VRBAS Media

Autor: INFO

  • “Ameriko, stiže naplata”

    “Ameriko, stiže naplata”

    U SAD uskoro dolazi “vreme naplate” za sankcije protiv Rusije, saopštio je na Telegramu ruski biznismen Oleg Deripaska.

    On je na taj način komentarisao članak Fajnenšel tajmsa (FT) o odlivu akcionara u SAD usled porasta prinosa na državne trezorske obveznice.

    “Ostalo im je još tri, tri i po godine”, naveo je Deripaska.

    Prinos na dvogodišnje trezorske obveznice SAD porastao je na najviši nivo od 2007. godine i premašio je 5,0 odsto, dok je prinos na desetogodišnje obveznice porastao na najviši nivo od marta, popevši se iznad granice od 4,0 odsto, navodi FT.

    Prinos trezorskih obveznica počeo je da raste zbog straha da će američka centralna banka FED ponovo povećati referentnu kamatnu stopu, tvrde autori članka u FT.

    FED je na junskom sastaku odlučio da ostavi referentnu kamatnu stopu u rasponu između 5,0 i 5,25 odsto, ali nije isključio mogućnost njenog povećanja u doglednoj budućnosti, prenele su agencije.

  • Zelenski: Za mene i Erdogana ljudski životi su prioritet

    Zelenski: Za mene i Erdogana ljudski životi su prioritet

  • Eskobar smatra da nije vrijeme za smjenu Dodika

    Eskobar smatra da nije vrijeme za smjenu Dodika

    Posebni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan Gabriel Escobar je uoči međunarodne konferencije u Dubrovniku komentarisao trenutnu situaciju u regiji, posebno se osvrnuvši na krizu u Bosni i Hercegovini.

    Escobar je predsjednika RS-a Milorada Dodika nazvao “najvećim Putinovim glasnikom”, te je zaprijetio novim sankcijama ukoliko Republika Srpska odluči pokrenuti referendum o statusu tog entiteta, prenosi Jutarnji list.

    “Milorad Dodik je jedan od najvećih glasnika Putinovog režima. Više hvali Putina nego što to čini Lukašenko. To je uznemirujući trend. Rusija se oslanja na Dodika kako bi izbacila Bosnu i Hercegovinu iz njezinih šina koje ju vode prema EU. Ozbiljno smo uznemireni time što se tamo događa”, kazao je Escobar novinarima u Zagrebu.

    Na špekulacije da Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR) planira smijeniti Dodika, Escobar je rekao da ne može komentarisati postupke OHR-a, ali da smatra da još uvijek nije vrijeme da se poduzima nešto tako.

    Prije nekoliko dana Dodik je najavio mogućnost pokretanja referenduma o statusu RS-a do Nove godine, kao jedan od oblika borbe kojom se namjerava suprotstaviti prijetnjama međunarodne zajednice.

    “Ako uistinu do toga dođe, mi ćemo reagirati vrlo oštro. Neće biti raspada Bosne i Hercegovine. SAD neće odustati od Dejtonskog mirovnog sporazuma i naših obaveza prema toj zemlji. Nadamo se da Dodik neće ići tako daleko i da je to samo politička retorika. Ali ako nije, spremni smo reagirati političkim sredstvima poput sankcija i Bonskih ovlasti”, kazao je Escobar.

    Nakon što su neki političari u BiH pomenuli opciju da NATO pošalje svoje trupe u Brčko kako bi zaustavili Dodikove ideje o otcjepljenju RS-a. Escobar je kratko poručio da “nije čuo ni za kakav plan da se NATO-ove trupe prebace u Brčko”, dodavši da postoji misija EUFOR-a koja osigurava sigurno okruženje u BiH i štiti njezin teritorijalni integritet od unutarnjih i vanjskih napada.

    Escobar se složio s izjavom ambasadora SAD-a u Bosni i Hercegovini Michaela Murphyja koji je rekao da je sličnost s prijeratnim stanjem u BiH “uznemirujuća”, ali je sada tu prisutan SAD.

    “Velika razlika između 1991. i sada jest i to što Hrvatska i Srbija ne žele vidjeti rat u BiH. Osim toga, imamo mnogo zaštitnih ograda koje štite zemlju od nasilja. Međutim, mislim da nivo neprijateljstva i etničkog rivalstva te oštra retorika koja dolazi od pojedinih vođa uvelike podsjeća na 1991. To je neodgovorno, beskorisno i nepotrebno. Uspomenu na 1991. pokreću ljudi koji BiH žele vidjeti u tom kontekstu etničke mržnje”, smatra Escobar.

    Specijalni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan komentarisao je i ekonomsko stanje u Bosni i Hercegovini, kazavši da je BiH najkorumpiranija zemlja u regiji, te da je to razlog za odlazak više desetina hiljada mladih ljudi svake godine.

  • Diplomatski skandal u režiji Denisa Bećirovića

    Diplomatski skandal u režiji Denisa Bećirovića

    Tokom posjete BiH, premijer Albanije Edi Rama sastao se danas u Sarajevu sa bošnjačkim članom Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem, bez učešća druga dva člana koji o dolasku Rame u ovu instituciju nisu bili ni obaviješteni.

    Riječ je o diplomatskom skandalu budući da je, kako Srna saznaje, bošnjački član Predsjedništva od dolaska albanskog premijera na sarajevski aerodrom, lobirao za ovaj sastanak, iako je znao da zvaničnim protokolom nije predviđen Ramin dolazak u Predsjedništvo.

    Denis Bećirović je očigledno umislio da je “predsjednik BiH”, a ne jedan od tri člana Predsjedništva BiH.

    Organizovati sastanak sa visokim zvaničnikom jedne zemlje mimo službenih kanala, a o tome ne obavijestiti druga dva člana, od kojih je jedan u vrijeme sastanka bio u zgradi Predsjedništva, odraz je nepoštovanja kako za tu instituciju, tako i za BiH koju Bećirović tobože brani.

    Očigledno će još mnogo vode Miljackom proteći dok Bećirović nauči da poštuje institucije sopstvene zemlje, te barem osnovna pravila diplomatskog protokola.

  • EU odobrila paket energetske podrške BiH vrijedan 70 miliona evra

    EU odobrila paket energetske podrške BiH vrijedan 70 miliona evra

    Evropska unija nedavno je odobrila prvi paket energetske podrške BiH vrijedan 70 miliona evra. Direktna energetska podrška Evropske unije namijenjena je najugroženijim porodicama, dok će dio sredstava biti usmjeren ka poboljšanju energetske efikasnosti u individualnim stambenim objektima i preduzećima.

    Od 70 miliona evra podrške Evropske unije, 50 miliona evra, više od dvije trećine sredstava, dobiće najugroženije porodice, ostatak će biti usmjeren ka poboljšanju energetske efikasnosti u domaćinstvima i privatnom sektoru. Sredstva Evropske unije trebalo bi da dobije do 80 hiljada domaćinstava u Republici Srpskoj, u Federaciji BiH oko 109 hiljada domaćinstava, u Brčko Distriktu 12 i po hiljada.

    • Evropska unija je građanima BiH obezbijedila finansijsku podršku u suočavanju sa posljedicama rastućih cijena, a jednim dijelom Energetski paket omogućuje podršku projektima pobošljanja energetske efikasnosti što predstavlja ulaganje u budućnost. Sada je pred relevantnim institucijama vlasti u BiH odgovornost da ta podrška dođe do građana, domaćinstava i kompanija, i da u potpunosti implementiraju ovaj paket – izjavio je šef Kooperacije u Delegaciji Evropske unije u Bosni i Hercegovini, Stefano Elero.

    Novčana podrška domaćinstvima u Republici Srpskoj još nije isplaćena. Utvrđuje se lista korisnika iz nekoliko kategorija, koju priprema više nadležnih institucija.Na dodjeli sredstava domaćinstvima u Republici Srpskoj radi Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite.

    Pored ove podrške građanima, na raspolaganju je dodatnih šest miliona evra podrške EU -tri miliona evra za poboljšanje energetske efikasnosti stambenih zgrada i 3 miliona evra za mikro, mala i srednja preduzeća koja se suočavaju s izazovima uslijed energetske krize.

    • Za fizička lica finansiraće se projekti u omjeru 50 odsto od strane Fonda, 50 odsto od strane korisnika.Kada je u pitanju komponenta za MSMP preduzeća kofinansiranje od strane Fonda će biti maksimalno 30.000 KM – rekao je direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, Srđan Todorović.

    Sredstva će biti distribuirana kroz javne pozive koje će provesti entitetski fondovi za zaštitu okoliša i životne sredine, kao i Vlada Brčko distrikta.

    • Očekujem u nekih 20-tak do mjesec dana da ćemo biti u prilici da raspišemo javni poziv.Oba javna poziva će biti raspisana putem javnih glasila,Službenog glasnika i na stranicama Fonda. Biće dostupno građanima i vlasnicima preduzeća da apliciraju za ova sredstva putem Fonda – dodao je Todorović.

    Energetski paket podrške EU BiH u potpunosti će implementirati institucije u BiH, a Evropska unija će nastaviti podršku kroz tehničku asistenciju i reviziju trošenja sredstava.

    VIJESTI IZ ISTE RUBRIKE

  • Rusija u Savjetu bezbjednosti UN pokrenula pitanje opasne situacije oko Ustavnog suda BiH

    Rusija u Savjetu bezbjednosti UN pokrenula pitanje opasne situacije oko Ustavnog suda BiH

    Donošenje odluka u Ustavnom sudu BiH bez učešća Srba ili bilo kojeg drugog državotvornog naroda BiH put je koji vodi ka uništavanju dejtonske strukture i, što je posebno opasno, ka potencijalnom sukobu, izjavio je portparol stalne misije Rusije pri UN Fjodor Stržižovski.
    – Rusija je danas u Savjetu bezbjednosti UN pokrenula pitanje opasne situacije oko Ustavnog suda BiH. Usljed provokativnih promjena pravila njegovog rada, Republika Srpska je isključena iz procesa donošenja odluka. Nastavak rada trojice stranih sudija u ustavnom sudu su anahronizam – rekao je Stržižovski.

    Kako je istakao, nastavak rada trojice stranih sudija u Ustavnom sudu BiH je anahronizam.

    – Svi ti koraci uklapaju se u politiku zapadnih zemalja da održe stanje protektorata u BiH, između ostalog i preko nelegitimnog Kristijana Šmita koji nije dobio odobrenje SB UN. Međutim, uvjereni smo da narodi BiH imaju pravo da sami, bez spoljne kontrole, dogovaraju budući vektor razvoja svoje zemlje na osnovu međusobnog poštovanja i tražeći kompromise – poručio je ruski diplomata.

  • Koliko košta život u Republici Srpskoj

    Koliko košta život u Republici Srpskoj

    Gotovo polovinu para neophodnih za život u Republici Srpskoj svako domaćinstvo izdvaja samo na hranu i režije.
    vo pokazuju podaci Zavoda za statistiku RS, koji je objavio rezultate Ankete o potrošnji u RS za 2022. godinu.

    Prosječna mjesečna potrošnja domaćinstva u Srpskoj je 1.800 KM, od čega se na hranu odnosi 558,55 КМ ili 29,7 odsto, dok se za stanovanje, vodu, plin i druge energente izdvaja 23,6 odsto novca od ukupne potrošnje.

    Procijenjen broj domaćinstava u Republici Srpskoj iznosi 401.173, a u ovom istraživanju Zavoda za statistiku RS anketirano je 2.797 domaćinstava.

    Prosječan broj članova u domaćinstvu je 2,8.

    Osim hrane i režija, najviše para još se daje na prevoz, i to 14,2 odsto od ukupne potrošnje.

    Najmanje novca izdvaja se na kulturu i rekreaciju, i to svega 1,2 odsto od ukupne potrošnje. Drugim riječima, domaćinstvo od tri člana u prosjeku mjesečno za kulturu i rekreaciju izdvaja 21,6 KM. Pod uslovom da su u Banjaluci, za taj novac može, recimo, samo jedan roditelj sa djetetom da ode u bioskop da pogledaju film i počaste se kokicama. Za ovaj prosječan iznos ne mogu se kupiti dvije karte za pozorišnu predstavu. Ali može knjiga.

    Za obrazovanje dajemo još manje, a po računici Zavoda za statistiku, to je 0,4 odsto od ukupne mjesečne potrošnje ili 7,2 KM.

    U kafanama i restoranima ostavimo više para nego zajedno u knjižarama i pozorištima. Po ovoj računici, prosječno domaćinstvo za ugostiteljske usluge svakog mjeseca daje oko 43 KM, što je za samo jednu marku manje u odnosu na iznos koji se svaki mjesec izdvaja na duvan.

    NA SELU TROŠE MANJE PARA

    Građani Republike Srpske koji žive u gradskim odnosno urbanim područjima troše znatno više novca od sugrađana koji su nastanjeni na selu. Tako je, po podacima Zavoda za statistiku, prosječno domaćinstvo u urbanoj zoni od 2,74 člana tokom prošle godine imalo prosječnu mjesečnu potrošnju od 1.872,86 КM, dok prosječna mjesečna potrošnja u negradskim domaćinstvima iznosi 1.747,86 КM, prenosi “SrpskaInfo“.

  • Dodik: Sva reagovanja kao da su pisana istom rukom ili na istom mjestu

    Dodik: Sva reagovanja kao da su pisana istom rukom ili na istom mjestu

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je Srni da sva reagovanja koja su uslijedila nakon potpisivanja Ukaza o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske kao da su pisane istom rukom ili bar na istom mjestu.
    “Niko od uzbunjivača ne navodi koji član Ustava je prekršen, niti koja odredba Dejtonskog mirovnog sporazuma je povrijeđena. Sva reagovanja su puna praznih fraza i floskula da i ne zaslužuju temeljitu reakciju”, rekao je Dodik Srni upitan da prokomentariše niz reagovanja koja su uslijedila nakon što je potpisao Ukaz o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske.

    Predsjednik Republike je naglasio da jedini koji je u posljednjih mjesec dana izašao iz okvira Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava je Ustavni sud BiH, ali niko od lažnih državobranitelja nije reagovao.

    “Narodna skupština Republike Srpske morala je da odbrani interese Srpske i to je i učinila. Sve u skladu s Ustavom BiH i Dejtonskim mirovnim sporazumom. Zastrašivanje građana ugrožavanjem mira i pominjanje devedesetih samo je izgovor za nešto što pojedinci očekuju da će se desiti, a nikako realan presjek situacije u BiH”, naglasio je predsjednik Srpske.

    On je istakao da je BiH u političkoj, a nikako u bezbjednosnoj krizi o čemu svjedoče mirne ulice gradova širom BiH.

    “Sva pitanja koja su otvorena u BiH su samo i isključivo političke prirode i biće riješena političkim putem. Oni kojima je glava ostala u devedesetim ne zaslužuju da se bave politkom 2023. godine bilo da su u FBiH ili u nekoj od ambasada”, poručio je Dodik.

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik potpisao je danas Ukaz o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske.

    Potpisivanjem Ukaza o proglašenju ovog zakona, kojim prestaje obaveza da se u Službenom glasniku Srpske objavljuju propisi i drugi akti koje donosi visoki predstavnik u BiH, predsjednik Republike potpisao je u skladu sa Ustavom Republike Srpske.

    Narodna skupština Republike Srpske 21. juna je na posebnoj sjednici po hitnom postupku usvojila Zakon o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa.

  • Crnadak o zakonu o kleveti

    Crnadak o zakonu o kleveti

    Šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Igor Crnadak, povodom najave da će Ministarstvo pravde na sljedećoj sjednici NSRS u parlamentarnu proceduru uputiti prijedlog zakona kojim je predviđena kriminalizacija klevete, kaže da je riječ o “sjevernokorejskom zakonu”.
    “U situaciji kada je SNSD doveo Republiku Srpsku u izolaciju i pod sankcije, zbog čega smo ostali bez dva važna projekta u Gradišci i Doboju, kao i bez nepovratnih milionskih sredstava za autoputeve, ovaj sjevernokorejski zakon je poslednja stvar koja nam treba”, objavio je Crnadak u saopštenju.

    Crnadak smatra da da SNSD “ne želi da čuje glas javnosti, koji je i tokom javne rasprave jasno rekao da ovaj zakon ubija slobodu govora i predstavlja prijetnju zatvorom svakome ko kritikuje SNSD i njihovu vlast”.

    Crnadak kaže da narod Republike Srpske “neće sjediti i mirno gledati kako ga SNSD vraća u vrijeme Golog otoka” i da je siguran da slijedi žestok protest i otpor svih slobodnomislećih ljudi u Republici Srpskoj.

    “Kritika vlasti, drugačije mišljenje i različiti stavovi u javnosti moraju postojati i SNSD to neće spriječiti, pogotovo sada kada idu iz gluposti u glupost, Republiku Srpsku dovode u opasnost i svađaju je sa čitavim svijetom”, rekao je Crnadak i istakao da će Klub poslanika PDP-a iskoristiti sva demokratska sredstva da spriječi usvajanje ovog zakona i da će biti uz svoj narod, kako bi ga zaštitili od pomahnitale i nepredvidljive korumpirane vlasti, koja je očigledno spremna na sve samo da sačuva svoje pozicije.

  • Vučić: Niko normalan se ne raduje sukobima

    Vučić: Niko normalan se ne raduje sukobima

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsednik Vlade Albanije Edi Rama su se nakon sastanka obrratili medijima i odgovarali na pitanja novinara.

    Rama se nalazi u poseti regionu u okviru priprema za Berlinski proces kojim će Tirana predsedavati u oktobru.

    “Poželeo sam dobrodošlicu predsedniku vlade Albanije, Ediju Rami. Mislim da smo posle decenije ćutanja u odnosima Srbije i Albanije, rekao bih Srba i Albanaca, upravo nas dvojica počeli da menjamo loše političko nasleđe i mislim da smo u prethodnim godinama konkretno rezultatima pokazali da naši narodi mogu da idu napred i da sarađuju”, rekao je Vučić i dodao:

    “Ako pogledate samo brojeve i nivo trgovinske razmene u periodu 2019 do kraja 2020. godine videćete koliko je značajno uvećana ta saradnja naših zemalja, i uvoz i izvoz i iz jedne i iz druge zemlje. Poklapa se sa Otvorenim Balkanom ali i sa boljim političkim odnosima”.

    Predsednik Vučić je rekao da je sa Ramom razgovarao i o svim regionalnim pitanjima kao i o Berlisnkom procesu i pozdravio angažovanje Albanije i lični doprinos Edija Rame.

    “Mi smo uvek podržavali aktivnosti oko ovog vema korisnog regionalnog formata i smatramo da će doprineti saradnji, unapređenju procesa pomirenja i prevazilaženju nasleđenih problema iz prošlosti”, rekao je Vučić.

    “Doprinećemo realizaciji planova za regionalno tržište, kao što je to uradila i Narodna skupština. Znamo da će Rama uložiti energiju za predstojeći period. Što se tiče Otvorenog Balkana, mi smo zajedno sa Albanijom pokrenuli inicijativu i ona je donela koristi za sve naše građane. Ona može da doprinese boljem standardu svih naših građana. Imaćemo i dalje sastanke na ovu temu, i znate da pripremo Vinsku Viziju i naravno pričali smo o regionalnim pitanjima i našim pogledima na KiM, ali ne mislim da bi bilo ni fer ni krektno da to učinim u Raminom prisustvu, to ćemo ostaviti za nas, naše zemlje i dalji tok”, izjavio je Vučić.

    Predsednik je rekao da će Srbija nastavljati da razvija jake i prijateljske odnose sa Albanijom.

    Obraćanje Edija Rame
    “Obzirom da premijerka nije bila prisutna, svakako sam imao priliku da opsežno razgovaramo na teme poput Berlinskog procesa i smatram da bismo mogli da napravimo novi plan kako bi EK mogla da sastavi novi finansijski plan kako bi naše zemlje bile u jedinstvenom ekonomskom tržištu. Razgovaramo i o drugim aspektima. Stekli mso naviku da otvoreno razmenjujemo mišljenja i nekada se ne slažemo sa istim, ali moramo da radimo u korist mira. Da bismo sarađivali trebaju nam trenuci poput ovog. Zbog situacije na KiM ne iznosimo svoja mišljenja kako ne bismo na uticali na situaciju”, rekao je Rama.

    Pitanja novinara
    Mohamed Velik sa Top Čanela pitao je da li je nakon sastanka Edi Rama umirio brige oko Kosova da bi moglo postati novi “Donbas”, a predsednika Vučića da li postoje ikakve šanse da se Srbija vrati dijalogu sa premijerom Kurtijem.

    “Ponoviću ono što sam izjavio, jedini put napred nije put da se pojačaju tenzije već put dijaloga i dogovora koji se tzasniva na francusko-nemačkom planu. Ne želim da ovde ponavljam što sam rekao u Prištini, ali niko ne treba da potceni rizik kada ćemo se naći u situaciji koju ne smemo da dozvolimo da se desi, a koja može biti slična Donbasu, a koja bi učinila nemogućim da vratimo situaciju na staro, iako je danas nju moguće kontrolisati. Mora doći do zajedničko stanovišta”, rekao je Rama.

    “Svi u Srbiji se nadaju da će Đoković osvojiti Vimbldon iako ne znate da li će se to desiti. Niko normalan ne može da se raduje sukobima i nisam slučajno rekao niko normalan. Reč je o simultanom povlačenju gradonačelnika, sve ostalo Srbija je sve ispunila. Mi želimo mir, ma koliko teško to bilo. Znam da i u Tirani i Prištini uvek će postojati neko ko će u Srbiji videti krivca. Neću vam govoriti sa kojom veličinom problema se susrećemo. Što se tiče viđenja sa Aljbinom Kurtijem, nikada mi nije bio problem da sa njim razgovaram. Sa svakim sam se trudio da razgovaram. Pitate me kad ću ga videti, a ne znate kad će ga videti i ovi što su bliži”, izjavio je Vučić.

    Dragana Biberović sa RTS-a pitala je predsednika Aleksandra Vučića o Raminom predlogu nacrta statuta za ZSO i rekla da je Priština tvrdila da takav predlog sadrži previše autonomije za Srbe, što je Rama demantovao, i da li je bilo reči o tome tokom sastanka. Ramu je pitala o SB UN, i da li će Albanija glasati za uvrstavanje u dnevni red ukoliko do toga dođe.

    “Razgovarali smo o situaciji na KiM, nisam video predlog Edija Rame. Moram vas uputiti na Briselski sporazum, ZSO mora biti zasnovano na onome što je potpisano i prihvaćeno. Stavite u statut principe i to je to, Srbi su prihvatili sve ostalo, čak i civilnu zaštitu. Suština je u tome da ZSO mora da bude formirana. Nisam video nikakav predlog” rekao je Vučić.

    “S obzirom da ste vi pomenuli predlog, pinoviću da predlog nacrta statuta jeste doprinos koji sam ja dao i koji je pozitivan po sadržaju i nije nešto što bi strane nužno prihvatile i to nije nijedna strana razmatrala i ja se izvinjavam što neko ne želi da shvati i razume da je ovo bio doprinos u ime Albanije i za njih to nema vrednost. Ljudi tzv. Kosova govore u svoje ime. Ono što je na papiru predato je Makronu i Šolcu, ali i Mišelu. Na njima je da ga pročitaju. Smatram da insistiranje na tome da se ostane u opštinskim zgradama, prave prepreku miru i to je greška. Kada je reč o SB UN, mi jesmo članice kao i NATO, mi nismo ni supersila niti imamo kapacitet da se tako ponašamo, ali imamo sreće da smo u odnosu sa supersilama. Želim da budem upoznat sa ovom idejom, ali ne znam šta predsednik misli kada kaže da sSB mora da se bavi pitanjem severa KiM, ali stav SB je u stavu država u njenom sastavu. Brine me da tenzije ne poremete naš kompas i o njima se moraju pozabaviti svi”, izjavio je Rama.

    “Jedino srpski upravljački tim mora da se bavi i predstavi nacrt statuta, nikakvi frnacuski i nemački lideri”, rekao je Vučić.

    “Oni su kumovi frnacusko-nemačkog plana, a ne statuta, jer je to njihov plan, nije Srbija izradila taj plan. To je doprinos usmeren na pozitivan proces, ali mislim da ukoliko strane budu zainteresovane, moći će da ga prihvate”, dodao je Rama, na šta je Vučić odgovorio:

    “Kod nas se kumovi ne zovu oni koji vam nameću mišenje”.