VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dodik pozvao ambasadora Vranješa na konsultacije: Meni se odazvao

    Dodik pozvao ambasadora Vranješa na konsultacije: Meni se odazvao

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik objavio je fotografiju sa ambasadorom BiH u Srbiji Aleksandrom Vranješom uz poruku “pozvao sam ambasadora na konsultacije, meni se odazvao”.
    Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović zatražili su od Ministarstva spoljnih poslova u Savjetu ministara da hitno pozove ambasadora Aleksandra Vranješa na konsultacije u Sarajevo povodom izjava koje je dao na sastanku sa direktorom Bezbjednosno-informativne agencija Srbije Aleksandrom Vulinom.
    Ambasador BiH u Srbiji Aleksandar Vranješ izjavio je da je, povodom informacije u medijima da su bošnjački i hrvatski članovi Predsjedništva BiH tražili od ministra Elmedina Konakovića da ga pozove na hitne konsultacije, razgovarao sa srpskim članom Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović i da je dobio podršku za svoj rad.

    – Cvijanović me informisala da Predsjedništvo nije raspravljalo na tu temu na sjednici, te da ne postoji saglasnost Predsjedništva da me Ministarstvo inostranih poslova pozove na konsultacije – naglasio je Vranješ.

    Cvijanovićeva: Treba da pozovemo Lagumdžiju na konsultacije zbog falsifikovanja Guterešovog pisma

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da ambasador ima pravo da se sastane sa rukovodiocima i predstavnicima svake institucije u zemlji prijema.

    Upitana da prokomentariše to što su hrvatski i bošnjački član Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović zatražili od ministra inostranih poslova Elmedina Konakovića da ambasadora BiH u Srbiji Aleksandra Vranješa pozove na hitne konsultacije zbog susreta sa direktorom BIA Aleksandrom Vulinom, Cvijanovićeva je odgovorila da bi bilo bolje pozvati Zlatka Lagumdžiju kako bi utvrdili da li je kriva Misija BiH u Njujorku ili MIP za falsifikovanje prevoda, ali i originala pisma koje joj je uputio generalni sekretar UN.

    – Takođe, i da utvrdimo zašto je takvo lažirano pismo pušteno prije u medije nego što je u originalnoj verziji stiglo onome kome je i namijenjeno – istakla je Cvijanovićeva.

    Vranješ je razgovarao sa Vulinom ove sedmice i zahvalio mu na podršci studentkinjama koje su, nakon objava na društvenim mrežama, izgubile pravo na obrazovanje u Sarajevu.

    – Zahvalan sam direktoru Vulinu na tome što je Valentini Vujičić i Slađani Todić obezbijedio stipendije i mogućnost nastavka školovanja na Akademiji za nacionalnu bezbjednost i time pokazao da Srbija stoji iza svih Srba gđe god oni živjeli i kakve god nepravde trpili – poručio je Vranješ.

    Vranješ: Srpski član Predsjedništva BiH podržala moj rad, nisam napravio nikakav prekršaj

    Studentkinje Valentina Vujičić i Slađana Todić, zbog objava na privatnom profilu na Instagramu, isključene su sa Fakulteta kriminalistike, kriminologije i bezbjednosnih studija Univerziteta u Sarajevu.

    Jedna od njih je na ličnom profilu na Instagramu objavila fotografiju sa podignuta tri prsta, a druga fotografiju generala Ratka Mladića.

    Tužilaštvo BiH je protiv njih formiralo predmet i zatražilo materijal od Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.

    Nakon ovih dešavanja, direktor Bezbednosno-informativne agencije Srbije Aleksandar Vulin ponudio je da one nastave školovanje na akademiji za bezbjednost u Beogradu.

    Najavljeno je da će one biti stipendisti Srbije i imati smještaj u studentskom domu u Beogradu, a da će ostatak finansijskog dijela njihovog školovanja nositi preduzeće “Sarajevo-gas”, kao preduzeće Vlade Republike Srpske.

  • Cvijanovićeva prokomentarisala izjavu Komšića i Bećirovića

    Cvijanovićeva prokomentarisala izjavu Komšića i Bećirovića

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je Srni da ambasador ima pravo da se sastane sa rukovodiocima i predstavnicima svake institucije u zemlji prijema.

    Upitana da prokomentariše to što su hrvatski i bošnjački član Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović zatražili od ministra inostranih poslova Elmedina Konakovića da ambasadora BiH u Srbiji Aleksandra Vranješa pozove na hitne konsultacije zbog susreta sa direktorom BIA Aleksandrom Vulinom, Cvijanovićeva je odgovorila da bi bilo bolje pozvati Zlatka Lagumdžiju kako bi utvrdili da li je kriva Misija BiH u Njujorku ili MIP za falsifikovanje prevoda, ali i originala pisma koje joj je uputio generalni sekretar UN.

    – Takođe, i da utvrdimo zašto je takvo lažirano pismo pušteno prije u medije nego što je u originalnoj verziji stiglo onome kome je i namijenjeno – istakla je Cvijanovićeva.

  • Bećirović i Komšić traže da ambasador Vranješ bude pozvan na konsultacije u Sarajevo

    Bećirović i Komšić traže da ambasador Vranješ bude pozvan na konsultacije u Sarajevo

    Članovi Predsjedništva BiH, Željko Komšić i Denis Bećirović, zatražili su od Ministarstva spoljnih poslova da hitno pozove ambasadora BiH u Srbiji, Aleksandra Vranješa, na konsultacije u Sarajevo.

    Povodom izjava koje je dao ambasador Bosne i Hercegovine u Beogradu g. Aleksandar Vranješ na sastanku sa direktorom Bezbjednosno informativne agencija Republike Srbije, Aleksandrom Vulinom, a posebno nakon njegove medijske izjave za iskazivanje zahvalnosti istom zbog davanja stipendije dvjema studenticama, tražimo od Ministarstva spoljnih poslova BiH da ambasadora Vranješa pozove na hitne konsultacije u Sarajevo kako bi objasnio svoje postupke – navodi se u zajedničkom saopštenju Komšića i Bećirovića.

    Kako kažu, potrebno da MSP BiH sačini informaciju koju će ministar dostaviti Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.

    Ambasador Vranješ je za Srpskainfo rekao da će se o ovom slučaju oglasiti uskoro.

  • Borenović uz Stanivukovića

    Borenović uz Stanivukovića

    Dvije decenije je SNSD bio vlast i na gradskom i na republičkom nivou, a nije im palo na pamet da izgrade ni gradsko, a ni Centralno spomen obilježje poginulim borcima Republike Srpske, rekao je predsjednik PDP Branislav Borenović.

    Sada, kada je na čelo grada Banjaluka došao neko ko tri decenije od završetka rata želi da to realizuje, pokušali su sve da opstruišu izgradnju. Toliki nivo nepoštovanja prema onima koji su dali život za Republiku Srpsku je nevjerovatan, rekao je Borenović.

    Tvrdi da frustrirani i nesposobni likovi vladajućeg režima, koji su 20 godina arčili novac građana Banjaluke, moraju prihvatiti nove realnosti.

    – A to je da gradonačelnik Stanivuković i nova gradska uprava imaju ozbiljnu namjeru da realizuju brojne kapitalne projekte i pored svih podmetanja od pojedinaca iz SNSD – rekao je Borenović.

    Dodaje da vjeruje da će spomen-obilježje biti izgrađeno do sljedeće godine.

    – Republika Srpska to duguje onima koji su je svojim životima stvorili i ja se, kao borac Vojske Republike Srpske, radujem što će postojati to mjesto gdje ćemo, s ponosom i tugom, gledati uklesana imena naših prijatelja i saboraca. Toliko su zaslužili – poručio je Borenović.

  • Egić naglasio da je važno zajednički obilježavati pogrom “Oluja”

    Egić naglasio da je važno zajednički obilježavati pogrom “Oluja”

    Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić istakao je danas važnost da Srpska i Srbija zajedno obilježavaju 28 godina od Pogroma “Oluja” jer je srpski narod protjeran sa vjekovnih ognjišta u bivšoj Republici Srpskoj Krajini i žrtve ne smiju biti zaboravljene.

    Prvi put u Republici Srpskoj, u Prijedoru, 4. avgusta biće zajednički obilježen ovaj istorijski događaj, koji je od velike važnosti za sav srpski narod, rekao je Egić podsjetivši da se ranijih godina ovaj događaj obilježavao u Srbiji.

    Egić je naglasio da je srpski narod u bivšoj Republici Srpskoj Krajini izgubio otadžbinu i protjeran sa vjekovnih ognjišta nakon čega je jedan broj ljudi dobro primljen u Srbiji, a jedan u Republici Srpskoj i integrisan u društvo.

    – Izbjegli Srbi iz Republike Srpske Krajine i Hrvatske ne smiju biti zaboravljeni i izopšteni iz društva, već im se mora dati ista šansa kao domicilnom stanovništvu – rekao je Egić novinarima u Banjaluci.

    On je napomenuo da ovaj događaj treba da se pamti, kao i sve drugo što se dešavalo srpskom narodu, te da Srbi moraju da znaju svoju istoriju i da to prenose pokoljenjima.

    – Mi smo jedinstven srpski narod i uvijek zajedno pomažemo sunarodnicima – istakao je Egić.

    Egić je rekao da je najavljeno da će obilježavanju u Prijedoru prisustvovati visoki zvaničnici Republike Srpske i Srbije, kao i Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije.

    Prema njegovim riječima, organizatori su odbori za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova vlada Republike Srpske i Srbije.

    Pogrom “Oluja”, zločinačka akcija hrvatske vojske i policije, počeo je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije. Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.

    Prema podacima “Veritasa”, tokom “Oluje” iz domova je protjerano više od 220.000 krajiških Srba, a na evidenciji se nalaze imena 1.869 poginulih i nestalih Srba, od kojih 1.220 civila.

    Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine okvalifikovao “Oluju” kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.

  • Zelenski: Apsolutno neprihvatljivo

    Zelenski: Apsolutno neprihvatljivo

    EU i dalje delimično blokira izvoz poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine, jer posebno Poljska vrši pritisak.

    Kako se to uklapa u solidarnost sa u ratu razorenom Ukrajinom?Budući da Rusija ponovo onemogućava izvoz žitarica iz napadnute Ukrajine preko Crnog mora, a napada i luke na Dunavu u blizini Rumunije, Ukrajina hitno traži alternativne izvozne rute kopnenim putevima. Istovremeno neki od EU-suseda Ukrajine predvođeni Poljskom, ne žele da ukrajinsko žito preplavi njihova tržišta, piše Dojče vele.

    Trenutno je legalno moguć transport ukrajinskog izvoza žitarica preko Poljske, Slovačke, Mađarske, Rumunije i Bugarske u ostale 22 zemlje EU i ostatak sveta. Međutim, kapaciteti ovog izvoza preko tranzitnih zemalja mogli bi biti i veći, navode kako iz ukrajinskog Ministarstva poljoprivrede, tako i iz Evropske komisije u Briselu. Obim izvoza žitarica iz EU bi mogao da se poveća sa tri miliona tona mesečno na četiri ili četiri i po miliona tona. To još uvek ne bi zamenilo izvoz preko Crnog mora, koji je do okončanja sporazuma sa Rusijom iznosio sedam miliona tona mesečno.

    U aprilu su Poljska i druge pogranične države sa istoka Evrope pregovarale sa Evropskom komisijom o zabrani uvoza četiri vrste ukrajinskog žita, koja je prvobitno trebalo da istekne 5. juna nakon rešavanja kratkoročnih tržišnih turbulencija. Ali, Poljska je nastavila sa pritiskom: u junu su ograničenja na izvoz žita iz Ukrajine ponovo produžena do 15. septembra – zbog straha od jeftinije konkurencije.

    Na sastanku u Briselu od 26.7. ministri poljoprivrede pograničnih država zatražili su da se regulativi o izuzecima ponovo produže do kraja godine. “To je primljeno sa pomešanim osećajima. “Odluka će biti doneta u septembru,” rekao je šef odeljenja Luis Pučades, koji je predsedavao sastankom.

    Kritika iz Nemačke

    Nemački ministar poljoprivrede Džem Ozedmir smatra da to nije dobra ideja. Konačno, Poljska i druge države primile su kompenzaciju – stotine miliona – za gubitke koje su njihovi poljoprivrednici pretrpeli. Sada bi ponovo morali da otvore svoje granice.

    “Ali ono što nije u redu je da se novac iz Brisela koristi kao kompenzacija a istovremeno se zatvara granica s Ukrajinom, delom i za proizvode koji su mogli sasvim legalno da se izvoze pre rata. To naposletku vodi podrivanju solidarnosti s Ukrajinom”, rekao je Ozdemir.

    U Poljskoj su početkom godine poljoprivrednici žestoko protestovali protiv jeftinog žita iz Ukrajine. Kao rezultat toga, poljska vlada je uvela zabranu uvoza – jednostrano i bez konsultacija s Evropskom komisijom, koja je zapravo jedina odgovorna za trgovinsku politiku.

    Četiri druge države su, nakon Poljske, takođe zatvorile svoje granice za ukrajinske poljoprivredne proizvode. Tek nakon teških pregovora, Evropska komisija je krajem apria uspela da postigne dogovor koji predviđa isplatu kompenzacija u zamenu za vremensko ograničenje zabrane uvoza.

    U ovom trenutku, “koordinacione grupe” pet pograničnih država i Evropske komisije rade na tome da dogovore brzi izvoz žita preko Poljske, Rumunije i drugih država u ostatak sveta.

    Poljski ministar poljoprivrede Robert Telus, međutim, tome se protivi. Ukrajinska strana se takođe žali i da kontrole na poljskoj granici za tranzit ukrajinskih proizvoda traju predugo. Ali, poljski konzervativac, ministar Telus ima obzira prema razljućenim farmerima. U Poljskoj će se na jesen birati novi parlament.

    Baltičke luke kao izlaz?

    Litvanski ministar poljoprivrede Kestutis Navickas predložio je transport žitarica iz Ukrajine u zatvorenim kontejnerima železnicom preko Poljske do luka u baltičkim državama. Carinske formalnosti i provere kvaliteta bi, po njegovom predlogu, mogle da se obavljaju u litvanskoj luci Klaipeda.

    “Tehnički je to moguće”, rekao je ministar poljoprivrede Navickas. Uz dobru volju, to se može realizovati za nekoliko sati. Varšava samo mora biti dobiti uveravanja da žito neće ostati u Poljskoj. Moramo brzo rešiti problem”, zahteva Navickas. Ovo takođe iziskuje subvencije za železničke kompanije, koje moraju da organizuju i finansiraju duge transportne rute.

    Evropska komisija u Briselu je spremna da u to investira. Komisija je voljna da potroši do milijardu evra na takozvane “puteve solidarnosti” za Ukrajinu.

    “Novac će se koristiti za proširenje puteva, železnica i carinskih objekata i za kompenzaciju transportnih kompanija za gubitke u svim zemljama EU koje se graniče s Ukrajinom”, objasnio je Adalbert Janc, portparol Evropske komisije.

    Program “Putevi solidarnosti” nije nov, ali u nekim oblastima napreduje presporo, smatraju u Kijevu. Esencijalna roba se takođe prevozi u Ukrajinu “rutama solidarnosti”. Robni promet se, od početka rata, odvija u oba smera i potpuno bescarinski – prema odluci EU.

    To ima za cilj da omogući Ukrajini da trguje sa stranim zemljama uprkos ruskom agresorskom ratu. Da bi ukrajinska država ostala solventna, Evropska komisija Kijevu redovno isplaćuje budžetska sredstva. Ove godine u visini od oko 18 milijardi evra.

    Zelenski je ljut

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je više puta oštro kritikovao delimičnu zabranu uvoza ukrajinskih žitarica u EU. On se javio za reč i na najnovijem sastanku ministara poljoprivrede EU. “Ponašanje saveznika je “apsolutno neprihvatljivo i potpuno neevropsko”, rekao je Zelenski i dodao kako EU ima racionalnije opcije od jednostavnog zatvaranja granica.

    Ministri poljoprivrede na sastanku od 26.7. nisu doneli nikakve konkretne odluke. U narednih nekoliko dana Poljska, Slovačka, Mađarska, Rumunija, Bugarska, te kandidati za učlanjenje u EU Moldavija i Ukrajina, kao i Evropska komisija treba da pregovaraju o izvozu poljoprivrednih proizvoda. Možda će se stvari pokrenuti s mrtve tačke nakon izbora u Poljskoj.

  • Centralna banka Ukrajine očekuje da će žitni koridor biti zatvoren do kraja rata

    Centralna banka Ukrajine očekuje da će žitni koridor biti zatvoren do kraja rata

    Ukrajinska centralna banka saopštila je danas da očekuje da će crnomorski žitni koridor ostati zatvoren do kraja rata Rusije protiv Ukrajine.

    Zamenik guvernera Sergij Nikolajčuk rekao je da je najnovija osnovna ekonomska prognoza centralne banke sačinjena na osnovu očekivanja da će koridor, uspostavljen uz posredovanje UN, iz koga se Rusija povukla prošle sedmice, ostati zatvoren, preneo je Rojters.

    On je rekao na konferenciji za novinare, nakon što je Ukrajina objavila prvo smanjenje kamatne stope od juna prošle godine, da će rute za alternativni izvoz preko centralne Evrope biti ključne za sektor ukrajinskog žita.

    Podsetimo, predsednik Rusije Vladimir Putin danas je najavio da će neke zemlje besplatno dobiti žito.

  • Poljska, Litvanija i Latvija bi mogle zatvoriti granice s Bjelorusijom

    Poljska, Litvanija i Latvija bi mogle zatvoriti granice s Bjelorusijom

    Ministar unutrašnjih poslova Poljske Mariusz Kaminski saopštio je da bi Poljska, Litvanija i Latvija mogle zatvoriti svoje granice s Bjelorusijom ako dođe do incidenata s Wagner grupom, koja je raspoređena duž njihove granice na istoku.

    Članica NATO-a Poljska 19. jula odlučila je premjestiti vojne jedinice na istok nakon što su Wagnerovi plaćenici počeli obučavati bjeloruske specijalne snage blizu njene granice.

    Dva dana kasnije predsjednik Vladimir Putin optužio je Poljsku za teritorijalne ambicije i rekao da bi se svaka agresija na Bjelorusiju smatrala napadom na Rusiju.

    “Bez sumnje, ako dođe do ozbiljnih incidenata koji uključuju Wagnerovu grupu na granicama zemalja NATO-a i EU-a, poput Poljske, Litvanije ili Latvije, bez dileme ćemo zajedno poduzeti akciju”, rekao je ministar Kaminski.

    Kaminski je dodao da ne isključuje da će, ako odluče da je to pravi odgovor u ovom trenutku, dovesti do potpune izolacije Bjelorusije.
    Poljska, koja poriče bilo kakve teritorijalne ambicije u Bjelorusiji, važno je “utočište” za protivnike bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka, a Waršava je jedna od najvjernijih pristaša Kijeva otkako je Rusija napala Ukrajinu 2022.

    Cestovni saobraćaj između Poljske i Bjelorusije obustavljen je od februara zbog pogoršanih odnosa između dviju zemalja.

  • Prvi američki tenkovi Abrams će stići u Ukrajinu u septembru ove godine

    Prvi američki tenkovi Abrams će stići u Ukrajinu u septembru ove godine

    Prvi američki tenkovi Abrams mogli bi se pojaviti na bojnom polju u Ukrajini u septembru 2023. godine, objavio je Politico pozivajući se na dobro upućene izvore.

    Politico je napisao da SAD planira poslati nekoliko Abramsa u Njemačku u augustu, gdje će tenkovi biti podvrgnuti konačnoj modifikaciji. Nakon završetka procesa, tenkovi će u septembru biti poslani u Ukrajinu.

    Prva serija Abramsa uključivat će šest do osam tenkova, rekli su dužnosnik ministarstva dobrane i američki dužnosnik za Politico. Ukupno, SAD planira poslati 31 tenk, što je jednako jednom ukrajinskom bataljonu.

    “Definitivno radimo na tome da ih dovedemo u Ukrajinu što je brže moguće”, rekao je glasnogovornik Pentagona pukovnik Martin O'Donnell za Politico, odbijajući razgovarati o konkretnim uvjetima.

    Prema jednom od izvora Politica, prva serija modificiranih tenkova je napravljena, ali je nejasno hoće li SAD imati vremena završiti sve potrebne radove do kraja augusta.

    Politico je primijetio da ukrajinska vojska mora završiti obuku koja traje otprilike 10 sedmica u vojnoj bazi Grafenwoehr u Njemačkoj prije nego što mogu početi upravljati tenkovima. Dužnosnik Pentagona rekao je da Ukrajinci planiraju završiti ovu obuku u augustu.

    U januaru 2023. američki predsjednik Joe Biden objavio je svoju namjeru prebaciti 31 tenk M1 Abrams u Ukrajinu. Sjedinjene Američke Države uklanjaju dio osjetljive tehnologije iz tenkova Abrams, koje planiraju poslati u Ukrajinu, jer strahuju da bi mogli pasti u ruke ruske vojske na bojnom polju. Tako će Ukrajina dobiti stariju modifikaciju tenkova, M1A1, a ne A2.

    U maju je američki ministar odbrane Lloyd Austin rekao da će Ukrajina dobiti tenkove Abrams početkom jeseni. Tada će biti dovršeni i programi obuke ukrajinske vojske za upravljanje tenkovima.

  • “Udar na ruski vojni ponos”

    “Udar na ruski vojni ponos”

    Ukrajinska vojska je od ruskih snaga oslobodila selo Staromajorske, na južnom ratištu, gde su kijevske snage poslednjih dana pojačale kontraofanzivu.

    To je izjavila zamenica ukrajinskog ministra odbrane Hana Maljar.

    “Staromajorska u Donjeckoj oblasti je oslobođena. Naši branioci trenutno izvode akcije čišćenja ruskih snaga”, napisala je ona na Telegramu.

    Da je mesto u rukama Kijeva, potvrdili su i ruski vojni blogeri, o kojih je “Operacija Z” na Telegramu napisala da su ih Ukrajinci savladali nadmoćnom artiljerijom i zaključili da je ovaj gubitak “udar na ruski vojni ponos”.

    Ovo su prvi konkretni rezultati ukrajinske ofanzive na tom sektoru linije fronta od juna. Kijevske snage su već oslobodile nekoliko tamošnjih sela u oblasti koju je ruska vojska teško odbraniti i koja se nalazi nekoliko kilometara od glavne borbene linije ruskih snaga.

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski objavio je na Telegramu snimak na kojem se vide vojnici sa ukrajinskom zastavom u blizini zida probijenog granatama.

    “Naš jug, naši momci, slava Ukrajini!”, napisao je on.

    Na tom snimku vojnici kažu da su “oslobodili selo Staromajorsku”.

    Početkom juna ukrajinska vojska je pokrenula veliku kontraofanzivu kako bi potisnula ruske snage sa teritorije pod njihovom kontrolom na jugu i istoku. Kontraofanziva je do sada Kijevu donela samo skroman uspeh. Oslobođeno je nekoliko sela i brda u blizini potpuno uništenog Bahmuta, centra borbi na istoku Ukrajine.

    Ruska vojska je u sredu saopštila da je odbila veliki ukrajinski napad kod Orihova, na drugom sektoru južnog ratišta, u kome je učestvovalo više stotina vojnika.

    Moskovske snage vode ofanzivu na severoistoku, gde su ovih dana, kako tvrde, napredovale u pravcu Limana, gde su u utorak zauzele selo Serhijivka.