VRBAS Media

Autor: INFO

  • NASA najavila pad satelita na Zemlju

    NASA najavila pad satelita na Zemlju

    Očekuje se da će stari satelit američke svemirske agencije NASA tokom dana pasti na Zemlju, a stručnjaci koji prate letelicu kažu da su male šanse da pad satelita izazove bilo kakvu opasnost.

    Stari satelit ”Resi” trebalo bi da padne na Zemlju večeras, najavili su NASA i američko ministarstvo odbrane, uz napomenu da lokacija na koju će pasti satelit ne može biti obelodanjena, prenosi AP.

    Veći deo ovog satelita težine oko 300 kilograma trebalo bi da izgori tokom leta kroz atmosferu, ali eksperti očekuju da će neki delovi ostati relativno neoštećeni.Pre nego što su obustavljene aktivnosti ”Resija” 2018. godine, zbog problema u komunikaciji, satelit je posmatrao sunčeve baklje, kao i erupcije mase na Suncu. Tokom aktivnog korišćenja satelita ”Resi” snimljeno je više od 100.000 solarnih događaja korišćenjem visokoenergetskih rendgenskih i gama zraka.

  • Počinje veliki napad na Ruse

    Počinje veliki napad na Ruse

    Bivši premijer DNR Aleksandar Borodaj izjavio je da u narednih nekoliko nedelja počinje ozbiljna kontraofanziva Oružanih snaga Ukrajine.

    Ako ukrajinska kontraofazniva ne bude uspešna, onda će ruske snage imati priliku da krenu u novu ofanzivu, naglasio je Borodaj.

    On je za NSN rekao da je zadatak ruskih snaga da obuzdaju prolećnu kontraofanzivu Oružanih snaga Ukrajine i “unište što je moguće više ljudstva i tehnike neprijatelja”.

    Istovremeno, upozorio je Borodaj, u slučaju nepovoljnog razvoja događaja, neprijatelj će moći da zadrži liniju fronta, a onda se krajem leta ili jeseni “može očekivati još jedan talas ofanzive“.

    Istovremeno, Borodaj smatra da će jesenja ofanziva Oružanih snaga Ukrajine, ako do nje dođe, biti slabija.

  • I Rumunija za zabranu?

    I Rumunija za zabranu?

    Rumunska vladajuća Socijaldemokratska partija (PSD) saopštila je da će tražiti od koalicione vlade da uvede privremenu zabranu uvoza žitarica iz Ukrajine.

    PSD će tražiti od vladajuće koalicije da donese političku odluku da se omogući donošenje privremene uredbe, navela je ta stranka u saopštenju, preneo je Rojters.Mera je potrebna da bi se zaštitili rumunski poljoprivrednici jer nadoknade koje je obezbedila Evropska komisija “ne mogu da pokriju ukupnu štetu koju su oni pretrpeli”, istakao je PSD.Istovremeno, Rumunija mora da nastavi da podržava Ukrajinu olakšavanjem tranzita poljoprivrednih proizvoda u druge zemlje Evropske unije ili preko komercijalnih crnomorskih ruta, navela je stranka.

    Rumunski ministar poljoprivrede Petre Daea, član PSD, treba da razgovara sutra sa svojim ukrajinskim kolegom.

    Zabranu uvoza žitarica su uvele Poljska, Mađarska i Slovačka, a Bugarska je saopštila da razmatra uvođenje zabrane.

    Varšava je, uprkos tome što je snažan politički saveznik Kijeva, otišla korak dalje zaustavljanjem tranzita.

    Ukrajina već drugi dan održava razgovore sa poljskim kolegama da deblokiraju izvoz hrane i žitarica preko Poljske.

    Jedan od najvećih svetskih izvoznika žitarica, Ukrajina, morala je zbog blokade crnomorskih luka da pronađe alternativne puteve za transport žita preko Poljske i Rumunije.

  • Dačić: Briselski sporazum najveće dostignuće Beograda poslije 1999. godine i Rezolucije 1244

    Dačić: Briselski sporazum najveće dostignuće Beograda poslije 1999. godine i Rezolucije 1244

    Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić ocijenio je danas da je Briselski sporazum najveće dostignuće Beograda u političkom smislu poslije 1999. godine i Rezolucije 1244, odnosno da je to nešto opipljivo što je Srbija dobila za Srbe na KiM.

    Briselski sporazum je naše najveće dostignuće u političkom smislu poslije 1999. i Rezolucije 12 44, to je nešto opipljivo što smo dobili za naš narod na KiM. Zato to Priština izbjegava, da je to nešto što nema vrijednost primijenili bi to već milion puta – rekao je Dačić gostujući na TV Prva povodom 10 godina od potpisivanja Briselskog sporazuma čiju okosnicu čini Zajednica srpskih opština.

    Srbija je, kako je podsjetio, svih ovih 10 godina bila izložena licemerju međunarodne zajednice.

    Dačić je dodao da je zato pred Srbijom suštinsko zalaganje da se izbori da ZSO dobija svoje konture, predviđene Briselskim sporazumom.

    Prema njegovim riječima, razgovori na najvišem nivou zakazani za 2. maj će biti teški.

    • Priština će pokušavati da sve to izbjegne – rekao je Dačić koji je u vrijeme potpisivanja Briselskog sporazuma 19. aprila 2013. godine bio premijer.

    Dačić je naglasio da je pozicija predsjednika Srbije vrlo jasna – prvo ZSO pa možemo da nastavimo da razgovaramo.

    Na pitanje da li će Aljbin Kurti, predstavnik Prištine, nakon 2. maja ispuniti zahtjev da se formira ZSO, kaže da nam slijedi mukotrpan proces.

    • Biće milion različitih problema, Kurtijev krajni cilj nije ZSO već da Srba nema na Kosovu, to bi najviše volio da učini kroz neku brzu intervenciju, ali je svima jasno da to Srbija neće dozvoliti – rekao je Dačić koji je sporazum potpisao sa predstavnikom Prištine, predsjednikom Hašimom Tačijem u prisustvu Ketrin Ešton koja je tada bila visoki predstavnik za spoljnu politiku i bezbjednost EU.

    Ministar je podsjetio da je juče bio u Strazburu, gdje je obilježavano 20 godina članstva Srbije u Savjetu Evrope, ali da je paralelno sa tim pokušavano da se pokrene procedura za članstvo tzv. Kosova u SE.

    Dačić je dodao da Njemačka vrši strahoviti pritisak da ta procedura počne i podsjetio da je SE jedina preostala institucija za čije učlanjenje tzv. Kosovu nije potreban pristanak Beograda – potrebna im je dvotrećinska većina ukupnog broja članova.

    Nikada se do sada nije desilo da u SE bude primljeno nešto što nije država, podsjetio je Dačić i ocijenio da se time stvaraju presedani.

    Kada im govorite o teritorijalnom integritetu Srbije, kao odgovor na to što Nijemci insistiraju i naglašavaju da je najvažniji teritorijalni integritet Ukrajine, vaše riječi se odbijaju o zidove, naveo je Dačić.

    • Oni imaju svoju politiku i trudiće se da je izguraju, danas sutra ili za mjesec dana, moramo da budemo spremni i vidimo kako ćemo dalje učestvovati u svemu tome, ne možemo da izađemo iz SE, ali to govori koliko te institutcije gube smisao – rekao je Dačić.
  • Građani Banjaluke nepravilno koriste trotinete

    Građani Banjaluke nepravilno koriste trotinete

    Banjaluka prati trendove urbane mobilnosti te je nabavila 200 novih električnih trotineta za iznajmljivanje, ali prema riječima stručnjaka, građani ne poštuju zakonske propise, nisu dovoljno edukovani te može doći do povećanja broja saobraćajnih nezgoda.
    Nikola Ćopić, inženjer za bezbjednost saobraćaja, istakao je da je pozitivno što grad Banjaluka prati evropske trendove u vezi s pitanjem urbane mobilnosti i što se uvođenjem ovih prevoznih sredstava pokušava smanjiti gužva na putevima.

    “Sa druge strane, mišljenja sam da će korištenje istih na način suprotan od onog propisanog Zakonom o bezbjednosti saobraćaja Republike Srpske dovesti do povećanja broja saobraćajnih nezgoda sa posljedicama po lica”, kazao je Ćopić.

    Dodaje da je zakon predvidio da su uslovi za korištenje ovih sredstava minimalno 14 godina starosti, posjedovanje potvrde o položenim propisima iz oblasti bezbjednosti saobraćaja i obavezno korištenje zaštitne kacige tokom vožnje.

    “Nažalost, svakim danom svjedočimo nepropisnom korištenju ovih sredstava, odnosno rijetko ko od korisnika posjeduje kacigu, iste koriste djeca ili roditelji koji trotinetima prevoze djecu, što ukazuje na nedostatak edukacije ovih učesnika u saobraćaju, o kojoj je svakako trebalo razmišljati prije pružanje usluge iznajmljivanja ovih sredstava”, objasnio je on.

    Ćopić smatra da Banjaluka nema dovoljno razvijenu infrastrukturu za ova sredstva, prenose Nezavisne.

    “Trotineti trpe vertikalne neravnine do 2,5 centimetra zbog malog radijusa pneumatika te su podložni prevrtanju, a s obzirom na to da se kreću kao biciklisti, odnosno uz ivicu kolovoza tamo gdje ne postoje fizički odvojene staze, to svakako negativno utiče na bezbjednost saobraćaja i povećava rizik od nastanka saobraćajnih nezgoda sa posljedicama, s obzirom na to da se radi o ranjivim učesnicima u saobraćaju”, zaključio je on.

    Iz Policijske uprave Banjaluka potvrdili su za “Nezavisne novine” da su navedena vozila razvrstana u četiri klase.

    “Klasa jedan obuhvata vozila maksimalne konstruktivne brzine do šest km/h, bez sistema samobalansiranja i sjedišta, klasa dva, vozila maksimalne konstruktivne brzine do 25 km/h, bez sistema samobalansiranja i sjedišta, klasa tri, vozila maksimalne konstruktivne brzine do šest km/h, sa sistemom samobalansiranja i sjedištem ili bez sjedišta i klasa četiri vozila maksimalne konstruktivne brzine do 25 km/h, sa sistemom samobalansiranja i sjedištem ili bez sjedišta”, naveli su oni.

    Propisi iz oblasti bezbjednosti saobraćaja kojima je uređeno kretanje pješaka, kako kažu, primjenjuju se i na lice koje koristi lako lično električno vozilo klase jedan i klase dva.

    “Propisi iz oblasti bezbjednosti saobraćaja kojim je uređen saobraćaj bicikala primjenjuju se i na lice koje koristi lako lično električno vozilo klase tri i klase četiri”, pojasnili su oni.

    Dodaju da su, za lica koja upravljaju lakim ličnim električnim vozilima, predviđene novčane kazne.

    “Kaznene odredbe za lica koja upravljaju lakim ličnim električnim vozilima podijeljene su u segmentima, a kreću se u rasponu od 100 do 300 KM, u zavisnosti od prekršaja”, zaključili su iz Policijske uprave.

  • Plan spasavanja banaka izazvao sukob između Brisela i članica EU

    Plan spasavanja banaka izazvao sukob između Brisela i članica EU

    Evropska komisija je u sukobu sa grupom prestonica EU, koju predvodi Berlin, zbog planova za spasavanje posrnulih banaka, piše “Politiko”.


    Izvršna vlast bloka želi da spriječi zemlje da bacaju javni novac na manje zajmodavce, koji su do sada izbjegavali stroža pravila i nastavili da koriste javnu kasu. Vlade su zabrinute da će na kraju platiti račune za kolapse banaka u drugim zemljama.

    Prijedloge, koji bi trebalo da budu objavljeni uskoro, jedan neimenovani diplomata EU opisao je kao “sporne”. Bitka koja je uslijedila između Komisije i vlada oko konačnog oblika zakona vjerovatno će trajati mjesecima.


    Niz bankovnih neuspjeha u SAD ponovo je gurnuo u centar pažnje teror bankrota i finansijske zaraze od paničnih štediša. Uprkos tome, Komisiji neće biti lako da pooštri režim EU.

    To je samo najnovije evropsko pitanje koje izaziva probleme u Berlinu, nakon sukoba između Brisela i njemačke vlade oko upotrebe e-goriva za automobile i protivljenja načinu na koji bi nacionalna pravila o potrošnji mogla da se preispitaju.

    Dok se ministri finansija evrozone uglavnom slažu sa principom ograničavanja upotrebe novca poreskih obveznika za spasavanje banaka, postoji žestoko protivljenje miješanju Brisela u postojeća nacionalna pravila.

    Njemački mediji: EU bi da zaplijeni milijarde ruske centralne banke, ali ne zna gdje su
    Njemački mediji: EU bi da zaplijeni milijarde ruske centralne banke, ali ne zna gdje su
    U dokumentima Komisije, u koja je “Politiko” imao uvid, stoji da su “mnoge propale banke male ili srednje veličine riješavane u okviru nacionalnih režima koji često uključuju korišćenje novca poreskih obveznika”. Reforme imaju za cilj da se odmaknu od te prakse.

    Ovaj set bankarskih reformi predstavlja značajno smanjenje u odnosu na potpuno razvijenu šemu osiguranja depozita širom EU – EDIS, koju je Njemačka ukinula prošle godine nakon što je godinama pokušavala da dobije političku podršku za šemu.

    Ipak, mnoga pitanja koja su iskočila tokom te debate – uključujući i strah među nekim zemljama EU da će plaćati gubitke u bankarskom sektoru druge zemlje – nisu nestala.


    Neke zemlje takođe brinu da bi revizija pravila mogla stvoriti više rizika za poreske obveznike, a ne obrnuto. A drugi se plaše potencijalno većih troškova za njihove banke koji se kriju u sitnim slovima nacrta zakona.

    Kao znak koliko je debata politička, Komisija je povukla prijedloge u posljednjem trenutku u martu uz pritisak sa svih strana.

    Ovog mjeseca, njemački ministar finansija Kristijan Lindner pisao je najvišim zvaničnicima EU izražavajući svoju “ozbiljnu zabrinutost” zbog toga kako bi planovi mogli da utiču na uređenje njegove zemlje.

    Nacrti planova vjerovatno neće ublažiti zabrinutost zemalja da bi taj potez mogao da utiče na njihova ovlašćenja i da stavi više novca na kocku.

    Osnovna premisa reformi Komisije je da se više zajmodavaca srednje veličine uvede u okvir za riješavanje problema, koji obezbjeđuje uredno zatvaranje i primorava banke da podignu “tampon zone” koje apsorbuju gubitke tako da investitori snose troškove, ako dođe do kolapsa.

    Posljednje riječi pilota koji su zaspali tokom leta lede krv u žilama, avion pao 2 minuta kasnije!
    Posljednje riječi pilota koji su zaspali tokom leta lede krv u žilama, avion pao 2 minuta kasnije!
    Ali teškoća je u tome što su se banke srednje veličine borile da se uklope u okvir, jer će možda morati da nametnu gubitke velikim deponentima kako bi dostigli ključni prag – što bi moglo izazvati paniku, kao što se vidjelo u SAD prošlog mjeseca, piše “Politiko”.

    Rješenje Komisije, prema dokumentima od 24. marta i koji su još uvijek podložni promjenama, bilo bi da se glavnim gradovima EU omogući da koriste svoje šeme garancije depozita – nacionalne kase koje finansira bankarska industrija za zaštitu depozita u iznosu od 100.000 evra – unapred da premoste svaki nedostatak u finansiranju.

    To bi onda značilo da bi banka koja propada mogla da iskoristi 80 milijardi evra iz fonda EU za propadanje banaka, koje takođe finansira industrija, pod uslovom da zajmodavac napusti tržište.


    Da bi intervencija bila moguća, Komisija će morati da promijeni preferencijalni nivo duga šeme garantovanja depozita u slučaju nesolventnosti.

    Planovi Komisije prešli su “crvene linije” Francuske, Njemačke, Holandije i Finske, koje su u zajedničkoj decembarskoj izjavi Komisiji, u koju je “Politiko” imao uvid, upozorile da se ne mijenja prag za fond EU za crne dane, jer bi to oslabilo hijerarhiju kreditora za šeme garantovanja depozita ili ugrožavanje nacionalnih ili industrijskih sigurnosnih mreža.

  • Čović: Naredne sedmice nova Vlada FBiH, posljednji sastanak je pokazao da imamo stabilnu većinu

    Čović: Naredne sedmice nova Vlada FBiH, posljednji sastanak je pokazao da imamo stabilnu većinu

    Predsjednik HDZ-a i HNS-a Dragan Čović je kazao kako sljedeće sedmice očekuje formiranje Vlade FBiH u ranije predloženom sastavu s obzirom na to da bi visoki predstavnik Christian Schmidt trebao donijeti odluku koja bi to omogućila.

    Čović je za RTV HB govorio o tome šta je bila tema razgovora na sastanku održanom jučer.

    “Ostalo je još nekoliko dilema kako to (formiranje Vlade FBiH) uraditi s obzirom na to da se u javnosti stalno otvaraju neka pitanja. Ja sam uvjeren da će parlamentarna većina, koja je pokazala da ima potporu u oba doma, vrlo brzo doći do Vlade FBiH”, naveo je.

    Čović kaže kako su ti razgovori pokazali da u Federaciji BiH postoji stabilna većina uprkos navodima u javnosti da je situacija neizvjesna.

    “Dogovorili smo novi sastanak, iduće sedmice bi naši domaćini trebali biti partneri iz Sarajeva. To su sastanci koje ćemo imati na kraju svakog mjeseca kako bi koalicija od tri partnera otklonila prepreke koje imamo kroz zajednički dogovor”, kazao je.

    Govoreći o potencijalnim Schmidtovim rješenjima, kaže da ne zna kada će i kakve odluke donositi visoki predstavnik, ali vjeruje da neće biti riječ o izmjenama zakona.

    “Uvjeren sam da nikakva odluka koja bi predstavljala izmjene Izbornog zakona ili ne daj Bože Ustava FBiH, pogotovo trajna, ne dolazi u obzir. Uvjeren sam da bi u narednom tjednu mogli imati Vladu FBiH, ili sve osnove da možemo imenovati Vladu FBiH, onako kako smo već predložili”, poručio je.

    Objasnio je i zašto smatra da bi Schmidt trebao reagovati.

    “Visoki predstavnik ima vrlo jasne instrumente ako nismo u stanju 30 dana od imenovanja predsjednice imenovati i Vladu FBiH, da povuče određene odluke. One ne moraju imati nikakve veze sa izmjenama Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH i ja se nadam da će tako i biti”, zaključio je.

  • EUFOR šalje pojačanje, cilj Brčko distrikt?

    EUFOR šalje pojačanje, cilj Brčko distrikt?

    EU bi narednih dana i sedmica trebalo da donese odluku o povećanju broja vojnika EUFOR-a u BiH, saznaju “Nezavisne”.

    Međutim, nijedna od zvaničnih institucija ili izvora koji su upoznati sa situacijom nije želio da da komentar u kojem obimu bi pojačanje bilo i da li je tačno da bi većina novopridošlih trupa bila raspoređena u Brčko distrikt.

    I novinar Ivica Puljić, dopisnik Al Jazeere iz Vašingtona, prije nekoliko dana na Twitteru je najavio takvu mogućnost.

    “Iz američkih izvora saznajem da su SAD, preko Stejt departmenta, uputile zahtjev EU da pošalje pojačanje snagama EUFOR-a u BiH odmah nakon izjava Milorada Dodika o otcjepljenju RS. EU bi trebalo da reagira u idućih nekoliko dana”, napisao je on.

    Iako nam niko nije želio ni potvrditi ni demantovati ove informacije, one se uklapaju u ono što smo pisali proteklih mjeseci, da na Zapadu postoji zabrinutost da bi se bezbjednosna situacija u BiH mogla pogoršati, i to ne samo zbog Milorada Dodika, predsjednika RS, nego i zbog namjere SDA da ni po koju cijenu ne odustane od učešća u vlasti, kao i pozivanja na oružje od strane pojedinih vjerskih lidera bliskih strukturama SDA. Osim toga, Zapad je zabrinut da bi u novembru Rusija mogla uskratiti mandat EUFOR-u, što bi praktično značilo da bi se vojne snage EU morale povući iz BiH u roku od sedam dana.

    Ono što saznajemo je da SAD i EU žele da nađu pravni način da se ne ugrozi bezbjednost BiH i nađe osnov da vojno prisustvo Zapada ostane na duži period. O tome je, kako saznajemo, bilo govora i na američkoj turneji Zukana Heleza, novog ministra odbrane BiH, koji je jedan od ministara u novoj strukturi Savjeta ministara, u skladu s očekivanjima administracije SAD. Iako nismo uspjeli dobiti potvrdu, može se očekivati da bi bilo koja dugoročna promjena vojnog prisustva Zapada u BiH bila moguća samo uz formalan zahtjev institucija BiH, gdje Ministarstvo odbrane BiH igra važnu ulogu, ali u tom slučaju ne može se zaobići ni Predsjedništvo BiH. S tim u vezi, značajna je Dodikova poruka prošle sedmice da će institucije RS zamrznuti svoju saradnju s predstavnicima NATO-a i bezbjednosnih struktura u BiH.

    Kratkoročno, EUFOR može dovesti nova pojačanja u BiH jer mu to i postojeća rezolucija omogućava. Iako se u rezoluciji, koja je produžena prošlog novembra, ne spominje broj vojnika koji EUFOR može imati, nedavno nam je pojašnjeno da se u BiH trenutno nalazi 1.100 trupa, što znači da je moguće teoretski dovesti još barem 2.500 vojnika.

    Dovođenje dodatnog kontingenta EUFOR-a omogućava mehanizam Rezervne snage van zemlje. Na stranici EUFOR-a je pojašnjeno da se nove snage mogu dovesti u veoma kratkom roku u slučaju potrebe.

    “Ove snage bazirane su u Evropi i mogu biti angažovane u kratkom periodu da povećaju broj trupa EUFOR-a u slučaju da dođe do prijetnje za sigurno okruženje. Taj mehanizam omogućava da EUFOR ima kapacitet za brzu intervenciju kako bi podržao agencije za sprovođenje zakona u BiH kako bi očuvale sigurno i bezbjedno okruženje”, navedeno je u ovoj informaciji. Inače, ovo nije prvi put da se mogući angažman EUFOR-a dovodi u vezu s policijskim agencijama u BiH, iako to nije primaran zadatak ove vojne misije.

    Savjet EU, kada je posljednji put raspravljao o EUFOR-u, zaključio je da podržava mandat EUFOR-a i misiju “Althea”.

    “Savjet duboko žali zbog produžene političke krize u zemlji i osuđuje blokadu državnih institucija. Savjet urgira na sve političke lidere da se odreknu provokativne retorike podjela i akcija, uključujući i dovođenja u pitanje teritorijalnog integriteta BiH”, istaknuto je, uz napomenu da bi lideri trebalo da rade na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta EU.

    Inače, EUFOR trenutno čini 21 zemlja, uključujući Albaniju, Austriju, Bugarsku, Čile, Češku, Francusku, Grčku, Mađarsku, Irsku, Italiju, Nizozemsku, Poljsku, Portugal, Sjevernu Makedoniju, Rumuniju, Slovačku, Sloveniju, Španiju, Švajcarsku i Tursku. Od prošle godine EUFOR čine i njemački pripadnici, koji su prije desetak godina napustili misiju, ali su odlučili da se ponovo vrate.

  • Lavrov: SAD češće varaju nego sprovode svoja obećanja

    Lavrov: SAD češće varaju nego sprovode svoja obećanja

    Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kritikovao je u utorak SAD, nazivajući ih nepouzdanima i nepovjerljivim.

    “Dobro je poznato da se SAD može prevariti u bilo kojem trenutku, a puno češće nego što sprovodi vlastita obećanja i obaveze”, rekao je Lavrov na zajedničkoj konferenciji za novinare u Karakasu sa svojim venecuelanskim kolegom Jvanom Gilom na pitanje o američkim obećanjima da poboljšaju odnose s Venecuelom ako se pridruži antiruskim sankcijama.

    Lavrov je rekao da je informisao Gilu o situaciji u Ukrajini, napomenuvši da se sukob mora rješavati na temelju načela nedjeljnosti sigurnosti.

    Sa svoje strane, Gil je rekao da Karakas ne prihvata jednostrane sankcije i da Venecuela takođe trpi zbog njih.

    “SAD nas stalno napada i pokušava ugušiti našu privredu. SAD stalno govori o poboljšanju odnosa, ali nismo vidjeli nikakvo ublažavanje sankcija”, rekao je.

    Gil je istakao kako sve sankcije, američke i evropske, moraju biti ukinute, a do tada Venecuela ne može govoriti o normalizaciji sa zapadnim zemljama.

    Istakao je da Moskva i Karakas razvijaju alternativu SWIFT-u, sistemu koji omogućuje globalne finansijske transakcije, kako bi se zaobišle zapadne sankcije.

    Lavrov je stigao u Karakas iz Brazila ranije u utorak u sklopu svoje latinoameričke turneje od 17. do 21. aprila. Takođe planira posjetiti Nikaragvu i Kubu, prenosi “YeniSafak”.

  • Egić: Impozantan broj učesnika u obilježavanju pomena žrtvama zločina u NDH

    Egić: Impozantan broj učesnika u obilježavanju pomena žrtvama zločina u NDH

    Očekujemo impozantan broj učesnika u obilježavanju pomena žrtvama zločina nad Srbima, Јevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, rekao je za naš Јutarnji program ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić.

    Krzo medijsku kampanju i angažovanje mnogih institucija postigli smo željeni efekat da će preko 20.000 ljudi posjetiti centralnu manifestaciju – rekao je Egić.

    Dodaje da od republičkog značaja postoje 32 manifestacije, te da se iz Drugog svjetskog rata obilježava desetak datuma.

    Kada je riječ o strašnim zločinima u koncentracionom logoru Јasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini, Egić dodaje da je to bila kampanja čišćenja Srba iz Nezavisne Države Hrvatske.

    Naglašava, da se treba nastaviti pričati o kulturi sjećanja, te njegovati istu.

    Obilježavanje sjećanja na žrtve genocida u logoru Јasenovac, te Donjoj Gradini, počinje 22. aprila nizom manifestacija.