Autor: INFO

  • Nevažećih listića na opštim izborima bilo skoro pola miliona

    Nevažećih listića na opštim izborima bilo skoro pola miliona

    Na opštim izborima u BiH, održanim 2. oktobra 2022. godine, ukupan broj nevažećih glasačkih listića bio je 485.369, a više od polovine tih listića bilo je nepopunjeno, odnosno prazno (popularno zvani bijeli listići).

    Naime, prema podacima koje je objavila Centralna izborna komisija (CIK) BiH u analizi prethodnog izbornog procesa, čak 264.782 glasačka listića ubačena su prazna (neoznačena) u predviđene glasačke kutije, što je 54,6 odsto od ukupnog broja listića koji se po zakonu smatraju nevažećim.

    Ovo praktično znači da su “bijeli listići” prešli izborni census, koji je, podsjećanja radi, u BiH tri odsto, a to dalje znači i da bi evidentno mogli uticati na izborni rezultat da su bili važeći.

    Treba napomenuti i da je broj nevažećih glasačkih listića na izborima 2022. bio dosta manji nego na opštim izborima 2018. i 2014. godine, ali je zabrinjavajuće što je broj praznih listića bio mnogo veći nego u prethodna dva izborna procesa.

    “Na opštim izborima 2018. godine, od ukupno 526.426 nevažećih glasačkih listića, 48,56 odsto je bilo neoznačenih (praznih). Na opštim izborima 2014. godine od ukupno 545.020 nevažećih glasačkih listića, neoznačenih (praznih) je bilo 51,06 odsto”, saopšteno je iz CIK BiH.

    Analiza je pokazala i da se procenat nevažećih glasačkih listića razlikuje po nivoima vlasti, a ubjedljivo najviše praznih pronađeno je u trci za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

    “Za nivo parlamenta BiH evidentiran je 145.281 nevažeći listić. Od tog broja, čak 87.956 je bilo praznih listića, što je 60,54 odsto”, saopštili su iz CIK-a.

    Nakon toga, najviše nevažećih listića bilo je u glasanju za izbor članova Predsjedništva BiH, a i u ovom slučaju, najviše je bilo onih praznih.

    “Od ukupno 115.273 nevažeća glasačka listića za ovaj nivo, 68.371 bio je prazan, odnosno 59,3 odsto”, navodi se u analizi te dodaje da je više od polovine praznih nevažećih listića pronađeno i prilikom prebrojavanja glasova za Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH.

    “Za Parlament FBiH ukupno je bio 80.021 nevažeći glasački listić. Od toga 55,52 odsto je bilo praznih, to jeste 44.428.”

    I kada je u pitanju Republika Srpska, slična je situacija. Za nivo predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, CIK BiH utvrdio je 38.939 nevažećih listića.

    “Od tog broja, praznih listića bilo je 21.524, što je 55,3 odsto”, navode iz Centralne izborne komisije, dodajući da su brojke, kada je u pitanju Narodna skupština RS, gotovo identične.

    “Ustanovljeno je da je prilikom glasanja za Narodnu skupštinu RS bilo 37.374 nevažećih glasačkih listića. Od toga 15.133 bilo je praznih, a to je 40,5 odsto.”

    Ogroman broj nevažećih glasova evidentiran je i za popunu skupština kantona u Federaciji BiH.

    “Od ukupno 68.481 nevažećeg glasačkog listića za ovaj nivo, praznih glasačkih listića bilo je 27.370 ili 40 odsto”, naglasili su iz CIK-a.

    Iz Komisije poručuju da je teško odrediti razlog zbog kojeg je birač odlučio da svoj listić učini nevažećim, odnosno da jednostavno u kutiju ubaci prazan papir.

    “Neki od razloga mogu biti iskazivanje nezadovoljstva dostupnim opcijama, neinformiranost, nedovoljna upućenost u način glasanja i pretvaranje važećih u nevažeće glasačke listiće i slično”, kazali su iz CIK BiH.

    Oni dodaju da je osnovna karakteristika svih do sada sprovedenih izbora u BiH taj da je broj nevažećih glasačkih listića veći u odnosu na procijenjeni izborni standard od tri do četiri odsto.

    Nebojša Tojagić, politički analitičar iz Banjaluke, kaže za “Nezavisne novine” da “bijeli listići” nikako nisu slučajni.

    “Oni nisu posljedica greške pri biranju kandidata, već svjesne odluke da se izađe na izbore i da se nijednom od ponuđenih kandidata ne da podrška”, navodi on.

    Takođe, Tojagić ističe da je to demokratski izraz volje i nezadovoljstva, ogorčenosti sa ponuđenim izborom, ali ujedno i potez koji ne doprinosi nikakvoj promjeni.

    “Evo, na primjer, ništa se nije i ništa se neće promijeniti što je u Francuskoj na drugom krugu predsjedničkih izbora više miliona Francuza ubacilo ‘bijele listiće’. Ali, oni su poslali poruku da ni Makron ni Le Penova nisu po njihovoj volji. Tako je i ovdje”, pojašnjava Tojagić.

    Sa druge strane, nastavlja on, nevažeći listići najviše udaraju prilikom glasanja za ulazak u parlament.

    “Tada veći broj nevažećih listića najnepovoljnije utiče na male stranke. Jer ne samo da su ti glasovi mogli nekog pomjeriti preko crte, već i zato što se prelazak cenzusa računa u odnosu na broj izašlih na izbore, što znači da je kod veće izlaznosti veća i obaveza malih stranaka da imaju dovoljan broj glasača za cenzus”, kazao je Tojagić.

  • Tramp: Amerika odlazi dođavola

    Tramp: Amerika odlazi dođavola

    Donald Tramp rekao je svijetu da Amerika “odlazi dođavola” u govoru iz plesne dvorane svog odmarališta Mar-a-Lago nakon hapšenja na Menhetnu, zaokruživši dan velike drame koja je bivšeg predsjednika stavila u centar pažnje dok planira povratak u Bijelu kuću.

    Gospodin Tramp je rekao da je slučaj protiv njega “uvreda za našu zemlju” i insistirao da nije počinio nikakav zločin samo nekoliko sati nakon što je optužen za navodnu aferu tajnog isplaćivanja novca porno zvijezdi.

    Uprkos tome što je ranije upozoren na njegovu retoriku na sudu u Njujorku, gospodin Tramp se obrušio na sudiju koji nadzire njegov kazneni slučaj, nazvavši ga “pravim kriminalcem”.

    Ovaj 76-godišnjak stigao je u svom privatnom avionu “Trump Force One” nakon što se na sudu u Njujorku izjasnio nevinim za 34 kaznena djela falsifikovanja poslovne dokumentacije, trenutak koji je bacio SAD u neistraženu teritoriju i prijeti da će zasjeniti predsjedničku trku 2024.

    U svojoj vili na obali u južnoj Floridi, uz pozadinu s dvije američke zastave, rekao je publici: “Nikad nisam mislio da bi se ovako nešto moglo dogoditi u Americi. Jedini zločin koji sam počinio je neustrašiva odbrana naše nacije od onih koji je žele uništiti. To je uvreda za našu zemlju.”

    “OUR COUNTRY IS GOING TO HELL!” – President Donald Trump Watch Live on Rumble here: https://t.co/UFbpMepQG3 pic.twitter.com/u6FyCr1Pyi

    U govoru u kojem se osvrnuo na mnoge svoje tvrdnje o svojim političkim suparnicima, sugerisao je da je nepravedno izgubio izbore 2020. “jer naša zemlja ide dođavola”.

    Tramp je zatim osudio sudiju koji je nadgledao njegovo izvođenje, Huana Merčana, nazivajući ga “sudijom koji mrzi Trampa”.

    Do napada je došlo uprkos tome što je gospodin Tramp bio posebno upozoren na njegovu upotrebu zapaljive retorike na sudu.

    Bivši predsjednik Amerike ranije se suočio s ukupno 34 kaznena djela falsifikovanja poslovne dokumentacije i za sve se izjasnio da nije kriv tokom 45-minutnog saslušanja.

    Sudija koji vodi postupak protiv bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa u Njujorku, zakazao je sljedeće saslušanje za 4. decembar, otprilike dva mjeseca prije zvaničnog početka republikanskih primarnih izbora za predsjedničku trku 2024. godinu, prenosi američki portal Hil.

    Tužioci su rekli da je gospodin Tramp “orkestrirao ‘uhvati i ubij’ šemu” kako bi “kupio negativne informacije” o sebi, a zatim se “mnogo potrudio sakriti to ponašanje”, prenosi “Telegraph”.

  • Bukejlović: Porodičnim zakonom zaštita djeteta je stavljena u prvi plan

    Bukejlović: Porodičnim zakonom zaštita djeteta je stavljena u prvi plan

    Kroz cijeli Porodični zakon provodi se da svi organi moraju postupati u skladu sa najboljim interesima djeteta, izjavio je ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović, gostujući u Јutarnjem programu RTRS.

    Bukejlović je naglasio da je zaštita djeteta stavljena u prvi plan.

    • Rađeno je mnogo toga kada je riječ o usvajanju. Formira se poseban registar lica koja su podobna da usvoje i da budu usvojena – precizirao je Bukejlović.

    On je napomenuo da se izmjena Porodičnog zakona dotiče skoro svakog pojedinca, od najmlađih do najstarijih.

    Govoreći o Registru pedofila Bukejlović je napomenuo da je cilj toga prevencija i zaštita djece.

    Kada je riječ o Zakonu o krivičnim sankcijama, Bukejlović je podsjetio da je u Krivični zakonik 2021. godine uvedena kazna doživotnog zakona.

    • Ali, to nije bilo regulisano u Zakonu o krivičnim sankcijama i morali smo da uredimo tu oblast – objasnio je Bukejlović.

    Reagujući na kritike koje su dobili zbog Zakona o kleveti, Bukejlović je istakao da apsolutno stoje iza svojih stavova.

    • Radi se o namjeri dekontaminacije prostora koji se moraju regulisati. Predstoji nam rasprava. Sigurno je da ćemo obići najveće centre u Srpskoj i obavijestiti sve zainteresovane subjekte. To će biti prilika da svi izraze svoj stav i sugestije kako bismo mogli da korigujemo određene odredbe – naveo je Bukejlović.

    Poručio je da su sve kritike dobrodošle.

    • Otvoreni smo za svaku vrstu dijaloga. Gledaću da, u skladu sa svojim obavezama, budem prisutan na brojnim raspravama. Volio bih da svi dođu spremni i sa adekvatnim argumentima – naglasio je Bukejlović.

    Komentarišući kritike na Zakon o neprofitnim organizacijama Bukejlović je rekao da se njime planira postići čista vrsta nadzora nad radom tih organizacija.

    • Da znamo porijeklo novca i na šta su potrošena sredstva. Ubijeđen sam da će ovo doprinijeti njima samima – zaključio je Bukejlović.
  • Vipotnik: Spriječiti Hrvatsku da na Trgovskoj gori uradi ono što niko nigdje nije uradio

    Vipotnik: Spriječiti Hrvatsku da na Trgovskoj gori uradi ono što niko nigdje nije uradio

    Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik izjavio je da su intenzivirane aktivnosti u pravcu da Hrvatska bude spriječena da uradi ono što niko nikada nigdje nije uradio – da na pograničnom pojasu, sa Srpskom i BiH, nadomak zaštićenog područja sagradi odlagalište nuklearnog otpada.

    Vipotnik je povodom 100 dana rada novog saziva Vlade Republike Srpske rekao da je Vlada u budžetu za tekuću godinu izdvojila milion KM za rješavanje pitanja Trgovske gore, te da je trenutno u fazi izrada akcionog plana.

    On je dodao da će se realizovati dodatno istraživanje sa relevantnim institucijama Srpske kako bi se dokazalo da Trgovska gora ne ispunjava nijedan parametar za izgradnju odlagališta radioaktivnog otpada.

    Vipotnik je podsjetio da je pokrenut proces pred ESPOO konvencijom, istakavši da je dat i prijedlog za izradu sadržaja studije uticaja na životnu sredinu koje je pokrenula Hrvatska.

    INVESTITORI ZAINTERESOVANI ZA PROЈEKTE IZ OBLASTI OBNOVLjIVIH IZVORA ENERGIЈE

    Vipotnik je dodao da je primjetna povećana zainteresovanost investitora za projekate iz oblasti obnovljivih izvora energije, prvenstveno kada je riječ o solarnim parkovima i elektranama, za koje je izdato 20 lokacijskih uslova, među kojima se izdvaja solarna elektrana Bileća.

    On je istakao da je u proteklom periodu izdato 17 građevinskih dozvola gdje se izdvaja dozvola za prvi vjetropark “Grebak” u Republici Srpskoj na području opštine Nevesinje, šo je direktna strana investicija od 150 miliona KM i projekat od izuzetnog značaja ne samo za Nevesinje, nego i za cijelu Republiku Srpsku.

    Vipotnik je rekao da je u proteklih 100 dana rada izdato i 40 ekoloških dozvola, te doneseno 80 licenci za pravna i 140 za fizička lica.

    Realizovano je i polaganje 148 stručnih ispita čiji su učesnici, kako kaže, ostvarili mogućnosti za dobijanje licenci i postali konkuretni na tržištu rada.

    On je dodao da su pojednostavljene i ubrzane administrativne procedure kako bi se na adekvatniji način odgovorilo na sve pristigle zahtjeve, te podnosilac zahtjeva za izdavanje lokacijskih uslova, građevinskih i ekoloških dozvola sada jako kratko čeka na dobijanje tih dozvola kada u skladu sa zakonom dostavi potrebnu dokumentaciju.

    Ministarstvo je zaduženo i za izdavanje dozvola na dva važna projekta – auto-put Banjaluka-Prijedor i dionicu puta Brčko-Rača-Bijeljina, a ističu se i hidroenergetski projekti, kao i projekat aerodroma u Trebinju.

    U FOKUSU DONOŠENjE ZAKONSKIH AKATA, NEMA PRENOSA NADLEŽNOSTI

    Vipotnik je podsjetio da se realizuje usklađivanje pravnih akata sa evropskom pravnom tekovinom s obzirom na to da je BiH dobila status kandidata u decembru prošle godine.

    • Sve pravne akte koje budemo donosili – donosićemo isključivo u našoj nadležnosti. Nećemo dozvoliti nikakav prenos nadležnosti – rekao je Vipotnik u intervjuu Srni.

    On je istakao da je u pripremi i Zakon o izmjenama i dopunama zakona o stanovima na kojima ne postoji stanarsko pravo.

    U TOKU REALIZACIЈA PROЈEKATA ENERGETSKE EFIKASNOSTI U ЈAVNIM OBЈEKTIMA

    Vipotnik je naglasio da postoji veliko interesovanje za projekte u oblasti energetske efikasnosti u javnim objektima za šta su izdvojena značajna sredstva, jer je riječ o objektima iz oblasti prosvjete i zdravstva.

    On je istakao projekat potpisan sa Svjetskom bankom u okviru kojeg je prošlo 20 objekata.

    • Vrijednost ovog projekta je šest miliona evra, od čega 4,5 miliona je kreditnih sredstava, a milion i po grant sredstava za sufinansiranje – pojasnio je Vipotnik.

    Prema njegovim riječima, pokrenut je i projekat koji se odnosi na zaštitu biološke raznovrsnosti, upravljanje i finansiranje nacionalnih parkova i parkova prirode vrijedan 2,79 miliona dolara.

    • Imamo i projekat energetske efikasnosti u javnim objektima koji sprovodimo sa Njemačkom razvojnom bankom i tu smo u procesu izbora najpovoljnijeg ponuđača za početak radova na pet objekata. U saradnji sa Globalnim fondom za životnu sredinu /GEF/ u okviru njihove lokacije GEF osam planiramo se uključiti u pripremu i implementaciju projekata energetske efikasnosti vrijednosti 4,5 miliona evra – rekao je Vipotnik.

    VAŽNI PROЈEKTI U OBLASTI KLIMATSKIH PROMЈENA

    Govoreći o projektima u oblasti klimatskih promjena, Vipotnik je rekao da resorno ministarstvo uspješno sarađuje sa UN organizacijom za hranu i poljoprivredu /FAO/.

    On je podsjetio da se prvi odobreni projekat, vrijednosti 704.000 dolara, odnosi na unapređenje kapaciteta BiH za saradnju sa Zelenim klimatskim fondom i planiranje investicija u oblasti klimatskih promjena, što je izuzetno značajno s obzirom na to da su u ovoj oblasti u Republici Srpskoj i BiH neophodne velike investicije i što će doprinijeti intenziviranju saradnje sa Zelenim klimatskim fondom.

    • Kada znamo da je borba protiv klimatskih promjena u fokusu ne samo Republike Srpske, nego i u evropskom i svjetskom fokusu, onda je ovaj projekat od izuzetnog značaja – naglasio je Vipotnik.

    Drugi projekat predstavlja nastavak projekta za razvoj Nacionalnog plana adaptacije /NAP/ koji se finansira iz sredstava Zelenog klimatskog fonda, vrijednosti 492.000 dolara, a koji će realizovati FAO.

  • FZO RS duguje bankama 180 miliona KM

    FZO RS duguje bankama 180 miliona KM

    Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske na kraju prošle godine bio je kreditno zadužen 179,7 miliona KM.

    U FZO RS za CAPITAL su rekli da je ukupan dug za kredite na kraju 2022. godine manji za 13,7 miliona КM u odnosu na godinu ranije kada je iznosio 193,5 miliona КM.

    Кažu i da su ukupne obaveze Fonda krajem prošle godine smanjene za oko 34,6 miliona КM u odnosu na 2021. godinu.

    Govoreći o planiranim kreditnim zaduženjima u ovoj godini u Fondu su istakli da je Upravni odbor FZO krajem prošle godine donio odluku o kreditnom zaduženju za ovu godinu od 30 miliona КM, a kako bi se obezbijedila nedostajuća sredstva za finansiranje zakonom utvrđenih prava osiguranika.

    „Ovaj kredit nije još realizovan. U ovoj godini FZO RS će otplatiti oko 34,9 miliona КM kredita, što znači da ćemo, računajući i planirano zaduženje ukoliko se uopšte realizuje, na kraju 2023. godine imati manje duga za kredite u odnosu na prošlu godinu i to za oko pet miliona КM. U prošloj godini FZO je vratio 40 miliona КM kredita“, rekli su u Fondu.

    Najveće kredite Fond je prethodnih godina podigao kod Unicredit banke i to od 133 miliona KM za refinansiranje postojećih indirektnih zaduženja, uvođenje integrisanog informacionog sistema, izmirenje obaveza iz ranijeg perioda i finansiranje zakonom utvrđenih prava osiguranih lica Fonda te od 60 miliona koji je uzeo za finansiranje zakonom utvrđenih prava osiguranih lica.

    U Fondu kažu da su troškovi zdravstvene zaštite iz godine u godinu sve veći te da je u ovoj planirano oko 805 miliona КM za zdravstvenu zaštitu, što je za oko 47 miliona КM više u odnosu na prošlu godinu.

    Podsjetili su i da niz godina FZO insistira na uvođenju dodatnih izvora, kao što su prihodi od akciza na duvan i alkohol ili premije za autoodgovornost.

    „Da imamo dodatne izvore finansiranja, vjerovatno ne bi bilo potrebe za novim kreditnim zaduženjima“, kažu u FZO.

  • Tramp oslobođen pritvora, krenuo ka aerodromu: Izjasnio se da nije kriv

    Tramp oslobođen pritvora, krenuo ka aerodromu: Izjasnio se da nije kriv

    Bivši američki predsjednik Donald Tramp izjasnio se da nije kriv po 34 tačke optužnice koju je protiv njega podnijelo njujorško tužilaštvo.

    Bivši američki predsednik Donald Tramp nakon što je dao izjavu oslobođen je pritvora i krenuo je ka aerodromu odakle će napustiti Njujork.

    Prije ulaska u sudnicu, bivši predsjednik Donald Tramp nije dao izjavu – nešto što su neki savjetnici očekivali da uradi.

    Bili smo pod utiskom da će možda dati kratku izjavu prije nego što je ušao, a mislim da je primetna činjenica da nije – rekla je bivša Trampova direktorka komunikacija Bele kuće Alisa Farah Grifin za CNN.

    Grifin je rekao da bi njegov nedostatak izjave takođe mogao da znači da su „advokati vjerovatno u sukobu sa savjetnicima za komunikacije”.

    Tramp je negirao da je imao aferu sa Stormi Danijels, a optužnicu protiv njega je nazvao “političkim progonom i miješanjem u izbore na najvišem nivou u istoriji”.
    Preduzete bezbjednosne mjere
    Staklena vrata Krivičnog suda na Menhetnu iz kojih su nakratko izašli bivši predsjednik Donald Tramp i njegov advokat obično nisu zatamnjena kao trenutno, prenosi Glas Srpske.

    To je još jedna od dodatnih bezbjednosnih mjera koje se danas preduzimaju.

    Policija koja stoji iza Trampa je tu da obezbijedi normalan tok suđenja i zaštiti prisutne.

  • Tramp uhapšen

    Tramp uhapšen

    Donald Tramp se predao policiji u okružnom tužilaštvu, trenutno se sprovodi uzimanje otisaka i procedura prije nego što bude izveden pred sudiju.

    Očekuje se da će danas optužnica biti otkrivena i da će javnost i Trampov pravni tim otrkiti detalje o konkretnim optužbama.

    Trampova poruka prije hapšenja
    Tramp je objavio na “Truth Social” dok je bio na putu ka kancelariji okružnog tužioca Menhetna:

    “Idemo u Donji Menhetn, u zgradu suda. Djeluje tako NADREALNO – VAU, oni će me UHAPSITI. Ne mogu da vjerujem da se ovo dešava u Americi. MAGA!”

    Očekuje se izlazak pred sudiju
    Trenutno se sprovodi standardna procedura prilikom hapšenja protiv bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa, nakon čega će biti izveden pred sudiju.

    Svijet očekuje da sazna sve tačke optužnice za koje se tereti Donald Tramp.

    “Tramp je uhapšen”
    Bivši američki predsjednik ušao je u zgradu suda, a američki mediji napominju da je uhapšen onog trenutka kada je zakoračio unutra.

    Donald Tramp izašao ispred zgrade
    Bivši američki predsjednik je izašao ispred zgrade i dignutom pesnicom pozdravio prisutne. Očekuje se uskoro da će se uputiti ka zgradi suda.

    Američki mediji napominju da supruga Donalda Trampa, Melanija, nije uz njega i da će se sam suočiti sa optužnicom.

    Kako će izgledati hapšenje Donalda Trampa?
    Trampa će, piše CNN, cijeli dan pratiti tajna služba. Njegovo hapšenje biće obrađeno u Okružnom državnom tužilaštvu gdje će mu uzeti otiske prstiju. Još uvijek nije jasno hoće li Tramp biti fotografisan prilikom formalnog hapšenja, budući da postoji zabrinutost da bi slika mogla da procuri. On će kroz zadnje hodnike i lift biti odveden do zgrade suda, koja se nalazi u istoj zgradi kao i kancelarija okružnog tužioca. Proći će kroz javni hodnik do sudnice gdje će biti izveden pred sud.

    Tramp planira da se obrati kratko prije ulaska u sudnicu
    Bivši predsjednik Donald Tramp planira da iznese kratke komentare – jednu kratku rečenicu, kažu savjetnici za CNN – prije nego što danas popodne uđe u sudnicu na Menhetnu.

    Veliki broj pristalica Trampa ispred sudnice na Menhetnu

    Podrška i protivnici Trampa se okupili ispred sudnice

    Oglasio se Tramp
    Bivši američki predsjednik Donald Tramp prvi put danas se oglasio na svojoj društvenoj mreži “Truth Social”. U objavi je ponovno napao sudiju i zatražio da se današnje ročište premjesti na drugu lokaciju. Konkretno, traži da se ročište s Menhetna prebaci na Stejten Island.

    Cijela Trampova objava je napisana velikim slovima. U njoj bivši američki predsjednik sudiju Merčana opisuje kao čovjeka koji je “poznati mrzitelj Trampa, kao i njegova porodica”.

    Kaže da je sud na Menhetnu na teritoriju demokrata, što smatra nepoštenim.

    “Vrlo nepošteno mjesto (Menhetn), neki su dijelovi na izborima dali samo 1% republikancima. Ovaj slučaj treba biti prebačen na obližnji Stejt Island – to bi bila vrlo poštena i sigurna lokacija za suđenje”, napisao je, između ostalog, Tramp.

    Huan Merčan će suditi Trampu
    Kada Donald Tramp danas uđe u sudnicu u Njujorku, suočiće se sa iskusnim sudijom Huanom Merčanom.

    On je osudio Trampovog bliskog saradnika Alena Vajselberga na zatvor, predsjedavao je suđenjem Trampove organizacije za poreske prevare i nadgledao krivični slučaj prevare bivšeg savjetnika Stiva Benona, prenosi b92.

  • Darija Trepova optužena za terorizam

    Darija Trepova je optužena za teroristički napad u Sankt Peterburgu kada je poginuo ruski ratni bloger Vladlen Tatarski, saopštio je Istražni komitet.

    “Ona se tereti da je izvršila krivično delo iz člana 205. 3. stav ‘b’ Krivičnog zakonika, deo 4. člana 222.1 (teroristički čin koji je izvršila organizovana grupa čiji je rezultat ubistvo sa predumišljajem); nedozvoljeno nošenje eksplozivnih naprava, koje je izvršila organizovana grupa”, saopšteno je iz resora.

    Trepova je izvedena pred Moskovski sud, na kojem će se odrediti mera ograničenja slobode kretanja.

    U nedelju, u kafiću u Sankt Peterburgu, eksplodirala je eksplozivna naprava u kojoj je poginuo ratni reporter Vladlen Tatarski (pravo ime Maksim Fomin).

    Hospitalizovana je 31 osoba. Osmoro ljudi je u teškom stanju, još devet nastradalih je na ambulantnom lečenju.

    Nacionalni antiteroristički komitet saopštio je da su teroristički napad na ratnog reportera Maksima Fomina planirale ukrajinske specijalne službe.

  • Budimir: Moguća i zabrana rada ako se utvrde nezakonitosti na fakultetima

    Budimir: Moguća i zabrana rada ako se utvrde nezakonitosti na fakultetima

    Ukoliko se utvrdi da su određene visokoškolske ustanove u Republici Srpskoj nezakonito izdavale diplome, prema njima će se nastupati najoštrije, a može se i očekivati zabrana rada tim ustanovama.

    Ovo je rekao Željko Budimir, ministar za naučnotehnološki razvoj visoko obrazovanje i infomaciono društvo, gostujući u Temi dana ATV-a.

    On je podsjetio da se ispostavilo da u određenim privatnim visokoškolskim ustanovama postoji nezakonit rad, prema informacijama koje je Ministarstvo dobilo od nadležnih istražnih organa, odnosno SIPA.

    “Ministarstvo je odmah tražilo informacije koje su nam iz SIPA mogli da daju i od Tužilaštva BiH. Nakon toga smo vrlo brzo poslali inspekcijski nadzor u visokoškolke ustanove koje su bile predmet akcije Klaster, ali i u druge visokoškolske ustanove. Ministarstvo je, u smislu upravnog nadzora, zaustavilo određene akreditacije studijskih programa dok se ne riješi prethodna pitanja vezana za eventualni nezakoniti rad. Mi poštujemo presumpciju nevinosti, ali ako se utvrdi da su određene visokoškolske ustanove nezakonito izdavale javne isprave, konkretno diplome, prema njima će se nastupati najoštrije. Može se očekivati da inspekcijski nadzor, odnosno inspekcija zabrani rad tim visokoškolskim ustanovama, fakultetima a Ministarstvo će ih brisati iz registra visokoškolskih ustanova”, rekao je Budimir za ATV.

    On je istakao da nikome, ko je postupao u skladu sa zakonom, neće biti narušeno pravo. Istovremeno, kaže Budimir, Ministarstvo će se odlučno boriti protiv svih negativnih pojava u visokom obrazovanju jer je visoko obrazovanje strateška stvar za Republiku Srpsku.

    “I tu ne smije biti sale”, poručuje ministar.

    On je rekao i da je zadovoljan radom Ministarstva tokom prvih 100 dana aktuelne Vlade Srpske, da je njegov tim radio dinamično, te da je posebno ponosan na infrastrukturne projekte.

    “Posebno mogu da izdvojim završetak određenih infrastrukturnih projekata, obezbjeđivanje finansiranja za Univerzitet u Istočnom Sarajevu gdje smo započeli i završavamo određene projekte poput studentskog centra u Lukavici”, rekao je Budimir, te je dodao da je u Banjaluci rađeno na završetku zgrade Arhitektonsko-građevinskog fakulteta.

  • Zatler i Krišto potpisali sporazum: Za najsiromašnija domaćinstva stiže novac iz EU

    Zatler i Krišto potpisali sporazum: Za najsiromašnija domaćinstva stiže novac iz EU

    Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto i šef Delegacije EU u BiH Johan Zatler predstavili su danas u Sarajevu detalje paketa energetske podrške Evropske unije BiH vrijednog 70 miliona evra, s ciljem pomoći najugroženijim kategorijama stanovništva koje su se suočile sa rastom cijena energenata.

    Zatler je kazao da će BiH primiti prvu tranšu pomoći iz paketa vrijednog 70 miliona evra za podršku najugroženijim domaćinstvima u BiH.

    “Naša poruka je da možete računati da će EU biti uz vas, posebno u teškim trenucima”, rekao je Zatler.

    “Pomoć koju nam pruža EU nije samo ona koja se pruža pomoću strukturalnih reformi, nego, kako danas vidimo, ona je i konkretna”, rekla je danas Krišto.

    Dodala je da ovo nije jedina pomoć koju je EU pružila BiH.

    “Prisjetimo se pomoći 2014. godine kada su BiH zadesile velike poplave i zato hvala Zatleru na njegovoj angažiranosti i predanosti poslu koji radi”, rekla je Krišto.

    Ona je pojasnila da će konkretna pomoć ići i stambenim jedinicama u smislu energetske učinkovitosti, a pomoć će otići i za mala i srednja preduzeća.

    Zatler je istakao zadovoljstvo potpisom Bosne i Hercegovine na finansijski sporazum za paket energetske podrške Evropske unije.

    “To znači da će BiH primiti prvu tranšu iz paketa vrijednog 70 miliona evra za podršku najugroženijim domaćinstvima, a njih je u BiH više od 70.000. EU će pomoći i energetsku tranziciju, kao vid ulaganja u budućnost ove zemlje. Možete računati da ćemo biti uz vas”, rekao je Zatler.

    Pojašnjeno je da ovakav vid pomoći stiže nakon neumoljivog rasta cijena.

    “U BiH će 50 miliona direktno otići siromašnim domaćinstvima, 10 miliona ide za unapređenje energetske efikasnosti privatnog sektora, a preostalih 10 miliona za adaptaciju energetske efikasnosti javnih objekata. Zadatak je sada na entitetima i Brčko distriktu da ugovore modalitete za raspodjelu sredstava kako bi ona stigla do onih u najvećoj potrebi”, naglasio je Zatler.