VRBAS Media

Autor: INFO

  • Poruka iz Srpske: Imovina ostaje naše vlasništvo

    Poruka iz Srpske: Imovina ostaje naše vlasništvo

    Iz Republike Srpske danas je poručeno da imovina pripada entitetima i da nikakve “zajedničke izjave” to ne mogu promijeniti. Zbog zajedničke izjave koju su članovi Predsjedništva Denis Bećirović i Željko Komšić potpisali sa predsjednicima parlamentarnih političkim stranaka iz FBiH na nivou BiH i entitetskom nivou, a koja se tiče imovine, srpski poslanici u Predstavničkom domu napustili su sjednicu ovog doma.

    Osam bošnjačkih političkih predstavnika iz Federacije BiH potpisalo je zajedničku izjavu o “državnoj imovini” u kojoj su naveli da Tužilaštvo BiH i ostali nadležni organi BiH moraju procesuirati odgovorna lica koja najavljuju da će nastaviti knjiženje te imovine na Republiku Srpsku.

    Oni smatraju da samo nivo BiH ima isključivu nadležnost da uređuje sva pitanja koja su u vezi sa imovinom.

    Iz Ministarstva pravde Republike Srpske saopšteno je da je ova izjava u suprotnosti je sa Opštim okvirnim sporazumom za mir u BiH i njegovim aneksima i kao takva se može smatrati direktnim pokušajem izigravanja, narušavanja i kršenja ovog sporazuma.

    Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić poručio je da Republika Srpska neće dopustiti da neko raspolaže njenom imovinom i u njeno ime donosi odluke.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković istakao je da imovina Srpske ostaje njeno vlasništvo, bez obzira na potpisane zajedničke izjave bošnjačkih političara.

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović naglasila je da ne postoji slovo Ustava, niti Dejtonskog sporazuma koje predviđa postojanje tzv. “državne imovine BiH”.

    Na sarajevsku združenu stranačku izjavu o imovini prvi su konkretno reagovali srpski poslanici napuštajući sjednicu Predstavničkog doma PS BiH. Za šeficu poslaničkog kluba SNSD-a Sanju Vulić nema dileme da iza izjave stoje pojedini međunarodni faktori i lider SDA Bakir Izetbegović koji je i dalje dominantan u sarajevskom političkom miljeu.

    Poslanik Ujedinjene Srpske Milan Petković rekao je da jedino što su mogli da urade kao poslanici je povlačenje sa zasjedanja kako bi obavili konsutacije na nivou političkih stranaka iz Republike Srpske.

    Pored članova predsjedništva Bećirovića i Komšića izjavu su potpisali predsjednik SDP-a Nermin Nikšić, prvi čovjek NIP-a Elmedin Konaković, lider Naše stranke Edin Forto kao i predsjednici NES-a i Stranke za BiH Nermin Ogrešević i Semir Efendić.

  • Prekinuto današnje zasjedanje Predstavničkog doma

    Prekinuto današnje zasjedanje Predstavničkog doma

    Današnja sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH prekinuta je odlukom proširenog kolegijuma, a datum održavanja nove biće naknadno objavljen.

    Poslanici stranaka iz Republike Srpske napustili su sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zbog činjenice da su bošnjačke stranke potpisale zajedničku izjavu koja se tiče imovine Srpske, te ponašanja predsjedavajućeg Predstavničkog doma Denisa Zvizdića na današnjoj sjednici.

    Predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Sanja Vulić rekla je za RTRS da je Zvizdić tokom diskusije prekidao poslanika SNSD-a Milorada Kojića, dok je drugim poslanicima dozvoljavao da mu dobacuju i da ga prekidaju.

    Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Nebojša Radmanović ukazao je na to da se na današnjoj sjednici stvorila atmosfera napada na Dejtonski sporazum i pogrešnog tumačenja suvereniteta.

    • U ovakvoj situaciji ne želimo da učestvujemo u nastavku rada ove sjednice koja je imala sasvim solidan i dobar dnevni red – poručio je Radmanović.
  • Dubravac se pridružio ideji Narodnog fronta

    Dubravac se pridružio ideji Narodnog fronta

    Željko Dubravac, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske napustio je DNS i prešao u Narodni front koji je nedavno osnovala nekadašnja potpredsjednica PDP-a Jelena Trivić.
    Trivićeva je na Facebook-u objavila da je narodni poslanik Željko Dubravac, donio odluku da se pridruži ideji Narodnog fronta.

    “Željko Dubravac, borac Vojske Republike Srpske, sportista, je neko ko je uvijek bio na frontu odbrane naroda i to je najbolje pokazao 2020. godine kada je stao na crtu režimu kao kandidat opozicije za načelnika opštine Čelinac, u čemu smo ga podržali svi mi iz opozicije i okupili se oko njegove kandidature. U Narodnu skupštinu je ušao na osnovu opozicione retorike koju je DNS tada gromoglasno propagirao. Nakon izbora, DNS se bez objašnjenja svojim biračima, priklonio vladajućoj koaliciji čime su narod, odnosno glasači DNS najgrublje prevareni”, naglasila je Trivićeva.

    Dodala je da je Željko neko ko je odlučio da ne iznevjeri one koji su mu poklonili povjerenje, odlučan da svoj politički put nastavi u Narodnom frontu, prenose Nezavisne.

    “Kroz svoje diskusije u Narodnoj skupštini Republike Srpske pokazao je jasno šta misli o režimu predvođenom SNSD i drago mi je što zajedno krećemo ovu priču”, zaključila je Trivićeva.

  • Dodik: BiH neće imati viznu liberalizaciju sa tzv. Kosovom

    BiH neće imati viznu liberalizaciju sa tzv. Kosovom, izjavio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Dodik je istakao da je juče u Srbiji čuo ciničan prigovor po kojem će svi Albanci otići sa tzv. Kosova čim vizna liberalizacija stupi na snagu.

    • To je licemjerje Zapada koji pokušava da kroz pregovore sa Beogradom dođe do toga da se kao navodno nešto normalizuje, a onda sami unilateralno donose takve mjere”.

    Podsjetimo, Evropski parlament juče je odobrio viznu liberalizaciju za građane tzv. Kosova.

  • Vučić: Tražili su da uvedemo sankcije Rusiji

    Vučić: Tražili su da uvedemo sankcije Rusiji

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je posle sastanka sa švedskim ministrom da Švedska traži od Srbije da uvede sankcije Rusiji.

    Odmah posle sastanka obratio se šef švedske diplomatije.

    “Švedske kompanije zapošljavaju 10.000 ljudi, Srbija pripada Evropskoj uniji. Verujem da će učesnici na političkoj sceni ostani na snažnom strateškom putu”, rekao je ministar Švedske.

    On se zahvalio Vučiću na srdačnom prijemu.

    Vučić je naveo da mu je čast što je ugostio Bilstrema.

    “Švedska je najveći ekonomski partner od svih nordijskih zemalja. Zahvalni smo švedskim investitorima. Razgovarali smo o velikoj srpskoj dijaspori koja radi i živi u Švedskoj. Ponosni smo na uspeh naših ljudi u ovoj nordijskoj zemlji i nadamo se, naravno, da će se vratiti svojoj zemlji. Razmena sa Švedskom je učetvorostručena”, istakao je Vučić.

    On je dodao da je švedski ministar tražio da uvedemo sankcije Rusiji.

    “Rekao sam, razumevajući poziciju Švedske, da i nas mora neko da razume. Mi čeznemo da ostanemo vojno neutralni. Baš taj blok je 1999. napao našu zemlju. Što se tiče evropskog puta Srbije, mi smo uvek bili zahvalni Švedskoj na toj podršci”, rekao je Vučić.

    “Srbija neće podržati članstvo Kosova u UN”
    Vučić se osvrnuo i na situaciju na Kosovu i Metohiji.

    “Ponovio sam da će Srbija ispuniti ono što smo rekli, ali da Srbija neće da podrži članstvo Kosova u UN. Danas je 10 godina od usvajanja Briselskog sporazuma, kada formirate ZSO, tek kada to ispunite, mi ćemo da radimo sve drugo. To je obaveza koja postoji iz 2013. godine. Mi u Srbiji nismo toliko glupi. Čekamo da ispunite ono što su vaše obaveze, onda ćemo da prionemo na posao i pokažemo koliko smo pouzdan partner”, kazao je Vučić.

    “Razumeli smo poruke Švedske, da moramo da uvedemo sankcije Rusiji. Mi smo nezavisna zemlja, i u skladu sa tim ćemo donositi odluke. Još jednom veliko hvala na iskrenosti i otvorenosti. to je jedini pravi način da saslušamo argumente jedni drugih i da se najbolje razumemo”, poručio je predsednik Aleksandar Vučić.

  • Njemački ambasador u BiH “Uveli smo sankcije Republici Srpskoj i Dodiku”

    Njemački ambasador u BiH “Uveli smo sankcije Republici Srpskoj i Dodiku”

    Ne mogu ni procijeniti koliko privatnih investicija Republika Srpska propušta jer njemačke kompanije smatraju da je politička klima u Republici Srpskoj previše nesigurna za dugoročne poslovne angažmane, kaže Tomas Fičen.Ambasador Njemačke u Bosni i Hercegovini Tomas Fičen dao je intervju za Politicki.ba.

    Kako to u diplomatiji uvijek biva, indikativni su njegovi odgovori. Kako ono što je odgovorio, tako i ono što je možda i “preskočio”.

    Šta je politika Njemačke prema Bosni i Hercegovini? S jedne strane imamo Rezoluciju Bundestaga, a sa druge djelovanje Kristijana Šmita. U Rezoluciji se zagovara “građanizacija” BiH. Svojim zadnjim intervencijama u Izborni zakon i Ustav Federacije BiH, Šmit je ojačao etnizaciju BiH.

    – Savezna vlada je u svom koalicionom sporazumu jasno stavila do znanja da je zapadni Balkan za nju vanjskopolitički prioritet. Berlinskim procesom je i savezni kancelar Olaf ŠolC stavio svoj lični fokus na region.

    Nedavno je i ministarka vanjskih poslova Baerbok, tokom razgovora sa ministrom vanjskih poslova Konakovićem na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, podvukla da ovaj region, a time i BiH, ima svoje mjesto u EU!

    Prošlogodišnja rezolucija Bundestaga takođe jasno pokazuje da je Njemačka na strani BiH. Njemačka podržava približavanje Bosne i Hercegovine EU i poziva na bližu regionalnu saradnju u Berlinskom procesu. Osim toga, od ljeta 2022. god. i Bundesver je ponovo aktivan sa vojnicima u okviru EUFOR- Althea.

    S našim parnterima u BiH takođe postoji apsolutna saglasnost o EU i NATO perspektivi BiH. To je još jednom istaknuto dodeljivanjem kandidatskog statusa za članstvo u EU u decembru 2022. Postoji realna perspektiva za EU, ali ona zahtijeva odlučne reforme.

    Njemačka je bila od samog početka za mir u Bosni i Hercegovini. Funkcija visokog predstavnika – koji, kao međunarodni predstavnik, svoj mandat crpi iz Dejtonskog sporazuma, ugrađena je kao integralni dio u njemu. U izvršavanju svog mandata visoki predstavnik je nezavisan. Njegove dosadašnje odluke su na primjer doprinijele tome da se održe izbori i da budu transparentniji.

    Osim toga, je Agendom 5+2 koju je utvrdilo Vijeće za implementaciju mira Dejtonskog sporazuma u 2008. godini jasno definisano šta je potrebno za zatvaranje OHR-a. Nažalost je BiH još uvijek daleko od ispunjavanja ovih uslova.

    Šta su prioriteti Njemačke u BiH? Na ekonomskom, ali i na politickom planu? Zagovarate li i Vi formiranje vlasti na čelu s Osmorkom, makar to značilo i novu intervenciju visokog predstavnika u tom smjeru? (Prema medijskim navodima, njemački zvaničnici zaduženi (i) za BiH protiv su intervencije Šmita i zahtijevaju da se stranke u Federaciji BiH dogovore. To je tačno?)
    – Njemačka je pouzdan i snažan parntner na strani BiH na putu ka EU. To je jasan vanjskopolitički prioritet Njemačke.

    U 14 prioriteta Evropske komisije iz 2019. jasno je navedeno koje su reforme neophodne na tom putu. Reforme nisu važne samo za pristupanje EU, one će prije svega imati trajni pozitivan uticaj na živote ljudi u BiH.

    Uz političku volju, brzo mogu biti implementirani. Sada je prije svega važno da se započne i uhvati u koštac sa reformama. Previše vremena je već protraćeno.

    Sada je na novoizabranim političarima da zaista i iskoriste šansu koju pruža kandidatski status.

    Dosta brzo formiranje vlasti na državnom nivou je bio prvi pozitivan signal. Ali političari ne bi trebali sada stati na tome. Važno je graditi na ovim prvim pozitivnim pomacima i brzo pokrenuti zemlju sprovođenjem konkretnih reformi.

    O sastavu Vlade Federacije odlučuje Parlament Federacije većinom koju su glasači odredili 2. oktobra.

    U ekonomskoj oblasti bilježimo sve veći interes za BiH kada je riječ o njemačkim kompanijama, koje s obzirom na probleme u globalnoj trgovini traže bliže proizvodne mogućnosti i izvore snabdijevanja – „near-shoring“ je ovdje ključna riječ. U tome se mogu pronaći velike mogućnosti za BiH i cijeli region zapadnog Balkana, ali one takođe zahtijevaju reforme i uklanjanje birokratskih prepreka. Istovremeno to podrazumijeva da zastoj u reformama ili čak –ovo se odnosi na RS – nazadovanje u reformama i secesionistička retorika predstavljaju otrov za ulaganja. Zato bi ključni prioriteti trebali biti jačanje vladavine prava i borba protiv korupcije.

    Također energetska kriza i zajednička borba protiv klimatskih promjena zahtijevaju velika ulaganja. BiH ima veliki potencijal kada su u pitanju obnovljivi izvori energije. Okretanje od fosilnih energenata nije samo u smislu klimatske politike potrebno, već i u smislu ekonomske politike. Jer EU planira uvesti mehanizam koji će poskupiti proizvode proizvedene fosilnom energijom prilikom uvoza u EU. Njemačka podržava BiH u neophodnom napuštanju fosilnih energenata kroz bilateralnu razvojnu saradnju, ali i kroz regionalno klimatsko partnerstvo sa zapadnim Balkanom. Ovo regionalno klimatsko partnerstvo najavljeno je u okviru posljednjeg samita Berlinskog procesa 2022., a treba da se implementira u ovoj godini. Kao „kick-off“ događaj, Njemačka planira zajedno s Albanijom organizovati regionalni dijalog u Tirani početkom juna ove godine.

    Takođe na posljednjem samitu Berlinskog procesa 2022. godine, šefovi država i vlada pet od šest zemalja zapadnog Balkana usvojili su Zajedničku deklaraciju o energetskoj sigurnosti i zelenoj tranziciji. Obaveze sadržane u njoj bile su snažno potkrijepljene izjavama podrške, posebno od strane EU-Komisije. Nadamo se da će i Bosna i Hercegovina uskoro potpisati ovu značajnu deklaraciju.

    I investitori iz Njemačke iz privatnog sektora vide odlične prirodne uslove u BiH za proizvodnju vjetroenergije. U Livnu na primjer treba da se izgradi sistem vjetroparkova koje bi gradila jedna njemačka firma. Osim čiste energije, projekat će regionu donijeti i nova radna mjesta i javne prihode putem lizinga. Međutim, da bi se iskoristio ovaj ogroman potencijal, potrebno je pojednostaviti komplikovane i često politički nabijene procedure odobravanja. Energetska tranzicija ne smije propasti zbog političkog raspoloženja.

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik često je i brutalno prozivao Njemačku. Posebno mu je (bilo) omiljeno podsjećanje na period iz historije i vremena kada su nacisti vladali Njemačkom. S druge strane, Njemačka je prednjačila i prednjači u sankcionisanju njegovog režima. Molim Vas da navedete šta su do sada primjenjene sankcije (sa ili bez navodnika, obzirom i na to da “prave” sankcije, nameće samo EU, a njih nema jer nema konsenzusa) Njemačke prema vlastima entiteta Rs. Koji su to blokirani ili obustavljeni projekti privatnog njemačkog i javnog njemačkog sektora u manjem dijelu BiH? I kada bi se te sankcije mogle okončati? Obzirom da ne vidimo naznake promjene Dodikove politike nabolje (nagore vidimo svakodnevno), hoće li se i u kojim smjerovima njemačke sankcije prema Dodikovoj vlasti širiti?
    – Prvo bih želio da istaknem da je Njemačka i dalje uključena u humanitarne projekte u RS. U to ubrajamo, na primjer, projekte humanitarnog deminiranja koje mi finansiramo. Samo u regiji Majevice to je trenutno 9 miliona eura. A i projekat stambenog zbrinjavanja izbjegličkih porodica u Republici Srpskoj-u koji je prije nekoliko sedmica svečano otvoren (od strane Dodika) takođe je velikim dijelom finansiran njemačkim i EU sredstvima.

    Ne mogu ni procijeniti koliko privatnih investicija Republika Srpska propušta jer njemačke kompanije smatraju da je politička klima u Republici Srpskoj previše nesigurna za dugoročne poslovne angažmane. A naravno da to za svakog poduzetnika igra ulogu– uzgred rečeno i za domaće firme u Republici Srpskoj.

    Tačno je, međutim, da je njemačka vlada odlučila da Republici Srpskoj uskrati kredite za četiri infrastrukturna projekta u iznosu od 105 miliona eura, a u ovom trenutku ne odobrava ni nove projekte. Razlog je taj što ne možemo usmjeriti novac njemačkih poreznih obveznika u entitet čije vodstvo koristi secesionističku retoriku i pokušava oslabiti državu u cjelini. Jer naša podrška treba da služi tome da uvede BiH u EU.

    Ovo je velika šteta i nadam se da to prepoznaju i ljudi Republike Srpske – jer se ovdje radi o projektima koji bi dugoročno donijeli Republici Srpskoj ekonomsku korist. Dakle, Njemačka ne samo da bi bila voljna finansirati takve projekte, već bi tada donijela i potrebni know-how (znanje) i prenijela ga u zemlju.

    Savezna vlada je u više navrata jasno stavila do znanja da je preduslov za „business as usual“ (uobičajeno poslovanje) da Republika Srpska prestane sa secesionističkim nastojanjima, vrati se u institucije (i tamo odbaci zauzeti stav blokada) i distancira se od nacionalističkog govora mržnje.

    Nažalost, u ovom trenutku vidimo upravo suprotno.

    Njemačka je najpopularnija destinacija i za migracije sa zapadnog Balkana. Šta kažu najnovije brojke – koliko je građana BiH prošle godine otišlo put Njemačke s kartom u jednom pravcu? Koliko je u zadnjih 10 godina? (Ako Vam nije zahmetli, imate li pri ruci i brojke za druge države iz našeg regiona – od Hrvatske i Srbije preko Albanije i Kosova, do Makedonije i Bugarske?)
    – Mogu se složiti s Vama da postoji veliko interesovanje i potražnja za zapošljavanjem u Njemačkoj i korištenjem mogućnosti i programa koji su povezani s tim. Svake godine mnogi ljudi odlaze iz ove zemlje, što bi trebalo alarmirati domaće političare. Jer ne radi se samo o većoj zaradi koju možete dobiti u Njemačkoj, Švajcarskoj ili Austriji. Mnogi odlaze uglavnom zato što im politička stagnacija, nedostatak jednakih prilika i nesigurnost oduzimaju mogućnosti u vlastitoj zemlji. A ustvari bi ova zemlja mogla imati veliki potencijal: mnoge njemačke firme bi željele ovdje uspostaviti ili kupiti proizvodne pogone, znači stvoriti kvalifikovana i dobro plaćena radna mjesta ovdje u zemlji. Tada bi i ljudi ostali. Međutim, prema istraživanjima Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA), skoro polovina svih mladih između 18 i 24 godine trenutno razmišlja o odlasku iz Bosne i Hercegovine. Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD-a), stopa migracije u Bosni i Hercegovini iznosi 20 odsto. Ljudi odlaze jer ovdje ne vide budućnost za sebe i svoje porodice i to su loše vijesti.

    Dobra vijest je da politika kroz reforme to može promijeniti i tako zadržati ljude u svojoj zemlji.

    Dodik, opet on!, blokirao je usvajanje tri sporazuma iz Berlina. Da li i šta radite na tom polju i kada očekujete da će se Mobility Agreements početi primjenjivati? Konkretno, molim.
    – Njemačka se već u pripremnoj fazi čvrsto zalagala za sporazume o mobilnosti. Tako je na primjer, specijalni izaslanik njemačke vlade Manuel Saracin prije samita u okviru Berlinskog procesa bio u Sarajevu i Banjoj Luci kako bi promovisao za pristupanje Bosne i Hercegovine sporazumima i otvorio regiju zapadnog Balkana za veću ekonomsku integraciju.

    Tri od šest zemalja zapadnog Balkana već su ratifikovale tri sporazuma o mobilnosti: Kosovo, Albanija i Crna Gora. Dakle, sporazumi su već stupili na snagu. Sjeverna Makedinija i Srbija su najavile skoru ratifikaciju.

    Stoga se nadamo da će i BiH uskoro ratificirati sporazume o mobilnosti, jer će oni donijeti vrlo konkretne i direktne koristi ljudima u cijeloj BiH, dakle i ljudima u Republici Srpskoj, prenosi Politički.Ba.

    Zajedno sa našim partnerima nastavljamo ohrabrivati vlast i Parlament BiH da ratifikuju i implementiraju sporazume o mobilnosti. Naravno da se nadamo da odgovorni političari žele da iskoriste šanse koje donose sporazumi. To bi bilo od koristi ljudima u zemlji.

  • Nakon višečasovne potrage iz Vrbasa izvučeno tijelo

    U blizini Trnskog mosta u Laktašima policija je izvukla tijelo nepoznate žene, saznaje Srpskainfo.

    Kako smo ranije objavili, policiji je jutros oko 8.40 časova prijavljeno da je primjećeno tijelo u rijeci Vrbas i policija je odmah izašla na teren  i tragala za tom osobom.

    Oko 11 časova u blizini mosta u Trnu je izvučeno tijelo za sada nepoznate žene. Policija je na licu mjesta i u toku dana se očekuje identifikacija te osobe – rekao je izvor Srpskainfo.

    Portparol PU Banjaluka Milana Stojanović potvrdila nam je da je policija pronašla tijelo i da je u toku uviđaj na licu mjesta.

    – Nakon završenog uviđaja i obavljene identifikacije imaćemo više informacija – poručila je Stojanovićeva.

  • Vašington poslao ozbiljno upozorenje

    Vašington poslao ozbiljno upozorenje

    SAD imaju osetljivu nuklearnu tehnologiju u nuklearki koja se nalazi u Ukrajini zbog čega je zvanični Vašington upozoro Rusiju da ga ne dira.

    Naime, kako je objavio CNN, upozorenje je poslato u pisanom obliku i to ruskoj državnoj nuklearnoj kompaniji Rosatom prošlog meseca, a potpisalo ga je američko Ministarstvo za energiju.U pismu, u koje je CNN imao uvid i koje je datirano 17. marta 2023, direktorka Kancelarije za politiku neširenja nuklearnog naoružanja Andrea Ferkile poručila je generalnom direktoru Rosatoma da nuklearna elektrana Zaporožje “sadrži nuklearno-tehničke podatke koje kontroliše Vlada Sjedinjenih Država”.

    Roba, softver i tehnologija podležu kontroli izvoza SAD kada je moguće da se koriste na način koji podriva interese nacionalne bezbednosti SAD, dodaje se još u tom pismu.

    Podsetimo, nuklearna elektrana Zaporožje je najveća nuklearka na tlu Evrope i pod kontrolom je ruskih snaga. Fabrika je često bila isključena iz ukrajinske električne mreže zbog intenzivnog ruskog granatiranja u toj oblasti, što je izazvalo strahove širom Evrope od nuklearne nesreće.

    Suštinski, nuklearkom upravlja ukrajinsko osoblje, ali je Rosatom zapravo taj koji odlučuje.

    Zbog toga je američko Ministarstvo energetike u pismu upozorilo Rosatom da je “protivzakonito“ da bilo koji ruski građanin ili entitet rukuju američkom tehnologijom.

    “Po zakonu Sjedinjenih Američkih Država nezakonito je da neovlašćena lica, uključujući ruske državljane i ruske entitete kao što su Rosatom i njegove podružnice, da svesno i hotimično pristupaju, poseduju, kontrolišu, izvoz, skladištenje, zaplene, pregled, ponovni izvoz, otpremanje, transfer, kopiranje, manipulisanje takvom tehnologijom ili tehničkim podacima, ili usmeravanje ili ovlašćenje drugih da urade isto, a da ti ruski entiteti ne postanu ovlašćeni primaoci od strane sekretara Ministarstva energije SAD”, stoji u američom pismu upozorenja.

    Kako još navodi CNN, nije jasno da li je ruski Rosatom odgovorio na ovo pismo upozorenja, dok je iz američkog Ministarstva energetike autentičnost pisma potvrđena.

  • Pale cijene nafte

    Pale cijene nafte

    Cijene nafte na svjetskom tržištu pale su zbog mogućeg povećanja kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

    ATV
    Očekuje se da će glavne Centralne banke nastaviti pooštravanje mjera.

    Međunarodna referentna cijena nafte tipa brent iznosila je jutros 84,36 dolara po barelu nakon pada cijene za 0,48 odsto.

    Američka referentna vrijednost Vest Teksas Intermediate (WTI) trgovala se po cijeni od 80,53 dolara po barelu poslije pada cijene za 0,45 odsto.

    Osoba viđena u Vrbasu u banjalučkom naselju Ada, ekipe na terenu
    Osoba viđena u Vrbasu u banjalučkom naselju Ada, ekipe na terenu
    Tržišta i dalje određuju cijene u pesimističkom scenariju u kojem rastuće kamatne stope i visoka inflacija smanjuju potražnju za naftom.

    Strahovi su pojačani nakon što je šef Federalnih rezervi Atlante Rafael Bostik nagovijestio “još jedno povećanje kamatnih stopa” kako bi se smanjila visoka inflacija.

  • Čubrilović: Teško očekivati pomjeranje zacrtane trase auto-puta Banjaluka – Prijedor

    Čubrilović: Teško očekivati pomjeranje zacrtane trase auto-puta Banjaluka – Prijedor

    Pomjeranje zacrtane trase auto-puta od Banjaluke do Prijedora kroz tri sela teško je očekivati jer bi to značilo odgađanje projekta za minimum još dvije godine, rekao je ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Nedeljko Čubrilović.

    Na nezadovoljstvo mještana sela Verići, Gornja Omarska i Bistrica koji traže da se trasa auto-puta pomjeri da bi bilo izbjegnuto rušenje 45 objekata, Čubrilović je rekao da je to teško očekivati i jer su sve procedure okončane i u Narodnoj skupštini Republici Srpskoj.

    • Trebalo je vidjeti da li je moguće ispuniti njihove zahtjeve prije nego što je parlament usvojio potrebnu dokumentaciju. Završena je eksproprijacija zemljišta skoro na čitavom prvom dijelu prema ugovoru – pojasnio je Čubrilović za Glas Srpske.

    Čubrilović je naglasio da koncesionar i koncedent imaju svoje uslove koje treba da poštuju pri uvođenju projekta u potpunu realizaciju.

    • Dakle, ne utičem na to da li će to biti ili neće, jer to nije moja nadležnost, ali to je moje viđenje cjelokupne situacije – rekao je Čubrilović za Glas Srpske.

    Gradnja auto-puta na principu koncesije od Banjaluke do Prijedora počela je u septembru prošle godine, a procijenjeno je da će ovaj projekat koštati 297 miliona evra.

    Taj auto-put biće dug 40,7 kilometara sa pristupnim petljama u Prijedoru, Omarskoj i Kuljanima kod Banjaluke. Rok za izgradnju je pet godina.