomoć Vlade RS bude kao u ranijem periodu, da se odrekne dijela doprinosa koji bi se pretočio direktno u plate radnika. Sve što se smanji kroz doprinose privrednici bi vrlo rado preusmjerili radnicima i na taj način došli do zajedničkog cilja, odnosno povećanja plata. Ta sredstva koja bi bila izdvojena svakako bi kroz povećanu potrošnju i povećanje PDV-a bila vraćena u budžet i on ne bi puno trpio zbog toga. Ovo, ako se uradi, biće na zadovoljstvo svih, i radnika, i privrede, ali i Vlade RS”, kazao je Ćorić za “Nezavisne novine”.

    Kako je objavio Zavod za statistiku Republike Srpske u ponedjeljak, krajem prošle godine je u RS bilo zaposleno 286.679 radnika.

    “Od ovog broja su 153.311 muškarci, a 133.368 žene”, piše u podacima Zavoda za statistiku RS.

    Dalje navodi da je u decembru prošle godine prosječna plata u Republici Srpskoj bila 1.217 KM.

    “Godišnji prosjek plate za prošlu godinu iznosio je 1.144 KM. U 2021. godini iznosio je 1.004 KM, 2020. godine 956, a 2019. godine 906 KM”, objavili su iz Zavoda za statistiku RS.

    Prema ovim podacima, prošle godine je najveća prosječna neto plata zabilježena u Stanarima, 1.455 KM, pa Ugljeviku 1.415 KM, pa slijedi Banjaluka sa 1.305 KM, te Gacko 1.304 KM.

    Najniže prosječne neto plate prošle godine u Republici Srpskoj su, prema ovim podacima, bile u Kupresu 787 KM, Donjem Žabaru 801, Jezeru 817 KM te Rogatici 897 KM.

  • Otvaraju most kako bi ubrzali gradnju brze ceste kod Gradiške

    Otvaraju most kako bi ubrzali gradnju brze ceste kod Gradiške

    Ministarstvo komunikacija i transporta (MKT) BiH i “Hrvatske ceste” uskoro bi trebalo da završe proceduru u vezi sa ugovorom o održavanju mosta na Savi kod Gradiške, kako bi preko njega radne mašine “Integral inženjeringa” mogle pristupiti gradilištu brze ceste.

    Podsjećanja radi, nemogućnost pristupa gradilištu, uz nepovoljne vremenske uslove prošle godine, doveli su do nekoliko zastoja na radovima, zbog čega su u opasnost došli rokovi za izgradnju kompletne dionice (kraj februara naredne godine), koja treba da auto-put Banjaluka – Gradiška poveže s auto-putem Zagreb – Beograd.

    U MKT BiH pojašnjavaju da je dodatak osnovnom ugovoru potpisan 21. marta, kada se resorni ministar Edin Forto sastao sa svojim hrvatskim kolegom Olegom Butkovićem, ministrom mora, prometa i infrastrukture i potpredsjednikom Vlade Hrvatske, nakon što je okončana procedura.

    “Predsjedništvo BiH je prihvatilo dodatak ugovora i ovlastilo ministra komunikacija i transporta za potpisivanje. Radi se o aneksu osnovnog ugovora o održavanju mostova koji je potpisan ranije. Ovim aneksom, pored prethodno obuhvaćenih, dodati su mostovi Gradiška i Svilaj. Dodatak ugovoru podliježe daljoj proceduri ratifikacije kao i osnovni ugovor”, pojasnili su oni za “Nezavisne novine”.

    I u “Hrvatskim cestama”, investitoru radova, za “Nezavisne” je potvrđeno da je dokumentacija poslata u MKT na potpis.

    Iako nemamo zvanične podatke, vjeruje se da bi gradilište moglo biti otvoreno za mjesec dana i da će onda doći ne samo do ubrzanja radova, nego i do manjih problema u lokalnim zajednicama kroz koje prolaze kamioni i mašine sa gradilišta.

    Zoran Adžić, gradonačelnik Gradiške, za “Nezavisne” kaže da se “Integral” i resorno ministarstvo već duže vrijeme bore da se taj most otvori za građevinske mašine. To bi, kako ističe, olakšalo život stanovnicima Gradiške, s obzirom na to da kamioni i mašine prolaze kroz grad.

    “Mislim da su tamo postavljene i kućice i pogranična policija i da nema razloga da se taj most ne otvori kako bi se sklonile mašine s cesta jer i ovako imamo gužve, pa još i teške kamione za prevoz materijala i sasvim logično je da bi otvaranje mosta bilo značajno”, rekao nam je on.

    Aca Vidaković, načelnik opštine Okučani i Velimir Paušić, načelnik opštine Stara Gradiška, za “Nezavisne novine” ističu da bi pozdravili otvaranje mosta i da im mašine koje prolaze kroz njihove opštine ne smetaju jer podržavaju ovaj projekat.

    “Sve ono što se gradi na našem području je hvale vrijedno i zato mi nikad ne bismo pravili problem zbog kamiona i bagera. Pučanstvo se mora malo smiriti i strpjeti jer svi želimo da se to napravi u što bržem roku. Mi smo digli svu našu policiju, ali nema tu problema jer se kamioni ponašaju sasvim normalno. Međutim, zasigurno će otvaranje mosta za građevinske strojeve biti olakšanje za sve. Svima je interes, i Hrvatskoj i BiH, da se to što prije napravi i da budemo svi povezani kako Bog zapovijeda i da otvaranjem tog graničnog prelaza više ne budu gužve”, rekao je Vidaković za “Nezavisne novine”.

    Paušić kaže da im mašine i kamioni ne smetaju jer su uspostavili dobru saradnju s “Integral inženjeringom”.

    “Nemamo nikakvih problema, dapače, suradnja je izvrsna. Otpočetka smo se s njima dogovorili o svemu, preusmjerili promet i stavili na raspolaganje prilazne puteve. Nama bi otvaranje tog mosta značilo samo stoga što bi se ubrzali radovi i svi bismo dobili jako korisnu prometnicu”, zaključio je Paušić za “Nezavisne novine”.