VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dogovor SAD i Kine na pomolu

    Dogovor SAD i Kine na pomolu

    Trgovinski sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Kine sve je bliži, saopštili su zvaničnici dve najveće svetske ekonomije, nakon što su postigli početni konsenzus koji bi predsednici Donald Tramp i Si Đinping trebalo da finalizuju tokom sastanka.

     

    Trgovinski sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Kine sve je bliži, saopštili su zvaničnici dve najveće svetske ekonomije, nakon što su postigli početni konsenzus koji bi predsednici Donald Tramp i Si Đinping trebalo da finalizuju tokom sastanka.

    Peking je nedavno ograničio izvoz retkih zemnih elemenata neophodnih za napredne tehnologije, a Tramp je odgovorio pretnjom o dodatnim tarifama na kineske proizvode, prenosi Asošijejted pres.

    Američki predsednik trebalo bi da se sastane sa kineskim predsednikom u četvrtak u Južnoj Koreji, poslednjoj stanici njegove azijske turneje.

  • NATO: ITPP ne prejudicira bilo kakvu odluku o članstvu u ovom savezu, niti se bavi pitanjem “državne imovine”

    NATO: ITPP ne prejudicira bilo kakvu odluku o članstvu u ovom savezu, niti se bavi pitanjem “državne imovine”

    Odobrenje Individualno prilagođenog partnerskog programa za mir /ITPP/ ne prejudicira bilo kakvu odluku o budućem članstvu NATO savezu, koje ostaje suvereno pravo vlasti BiH, rečeno je Srni u NATO-u.

    akođe, naglasili su, ovaj program se ne bavi pitanjem “državne imovine”, čime su demantovane tvrdnje pojedinaca iz opozicije da je usvajanjem ovog programa BiH “napravila korak ka članstvu u NATO-u”.

    Iz NATO saveza su naveli da su 23. oktobra ove godine saveznici NATO-a i BiH odobrili su prvi ITPP za BiH, u prisustvu zamjenika ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Јosipa Brkića i zamjenika ministra odbrane Aleksandra Goganovića.

    – Program ITPP, uveden 2021. godine, glavni je instrument koji NATO koristi za usklađivanje saradnje sa partnerskim zemljama. Svaka partnerska država NATO-a već je prešla, ili se očekuje da pređe, na ovaj novi okvir saradnje – poručili su iz sjedišta NATO-a u Briselu za Srnu, dodavši da je Srbija trenutno u procesu prelaska na svoj ITPP.

    Iz NATO su podsjetili na izjavu zamjenika generalnog sekretara NATO-a Radmile Šekerinska da odobrenje ITPP-a “predstavlja važnu prekretnicu u daljem razvoju dugogodišnjeg partnerstva”.

    – Pojedinačno prilagođeni program partnerstva fokusira se na oblasti u kojima BiH i NATO prepoznaju da njihova saradnja može donijeti dodatnu vrijednost i obostranu korist, uključujući, na primjer, modernizaciju Oružanih snaga BiH, obrazovanje u oblasti odbrane, naučnu saradnju i upravljanje katastrofama, da pomenemo samo neke; ali i politički dijalog, kako bismo razgovarali o budućem razvoju naše saradnje – rekla je ranije Šekerinska.

    Prema njenim riječima, ITPP je “konkretan dokaz partnerstva u korist svih koji žive u BiH i odražava široku i postojanu posvećenost NATO-a bezbjednosti BiH i regionalnoj stabilnosti”.

  • Kninska ulica u novom ruhu, najavljeni radovi na više lokacija

    Kninska ulica u novom ruhu, najavljeni radovi na više lokacija

    Rekonstrukcija Kninske ulice u Banjaluci je završena, objavio je Grad Banjaluka.

    Kako ističu, slijede radovi u ulicama Vladislava Skarića, Šargovačkoj, Tešana Podrugovića, Jasimira Malčića i mnogim drugim.

    Podsjećamo, nedavno je rekonstruisana u Ulica Braće Jugovića u Banjaluci, ali gradonačelnik Draško Stanivuković nije bio zadovoljan radovima.

    “Nedopustivo je da bilo ko pomisli da može ovako postupati prema svom gradu, svojoj zemlji i otadžbini. Nedopustivo je da se iza nas ostavljaju ovakvi tragovi: neuredni, isflekani, već ispucali i zakrpljeni, i to samo dva dana nakon što je završeno asfaltiranje u Ulici Braće Jugovića i ostalo je samo još iscrtavanje signalizacije”, naveo je tada Stanivuković.

    Poručio je da Grad neće tolerisati ovakvo urušavanje standarda.

    “Izvođač će ponovo izaći na teren i raditi sve dok ulica ne bude urađena u skladu sa najvišim kriterijumima kvaliteta i važećim standardima, jer za novac koji je izdvojen i postupak koji je proveden, građani moraju dobiti ono što zaslužuju, a to je ulica koja će trajati”, naveo je Stanivuković.

  • Autobusi kasne i preskaču polaske, prevoznici se pravdaju

    Autobusi kasne i preskaču polaske, prevoznici se pravdaju

    Mještani banjalučkih naselja Zalužani i Derviši, danas su, u periodu od 14 do 15 časova, autobus čekali više od 50 minuta, jer su prevoznici, kako tvrde očajni putnici, u sred saobraćajnog špica, propustili čak 5 polazaka zacrtanih u voznom redu.

    Podsjećamo, početkom prošlog mjeseca gradonačelnik Draško Stanivuković je ambiciozno najavio čak 2.700 novih polazaka gradskih autobusa.

    U stvarnosti, malo ko se pridržava voznog reda, a prema tvrdnjama putnika, u “špicu” neki prevoznici “iskoriste gužvu”, pa jednostavno “preskaču” polaske.

    Kako javljaju čitaoci, gradski autobusi su danas kasnili na skoro svim linijama, a i kad bi stigli, jedva su se probijali kroz gužvu. Tako će, tvrde upućeni, biti i sutra, i narednih dana i mjeseci, jer su na naplatu došli problemi, koji se ne rješavaju preko noći.

    Najgore su prošli putnici na trasi linija broj 2 i 13 A, dakle oni koji su autobus čekali u Zalužanima, Dervišima, Kuljanima i Barlovcima. Rušenje nadvožnjaka na brzoj cesti u Trnu dodatno je povećalo gužve i zagorčalo život građanima u ovom dijelu Banjaluke.

    – Krenula sam na posao, u drugu smjenu, u uobičajeno vrijeme, a zakasnila sam sat i po. Sve mislim, gužva je, autobusi kasne, ali će doći. Međutim, dok smo moje komšije i ja čekali 50 minuta, nije se pojavilo nijedan od 5 autobusa, koji bi u tom periodu, po voznom redu, trebalo da stignu na našu stanicu – tvrdi jedna Banjalučanka iz Grmečke ulice.

     

    Dodaje da je gradski prevoz bio solidniji prije 50 godina, nego danas, jer se u to vrijeme “znao red”, a gradski prevoz je bio “državni”.

    Dejan Mijić, direktor preduzeća “Autoprevoz GS” koje, samostalno ili sa partnerskom firmom, opslužuje spomenute linije, tvrdi da nijedan polazak nije propušten, nego su samo “autobusi kasnili zbog gužve”.

    – Od kako su počele “saobraćajne revolucije” nemoguće se držati redova vožnje u špici, pa mi nastojimo da vozila održe polaske, makar sa kašnjenjem. Tako je svaki dan, i biće tako dok se ne završe radovi ili ne izgrade nove saobraćajnice – kategoričan je Mijić.

    Iako je ranije i sam potvrdio da Grad duguje milione maraka prevoznicima, Mijić tvrdi da dugovanja nisu razlog kolapsa u gradskom prevozu i za sve krivi “saobraćajnu revoluciju” i radove na putu, pogotovo one u Trnu, gdje je danas srušen nadvožnjak.

     

    – Ova situacija nema veze sa dugovima. Problem su gužve i zato autobusi kasne – tvrdi Mijić.

    Izvor blizak gradskim vlastima, međutim, tvrdi da “svakom ozbiljnom prevozniku, koji opslužuje više linija gradskog ili prigradskog saobraćaja”, Grad duguje po milion do 1,5 milina KM. Ti se dugovi, tvrdi, vuku godinama.

    – Prevoznici nemaju odgovor na to, oni su u nekoj vrsti dužničkog ropstva. Nije to djelatnost u kojoj postoji konkurencija, oni nemaju za koga drugog voziti gradske autobuse, nego za Grad Banjaluku. Nije isključeno da se oni snalaze na razne načine, kako bi bar smanjili troškove. A sa manje polazaka ima i manje troškova – kaže sagovornik Srpskainfo.

    Epske gužve i beskrajna čekanja na neurednim autobuskim stajalištima, pa i “preskakanje polazaka”, Banjalučani su već iskusili za vrijeme radova na mostu na riječici Širokoj, pa lani kad je gradske oce iznenadio snijeg na početku zime, pa u vrijeme krize zbog (ne)odvoza smeća … i svaki put kad je u gradu zbog nečeg vanredno stanje, ili obustava saobraćaja.

  • Može li žalba na tender CIK-a za usluge transporta izbornog materijala pomjeriti prijevremene izbore?

    Može li žalba na tender CIK-a za usluge transporta izbornog materijala pomjeriti prijevremene izbore?

    Da li će biti održani prijevremni izbori za predsjednika Republike Srpke? Pitanje koje se prethodnih dana često postavljalo, a danas posebno dobilo na značaju potvrdom iz Centralne izborne komisije BiH, da je na odluku o izboru ponuđača za nabavku usluge transporta izbornog materijala uložena žalba.

    Za četiri sedmice trebalo bi da budu održani prijevremeni predsjednički izbori u Srpskoj. Prijave su davno završene, kandidature ovjerene. Međutim, upitnika je i dalje mnogo. Posljednji u nizu pojavio se nakon današnje potvrde iz CIK-a. Na odluku o izboru ponuđača za nabavku usluge transporta izbornog materijala uložena je žalba. Sada je pitanje koliko će se čekati na odgovor i hoće li to odgoditi izbore? Bivši predsjednik CIK-a Branko Petrić smatra da neće.

    – Pod istim uslovima oni koji su dobili da vrše usluge ili da dobavljaju materijale, za opšte ili lokalne izbore u periodu od četiri godine, za prijevremene ili ponovne izbore takođe vrše nabavke. Sad, ne znam po kojem osnovu su raspisivali taj tender – kaže Branko Petrič, bivši predsjednik CIK BiH.

    Iz SNSD-a su od prvog dana govorili da na izbore ne treba ići i da to treba biti jedinstven stav svih političkih stranaka u Srpskoj. Iako ih ne žele, u SNSD-u su za njih spremni, kaže predsjednik Milorad Dodik.

    – Јa vjerujem da tih izbora bez obzira na sve, može biti možda neće biti. Ali i ako budu ili ne budu, nije to nikakav problem. Neću da govorim, da se pripremamo, naša organizacija je veoma spremna – rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

    Spremni, ali i svjesni činjenice da su izbore inicirale neustavne i antidejtonske odluke Kristijana Šmita, potpomognute  pravosuđem BiH i bivšim američkim ambasadorom Majklom Marfijem. Željka Cvijanović i danas ponavlja da bi prijevremene izbore trebalo da nadgledaju američki posmatrači.

    – Ovo je stvar nekog povjerenja u kojem mi želimo da kažemo da želimo da vidimo dominantno, voljeli bismo da to bude. Da li je to realno moguće ostvariti u ovako kratkom roku ili ne, ali u svakom slučaju domantnno prisustvo američkih posmatrača zato što se bojimo da će doći do raznih manipulacija jer je sav ovaj proces počeo s Kristijanom Šmitom i njegovim manipulacijama – rekla je Željka Cvijanović, potpredsjednik SNSD-a.

    CIK BiH za ove izbore na raspolaganju ima oko šest i po miliona maraka. Ministar Srđan Amidžić podsjeća da je sredstva za izbore, Šmit bespravno obezbjedio preko njegovog zamjenika Muhameda Hasanovića.

    – Političke borbe razumijem ali to su borbe koje bi išle direktno preko leđa ljudi koji žive u Republici Srpskoj. A sredstva su data od strane Šmita i zato ovi izbori jesu Šmitovi izbori – poručuje Srđan Amidžić,ministar finansija i trezora u Savjetu ministara.

    Opozicija u Srpskoj i predstavnici političkog Sarajeva, po običaju, fokus su, umjesto na sve sporne detalje oko CIK-a, stavili na poruku Željke Cvijanović i potencijalne američke posmatrače.

    – Јa sam je doživio kao poruku, s obzirom na to da se na ovim prostorima uvijek pati od nekih teorija zavjera ili nekog kriminala na izborima itd. itd. ona je ona na tom fonu rekla, evo mogu doći ljudi iz tako moćne države, nek kontrolišu izbore pa nek pobijedi ko bude dobio povjerenje građana- navodi Dragomir Vuković, sociolog i profesor Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

    Kako god, nije tajna da je većina političkih stranaka u Srpskoj, osim pojedinaca, bila protiv prijevremenih predsjedničkih izbora. Ako i budu odgođeni ili do njih uopšte ne dođe, malo ko će se u Srpskoj zabrinuti. U drugom entitetu, ne bismo rekli.

  • Višković i Vang o izgradnji auto-puta Beograd – Banjaluka

    Višković i Vang o izgradnji auto-puta Beograd – Banjaluka

    Vršilac dužnosti direktora Јavnog preduzeća Autoputevi Republike Srpske Radovan Višković srdačnim susretom i razgovorom dobrodošlice sa direktorom kompanije China State Construction Engineering Corporation” za Republiku Srpsku Vang Danom, započeo je radnu posjetu kineskim partnerima, koji učestvuju u realizaciji projetaka u oblasti putne infrastrukture u Repulici Srpskoj.

    Na sastanku je razgovarano o izgradnji budućeg auto-puta Beograd – Banjaluka, sa posebnim naglaskom na dionicu Vukosavlje – Brčko, koja je duga 31,5 kilometar, a koja je ugovornim odnosom povjerena kompaniji “China State Construction Engineering Corporation”.

    Delegacija ЈP Autoputevi Republike Srpske, predvođena Viškovićem, tokom boravka u Pekingu, na poziv kineskih partnera, održaće više sastanaka i radnih posjeta, prilikom kojih će se upoznati sa poslovanjem i savremenim tehniloškim dostugnućima u oblasti izgradnje putne infrastruktrue, koje kineski partneri primjenjuju u projektima širom svijeta.

    Dosadašnja saradnja sa “China State Construction Engineering Corporation” odvija se na partnerskim osnovama, podršci i obostrano korisnoj, razvojnoj strategiji.

  • Zbog neusvajanja budžeta, Cvijanović i Amidžić predložili: Zaposlenima u institucijama BiH isplatiti 1.000 maraka pomoći

    Zbog neusvajanja budžeta, Cvijanović i Amidžić predložili: Zaposlenima u institucijama BiH isplatiti 1.000 maraka pomoći

    Nepostojanje budžeta BiH samo je još jedna od kriza koja otežava njeno funkcionisanje, istakli su srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić. Kako bi se ublažile posljedice, a BH budžet vratio u ustavne i zakonske okvire predlažu da zaposleni u zajedničkim institucija dijelom budu obeštećeni za izostanak povećanja plata, i to na način da im bude isplaćena jednokratna novčana pomoć od hiljadu maraka.Ovu inicijativu pozdravili su sindikati SIPE i državnih službenika i zaposlenika BiH.

    Godina pred izmakom, a BiH još bez budžeta. Kako bi se budžet napokon vratio u zakonske okvire, a radnicima u zajedničkim institucijama isplatile zarađene i uvećane plate, kao prelazno rješenje srpski član Predsjedništva Željaka Cvijanović predlažila je jednokratnu novčanu pomoć od 1000 maraka. Mogućnost finansiranja ovog prijedloga već postoji.

    – Da se prema svim radnicima za ovaj period, za koji smatramo da su oštećeni ide sa jednokratnom pomoći koja bi mogla da sanira nešto od te štete i ona bi iznosila oko 1.000 KM, a onda po usvajanju budžeta idemo normalno redovno finansiranje koje bi podrazumjevalo uključenost tih njihovih povećanja – istakla je Cvijanovićeva.

    Ministar Srđan Amidžić kaže da postoje sredstva za realizovanje ovog prijedloga. Sa porezima i doprinosima, to bi iznosilo oko 40 miliona maraka.

    – Opredjeljenje nas unutar SNSD-a jeste da su to sredstva koja treba da se usmjere ka toj kategoriji ljudi. Mi moramo da razumijemo, jer ja ne vidim gdje je tu logika da mi plaćamo radnike institucija kulture, ili BHRT-a, a da ne dajemo onima koji su to zaradili – naglasio je Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora u Savjetu ministara.

    Ovakav prijedlog pozdravili su u sindikatu SIPE. Iako su tražili jednokratnu pomoć od 2.000 maraka ovo vide kao korak naprijed u rješavanju problema. Zadovoljni i u Samostalnom sindikatu državnih službenka i zaposlenika BiH.

    – Mi zaista pozdravljamo tu inicijativu i želimo da se zahvalimo, ali mi kao Sindikat ćemo vjerovatno tražiti još malo više novca iz tog razloga što 1.000 KM kada obračunamo doprinose, to je malo veći iznos –  rekao je Radenko Mirković, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika BiH.

    Cvijanović kaže da su kadrovi SNSD u Ministarstvu finansija već pripremili zakonit i ustavan prijedlog budžeta, dodajući da nije sigurna da li će ga druga dva člana Predsjedništva prihvatiti.

    – Ministar je već na tragu toga da takav budžet može da se vrlo brzo predloži. Ostaje da se riješi pitanje šta učiniti sa ovim neustavnim stvarima sa kojima smo suočeni – dodala je Cvijanović.

    Uz neustavno finansiranje tzv. institucija kulture BiH, izdvajanje dodatnih 30 miliona maraka za Oružane snage jedna od stavki na kojoj uporno insistiraju bošnjački predstavnici. To, kaže Amidžić, neće proći.

    – U ovoj godini Oružanim snagama BiH će ostati 25 miliona KM i sada oni koji se žele pokazati kao veliki Bošnjaci žele dodati još 30 miliona KM, pa da na računu imaju 55 miliona KM, što je ludost – naglasio je Amidžić.

    Da li će 29.oktobra na novoj hitnoj sjednici Predstavničkog doma predloženi budžet biti vraćen na doradu ili će se sporne stavke rješavati amandmanima i Cvijanović i Amidžić kažu da nije važno. Јedino je važno da budžet bude u ustavnim i zakonskim okvirima i da pokušaji uvođenja finansiranja tzv. institucija kulture BiH budu izbačeni, jer je to, ističu, prenos nadležnosti.

  • Šmit upozorava: Bosna i Hercegovina u dubokoj institucionalnoj krizi

    Šmit upozorava: Bosna i Hercegovina u dubokoj institucionalnoj krizi

    Kristijan Šmit, kojeg institucije Republike Srpske ne priznaju kao visokog predstavnika, u svom najnovijem polugodišnjem izvještaju upućenom Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija ocijenio je da je period od aprila do oktobra u Bosni i Hercegovini obilježen dubokom političkom krizom, za koju smatra da je izazvana potezima predsjednika Srpske Milorada Dodika.

    Prema Šmitovim navodima, Dodikove aktivnosti nisu bile slučajne, već rezultat dugoročno osmišljene i planski sprovođene političke strategije. Iako su postojala upozorenja da bi napetosti mogle prerasti u ozbiljnu bezbjednosnu krizu, situacija je, kako kaže, ostala u okviru političkih tenzija.

    – Dejtonski mirovni sporazum je još jednom pokazao otpornost transformacijom vojnih struktura u političke institucije. EUFOR je imao ključnu ulogu u očuvanju stabilnosti, a odluka o jačanju njegovog prisustva bila je izuzetno važna – naveo je Šmit.

    On je naglasio da su napadi na Dejtonski sporazum doveli do duboke institucionalne i strukturne krize sa značajnim geopolitičkim implikacijama. Odluke Ustavnog suda i Centralne izborne komisije BiH, kojima su poništeni akti Narodne skupštine Republike Srpske i sankcionisano Dodikovo djelovanje, po njegovom mišljenju, jasno su pokazale da kršenje Ustava i zakona ima konkretne posljedice.

    Šmit je u izvještaju ukazao i na raspad koalicije na nivou državne vlasti. Prema njegovim riječima, Trojka je napustila saradnju sa SNSD-om, dok HDZ i SNSD nastavljaju da blokiraju restrukturisanje Savjeta ministara. Parlament BiH, kako navodi, gotovo da ne funkcioniše, a Savjet ministara nije ostvario planirane rezultate.

    Istakao je i da bi učešće SNSD-a na mogućim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske i prihvatanje Reformskog programa mogli predstavljati pokušaj izlaska iz političke izolacije, iako razvoj situacije zahtijeva, kako je rekao, pažljivo praćenje.

    Govoreći o presudi “Kovačević” Evropskog suda za ljudska prava, Šmit je ocijenio da taj slučaj potvrđuje potrebu da se ustavna i institucionalna pitanja rješavaju unutar zemlje.

    – Ustavne promjene moraju dolaziti iznutra, a ne biti nametnute spolja – poručio je Šmit.

    On je upozorio da se međunarodne institucije u BiH ne smiju ukidati jer predstavljaju ključnu garanciju mira i stabilnosti u državi koja je, kako kaže, i dalje izložena spoljnim uticajima i pritiscima. Šmit je dodao da realizacija uslova iz Agende 5+2 napreduje sporo, ali da bi njihovo ispunjenje omogućilo BiH da pokaže institucionalnu zrelost i samoodrživost.

    Značajan dio izvještaja posvećen je pitanju državne imovine. Šmit je ocijenio da zabrana raspolaganja tom imovinom, donesena odlukom Ustavnog suda BiH, stvara pravnu nesigurnost i ekonomske teškoće, naročito u Federaciji BiH, koja, zbog poštovanja odluke, trpi veće posljedice od Republike Srpske, gdje se odluke suda otvoreno ignorišu.

    – Neophodno je pronaći model kojim bi se ublažila zabrana raspolaganja državnom imovinom i omogućilo provođenje razvojnih projekata u skladu sa zakonom – istakao je Šmit, dodajući da je od premijera Federacije BiH Nermina Nikšića primio zvaničnu inicijativu za izmjene odluke kako bi se omogućila realizacija infrastrukturnih projekata od javnog interesa.

  • Konaković osuđen zbog klevete, SNSD-ovi poslanici traže političku odgovornost

    Konaković osuđen zbog klevete, SNSD-ovi poslanici traže političku odgovornost

    Sudski nalog Opštinskog suda u Sarajevu da se ministru inostranih poslova u Savjetu ministara BiH Elmedinu Konakoviću zaplijeni imovina sa zateznom kamatom, nakon što je osuđen za klevetu i novčanu kaznu od 3.000 KM, izazvao je niz reakcija među poslanicima SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini BiH.

    Predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD-a Sanja Vulić izjavila je da je „vrijeme da Konaković osjeti šta znači odgovornost za vlastite riječi“.

    „Odavno se ponaša kao da mu je sve dozvoljeno. Klevete, uvrede, manipulacije, saradnja sa sumnjivim licima, sve to ide pod njegovu kapu“, rekla je Vulićeva, dodajući da je krajnje vrijeme da prestane politička bahatost ministra inostranih poslova.

    Ona je istakla da niko ne smije biti iznad pravde, „pogotovo oni koji se busaju u prsa navodnim moralom dok ga svakodnevno gaze“.

    „Pravda možda sporo hoda, ali kad stigne, neumoljiva je i za prestupnika i za one koji prestupnike štite“, poručila je Vulićeva.

    Poslanik SNSD-a Miroslav Vujičić ocijenio je da je presuda protiv Konakovića i nalog za zapljenu imovine dokaz neodgovornosti i skandaloznog ponašanja ministra.

    „Ovo je samo potvrda njegovih skandala i neozbiljnosti. Sve što je radio na funkciji ministra već je nanijelo veliku materijalnu i političku štetu BiH“, rekao je Vujičić, podsjećajući na, kako je naveo, „brojne afere i kontakte sa krimogenim licima“.

    Sličan stav iznio je i poslanik Milorad Kojić, koji smatra da bi ovakav slučaj u ozbiljnim sistemima bio dovoljan povod za smjenu ministra.

    „Konaković se ponaša kao učesnik nekog rijalitija, a ne kao ministar. Njegova bahatost ide dotle da nije želio platiti odštetu nakon presude, pa se moralo ući u izvršni postupak i zapljenu imovine“, rekao je Kojić.

    On je naglasio da postupak pokazuje „bezobrazluk i nepoštovanje pravosudnog sistema“, te dodao da „BiH, kao propala državna zajednica, očigledno nema snage da sankcioniše takvo ponašanje“.

    Opštinski sud u Sarajevu 6. decembra 2019. godine presudio je da je Elmedin Konaković počinio klevetu na štetu Maje Hadžihalilović zbog izjava iz septembra 2018. godine, koje su se odnosile na navodne neregularnosti u izbornom procesu. Sud je dosudio 3.000 KM nematerijalne štete sa zateznom kamatom od dana tužbe i troškove postupka u iznosu od 1.060 KM.

  • Saslušan vozač iz BiH koji je usmrtio porodicu u Beogradu: Vozio 132 km/h, a ograničenje 50

    Saslušan vozač iz BiH koji je usmrtio porodicu u Beogradu: Vozio 132 km/h, a ograničenje 50

    Nikola Đ. (24), vozač iz BiH koji je usmrtio porodicu u Beogradu saslušan je danas 27. oktobra u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu gdje je otkriveno, između ostalog, da je vozio audi 132 kilometra na čas, na mjestu gdje je dozvoljena brzina 50 kilometara na čas.

    Bio pijan i pod dejstvom marihuane
    Prošao kroz crveno svjetlo u Beogradu
    Udario “Hyundai”, troje poginulo, jedan povrijeđen
    Tužilaštvo traži pritvor, prijeti 15 godina zatvora

    Kako prenosi “Telegraf”, osumnjičeni se na saslušanju branio ćutanjem, odnosno iskoristio je svoje zakonsko pravo da ne iznosi odbranu.

    Nakon saslušanja tužilaštvo je sudiji za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu predložilo da osumnjičenom odredi pritvor zbog svih zakonskih razloga: zbog opasnosti od bjekstva, da ne bi uticao na svjedoke, da ne bi ponovio krivično djelo u kratkom vremenskom periodu i zbog uznemirenja javnosti.

    Naredbom o sprovođenju istrage Nikoli Đ. se na teret stavlja krivično djelo Teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja, za koje je zaprećena kazna zatvora od pet do 15 godina.

    Postoje osnovi sumnje da je Nikola Đ. 26. oktobra oko 00.44 časova na raskrsnici ulice Omladinskih brigada i Bulevara heroja sa Košara kao vozač postupao u gruboj suprotnosti sa pravilima saobraćaja, kojom prilikom nije pokazao obzir prema bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju, jer je u stanju veoma teške alkoholisanosti (1,76 promila) i pod dejstvom psihoaktivne supstance – opojne droge marihuana, upravljao vozilom marke “audi A4”.

    Krećući se desnom saobraćajnom trakom ulice Bulevara heroja sa Košara iz pravca mosta na Adi prema ulici Tošin bunar, osumnjičeni je došao do navedene raskrsnice, ali se nije zaustavio ispred obilježenog pješačkog prelaza, kada mu je na semaforu prolaz bio zabranjen (crveno svjetlo), već je velikom – neprilagođenom brzinom od oko 132 kilometara na čas, gde je dozvoljena brzina 50 kilometara na čas, ušao u raskrsnicu, čime je postupio suprotno odredbama Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima.

    Tom prilikom je prednjom stranom vozila udario u desnu bočnu stranu vozila marke “hjundai I-30” kojim je upravljala oštećena D.K, koja se kretala Bulevarom heroja sa Košara iz pravca ulice Tošin bunar prema mostu na Adi, a u momentu nezgode je skretala levo u ulicu Omladinskih brigada, kada joj je na semaforu prolaz bio dozvoljen (zeleno svjetlo).

    Usljed udara njeno vozilo se zarotiralo u desnu stranu i desnom bočnom stranom udarilo u stub semafora i stub električne rasvjete, usljed kog udara su D.K, kao i putnici iz istog vozila B.Ž. i M.Ž. zadobili povrede zbog kojih su na licu mesta preminuli, dok je teške tjelesne povrede zadobio J.P, putnik iz vozila kojim je upravljao osumnjičeni.