VRBAS Media

Autor: INFO

  • Osuđenici otkupili više od 100 godina zatvora, za četiri miliona maraka

    Osuđenici otkupili više od 100 godina zatvora, za četiri miliona maraka

    Osuđenici u Republici Srpskoj plaćaju skoro četiri miliona maraka da noći ne provode u ustajalim zatvorskim ćelijama, već u svojim domovima!

    Mogućnost zamjene zatvorske za novčanu kaznu iskoristilo je 311 osoba, prije nego što je Ustavni sud Republike Srpske neustavnim proglasio odredbu Krivičnog zakonika RS kojom je to pitanje regulisano.

    Podaci Visokog sudskog i tužilačog savjeta Bosne i Hercegovine ukazuju da je od početka primjene neustavne odredbe člana 46a. stav 3. Krivičnog zakonika RS, koju je Narodna skupština RS usvojila 2021. godine, osuđenima u 306 predmeta odobreno da plate ukupno 3.983.990 maraka da ne idu zatvor. Dan zatvora iznosi 100 KM, što znači da su osuđenici otkupili više od 100 godina zatvora.

    Zatvor izbjegli osuđeni za obljubu djeteta

    Među njima su se našle tri osobe koje su pravosnažno osuđene za krivično djelo obljube djeteta mlađeg od 15 godina. Oni su zatvor zamijenili za novčane kazne u rasponu od 9.000 do 18.250 KM. Parama su zatvor izbjegli i osuđeni za proizvodnju i posjedovanje dječije pornografije (18.250 KM), iskorištavanje djece za pornografiju (18.250 KM i 6.000 KM) i upoznavanje djece s pornografijom (6.000 KM).

    Otkup kazne sudovi su odobrili za 18 osuđenih za zloupotrebu službenog položaja ili ovlašćenja, 10 osuđenika za pranje novca, šest osuđenih za primanje mita, kao i 16 osuđenih za prevare.

    Tri puta osuđen, kazne pretvorio u novčanu

    Blagodeti neustavne zakonske odredbe pojedini osuđenici su koristili više puta. Tako je Osnovni sud u Kozarskoj Dubici jednom osuđeniku u 2023. godini u tri navrata zatvorske kazne zamijenio novčanim. Za izazivanje opšte opasnosti kazna je zamijenjena za 7.500 KM, za nasilje u porodici 18.000 KM i za falsifikovanje isprave 9.000 KM.

    Osnovni sud u Bijeljini 2021. godine je jednom osuđeniku odobrio da zatvor za tešku krađu plati 11.950 KM, a 2023. godine za krađu 41.600 KM. Osuđeniku za tjelesne povrede sudovi u Doboju i Tesliću su odobrili plaćanje 16.400 KM u 2022. godini i 15.000 KM u 2023. godini. Za ista djela drugi osuđenik je platio 16.400 KM i 9.000 KM. Okružni sud u Doboju zatvorsku kaznu osuđeniku za omogućavanje uživanja droge zamijenio je za 18.250 KM, da bi mu naredne godine i Osnovni sud odobrio da za krađu plati 7.500.

    Formirana Radna grupa za izmjenu sporne odredbe

    Podsjetimo, Ustavni sud Republike Srpske u oktobru je utvrdio da odredba kojom se određuje otkup zatvorske kazne, koja ne prelazi godinu dana zatvora, nije u saglasnosti sa Ustavom RS. U suštini sporna odredba sudovima nije ostavljala mogućnost da odlučuju o tome da li će i u kojem slučaju prihvatiti zamjenu kazne, već je to po automatizmu moralo biti odobreno svakom osuđeniku koji to zatraži. Takođe, sama odredba je u privilegovaniji položaj stavljala osuđenike boljeg imovinskog stanja, što nije u saglasnosti sa ustavnim načelom ravnopravnosti i jednakosti građana pred zakonom.

    Poslije odluke Ustavnog suda Ministarstvo pravde Republike Srpske formiralo je radnu grupu koja će hitno raditi na izmjeni sporne odredbe.

     

     

  • Lukašenko: Igrate se rata

    Lukašenko: Igrate se rata

    Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko izjavio je danas da bi odluka Litvanije da zatvori granicu sa Bjelorusijom bila “luda prevara”.

    On je takođe optužio Vilnjus za vođenje “hibridnog rata” koji, prema njegovim riječima, može da ugrozi kinesku ekonomiju, prenijela je Belta.

    Litvanska premijerka Inga Ruginjene rekla je juče da će zemlja početi da obara balone za šverc koji prelaze preko granice sa Bjelorusijom. Prema njenim riječima, ti baloni su u više navrata ometali vazdušni saobraćaj Litvanije.

    “Nikome mi ne prijetimo, samo obezbjeđuju sopstvenu bezbjednost”
    Razmještanje raketnog sistema Orešnik u Bjelorusiji je odgovor na eskalaciju situacije u regionu i aktuelne prijetnje, izjavio je on.

    “Razmještanje ovog oružja u Bjelorusiji nije ništa više od odmazde na eskalaciju situacije u regionu i savremene prijetnje”, rekao je Lukašenko na 3. Minskoj međunarodnoj konferenciji o evroazijskoj bezbjednosti, prenosi Belta.

    On je naveo i da Bjelorusija nikome ne prijeti, već “jednostavno obezbjeđuje sopstvenu bezbjednost”.

    Lukašenko je dodao i da je Minsk otvoren za konstruktivan dijalog i međusobne korake za smanjenje tenzija. “Ako naši partneri na Zapadu budu spremni za ovo, ni mi ni Rusija nećemo ostati dužni!”, izjavio je bjeloruski predsjednik, prenosi “b92”.

  • Hapšenje u Laktašima: Napadnuta žena, završila u UKC RS

    Hapšenje u Laktašima: Napadnuta žena, završila u UKC RS

    Pripadnici Policijske stanice Laktaši su u ponedjeljak, 27. oktobra, uhapsili P.V. iz ovog grada, kojeg terete da je napao ženu, koja je potom zbog povreda prevezena u Univerzitetski klinički centar Republike Srpske (UKC RS).

    “P.V. je osumnjičen da je istog dana oko 12.40 u Laktašima nakon verbalne rasprave fizički napao ženu, nanijevši joj povrede. Povrijeđenoj ženi ukazana je ljekarska pomoć u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske”, naveli su iz policije.

    Kod P.V. je, kako su dodali, utvrđeno prisustvo od 0,90 g/kg alkohola u organizmu

  • Pucnjava u Gacku: U kafanu ušao s puškom, dvojica uhapšena

    Pucnjava u Gacku: U kafanu ušao s puškom, dvojica uhapšena

    Policiji u Gacku je jutros, 28. oktobra, oko 1.30, prijavljeno da je u jednom ugostiteljskom objektu zapucano, nakon čega su policajci izašli na mjesto događaja, zatekli M.I. sa puškom, te ga uhapsili, a oružje i municiju oduzeli.

    Njega terete za za izazivanje opšte opasnosti i nedozvoljenu proizvodnju i promet oružja ili eksplozivnih materija.

    Uhapšen je, međutim, i S.O. zbog sumnje da je prethodno fizički napao M.I.

    “O događaju je obaviješteno Okružno javno tužilaštvo u Trebinju koje je policijske službenike Policijske stanice Gacko ovlastilo da urade uviđaj i preduzmu druge mjere i radnje, kao i da u redovnoj proceduri dostave izvještaje”, rekli su iz policije.

    Kako “Nezavisne novine” nezvanično saznaju u pitanju je puška M-48 koja je prepravljena odnosno skraćena.

  • Tramp kreće u rat?

    Tramp kreće u rat?

    I dok se nosač aviona “USS Gerald R. Ford”, najveći ratni brod na svetu, približava venecuelanskoj obali, ostaje pitanje pripremaju li se SAD na oružani sukob s Venecuelom?

    Američki ratni brodovi već se gomilaju u Karipskom moru, CIA dobija zeleno svetlo za smrtonosne akcije, a američki predsednik Donald Tramp optužuje Nikolasa Madura da vodi “organizovanu kriminalnu grupu”.

    Raketni razarač “USS Gravely” usidrio se u glavnom gradu Trinidada i Tobaga, samo 40 km od Venecuele, zbog čega se zvanični Karakas žalio Savetu bezbednosti UN.

    “Ovo je čin agresije”, izjavio je venecuelski ministar spoljnih poslova.

    Pentagon je Kongresu potvrdio da su SAD od septembra izvele najmanje sedam napada na brodove u blizini Venecuele, za koje se tvrdi da su prevozili drogu.

    Međutim, Trampove tvrdnje nailaze na skeptičnost. On nije pružio dokaze za optužbu da je Maduro vođa bande “Tren de Aragua”, a američke obaveštajne agencije ne podržavaju tu tvrdnju.

    Glavni dopisnik Sky Newsa Stjuart Remsi ističe da se fentanil, koji razara američko društvo, uglavnom proizvodi u Meksiku, a ne u Venecueli.

    Ranije ovog meseca Tramp je potvrdio da je CIA-i odobrila sprovođenje tajnih operacija u Venecueli, uključujući one sa smrtonosnim ishodom. Na pitanje ima li agencija ovlašćenja za ubistvo Madura, predsednik je izbegao odgovor.

    Dr. Karlos Solar, stručnjak za bezbednost Latinske Amerike u britanskom tink-tanku RUSI, ocenjuje da je nivo američkog vojnog angažmana “neproporcionalan” zadatku suzbijanja trgovine drogom.

    “Gomilanje snaga ove razmere sugeriše strateški vojni cilj”, kaže Solar za Sky News.

    Prema njemu, mogući scenariji uključuju precizne napade dugog dometa na objekte povezane s trgovinom drogom, što bi moglo da izazove venecuelski odgovor, slično kao u slučaju američkih udara na iranske nuklearne objekte i iranskog uzvraćanja na baze u Kataru, kao i uništavanje ključnih vojnih ciljeva kako bi se Maduro prisilio na predaju i egzil, uz minimalnu destabilizaciju zemlje, piše Sky News.

    “S obzirom na izglede za sukob, razumno je imati maksimalne obaveštajne kapacitete na terenu”, dodaje Solar, naglašavajući da CIA ima dugu istoriju operacija u tom regionu – od paravojnih akcija do prikupljanja podataka.

     

  • Sedam osoba poginulo tokom uragana Melisa, najjačoj oluji u godini

    Sedam osoba poginulo tokom uragana Melisa, najjačoj oluji u godini

    Sedam osoba poginulo je do sad u uraganu Melisa, koji je ocijenjen kao najjači tropski ciklon na Zemlji u ovoj godini, objavio je Ej-Bi-Si (ABC) njuz.

    Melisa se približava zapadnoj obali Јamajke. Tri osobe poginule su na Јamajci, tri na Haitiju i jedna u Dominikanskoj Republici, gdje se još jedna osoba vodi kao nestala. Ministarstvo zdravlja Јamajke saopštilo je da su se pojedine nesreće dogodile tokom priprema za oluju, uključujući padove s krovova i strujne udare.

    Premijer Јamajke Endru Holmes upozorio je stanovnoike da nema infrastrukture u regionu koja može da izdrži oluju kategorije 5. Prema zvaničnim podacima, 15 osoba je povrijeđeno, uglavnom u saobraćajnim nesrećama i prilikom pokušaja obezbjeđivanja domova.

    Američki nacionalni centar za uragane, izdao je upozorenje stanovnicima Јamajke u trenutku kada se se Melisa približava ostrvu.

    – Očekuju se katastrofalne bujične poplave i brojna klizišta tokom današnjeg dana – navodi se u upozorenju.

    Takođe je saopšteno da bi razorni vjetrovi mogli da prouzrokuju potpuni kolaps građevina i veliku štetu na infrastrukturi kao i dugotrajni prekidi snabdijevanja električnom energijom.

    Melisa je trenutno uragan kategorije 5 sa stalnim vjetrovima od 280 kilometara na sat i centralnim pritiskom od 903 milibara, prema izvještaju američkog Nacionalnog centra za uragane. Oluja se sporo kreće ka zapadu brzinom od tri kilometara na čas i očekuje se da pogodi Јamajku u utorak ujutru.

    Meteorolozi upozoravaju da su jaki vjetrovi, poplave i olujni udari neizbježni.

    Prognoze ukazuju da bi na Јamajci moglo da padne i do 102 centimetra kiše, dok se duž južne obale očekuje olujni udar do 3,9 metara. Bez obzira na moguće fluktuacije u jačini vjetrova, stručnjaci ističu da će “uticaji biti isti” – razorni.

    Nakon što pogodi Јamajku, Melisa bi mogla da stigne do Kube večeras kao veliki uragan, a zatim će nastaviti prema jugoistočnim Bahamima. Uragan Melisa trenutno ima najjače vjetrove ikada zabilježene u 2025. godini, a lokalne vlasti širom regiona upozoravaju stanovništvo da se evakuiše iz priobalnih zona i da ostane u skloništima dok oluja ne prođe.

  • Dodik: Šmita ćemo goniti politički i sudski, neću se povući sa političke scene

    Dodik: Šmita ćemo goniti politički i sudski, neću se povući sa političke scene

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da ne očekuje da će na predstojećoj sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija biti donesen bilo kakav zaključak, ali da očekuje drugačiju atmosferu nego ranijih godina.

    Dodik je ocijenio da neće biti ugrožena podrška misiji Altea u Bosni i Hercegovini. „Naši ruski prijatelji neće staviti veto, zato što smo procijenili da to treba dati, ali mislim da će se razgovarati o tome da se to oroči, da se kaže može još godinu-dvije“, rekao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, strah o ugrožavanju mira šire bošnjački političari Denis Bećirović i Željko Komšić. „Oni misle da će te međunarodne snage ratovati za njih. Oni su totalni politički kreteni“, naveo je Dodik.

    Govoreći o visokom predstavniku Kristijanu Šmitu, Dodik je podsjetio na njegovu raniju izjavu da je 1991. godine bio posmatrač referenduma u Sarajevu, te ocijenio da takav pristup nije fer prema Srbima. „Mi ćemo njega ganjati politički, sudski, pokušaćemo da ga tužimo u Njemačkoj, neće ostati miran do kraja života – ići će na sudove, ganjaće ga tužioci“, rekao je Dodik za „Euronjuz“.

    Predsjednik Srpske izrazio je nadu da će se u nekim zemljama protiv Šmita raspisati potjernica. Istovremeno, istakao je da njegovu karijeru ne određuju strane administracije, već narod koji ga je izabrao. „Јa odlučujem o tome i zato imam 63 odsto podrške, a SNSD 38 odsto. Imamo dominantnu većinu i u Vladi i u Narodnoj skupštini i nastavljamo da se borimo za Republiku Srpsku“, naglasio je Dodik.

    On je podsjetio da je ustavni predsjednik Republike Srpske i da će o njegovom statusu moći da se govori tek nakon odluke Suda za ljudska prava u Strazburu. „Ana Trišić-Babić je vršilac dužnosti predsjednika i potpisuje ukaze, a ja nastavljam da se ponašam u skladu sa Ustavom“, rekao je Dodik.

    Dodao je da nedavna posebna sjednica Narodne skupštine ne predstavlja politički zaokret, već „normalnu dinamiku i pragmatizam“. „Trišić-Babić je imenovana da ne bih morao da potpisujem dokumenta zbog kojih bi me ponovo vratili u sud. Nisam ni naivan ni glup da bi preko toga tek tako prešao“, rekao je Dodik, dodavši da je ponosan što je izabrani predsjednik Srpske.

    Dodik je naglasio da neće napustiti politiku dok god ima povjerenje građana. „Neću otići zato što to neko hoće, već kad narod ne bude izabrao mene i moj tim“, poručio je.

    Govoreći o odnosima sa Srbijom, Dodik je rekao da ima intenzivne i korektne kontakte sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem i ocijenio da su odnosi Srbije i Srpske „na najvišem nivou“.

    Istakao je da Republika Srpska sarađuje i sa Sjedinjenim Državama, jer je, kako je rekao, „to sada druga Amerika“. „Srbi su ranije u poimanju Amerike bili inkarnacija zla, a sada gradimo sasvim nove odnose. Pored Rusije, ovdje nema rješenja bez Amerike“, naveo je Dodik.

    Zaključio je da ima jasan politički cilj – Republiku Srpsku koja je što bolje etablirana i sposobna da samostalno odlučuje o svojoj budućnosti.

  • Autoput Banjaluka–Prijedor: Vlada preuzima finansijski rizik koncesije

    Autoput Banjaluka–Prijedor: Vlada preuzima finansijski rizik koncesije

    Izgradnja autoputa Banjaluka–Prijedor biće skuplja za dodatnih 178 miliona maraka, čime će ukupna vrijednost projekta porasti na 757 miliona KM. Riječ je o dionici dugoj 42 kilometra, a razlozi zbog kojih je kineski partner zatražio dodatna sredstva zasad nisu poznati. Javnosti, takođe, nisu dostupni detalji ugovora o izgradnji ovog autoputa.

    Urednik portala „Capital“ Siniša Vukelić podsjeća da povećanje troškova kod velikih infrastrukturnih projekata nije neuobičajeno, ali ističe da takve promjene moraju biti jasno definisane ugovorom.

    „Sporno je što Vlada Republike Srpske godinama krije detalje tog ugovora, posebno njegov finansijski dio, koji nikada nije objavljen, iako postoji sudska presuda. Ni sada nije jasno zbog čega je odobreno dodatnih 178 miliona maraka. Vlada treba da objasni na osnovu kojih parametara je donesena ta odluka i koji su bili zahtjevi kineskih partnera“, rekao je Vukelić.

    Prema ranije poznatim informacijama, projekat se realizuje na osnovu koncesionog ugovora, prema kojem kineska kompanija finansira izgradnju, dok se Vlada Republike Srpske obavezala da u narednih 30 godina nadoknadi razliku ukoliko prihod od putarine ne dostigne 32,5 miliona evra godišnje.

    Srđan Traljić iz organizacije Transparency International BiH smatra da takav aranžman nosi rizik za javne finansije.

    „Rizik tržišnog poslovanja u koncesionim ugovorima obično snosi koncesionar, dok je u ovom slučaju Vlada preuzela garancije javnim sredstvima. Potrebno je preispitati da li je izabran najpovoljniji model finansiranja i da li bi klasično kreditno zaduženje bilo isplativije“, naveo je Traljić.

    Predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović ocijenio je da institucije u Republici Srpskoj treba da ispitaju okolnosti koje su dovele do povećanja troškova projekta.

    „Nevjerovatno je da nijedna institucija nije reagovala povodom ove situacije. Očekujem da će javnost uskoro zahtijevati odgovore o tome kako se troši novac građana“, izjavio je Vukanović.

    Projekat autoputa Banjaluka–Prijedor smatra se jednim od najznačajnijih infrastrukturnih poduhvata u Republici Srpskoj, a početak radova najavljen je još 2019. godine.

  • Milić: Uskoro osnivanje berze u distriktu Brčko

    Milić: Uskoro osnivanje berze u distriktu Brčko

    Gradonačelnik Brčkog Siniša Milić rekao je Srni da je formirao radnu grupu za izradu novog zakona o hartijama od vrijednosti, kojim je predviđeno uspostavljanje brčanske berze, uz jaku podršku grupe američkih investitora.

    Milić je istakao da su investitori iz SAD iskazali interes za pokretanje brčanske berze sa željom da promovišu distrikt kao jak regionalni centar berzanskog poslovanja.

    On je dodao da za realizaciju ove ideje postoji obostran interes, vlasti distrikta Brčko i investitora.

    – Ovo je za sve nas afirmacija distrikta Brčko kao stabilne sredine, a učešće američkog kapitala u cijelom poslu garancija je da će tako i ostati – rekao je Milić.

    On je dodao da su investitori iz SAD istakli da je održavanje političke stabilnosti distrikta ključno za uspješno poslovanje berze i privlačenje i drugih investitora.

    Prema njegovim riječima, radi se intenzivno, ali i pažljivo, kako bi se svi planovi u vezi sa pokretanjem berze, naročito mjere koje bi obezbijedile učešće najjačih firmi na brčanskom tržištu kapitala, uskladili sa važećim propisima na nivou distrikta i BiH.

    – Očekujemo da će nacrt zakona, koji će omogućiti pokretanje berze, biti usaglašen do godišnjice potpisivanja Dejtonskog sporazuma – rekao je Milić.

  • Blanuša danas dobija podršku PDP-a?

    Blanuša danas dobija podršku PDP-a?

    Sastanak zvaničnika SDS-a i PDP-a trebalo bi da se održi danas, oko 14 časova, u prostorijama SDS-a, i realno je očekivati da PDP i zvanično pruži podršku Branku Blanuši, kandidatu SDS-a za predsjednika Republike Srpske, a prema nezvaničnim informacijama, biće otvorena priča i o “široj saradnji” 2026. godine.

    “Sastanak će biti između SDS-a i PDP-a, ne novoosnovanog pokreta. Razgovaraće se o podršci Blanuši, ali i o saradnji za predstojeće izbore u oktobru sljedeće godine. Vjerujemo da će podrška Blanuši biti ozvaničena, a kako ćemo dalje nastaviti, vidjećemo, ima još vremena do izbora iduće godine”, ispričao je izvor Nezavisnih blizak SDS-u.

     

     

    Kako nezvanično saznajemo, na prošlom sastanku bilo je govora o potpisivanju određenog sporazuma, koji je čak i ponuđen od strane PDP-a, međutim, zvaničnici SDS-a to u ovom trenutku ne žele da potpisuju.

    “Razmatran je sporazum, ali je načelno dogovoreno da se ništa još ne potpisuje i da taj sporazum za potpisivanje ostane za sljedeću godinu i saradnju u izbornoj 2026. godini. Taj sporazum je više zbog marketinga. Treba biti realan, nikakvih uslovljavanja od strane PDP-a nije bilo i bili su i više nego korektni”, ispričao je drugi izvor blizak SDS-u.

    Podsjećanja radi, Draško Stanivuković, predsjednik PDP-a i lider novoosnovanog Pokreta “Sigurna Srpska”, najavio je da će danas biti održan sastanak sa SDS-om, navodeći da je saradnja sa SDS-om veoma bitna.

    “SDS i Pokret ‘Sigurna Srpska’ će u narednom periodu biti nosioci opozicije”, rekao je Stanivuković.

     

    “Pričaju o korupciji, ovaj je lomio asfalt ovome koji je u sredini, a onaj pored Igora (Igor Radojičić, predsjednik Nezavisnog pokreta “Svojim putem”) se zove Trećina”, rekao je Dodik opisujući fotografiju sa konvencije Pokreta koja je održana u nedjelju u Sportskoj dvorani “Borik” u Banjaluci.

    Na Dodikovu izjavu odmah je reagovao Stanivuković, koji je rekao da je opčinjenost i gnjev “građanina Milorada Dodika” prema Pokretu najbolji pokazatelj da je konvencija nova stranica sigurne budućnosti Republike Srpske.

    On je rekao da u toj političkoj budućnosti nema mjesta za Dodika i da je to njegov strah.

    “Žalosno je gledati da se bivši predsjednik pretvorio u brojača stolica i držača slika sa naše konvencije”, napisao je Stanivuković na društvenoj mreži X.

    On je naveo da Pokret “Sigurna Srpska” predstavlja budućnost i simbol promjena, a da “njegova partija” postaje simbol prošlosti.

    Kako je dodao, bilo bi dobro da je Dodik zadržao bar mrvu dostojanstva. “S njegove strane bi bilo normalno da, makar zbog digniteta funkcije predsjednika koju je obavljao, zadrži mrvu dostojanstva.

    Energija, snaga i vizija koju je juče pokazao PSS, mjere su naše snage, a njegove slabosti”, kazao je Stanivuković.

     

    Osnivanje Pokreta “Siguran Srpska” komentarisao je i Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, koji je rekao da će njegovo formiranje dovesti do osipanja ili gušenja PDP-a, a da SDS sada ima novu strukturu sa kojom treba da se bori.

    “Za nas (formiranje pokreta) ne predstavlja ništa, to je prepucavanje u okviru opozicije, dovešće do osipanja PDP-a ili gušenja. SDS sada ima novu strukturu sa kojom treba da se bori, oni ostvaruju ambiciju da budu jači od SDS-a, a SDS hoće da budu druga. Nemam problem s tim ko će od njih biti drugi ili treći, mi ćemo ostati prvi”, rekao je Dodik.

    On je naveo da u slobodnoj Republici Srpskoj svako ima pravo da se organizuje, predstavi, da ima ambiciju.

    Osvrnuvši se na konvenciju Pokreta, Dodik je naveo da je sve to rađeno samo zbog slike.