VRBAS Media

Autor: INFO

  • Zaharova odgovorila Borelju

    Zaharova odgovorila Borelju

    Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova reagovala je na izjavu visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbednost.

    On je rekao da je jedino prihvatljiv mirovni plan ukrajinskog predsednika.

    Jedini predlog koji je prihvatljiv je mirovni plan Vladimira Zelenskog, koji Rusija definitivno neće prihvatiti, izjavio je Žozep Borelj.

    “Kineski plan za mirno rešenje ukrajinskog sukoba je samo skup dobrih namera. Plan ukrajinskog predsednik Vladimira Zelenskog je jedini prihatljiv, ali Rusija ga ne prihvata”, kazao je Borelj na konferenciji u Firenci.

    Tom prilikom on je istakao da Kina ne isporučuje oružje Rusiji u ukrajinskom sukobu.

    “Kina ima najveći uticaj na Rusiju. Peking do danas nije isporučivao oružje Moskvi. SAD razmatraju ovu mogućnost, ali to se do sada nije desilo. Dobra vest je da je kineski predsednik Si Đinping razgovarao sa ukrajinskim predsednikom Vladimirom Zelenskim. Veoma smo zainteresovani da ne guramo Rusiju na stranu Kine”, naveo je.

    Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova reagovala je na izjavu visokog predstavnika EU, rekavši da je takozvani mirovni plan ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog još jedan američki priručnik za raspirivanje sukoba u Evropi.

    “Prvo, ne razmišlja EU, pa čak ni Borelj, već SAD. Drugo, da je EU u stanju da ‘razmišlja’, ne bi bila u takvoj situaciji. Treće, ‘mirovni plan’ Zelenskog – to nije plan niti je mirovan. To je još jedan američki priručnik za raspirivanje sukoba u Evropi”, napisala je Zaharova na Telegramu.

    Portparolka ruskog MSP poručila je Borelju da samo osoba koja ništa ne zna o geopolitici ili osoba sa kolonijalnom logikom koja ne poštuje one koje smatra “ispod sebe” ne može ozbiljno da shvati predloge koji se iznose u ime petine stanovništva planete i vodeće svetske ekonomije.

    “Borelj, vi ste srećan izuzetak. Slika i jednog i drugog u isto vreme”, zaključila je Zaharova.

  • Umesto za puteve za siromašne, EU će novac koristiti za pravljenje oružja za Ukrajinu?

    Umesto za puteve za siromašne, EU će novac koristiti za pravljenje oružja za Ukrajinu?

    U okviru programa nazvanog ASAP Evropska komisija će “osloboditi” 500 miliona evra kako bi podstakla proizvodne kapacitete u fabrikama vojne industrije.

    Brisel će koristiti sredstva koja su rezervisana za izgradnju puteva i aerodroma u siromašnijim državama Evropske unije kako bi uvećao proizvodnju oružja širom bloka.

    U korist industrije oružja, odnosno programa naoružanja vrednog dve milijarde evra za proizvodnju milion artiljerijskih granata kalibra 155 mm za snabdevanje Kijeva i popunjavanje nacionalnih zaliha koje su iscrpljene na ukrajinskom frontu, EU je ukinula dugotrajnu zabranu korišćenja sredstava iz svog centralnog budžeta, prenosi britanski “Telegraf”.

    U okviru programa nazvanog ASAP (As Soon As Possible – Što je pre moguće) Evropska komisija će osloboditi 500 miliona evra kako bi podstakla proizvodne kapacitete u fabrikama koje proizvode municiju unutar EU.

    Državama članicama biće dozvoljeno da neophodne sume novca dopunjuju iz takozvanih kohezionih fondova EU – programa koji se koriste za razvoj siromašnijih članica bloka i njihovo povezivanje s bogatijim susedima.

    Milijarde evra iz pomenutih fondova u prošlosti su korišćene na razvoj aerodroma u Grčkoj, Italiji, Španiji, Poljskoj i Estoniji, kao i na izgradnju puteva.

    Izvori “Telegrafa” pak tvrde da bi novi potez Evropske komisije mogao da doprinese sve većem jazu između zemalja članica budući da mnoge veruju da zakoni EU zabranjuju finansiranja u vojne svrhe, tj. “troškove koji proizlaze iz operacija koje imaju vojne ili odbrambene implikacije”.

    Irska, Austrija i Malta su neutralne o tom pitanju, dok je Mađarska odbijala da dostavi oružje Ukrajini.

    Da vojna ulaganja nisu protivna sporazumu EU tvrdi evropski komesar odgovoran za povećanje proizvodnje oružja Tijeri Breton.

    “Naša odluka je kompatibilna sa sporazumom. Ulaganje u našu odbranu omogućiće nam da očuvamo našu demokratiju. I to treba da kažemo našim sugrađanima”, izjavio je Breton na konferenciji za novinare.

    Ipak, po rečima zvaničnika EK, planovi o korišćenju fonda EU za povećanje proizvodnje oružja tek treba da budu razrađeni a Evropski parlament potom o tome mora da glasa.

  • Kadirov: Ako Wagner ode iz Bahmuta mi Čečeni ćemo zauzeti njihovo mjesto

    Kadirov: Ako Wagner ode iz Bahmuta mi Čečeni ćemo zauzeti njihovo mjesto

    Čečenski lider Ramzan Kadirov rekao je da je bataljun Akhmat spreman zamijeniti jedinice plaćeničke grupe Wagner Jevgenija Prigožina na položajima u Bahmutu

    Vođa Čečena je izrazio nadu da će se preostala dva kilometra grada moći oduzeti ne po cijenu života vojnika, već kao rezultat međusobnog razumijevanja, podrške i odlučnosti komande

    “Ako stariji brat Prigožin i Wagner odu, onda će Glavni štab izgubiti iskusnu borbenu jedinicu, a njegov mlađi brat Kadirov i Akhmat će zauzeti njihovomjesto u Artemovsku (Bahmut). Ako scenarij i bude takav, onda su naši borci spremni za napredovanje i zauzimanje grada. Za nekoliko sati smo tu”, napisao je Kadirov na Telegramu.

    Kadirov je naglasio da su čečenske jedinice, zajedno s plaćenicima iz Wagnera, učestvovale u borbama “u najtežim područjima u Popasnaji, Severodonjecku, Lisičansku”, kao i u Mariupolju i drugim naseljima.

    Čečenski lider kazao je da su se komandanti njegovog Akhmata više puta susreli s problemima na liniji dodira, uključujući i u pogledu opskrbe potrebnom opremom.

    Podsjećamo u morbidnom obraćanje sa desetinama mrtvih tijela boraca Wagnera Prigožin je žestoko izvrijeđao ruske vlasti nakon što mu navodno već mjesecima uskraćuju steljivo.

    Nešto kasnije je najavio da će se njegove snage povući iz Bahmuta 10. maja.

  • Iz SAD-a poručili da Izrael ima punu slobodu da djeluje protiv iranske nuklearne prijetnje

    Iz SAD-a poručili da Izrael ima punu slobodu da djeluje protiv iranske nuklearne prijetnje

    Washington dopušta Izraelu slobodu djelovanja protiv iranske nuklearne prijetnje, rekao je američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan.

    “Jasno smo stavili do znanja Iranu da mu se nikada ne može dopustiti da dobije nuklearno oružje. Kao što je predsjednik Biden opetovano potvrdio, on će poduzeti korake potrebne da ostane iza ove izjave, uključujući priznavanje slobode djelovanja Izraela”, rekao je Sullivan u četvrtak u obraćanju istraživačkom centru Washington Institute.

    Savjetnik za nacionalnu sigurnost rekao je da SAD nastavlja koristiti diplomatske kanale u vezi s iranskim nuklearnim programom.

    “Najbolji način da spriječimo Iran da dobije nuklearno oružje je učinkovit sporazum. Smatram da odluka o povlačenju iz iranskog nuklearnog sporazuma, JCPOA, bez ičega što bi ga zamijenilo ili bilo kakve strategije za rješavanje toga osim nametanja sankcija, koje smo nastavili i dodali zapravo, nije nužno put na jasno i izravno [odvraćanje]”, kazao je Sullivan.

    Sullivan je tvrdio da bez dogovora iranski nuklearni program napreduje, dok bi ga sporazum smanjio.

    “Nastavit ćemo slati jasnu poruku o troškovima i posljedicama odlaska predaleko, dok u isto vrijeme nastavljamo tražiti mogućnost diplomatski posredovanog ishoda koji vraća iranski nuklearni program u kutiju”, rekao je.

    Sullivan je rekao da SAD sarađuje s partnerima na Bliskom istoku kako bi odvratili Iran, poput održavanja najveće zajedničke vojne vježbe ikada između SAD-a i Izraela ove godine i jedne od najvećih pomorskih vojnih vježbi u povijesti Bliskog istoka s više od 50 zemalja, uključujući Izrael i zaljevske države, rade zajedno.

    “Nema sumnje da hodamo, a ne samo pričamo kada kažemo da je naša predanost sigurnosti Izraela čvrsta”, rekao je.

    Takođe je sudjelovao na sastancima s premijerom Benjaminom Netanyahuom, savjetnikom za nacionalnu sigurnost Tzachijem Hanegbijem, ministrom odbrane Yoavom Gallantom o odvraćanju Irana.

  • Erdogan na predizbornom skupu: Turska opozicija je gej

    Erdogan na predizbornom skupu: Turska opozicija je gej

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan optužio je svog političkog suparnika Kemala Kilicdaroglua da je “LGBT” uoči izbora sljedeće sedmice. Erdoganova vlada na LGBT gleda kao na američku i europsku “religiju”, stranu turskom moralu.

    “Znamo da je gospodin Kemal (Kilicdaroglu) LGBT osoba. CHP je LGBT, IYI stranka je LGBT, HDP je LGBT” nastavio je, nabrajajući političke frakcije u Kilicdarogluovom šestostranačkom bloku Nacionalnog saveza.

    Erdogan je i ranije optuživao Kilicdaroglua i njegove saveznike da su pro-LGBT, a isti je govor održao gotovo od riječi do riječi na skupu u gradu Rizeu u srijedu.

    “Kao Narodni savez, mi smo protiv toga. Obitelj je za nas svetinja. Jaka obitelj znači jak narod. Bez obzira što oni rade, Bog nam je dovoljan”, kazao je Erdogan.

    Kilicdaroglu nije otvoreni zagovornik prava homoseksualaca, ali je obećao ponovno uspostavljanje Istanbulske konvencije ako bude izabran.

    Kilicdaroglu je uglavnom izbjegavao ličnenapade na Erdogana i Soylua, umjesto toga u svojim govorima intenzivno se koristi prozapadnom retorikom. Ovaj 74-godišnji bivši državni službenik obećao je da će odmah ponovno pokrenuti pregovore o pristupanju EU ako bude izabran i da će provesti reforme koje zahtijeva Brisel.

    Ankete javnog mijenja trenutno pokazuju je Kilicdaroglu u blagoj prednosti u odnosu na Erdogana.

  • Hoće li se rušiti banjalučki hotel Palas

    Hoće li se rušiti banjalučki hotel Palas

    Rušenje nedovršenog dijela banjalučkog hotela Palas, najprije najavljeno za mart, planirano je u toku ovog mjeseca, kratko poručuju za BL portal iz Gradske uprave Banjaluka, ne navodeći nikakve detalje. Istovremeno, u samom objektu, od direktroke hotela do zakupaca prostora, niko nema informaciju kada bi radovi mogli početi.
    “Nemamo informacije ni kada počinje rušenje, ni ko je izabrani izvođač radova. Gradonačelnik Banjaluke je najavio radove nakon teniskog turnira, ali zvaničnu informaciju zaista nemam“, kaže za BL portal direktorka hotela Palas Miroslava Pandurević.

    Pandurevićeva napominje da će, bez obzira na radove koji se očekuju, svi lokali u krugu hotela raditi.

    Vlasnik kafe slastičarne ,,Manja“, Saša Trivić, za BL portal kaže da postoje najave o rušenju, ali da ni on kao zakupac prostora nije dobio informaciju kada će se nešto konkretno i desiti.

    “Znam da je napravljen projekat rušenja, a kada bi to trebalo početi jedino znaju iz firme ,,Cepter“ u Beogradu. Oni nikada ništa neće da pričaju, pa ni nama zakupcima, tako da su mi uvijek sumnjivi“, kaže u svom stilu Trivić.

    Podsjećamo, krajem marta, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković saopštio je da je izbaran izvođač radova koji će uskoro rušiti hotel Palas, ali ni tada nije otkrio koja je firma u pitanju. Stanivuković je napomenuo da je kompletnu javnu nabavku provela kompanija „Cepter“.

    “Nakon završetka ATP turnira, nakon što za Banjuluku čuje cijeli svijet, krećemo sa rušenjem i gradnjom hotela Palas”, rekao je tada Stanivuković. Mjesec dana ranije, rušenje nedovršenog hotela u centru Banjaluke najavio je već za početak marta.

  • Socijalna karta Srpske kroz tri faze

    Socijalna karta Srpske kroz tri faze

    Razvojem informacionog sistema, tačnije registra socijalne karte, kao i donošenjem Zakona o socijalnoj karti, uspostaviće se baza socijalno – ekonomskog statusa korisnika koji su u stanju socijalne potrebe. Na taj način objedinili bismo sadržinu, korišćenje i čuvanje podataka, formiranje i prosljeđivanje obavještenja sa drugim informacionim sistemima, objašnjavaju za BL portal iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, nakon što je u februaru pokrenut ovaj važan projekat.
    Ovaj resor, kao i Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite, zaduženi su da pristupe identifikaciji svih nadležnih organa koji vode upravne poslove ili posjeduju relevantne podatke za izradu socijalne karte.

    ,,Vlada je zadužila Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo i Generalni sekretarijat Vlade da, u saradnji sa nadležnim organima, upravlja i provodi proces uspostavljanja interoperabilnog informacionog sistema za socijalnu kartu. To Ministarstvo zaduženo je za aktivnosti na izradi detaljnog prijedloga projekta za uspostavljanje interoperabilnog informacionog sistema za socijalnu kartu, s ciljem identifikacije i analize relevantnih propisa, kvaliteta postojećih elektronskih evidencija, registara, podataka i tehničke spremnosti institucija za provođenje projekta. Takođe će identifikovati i potencijalne rizike u realizaciji i vrijednost ukupne investicije”, ističu u Ministarstvu zdravlja i socijalne zašitite.

    Dodaju da je Ministarstvo finansija zaduženo da obezbijedi finansijska sredstva u iznosu od 250.000 KM bez PDV-a za izradu prijedloga projektnog zadatka.

    “Predviđeno je da Projekat izrade socijalne karte bude realizovan kroz tri faze. Od faze analize postojećeg stanja u oblastima relevantnim za izradu socijalne karte i izrade prijedloga tehničkog rješenja, kroz fazu uspostavljanja interoperabilnog informacionog sistema, pa do faze automatizovanog provođenja upravnih postupaka u informacionom sistemu”, napominju u ovom resoru.
    Uporedo sa drugom fazom, planiran je i završetak Nacrta zakona o socijalnoj karti, koji bi trebao biti predstavljen u junu.

    ,,Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite je, u skladu sa svojim zaduženjima, prikupilo povratne informacije o registrima kojima raspolažu organi, a koji posjeduju podatke relevantne za izradu socijalne karte”, napominju iz resora zdravlja.

    Predsjednik Udruženja porodica sa četvoro i više djece “Četiri plus”, Jovan Radovanović, za BL portal kaže da dobro poznaje stanje na terenu i da se upravo zbog toga raduje izradi socijalne karte. Takođe napominje da još nije pozvan na razgovor u vezi sa ovim projektom.

    ,,Potrebno je posjetiti svaku kuću, uvidjeti situaciju, samo tako ćemo imati pravo stanje za izradu socijalne karte. Zalažem se da se ona obavezno izradi, jer je neophodna i pomogla bi u rješavanju brojnih problema”, kaže Radovanović.

    I predsjednik Udruženja građana “Mozaik prijateljstva” Miroslav Subašić apeluje da se pozovu sva udruženja i predstavnici javnih kuhinja da razgovaraju o problemima s kojima se suočavaju ljudi u stanju socijalne potrebe.

    ,,Socijalna karta je neophodna, ali to nije samo statistika. Pa mi smo imali magistre koji su dolazili po obrok, to dovoljno govori”, kaže Subašić za BL portal.

    Sa druge strane, predsjednik Predsjedništva BORS-a, Goran Rogić, za BL portal napominje da je za dio ove populacije već urađena neka vrsta socijalne karte kojom je objedinjeno oko 17.000 ljudi.

    “Socijalna karta je potrebna za druge kategorije, a mi, po zakonu, treba da ostvarujemo prava kao borci”, kaže Rogić za BL portal.

  • Kina i Rusija mogu zatražiti zatvaranje OHR-a

    Kina i Rusija mogu zatražiti zatvaranje OHR-a

    Ni Kina niti Rusija ne priznaju autoritet Kristijana Šmita i mogu zatražiti prijevremeno zatvaranje OHR-a u debati ovog mjeseca, saopšteno je na sajtu Savjeta bezbjednosti UN uoči sjednice zakazane za 10. maj na kojoj će biti održana redovna, šestomjesečna rasprava o situaciji u BiH.
    U saopštenju je navedeno da uloga OHR-a ostaje ključno pitanje za Savjet bezbjednosti.

    Kao jedna opcija za Savjet pominje se razmatranje “predsjedničke izjave” kojom se predlaže revizija buduće uloge OHR-a u zamjenu za priznanje Šmitovog legitimiteta od Kine i Rusije.

    Drugo važno pitanje je potreba da se razmotre pitanja u vezi sa “sve većim nacionalističkim i separatističkim akcijama i retorikom”.

    Šmitova uredba od 27. februara, kojom se suspenduje zakon Narodne skupštine Republike Srpske o imovini koju koriste vlasti Republike Srpske, biće ključni pokazatelj spremnosti rukovodstva Srpske da ospori autoritet OHR-a i odlučnosti Šmita da sprovede naredbe ako Republika Srpska odluči da pruži otpor, piše u saopštenju.

    “Članovi Savjeta mogu razmotriti izdavanje predsjedničke izjave kojom se potvrđuje kontinuirana relevantnost Dejtonskog sporazuma i pozivaju sve strane da se uzdrže od retorike i akcija koje izazivaju podjele”, navedeno je u saopštenju.

  • Prigožin: Napuštamo Bahmut

    Prigožin: Napuštamo Bahmut

    Šef Vagnerovog PMC Jevgenij Prigožin je 5. maja izjavio da će borci Vagnera napustiti grad Bahmut 10. maja.

    Prigožin je rekao da će kontrolu nad svojim položajima predati jedinicama ruskog Ministarstva odbrane.

    Razlog Prigožinove odluke je navodno nedostatak municije koju su veštački stvorili ruski vojni komandanti zaduženi za snabdevanje na linijama fronta.”Prinuđeni smo da 10. maja 2023. predamo položaje u Bahmutu jedinicama Ministarstva odbrane i povučemo ostatke Vagnerove privatne vojske u pozadinske logore radi vidanja naših rana. Povlačim jedinice Vagner iz Bahmuta, jer su zbog nedostatka municije osuđene na besmislenu smrt“, navodi se u apelu.

  • Hitno dodatno naoružanje: Izdvaja se još milijardu evra

    Hitno dodatno naoružanje: Izdvaja se još milijardu evra

    Savet ministara Evropske unije je odobrio izdvajanje još milijardu evra, kojim je predviđeno da se Ukrajini obezbedi milion komada municije.

    Sredstva će finansirati zajedničku nabavku artiljerijskih metaka kalibra 155 mm i, po potrebi, projektila iz evropske odbrambene industrije zemalja članica EU, prenosi Kijev Independent.

    “Odluka je još jedan veliki korak za isporuku municije Ukrajini. Oružanim snagama Ukrajine potrebne su značajne količine municije za odbranu ukrajinskog naroda i teritorije. Potrebna im je brzo”, izjavio je šef diplomatije Evropske unije Žozep Borelj.

    EU je pristala da Ukrajini dostavi milion artiljerijskih granata 20. marta. U prvoj fazi, milijarda evra namenjena je za nadoknadu državama koje bi mogle odmah da pošalju svoje zalihe.

    Još milijarda biće iskorišćena za zajedničku nabavku novih metaka, a završni deo programa predviđen je za proizvodnju preostalih artiljerijskih metaka. Nakon telefonskog razgovora od 21. aprila sa ukrajinskim ministrom inostranih poslova, Borelj je rekao da je EU isporučila više od 66 odsto prve tranše od 9. februara.

    Prema njegovim rečima, sa dve milijarde evra koje je EU izdvojila za ubrzanje snabdevanja municijom, ukupna vojna podrška Ukrajini dostići će iznos od 5,6 milijardi (oko 6,1 milijardu dolara), prenosi ukrajinski portal.