Autor: INFO

  • Stevandić: Crnadak priznao da opozicija vodi hajku protiv funkcionera Srpske

    Stevandić: Crnadak priznao da opozicija vodi hajku protiv funkcionera Srpske

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je za RTRS da je on taj koji saziva sjednicu Parlamenta Srpske kada procijeni da je to potrebno, ali da, kako je naveo, i 28 potpisa opozicionih poslanika saziva istu, kao i zahtjev za Kolegijum, koji odlučuje o terminu zasijedanja najvišeg zakonodavnog tijela u Srpskoj.

    Naglasio je da je opozicija sve to svjesno izbjegla.

    Istakao je da mu je drago što je poslanik PDP-a Igor Crnadak priznao da nisu tražili sjednicu Kolegijuma.

    • Znaju da Kolegijum utvrđuje i termin i dnevni red zasijedanja. Drago mi je i da je priznao da vode hajku protiv funkcionera Republike Srpske, u momentu kada dobijaju sankcije zato što brane Srpsku i u vrijeme kada dobijaju optužnicu, kao Milorad Dodik, koji je predsjednik Republike i koji brani suverenitet NSRS. Drago mi je što su priznali da će unutar Republike Srpske pokušati da naprave “požar”, dok se mi trudimo da ju sačuvamo – naglasio je Stevandić.
  • Crnadak o izbacivanju Šmita iz Srpske: Obezbjeđenje mu je naoružano

    Crnadak o izbacivanju Šmita iz Srpske: Obezbjeđenje mu je naoružano

    Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske, apelovao je da se ne dozvole oružani sukobi, a povodom izjave Milorada Dodika, predsjednika Srpske, da će Kristijanu Šmitu, kojeg Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, biti zabranjen ulazak u RS, a ako nekako uđe da će biti izbačen.

    “Obezbjeđenje Kristijana Šmita je naoružano i ako će se Dodikova prijetnja provoditi postoji realna opasnost od sukoba. Neću davati nikakav politički komentar, samo će zamoliti sva naoružana službena lica u Republici Srpskoj i sve one koji rukovode i naređuju, da budu razumni i pametni”, rekao je Crnadak.

    Crnadak je rekao da još nema odgovora zašto su tužioci u Republici Srpskoj odbili da podignu optužnicu protiv Šmita zbog lažnog predstavljanja po krivičnoj prijavi Milorada Dodika.

    “Šmit je dolazio u Republiku Srpsku, predstavljao se ovdje kao visoki predstavnik i na taj način je ostvarena nadležnost naših tužilaštava. Ako je to lažno predstavljanje, ako je to njemački turista, neka Dodik i SNSD daju odgovor zašto su tužioci u Banjaluci odbili da podignu optužnicu”, rekao je Crnadak.

    Crnadak je pritom naveo i da je sutrašnja skupština na otvorenom – skupština za narod, “za odbranu narodne volje i Narodne skupštine Republike Srpske kao naše najvažnije institucije”.

    Crnadak je istakao da je i “sinoćnjim priznanjem da SNSD jeste prekršio odluke NSRS i da ih opozicija s pravom zbog toga napada, Milorad Dodik uputio najbolji mogući poziv za sutrašnji skup”.

    Dodaje da je Dodik potvrdio da je opozicija u pravu, a da je njemu NSRS samo moneta za politička potkusurivanja.

    “Pozivam sve narodne poslanike da sutra dođu i pokažu da im je između naroda, narodne volje i Narodne skupštine s jedne strane i Dodika, Radišića, Prointera i čitavog tog režima s druge strane, biraju narod”, poručio je Crnadak.

    Istakao je da se sutra ispred Narodne skupštine Republike Srpske pokazuje ko drži do sebe, do narodne volje i najvažnije institucije Republike Srpske.

    Pitao je SNSD zašto taj “patriotski SNSD” zakon o Ustavnom sudu ne usvoji bar u Domu naroda PS BiH.

    “Mi iz Republike Srpske imamo pet delegata, njihov strateški partner HDZ ima četiri delegata, tako da postoji i opšta i entitetska većina. Neka usvoje u Domu naroda, onda ćemo svi zajedno da tražimo te 22 ruke u Predstavničkom domu. Neka nam kažu zašto to ne urade”, rekao je Crnadak.

  • Evropski pravnici zainteresovani za slučajeve u Srpskoj

    Evropski pravnici zainteresovani za slučajeve u Srpskoj

    Italijanski advokat Anđelo Fjore Tartalja koji je dokazao vezu između NATO bombi i obolijevanja od kancera, u slučaju da i građani Srpske odluče da tuže ovaj savez, iskazao je spremnost da bude dio pravnog tima svih onih za koje se može dokazati da su oboljeli zbog bombardovanja osiromašenim uranijumom tokom 1995. godine.
    Istakao je ovo za “Glas Srpske” advokat Srđan Aleksić iz Aleksinca, koji već godinama vodi veliku pravnu bitku zastupajući ljude iz Srbije koji su u proteklom periodu oboljeli od raka. Kako je pojasnio, radi se o italijanskom advokatu koji je zastupao italijanske vojnike koji su svojevremeno boravili na KiM, kao i u BiH, tokom ratnih godina, a koji su u kasnijem periodu oboljeli od raka.

    “Oni su već dobili presude protiv NATO-a. Ukoliko i građani Srpske, a koji su oboleli od raka zbog ovog bombardovanja, odluče da tuže ovaj vojni savez Tartalja i ja bismo pomogli tim ljudima da podignu tužbe pred vašim sudovima. Pre toga je neophodno prikupiti adekvatnu medicinsku dokumentaciju, uraditi biopsiju, a ja bih pomogao da se ti uzorci pošalju na ispitivanje u Torino, kako bi se pokazala i dokazala uzročno-posljedična veza. Navešću vam jedan primer, za pukovnika Dragana Stojčića, koji je u međuvremenu nažalost preminuo, utvrđeno je prisustvo 500 puta više osiromašenog uranijuma u telu nego što je minimum, ali i prisustvo dvadesetak teških metala, koji izazivaju kancer”, naveo je Aleksić, dodajući kako će tim povodom i mogućnošću podizanja optužnica u Srpskoj, odnosno BiH, uskoro ponovo posjetiti Banjaluku.

    Smatra i da bi građani Srpske, koji su oboljeli od raka, a koji su u tokom, ali i nakon NATO akcije 1995. živjeli na područjima bombardovanim osiromašenim uranijumom, kao što su na primjer Hadžići, trebalo da presaviju tabak i tuže ovaj vojni savez za nadoknadu štete.

    “Uz pomoć italijanskih eksperata ja sam još pre par godina pokrenuo tužbe ovde u Beogradu u kojima moji klijenti traže nadoknade štete u iznosu od 100.000 evra. Ravnali smo se sa zakonima zemalja koje su nas bombardovale, a koji se tiču iznosa ovih nadoknada. Tu štetu treba da plati NATO. Imamo presude iz Italije, ali i Bečku konvenciju. Verujem da bi prve presude, bar što se tiče Srbije, mogle biti već do kraja ove godine”, poručio je Aleksić.

    Slično mišljenje dijeli predsjednik NSRS Nenad Stevandić koji je juče istakao da svi oni koji su oboljeli od malignih bolesti na teritorijama koje je bombardovao NATO treba da dobiju odštetu.

    “Stotine italijanskih vojnika, onih koji su umrli i koji su liječeni, dobijali su od 100.000 do 300.000 pa i do 500.000 evra odštete. Ako su ozračeni italijanski vojnici i ako imaju nalazi u italijanskim naučnim institucijama, mi ne treba ništa da dokazujemo, nego da se spremimo za tužbe za odštetu. Treba da plate oni koji su nas kontaminirali osiromašenim uranijumom koji utiče na najteže oblike kancera od kojih obolijevaju naša djeca”, poručio je Stevandić.

    “Namjerna sila”
    Dan sjećanja na žrtve NATO bombardovanja koje su snage Alijanse izvršile od 30. avgusta do 14. septembra 1995. godine na teritoriji BiH bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN, obilježava se 9. septembra. Tokom NATO operacije “Namjerna sila” na Srpsku je bačeno 1.026 bombi, među kojima je 13 krstarećih raketa tipa “tomahavk”, dok je ukupna težina bačenog eksploziva iznosila oko 10.000 tona.

  • Čović: Nastaviti raditi ovom dinamikom za kandidatski status do kraja godine

    Čović: Nastaviti raditi ovom dinamikom za kandidatski status do kraja godine

    Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović smatra da će BiH, ako još mjesec dana nastavi ovom dinamikom snažno raditi na evropskom putu, do kraja godine moći reći da je dio kandidatskog procesa za EU.

    Čović je istakao da BiH ne smije propustiti priliku koja joj se pruža kao rezultat širih globalnih okolnosti.

    • Priča o EU je veoma ozbiljna jer smo dio paketa, inače bi bilo teško da se samostalno uguramo u to društvo – rekao je Čović za zagrebački Večernji list, izdanje za BiH.

    Navodeći da će danas u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH biti usvojene izmjene i dopune Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, Čović je najavio da potom dolazi zakon o sudovima u BiH.

    Ovaj zakon, prema njegovim riječima, nalazi se u fazi brušenja teksta, bilo da se govori o sudovima, sudu ili sudstvu u BiH.

    • Zakon svi mogu kritikovati i to je legitimno. Naravno da može biti bolji. Išli smo logikom kod tri zakona: idemo ih napraviti, a onda pokrenuti proceduru njihove dorade. To je samo po sebi iskorak – zaključio je Čović.

    Večernji list kao naredni na popisu navodi zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sukobu interesa.

  • Kojić: Sudije Suda BiH učestvuju u čorbi koju zapadnjaci kuvaju

    Kojić: Sudije Suda BiH učestvuju u čorbi koju zapadnjaci kuvaju

    Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić smatra da sudije u Sudu BiH učestvuju u onome što neki zapadnjaci pokušavaju da zakuvaju, pa su odbili zahtjev advokata predsjednika Republike Srpske za izuzeće sudije Јasmine Ćosić Dedović.

    Kojić je pozvao sudije pravnike da se javno izjasne i usprotive tome da budu podanici jer će tako sačuvati svoju struku i kredibilitet.

    • Nemojte biti poslušnici jer kada vas potroše i odbace neće vas ovaj srpski herojski narod više prihvatiti. Ne zaboravite, izdajnike niko ne prihvata – rekao je Kojić Srni.

    On je dodao da je očigledno da sudije bježe od predmeta jer nema elemenata krivičnog djela za potvrđivanje optužnice protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika” Miloša Lukića koji su samo sprovodili svoju ustavnu, odnosno zakonsku obavezu.

    Kojić smatra da zbog toga sudije bježe od predmeta koji nema pravnog osnova i glasaju da Dedovićeva bude sudija za prethodno saslušanje i na taj način indirektno odlučuju o predmetu sa kojim nisu saglasni.

    • Ali, na taj način učestvuju u čorbi koju kuvaju neki zapadnjaci sa isto tako nekim turistima i pretvaraju sebe i svoju obavezu da provode pravdu i pravičnost u nepravnike i poslušnike – rekao je Kojić.

    On je istakao da je pravosuđe na nivou BiH, kao i Ustavni sud, sredstvo za provođenje plana razvlašćivanja Republike Srpske, a to ne mogu da sprovedu bez uklanjanja Dodika sa mjesta predsjednika.

    • To moramo da shvatimo – rekao je Kojić.

    Opšte vijeće Suda BiH juče je odbilo zahtjev predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika za izuzeće sudije Јasmine Ćosić Dedović u odlučivanju o tužbi koju je Tužilaštvo BiH podiglo protiv njega i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika” Miloša Lukića, potvrđeno je Srni u Sudu BiH.

    Advokat Goran Bubić, branilac predsjednika Srpske, uputio je 23. avgusta prijedlog za izuzeće sudije Јasmine Ćosić Dedović u predmetu protiv Dodika jer postoje okolnosti koje izazivaju razumnu sumnju u njenu nepristrasnost.

  • Kreće ruska kontraofanziva

    Kreće ruska kontraofanziva

    Oficir Legije časti Dominik Delavar rekao je da bi moguća kontraofanziva Rusije mogla da okonča neprijateljstva i sukob u Ukrajini pod uslovima Rusije.

    Francuski general je ovo saopštio na televiziji “Solovjov uživo”, za kojuje dodao: “Nema nade za Ukrajinu. Stoga, najverovatnije, ono što se očekuje je kontraofanziva Rusije. Mislim da ćemo u jednom trenutku to videti, to će staviti tačku na rat, pod uslovima Rusije”.

    Podsetimo, od kada je krenula ukrajinska kontraofanziva ukrajinskih snaga ni jedna strana nije postigla značajan napredak.

    Očekuje se da ruski predsednik mobiliše još vojnika, a Kijev očekuje podršku američke avijacije. Takođe, prema nekim zapadnim medijima, saveznici Kijeva nezadovoljni su napredovanjem te kontraofanzive.

  • “Vagner su teroristi”

    “Vagner su teroristi”

    Velika Britanija uvrstiće rusku plaćeničku vojnu organizaciju “Vagner” na popis terorističkih organizacija, objavio je BBC.

    “Vagner je nasilnička i destruktivna organizacija koja deluje kao vojni instrument Putinove Rusije u inostranstvu”, rekla je ministarka unutrašnjih poslova Suel Brejverman.

    Ona je ocenila da rad “Vagnera” u Ukrajini i Africi predstavlja pretnju globalnoj bezbednosti.

    Nacrt propisa koji ce biti predstavljen u parlamentu omogucice da se imovina ove organizacije kategoriše kao teroristička imovina i zapleni.

    “Vagner” je odigrao ključnu ulogu u ruskom napadu na Ukrajinu, a deluje u Siriji i zemljama Afrike, uključujuci Libiju i Mali.

    Njegovi borci se sumnjiče za niz zločina, uključujuci ubijanje i mučenje ukrajinskih državljana, navodi BBC.

  • EU traži od BiH da uvede vize Kini, Rusiji i Turskoj

    EU traži od BiH da uvede vize Kini, Rusiji i Turskoj

    Evropska unija traži od Bosne i Hercegovine da uvede vize zemljama s kojima ima bezvizni režim, a koje su pod viznim režimom EU.

    Među zemljama kojima EU želi da BiH uvede vize su Azerbejdžan, Bahrein, Kina, Kuvajt, Oman, Katar, Rusija i Turska. Iako će u BiH ovaj zahtjev sigurno izazvati negodovanje, barem kada su neke zemlje s liste u pitanju, radi se o obavezi koja proističe iz Sporazuma o bezviznom režimu između BiH i EU iz 2010. godine. Naime, jedna od ključnih obaveza BiH je da postepeno uskladi svoju viznu politiku s viznom politikom EU ako želi da zadrži bezvizni režim. Otada je prošlo 13 godina, a BiH još uvijek nije ispunila ovu obavezu, što može ugroziti njen bezvizni status.

    Nenad Nešić, ministar bezbjednosti BiH, “Nezavisnim” je potvrdio da je to pitanje koje mu postavljaju sagovornici iz EU. Posljednji put kada je o tome vodio razgovor je, kako kaže, prilikom prošlosedmične posjete Beču, gdje je razgovarao s Gerhardom Karnerom, ministrom unutrašnjih poslova Austrije.

    “Oni su od nas tražili da uvedemo vize, a ja sam im objasnio da se u ovom trenutku ne može postići unutrašnja saglasnost što se tiče viza za građane Rusije i građane Turske, jer imate Srbe koji ne bi pristali na vize Rusiji, a Bošnjake koji ne bi pristali da se vize uvedu Turskoj”, rekao je Nešić za “Nezavisne”. On je, međutim, istakao da postoji mogućnost da se u ovom trenutku uvedu vize nekim od zemalja na spisku.

    “Time bismo pokazali spremnost na kompromis, a i na neki način demonstrirali pripadnost evropskoj porodici”, rekao nam je Nešić.

    U Evropskoj komisiji nam kažu da BiH mora početi da ostvaruje napredak po pitanju usklađivanja vizne politike s EU. U ovom trenutku, kako se čini, prioritet je ipak uvođenje viza zemljama koje predstavljaju izazove u vezi s iregularnim migracijama i bezbjednosnim prijetnjama.

    “To će biti važna tema kontinuiranog dijaloga između EU i BiH. U kontekstu mehanizma suspenzije, u skladu s članom 8 Regulative o vizama, Evropska komisija će stalno posmatrati i ocjenjivati aktivnosti koje BiH preduzima prema usklađivanju s viznom politikom EU”, rekli su oni.

    Drugim riječima, Evropska komisija zadržava pravo da ministrima unutrašnjih poslova EU eventualno preporuči suspenziju bezviznog režima ako se BiH ne uskladi s viznom politikom EU.

    Osim pitanja vizne politike, EU najviše zanima menadžment migracija, posebno kad je u pitanju humani tretman azilanata i izbjeglica, kao i pravilno funkcionisanje sistema za podnošenje azila.

    “I dalje postoje ozbiljne prepreke kako bi se osigurao efektivan pristup procedurama za azil. Zakoni treba bolje da budu implementirani, posebno da bi se obezbijedilo sistemsko poštovanje proceduralnih garancija za tražioce azila. Pristup azilu bi trebalo da bude ojačan kako bi se brže procesuirali pristigli zahtjevi”, naglasili su oni.

  • Dodik: Šmit od naredne sedmice neće moći ući u Republiku Srpsku

    Visoki predstavnik od sljedeće sedmice neće moći ući u RS. Otići ću na sud, nećete me ZATVORITI i ako me presudite, kaže u intervjuu za Mrežu Milorad Dodik, predsjednik RS.

    Od zahtjeva za odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH ne odustaje, na formiranje višeg suda ne pristaje. Dodik govori i o odluci Schmidta koja je pogodovala Hrvatima sada, ali koja će, kako kaže, odsjeći političku glavu Hrvatima u BiH možda već na narednim izborima.

    Dodik odgovara i na pitanja: Šta je sa njemačkim finansijskim sankcijama, jesu li one stvarne ili lažne, finansijskoj krizi RS-a, ali i da li je težak tri milijarde maraka.

    Optužnica

    “Vi kažete optuženička klupa ili optužnica – tako apstraktno, zanemarujete njenu suštinu. Optužnica je zato što ja neću da poštujem zakon stranca koji je nametnuo da je kažnjivo ne poštovati njega. To je suština Bosne i Hercegovine”, kazao je na početku razgovora Dodik.

    Prema njegovim riječima, to je dokaz da je Bosna i Hercegovina kolonija, a nije spreman da bude, kako kaže, dio kolonijalnih podanika. “Ja mislim da je ovo medvjeđa usluga samoj Bosni i Hercegovini. Niko ne mora da sumnja da će se pružiti snažan otpor jednom takvom nastojanju – da neizabrani stranac dođe i nametne zakon da bi štitio sebe. I da se to smatra reformom i napretkom u Bosni i Hercegovini, a da oni koji brane Bosnu i Hercegovini smatraju da je to dobrodošlo. Negdje postoji apsurd – ili sam ja apsurd, ili je Schmidt apsurd, ili su oni koji brane BiH apsurd. Ja je ne napadam, ja samo pokušavam od nje napraviti uspješnu dogovorenu zajednicu. I ne uspijevam u tome. I postavljam sebi pitanje – zašto da budem tu, ako je to neuspješno“, kazao je.

    Sve je na stolu

    Bošnjački političari žele da putem stranaca dođe do mehanizma podređivanja Republike Srpske nekom centralističkom modelu koje zaista nije moguće, smatra Dodik.

    “Ja ne kažem da nije legitimno težiti tome da uredite BiH kao građansku, ali ako smatrate da je to legitimno, to ne znači da je za mene prihvatljivo, odnosno kako neke druge ideje nisu legitimne – federalizacija, konfederalizacija, konsocijacija ili da se, pak, mirno raziđemo”.

    Ističe da ako pričamo o preuređenju BiH onda je sve na stolu. “Ništa nije isključeno. Ja mislim da oni samo mene hoće da uslikaju na optuženičkoj klupi”.

    O odlukama NSRS-a

    Na konstataciju da su odlukama koje su donesene u NSRS-u sa prostora tog bh. entiteta protjerani Ustavni sud i visoki predstavnik kaže:

    “Interesantno mi je to protjerivanje lažnog visokog predstavnika. Sad ste me inicirali da pomislim da bi možda bilo dobro da mu zabranimo da ulazi u Republiku Srpsku jer dosad to nije bilo. Možda već sutra da razmislimo o tome. Mi nismo ukinuli Ustavni sud, mi smo rekli da ta prevara koja funkcioniše već decenijama, gdje tri strane sudije i dva muslimana čine većinu, godinama donose antiustavne odluke i niko se ne osvrće na to. Javnost u Federaciji aplaudira tome i uvijek je to bilo protiv Republike Srpske i mi možemo da izvedemo čitavu genezu toga. Uz odluke koje je donosi visoki predstavnik i sudije Ustavnog suda, u mnogim situacijama kao recimo oko Suda, Tužilaštvo koje nema ustavnu osnovu, a Ustavni sud po definiciji mora da sudi samo o usaglašenosti zakona sa Ustavom, iako ne piše da nema BiH pravo na pravosuđe – onda ona ne može ni imati pravosuđe. Mi to ne priznajemo. Tražimo da se realizuje ustavna odredba da nakon pet godina može se odlučiti da sudije ne budu stranci”.

    Dodik je naveo kako visoki predstavnik nije predstavnik međunarodne zajednice nego je visoki predstavnik potpisnika Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma. “Znači on nema kapacitet međunarodne zajednice. Amerika je izvršila privatizaciju što je uzela tu personu i stavila je u svoju ulogu. To je kršenje Dejtonskog sporazuma. Lako je Americi reći Milorad Dodik krši Dejton, a oni su prvaci svijeta u tome”.

    O Trojki

    Dalje navodi da je svjestan da to odgovara Bošnjacima u političkom smislu, te je naglasio kako ima prijatelje Bošnjake, a da u svakom narodu ima i dobrih i loših ljudi.

    „Nesumnjivo je da ima bitangi i kod Srba kao što ima i kod drugih naroda. Ja kad pričam o ovim kategorijama, ja pričam o političkim kategorijama, ja ne govorim o bošnjačkom narodu. Moja generalna ocjena da je bošnjački narod jedan dobar narod koji u ovom tumaranju nikako da dobije jednu prihvatljivu političku opciju u kojoj bi mogao da izgradi za budućnost svoje mjesto i ulogu korespondirajući u priči sa okolnim narodima i državama. Bošnjaci ne mogu da izgrade svoju budućnost tako što će uz pomoć neke administracije politički eliminisati Srbe i Hrvate i da će uspješno da žive, sretni i zadovoljni čitav život. Naravno da neće. Nikoga ne želim da uvrijedim. Kad Trojka i mi napravimo neki dogovor, da napravimo četiri-pet zakona, kao što se i desilo, onda se pojavi taj Schmidt koji nameće zakone, kao Dodik je sad optužen, kako ćemo mi s njim. Mnogi su mislili da ću ja sada to sve odbaciti. Da ću ja zategnuti. Ja sam poštovao dogovor. Ja sad tražim da poštuju i oni. Mi smo rekli da će u septembru na dnevni red Ustavni sud”, priča Dodik.

    “Onda kada smo dogovorili paket. Onda smo tačno utvrdili šta treba da uradimo odmah nakon odmora i šta da uradimo narednih mjeseci. I taj papir postoji. Neki iz Trojke su ga počeli osporavati, ali u suštini taj zapisnik je napravila HDZ strana. Mi smo dosad ispunili ono što se od nas očekivalo. Veoma teško i bolno. Progutali nešto što nikada ne bismo. Danas imamo probleme što nas opozicija napada, djelimično su u pravu, a sada to koriste kao motiv za političke obračune. Mi smo svoje uradili, sad izvolite vi uradite svoj dio posla. Ovi iz Trojke kažu – nas pritišće Bakir Izetbegović. Šta mene to briga. I mene pritišće moja opozicija”, dodaje.

    Za Trojku kaže da je heterogena struktura. “Znaju oni to u Sarajevu, između sebe imaju dosta problema, na lokalnom nivou, a i unutar sebe. Kakva će to snaga biti – ne znam. Mi kada razgovaramo sa Trojkom, prvo naše pitanje je – imate li vi vaše glasove. Oni nisu sigurni da ono što imaju glasova u parlamentu da će biti za to što dogovorimo. A ja mogu uvijek da garantujem ono što je dio mog kapaciteta.

    Zakon o Ustavnom sudu BiH

    O Zakonu o Ustavnom sudu kaže da insistira na reformi koja se traži u 14 prioriteta EU. “Ako sam ja spreman da prihvatim ovo što je prihvaćeno – VSTV koji osporavan sa stanovišta ustavnosti da postoji, ali sam smatrao da je potrebno da napravimo neki korak. To nije sistemsko rješenje. Kad se BiH bude uređivala, to će biti beznačajno pitanje. Kako vi mislite da ja provedem, a da neko drugi ne provede”.

    Hrvati su majorizirani

    Prema njegovim riječima, Hrvati trpe preglasavanje koje nije u skladu sa Dejtonskim sporazumom ni sa njegovim duhom. “Zašto mislite da Hrvati trebaju da trpe ovo što trpe. Hrvati ne biraju svog člana Predsjedništva. To vi znate savršeno dobro. Majorizirani su na nivou Federacije, manje na nivou BiH, i zato Hrvati sve više napuštaju Federaciju, a pokušavaju da se lociraju na nivou BiH. Politički nije korektno da Bošnjaci biraju ko je podoban Hrvat kao u slučaju Željka Komšića”.

    „Hrvati su prije Schmidtovog dolaska tražili da se ukine visoki predstavnik, pa im je on dao neke benefite, pa sad kažu ovaj bi mogao biti nešto dobar. Dio Hrvata vidi da ovo što je on napravio je Damoklov mač i da će odsjeći političku glavu Hrvatima u BiH. Na sljedećim izborima, ako bude postojao konsenzus kod Bošnjaka oko formiranja vlasti na nivo FBiH, Hrvati u političkom smislu su potpuno marginalizovani, primjenjujući odluku Schmidta, kojoj su Hrvati aplaudirali. Zato Hrvatima danas treba hitna reforma, koju Bošnjaci neće htjeti”, ističe Dodik.

    Ponovio je da razmišlja da zabrani ulazak Schmidtu, što će, kako kaže, i učiniti. “Više neće dobivati pratnju. Ako saznamo da je ušao bit će izbačen iz Republike Srpske. Od iduće sedmice on neće moći ući u Republiku Srpsku. Eto, neka proba“.

    O presudi Kovačević i državnoj imovini

    O presudi Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Kovačević kaže da je ‘smeće’ te kako se neće provoditi. “Može Evropska unija sto puta da traži. Ja mislim da nas je zatvorila samo u još veću rupu – za Bošnjake. Siju nam iluziju koju je nemoguće ostvariti. Ne zanima me ništa oko toga”.

    Kazao je i da onoga trenutka kada Schmidt nametne zakon o imovini “te noći je i donesena odluka o samostalnosti Republike Srpske”.

    “Probajte. Znam čemu to vodi. Vodi samostalnoj Republici Srpskoj. Neću da prihvatim da ono na šta imam pravo, neko drugi mi uzme. Ako mi uzimate imovinu, zašto bih ja bio sa vama. Ja se ne dogovaram oko imovine. Za mene je to završeno u Ustavu.“

    ‘Nećete me zatvoriti iako me presudite’

    Dodaje i kako je Schmidt “došao da razvlasti Republiku Srpsku”. “Zato što njegovi preci 1941. to nisu mogli. Šta je Njemačka? Imate situaciju – Njemačka odbacuje podršku Republici Srpskoj, a banka kaže mi ne prihvatamo odluke savezne vlade i ostajemo u tom ugovoru. Mi to nećemo otkazati, a ako oni budu osporavali ugovor, mi ćemo ih tužiti. Oni znaju da će izgubiti”.

    Kaže i kako nema ništa od osnivanja višeg suda. “To se zagovara već duže vrijeme kao alternativa, ali to nije alternativa. To se neće desiti. To je novi sud. To nije Zakon o sudu. Nije prošao na Vijeću ministara. Nema dogovora o tome. Milorad Dodik može da ode na sud i proces kod sudija koji su oslobodili Nasera Orića, smatraju da je Dodik kriminalac. I to mogu da prihvatim. Nećete me zatvoriti iako me presudite”, poručio je Dodik.

    Republika Srpska ostat će finansijski stabilna

    O nedavnim skupovima njegovih pristalica kaže da nije istina da se zbog optužnice krije iza građana.

    “Ljudi su htjeli da odu pred Sud i Tužilaštvo. Ja znam da bi taj skup bio visokog rizika. Ali ako pričate o Sarajevu kao glavnom gradu – kako je mogu Bošnjaci da odu pred OHR, da odu gdje god hoće da protestuju, a ne mogu Srbi. Naravno da ću se onda uključiti jer je to sad političko pitanje. Ne treba niko da me brani”.

    Istakao je kako Republika Srpska ima najbolje makroekonomske pokazatelje i da ovaj entitet ima najveći broj zaposlenih ikada. “Republika Srpska ima najnižu stopu zaduženosti i ostat će finansijski stabilna. Imamo neke svoje prijatelje”, tvrdi Dodik.

  • Boban Bogdanović uputio monstruozne pretnje redakciji “Nacionalist”

    U ime slobode novinarske profesije i zarad zaštite lične bezbednosti članova naše redakcije i njihovih porodica, obaveštavamo javnost da je Boban Bogdanović uputio preteće poruke redakciji „Nacionalist“, nakon što smo objavili niz tekstova koji su rezultat temeljnog istraživačkog novinarstva o Bogdanovićevim devijantnim sklonostima sa elementima kriminaliteta, a o čemu javnost ima puno pravo da bude upoznata, s obzirom na njegove pretenzije da se bavi političkim aktivizmom koji je otvoreno zasnovan na promociji albanskog separatizma i rušenju ustavnog poretka Srbije u sadejstvu sa stranim državljanima iz redova tzv. ruskih opozicionara.

    Istovremeno obaveštavamo građane Srbije da je tokom svog napada na naše novinare, Bogdanović potvrdio autentičnost i istinitost pisanja „Nacionalista“ o njemu, tvrdeći da pokušavamo da ga „ucenimo iznošenjem prljavština iz prošlosti“ (redakcija je u posedu dokaza ovog priznanja). Sva saznanja o Bogdanoviću su medijski objavljena u javnom interesu i u skladu sa novinarskim standardima, te je jasno da nema prostora za bilo kakvu ucenu.

    Na ozbiljnost Bogdanovićevih pretnji ukazuje činjenica da je najavio nastavak svojih napada na redakciju „Nacionalist“.

    Međutim, bez obzira na rizike, „Nacionalist“ će nastaviti sa objektivnim izveštavanjem javnosti o Bobanu Bogdanoviću i njegovim najbližim saradnicima.