VRBAS Media

Autor: INFO

  • “Ne odustajemo, idemo gdje smo i naumili”

    “Ne odustajemo, idemo gdje smo i naumili”

    Poslije ove zabrane možemo samo da poručimo da nećemo odustati od našeg zahtjeva”, poručio je Vukota Govedarica, šef Kluba poslanika SDS-a u NS Republike Srpske.

    Govedarica je to poručio reagujući na odluku MUP-a kojom je opoziciji zabranjeno da sutra u 19h organizuje “Skupštinu na otvorenom”.

    “Idemo tamo gdje smo i naumili, a naš cilj je zaštita digniteta Republike Srpske”, poručio je Govedarica.

    Za Govedaricu odluka MUP-a ipak nije iznenađenje jer je u Srpskoj, kako je rekao, politička instrumentalizacija aktuelnog režima duboko u svim porama institucija Srpske, pa i u MUP-u.

    “Učinili smo sve u proteklim danima da organizujemo sjednicu NS RS na kojoj bi se razgovaralo o odlukama koje je skupština svojevremeno usvojila i dali smo jasne instrukcije predstavnicima iz Srpske u PD PS BIH. To ne samo da nije ispoštovano nego je izvrgnuto opštem ruglu. Režim ne dozvoljava da se o tome razgovara u NS RS, mi smo “Skupštinu na otvorenom” htjeli kako bismo građane upoznali sa svime što se dešavalo u proteklim danima”, rekao je Govedarica.

  • Blinken: Nova pomoć Ukrajini – više od milijardu dolara

    Blinken: Nova pomoć Ukrajini – više od milijardu dolara

    Američki državni sekretar Entoni Blinken najavio je novu pomoć Ukrajini u ukupnom iznosu od više od milijardu dolara tokom današnje posete Kijevu, uključujući preko 665 miliona dolara za novu vojnu i civilnu bezbednosnu pomoć i milione dolara za podršku protivvazdušnoj odbrani Ukrajine i drugim oblastima.

    “Nastavićemo da stojimo na strani Ukrajine”, rekao je Blinken na konferenciji za novinare koju je održao sa ukrajinskim ministrom spoljnih poslova Dmitrom Kulebom, preneo je Rojters.

    Blinken je danas započeo dvodnevnu posetu Kijevu kao znak podrške ukrajinskoj kontraofanzivi.

    Blinken, koji je prvi visoki američki zvaničnik u poseti Kijevu od početka kontraofanzive, trebalo bi da se sastane i sa predsednikom Volodimirom Zelenskim, kao i predstavnicima civilnog društva.

    Vlada SAD je do sada obezbedila vojnu pomoć Ukrajini u iznosu od više od 43 milijarde dolara.

  • Nepoznati razlozi za odgađanje ročišta za zločine u Dobrovoljačkoj

    Nepoznati razlozi za odgađanje ročišta za zločine u Dobrovoljačkoj

    Suđenje “Ejupu Ganiću i drugima” optuženima za zločine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu koje je bilo zakazano za danas odgođeno je iz nepoznatih razloga, a Ganićev advokat Lejla Čović rekla je da i njoj nije poznato koji su razlozi.

    Samo su nas iz Suda obavijestili da se ročište odgađa, ne navodeći razloge zbog čega – rekla je Čovićeva za Srnu.

    Iz Suda BiH nisu odgovorili na pitanje Srne koji su razlozi za odgađanje ročišta.

    Na prošlom ročištu održanom 19. jula, Veselko Tamaš, svjedok Tužilaštva BiH, ispričao je na suđenju za zločine nad pripadnicima ЈNA u Dobrovoljačkoj ulici 1992. godine da su iz kasarne “Viktor Bubanj” kao Vojna policija otišli nakon informacije o napadu na komandu na Bistriku i da je vidio ranjene kod Skenderije, kao i izgorjela vozila.

    Tamaš je rekao da je bio na odsluženju vojnog roka u kasarni “Viktor Bubanj” i da je pripadao oklopnoj četi Vojne policije, te da je 2. maja 1992. bila uzbuna i da su krenuli sa pet borbenih vozila zbog informacija o napadu na Komandu na Bistriku.

    On je ispričao da je bio u borbenom oklopnom vozilu u kojoj je bilo sedam članova posade, te da su preko veze čuli da su se dva vozila vratila u kasarnu, a da su na mostu kod Skenderije vidjeli ranjene pripadnike zagrebačke Vojne policije ЈNA.

    • Stali smo da ih uvučemo…Pucali su na nas iz žbuna – naveo je Tamaš i dodao da su iz vozila uzvratili na vatru po naredbi komandira.

    Ranjene su odvezli u bolnicu, a u nastavku puta su, kako je rekao, čuli da im se sprema zasjeda kod hotela “Evropa”, te su drugim putem došli do Komande, gdje su se rasporedili u odbranu, a potom povukli unutra.

    On je dodao da je sljedećeg dana čuo da dolazi Unprofor da bi se izvukli iz Komande za Lukavicu.

    Kada je kolona kretala, on je naveo da je njegov komandir rekao da se nešto “mulja”, te da je vozeći parkom obišao druga vozila došavši na čelo kolone.

    • Stali smo odmah iza Kukanjca i Izetbegovića… Naišli smo na barikade. Neki u maskirnoj, beretke, bio je i Јovan Divjak, tu su bili raspoređeni – prisjetio se Tamaš i dodao da im je prišla dobro organizovana vojska, a da je jedan razvukao zolju, te su kod Divjaka intervenisali da ne puca.

    Prema riječima svjedoka, vojnik je tri puta podizao i spuštao zolju.

    Na sugestiju Lejle Čović, advokata Ejupa Ganića, da su se na Skenderiji već vodile borbe kada su se zaustavili, Tamaš je rekao da mu se činilo da je bila zasjeda.

    • Vidjeli smo izgorjeli “pincgauer”. Bilo je više izgorjelih vozila iza tramvaja – rekao je svjedok.

    Čovićeva ga je pitala zbog čega je u izjavi iz 1993. rekao da je prilikom zaustavljanja kolone vidio veliku masu naoružanih civila, a nije spominjao organizovanu vojsku, Tamaš je rekao da ne zna kako je izjavio ili je neko pogrešno napisao.

    • Bilo je i civila i vojnika – rekao je svjedok.

    Sudiju Darka Samardžića je interesovalo ko im je naredio da krenu iz kasarne, na šta je svjedok rekao da je to mogao samo komandir, a na pitanje ko im je rekao da ponesu oružje istakao je da vojnik ne ostavlja pušku.

    Za napad na kolonu, ubistva, ranjavanje i zlostavljanje pripadnika ЈNA i civila optuženi su Ejup Ganić, Zaim Backović, Hamid Bahto, Hasan Efendić, Fikret Muslimović, Јusuf Pušina, Bakir Alispahić, Enes Bezdrob, Ismet Dahić i Mahir Žiško, koji su obavljali visoke političke, vojne i policijske dužnosti.

    Kada će biti nastavljeno suđenje nje poznato.

  • Konaković: Bilo je na stotine nelegalnih prisluškivanja političara i novinara

    Konaković: Bilo je na stotine nelegalnih prisluškivanja političara i novinara

    Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković rekao je da je u Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji /OBA/ zadokumentovano više od 100 slučajeva zloupotrebe prisluškivanja bez naloga suda i da su Tužilaštvu BiH proslijeđeni dokazi koji govore o krivici bivšeg direktora ove agencije Osmana Mehmedagića.

    To pitanje delegiram Tužilaštvu BiH… Do njih je i pitamo ih kada će početi procesuiranje tih stvari – rekao je Konaković.

    On kaže da je bilo stotine slučajeva zloupotrebe prisluškivanja osoba, od političara do novinara.

    • Znam da su koristili duple kartice, da su mogli lažirati karticu i preuzeti pozive i sms poruke – rekao je Konaković za N1.

    Odgovarajući na pitanje da li postoje dokazi za njegovu tvrdnju da je Mehmedagić bio samo izvršilac, a da su nalogodavci Bakir i Sebija Izetbegović, Konaković je rekao da ima pravo to da tvrdi, jer je bio član SDA i napustio je stranku zbog tih procesa.

    • Vidio sam autoritete njih i da bespogovorno izvršavaju njihove naredbe. Koliko su dobro prikrili te dokaze – ne znam – rekao je Konaković.
  • Kovačević: Zakoni o Ustavnom sudu i o prestanku mandata stranim sudijama su prioritet

    Kovačević: Zakoni o Ustavnom sudu i o prestanku mandata stranim sudijama su prioritet

    Delegat u Klubu Srba u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević rekao je da Republika Srpska čini sve što je potrebno da se dođe do zakona o Ustavnom sudu BiH i zakona o prestanku mandata stranim sudijama i izboru domaćih sudija u Ustavni sud BiH, jer se bez tih zakona, kako kaže, neće moći ići dalje.

    Kovačević je potvrdio da je Republika Srpska pravila određene vrstu dogovora sa partnerima u Savjetu ministara, predstavnicima HDZ-a i “trojke”, i to na način da se prihvataju 14 uslova iz Mišljenja Evropske komisije, ali uz otvaranje pitanja Ustavnog suda BiH.

    • Formirali smo radnu grupu koju vodi ministar pravde u Savjetu ministara u koju su uključeni i ministri pravde iz Republike Srpske i Federacije BiH, a ta radna grupa proširena je i sa pravnim ekspertima iz oblasti ustavnog prava. Republika Srpska već je dostavila prijedloge oba zakona i sada se radi na njima, a očekuju se i drugi prijedlozi – izjavio je Kovačević za FTV.

    On je ponovio da je i Briselu jasno da BiH ne može postati članica EU sa strancima u Ustavnom sudu BiH.

    • Ko god je protiv toga, on je protiv toga da BiH bude u EU – istakao je Kovačević.

    On je upitao kako nekim političarima iz Federacije BiH više odgovara da u Ustavnom sudu BiH sjede strani državljani, a ne predstavnici bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda, bilo iz Bihaća, Bijeljine, ili, naprimjer, Širokog Brijega.

    • Kakva je to poruka, da li mi u BiH zaista želimo da živimo zajedno ili samo po mjeri jednog, bošnjačkog naroda – upitao je Kovačević.

    On je potvrdio da je za Republiku Srpsku apsolutno neprihvatljivo i nedopustivo formiranje bilo kakvog “višeg” ili “vrhovnog” suda u BiH.

    • Dejtonski sporazum, koji mi poštujemo u potpunosti, jasno je odredio koja su to prava Republike Srpske. Mi se uvijek zalažemo za dijalog i kompromis – rekao je Kovačević.

    On je istakao da je suštinski problem što jedna strana ne želi dogovor zbog toga što joj postojeće stanje odgovara.

    Prema njegovim riječima, potpuno je jasno da je moguće da Parlamentarna skupština zaštiti suverenitet BiH i odredi način na koji će biti izabrani državljani BiH da donose ključne odluke u svim domaćim sudovima.

    • Krvavi građanski rat u BiH počeo je tako što su dva konstitutivna naroda preglasala treći konstitutivni narod. Imali smo strašan građanski rat gdje je poginulo oko 100.000 ljudi. To su činjenice. Mi sada imamo situaciju u kojoj jedan konstitutivni narod, bošnjački, uz pomoć troje stranih sudija ima mogućnost da preglasa dva konstitutivna naroda u BiH – rekao je Kovačević.

    Prema njegovim riječima, kada budu preglasane sudije iz Republike Srpske, to je preglasavanje Srpske.

    • Niko ne treba da misli da ćemo mi da se umorimo u zaštiti svojih prava, jer mora neka granica da postoji – rekao je Kovačević.

    On je ponovio da imovina pripada Republici Srpskoj.

    • Republika Srpska neće dozvoliti bilo kome da mijenja ono što piše u Ustavu BiH. U Ustavu BiH piše da imovina pripada Republici Srpskoj i to će tako ostati – poručio je Kovačević.
  • Detalji sastanka vladajuće koalicije

    Detalji sastanka vladajuće koalicije

    Sastanak partnera na državnom nivou vlasti neki od učesnika ocjenjuju kao “protraćeno vrijeme” s obzirom da nije postignut niti jedan dogovor osim onog da će naredni sastanak biti za dvije sedmice u Mostaru

    Kako Klix.ba saznaje, jedna od tema sastanka je bila uspostavljanje Apelacionog vijeća kao dijela Suda BiH čije bi sjedište trebalo biti na području entieta RS.

    Iako vlasti RS-a traže da zgrada Apelacionog odjeljenja Suda BiH bude u Banjoj Luci, toj ideji se usprotivio Denis Zvizdić (NiP) koji je rekao da će Trojka pristati da bude u Istočnom Sarajevo, ali ne i u Banjoj Luci.

    Na ovakav Zvizdićev stav reagovali su Milorad Dodik i Nenad Stevandić kazavši kako “neće Trojka određivati RS-u gdje će biti sjedište” u ovom entitetu” te su ovim stavovom načelno uslovili druga pitanja.

    Zakon o sudovima, čiji Nacrt će se naći danas na sjednici Vijeća ministara BiH, je također bila jedna od tema. Čak je tokom sastanka traženo da ministar pravde Davor Bunoza dođe i odgovori na određena pitanja.

    Uprkos ovim nesuglasicama saznajemo da tokom sastanka nije bilo tenzija već su samo iznesena suprotna stajališta, ali je dogovoreno da će za dvije sedmice biti održan sastanak u Mostaru s unaprijed usaglašenim dnevnim redom.

    I ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković jučer je rekao da je sastanak bio “tvrđi”.

    “Danas smo napravili male pomake, ali se uglavnom nismo slagali oko rješenja. Dogovorili smo nastavak razgovora u kojim ćemo precizirati nova poglavlja, priče i zakone koji bi trebali koristiti svima”, rekao je Konaković.

  • SAD će isporučiti municiju sa osiromašenim uranijumom Ukrajini

    SAD će isporučiti municiju sa osiromašenim uranijumom Ukrajini

    Sjedinjene Američke Države će isporučiti municiju sa osiromašenim uranijumom Ukrajini u okviru novog paketa vojne pomoći vrijednog 175 miliona dolara, saopštio je Pentagon.

    Kako se navodi u saopštenju Pentagona, najavljene isporuke iz američkih vojnih skladišta uključuju granate kalibra 120 milimetara za tenkove “abrams” sa jezgrom sa osiromašenim uranijumom.

    Ukrajinci za sada nisu dobili ove tenkove.

    U paketu pomoći takođe se nalazi municija, protitenkovski raketni sistemi, sredstva za navigaciju i vezu.

  • Guteres upozorio na “veliki lom” svjetskog finansijskog sistema

    Guteres upozorio na “veliki lom” svjetskog finansijskog sistema

    Svijet je suočen sa rizikom od “velikog loma” ekonomskog i finansijskog sistema, rekao je danas generalni sekretar Antonio Guteres na samitu bloka zemalja jugoistočne Azije, Kine, SAD i drugih u Indoneziji.

    U govoru u kojem se dotakao geopolitičkih tenzija, multilateralnog finansiranja razvoja i klimatskih promjena, Guteres je pozvao svjetske lidere da pronađu mirna i inkluzivna rješenja za izazove sa kojima se svijet suočava.

    • Postoji stvarni rizik od fragmentacije, velikog loma u svjetskim ekonomskim i finansijskim sistemima, sa različitim strategijama tehnologije i vještačke inteligencije i konfliktnim bezbjednosnim okvirima – istakao je Guteres.

    Guteres je pozvao na uspostavljanje mehanizma koji bi omogućio da zemlje u razvoju lakše vraćaju dugove, uključujući obustave plaćanja, duže uslove kreditiranja i niže kamatne stope.

    On je izrazio podršku za preusmjeravanje dodatnih 100 milijardi dolara iz Međunarodnog monetarnog fonda preko multilateralnih razvojnih banaka da bi se povećala likvidnost i podržale potrebe ekonomija u razvoju.

    Bogate zemlje saglasile su se 2021. godine da preusmjere neiskorišćena sredstva u siromašne zemlje.

  • EU uvela mjere za regulaciju interneta

    EU uvela mjere za regulaciju interneta

    U Evropskoj uniji je na snagu stupio Zakon o digitalnim uslugama, koji će promijeniti način na koji funkcionišu veliki pretraživači i online platforme, a BiH nije spremna za ovu veliku promjenu.

    Kako su “Nezavisnim” rekli u Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH, njima “nije poznato” da li bh. institucije, odnosno Parlamentarna skupština, planiraju da sprovode aktivnosti u vezi s ovim procesom, ali ističu da će i BiH biti obavezna da ga primjenjuje. Napomene radi, RAK BiH ima sedam članova koje imenuje Parlamentarna skupština BiH.

    Sav postupak, kako su nam rekli u RAK-u, od usvajanja zakona do imenovanja koordinatora za digitalne usluge, mora biti završen do 17. februara naredne godine. Tada će, kako su pojasnili, stupiti na snagu i odredbe zakona koje je odnose na sve platforme, a ne samo one najveće. Uprkos tome, njegova primjena će imati efekat odmah, jer velike platforme i pretraživači praktično od prošlog petka počinju na korisnicima da primjenjuju sve nove odredbe.

    U RAK-u su nam pojasnili da ovo jeste zakon koji će se primjenjivati u državama članicama EU, ali da obaveze da ga primjenjuju imaju sve zemlje u procesu pridruživanja EU.

    “BiH, koja je u procesu pridruživanja EU, obavezna je da uskladi svoj zakonodavni okvir sa EU okvirom, te će biti potrebno izvršiti transponovanje u domaće zakonodavstvo, kao i odrediti nadležne institucije i koordinatora za digitalne usluge”, naglasili su.

    Kontaktirali smo s Ministarstvom komunikacija i transporta BiH, a nakon njih i sa Savjetom ministara BiH, koji nas je uputio na RAK. Od MKT BiH nismo dobili nikakav odgovor.

    U RAK-u su nam pojasnili da se zakon počeo primjenjivati samo na veoma velike online platforme i online pretraživače, odnosno one koji imaju više od 45 miliona korisnika u EU. U ovu kategoriju spadaju manje-više svi pretraživači i internacionalne online platforme koje funkcionišu u BiH.

    “Nadležnost za primjenu Zakona o digitalnim uslugama u slučaju ovih platformi ima direktno Evropska komisija, a ne pojedinačne države članice”, naglasili su oni za “Nezavisne”.

    Ovaj zakon se sam po sebi ne bavi medijima niti medijskim sadržajima, ali odredbe o suzbijanju lažnih vijesti se indirektno tiču medija, jer mediji putem pretraživača poput Googlea i velikih platformi poput Facebooka plasiraju svoje sadržaje ili čitaoci preko njih dolaze do tih medija. Osim toga, ovaj zakon je dio “paketa” EU programa i zakona koji imaju za cilj smanjenje dezinformacija i misinformacija, što će se direktno odraziti na sve online medije.

    Na primjer, EU je naložila velikim pretraživačima i platformama koje djeluju u EU da se “dobrovoljno” izjasne za poštovanje Kodeksa postupanja koji predviđa mjere borbe protiv dezinformacija i misinformacija.

    Američki milijarder Ilon Mask, vlasnik X platforme, javno je izjavio da se neće obavezati na ovaj kodeks, ali je ubrzo promijenio mišljenje i naglasio da će X preduzeti mjere za borbu protiv dezinformacija i misinformacija.

    Napomene radi, termin “misinformacije” ne postoji u bh. jezicima, a označava formalno tačnu vijest, ali vijest koja vodi pogrešnim zaključcima. Misinformacije su mnogo prisutnije na online platformama jer mogu da se čine tačnim, a u stvari su često dio smišljene kampanje dezinformisanja.

    Na pitanje “Nezavisnih” Evropskoj komisiji na koji način će se Zakon o digitalnim uslugama konkretno odnositi na medije, poslali su nam dokument sa osam osnovnih smjernica i pokazatelja.

    Prema onom što su nam poslali, online platforme i pretraživači će, prema novom zakonu, morati da preduzmu mjere da suzbiju rizike koji su povezani s plasiranjem nelegalnog online sadržaja i negativnih efekata na slobodu izražavanja i informisanja. Osim toga, borba protiv dezinformacija i obmanjujućih vijesti, odnosno misinformacija, takođe je dio odredaba ovog zakona.

    “Platforme treba da analiziraju specifične rizike i uvedu mjere koje će, primjera radi, spriječiti širenje dezinformacija i neautentičnog korištenja njihovih usluga”, naglašeno je. Posebno će biti regulisano pitanje ukazivanja korisniku na pojavu lažnih vijesti i misinformacija, ali, što je posebno bitno, platforme će na transparentan način morati postupati u ovakvim slučajevima, a ne, kao što je sada često bio slučaj, donositi diskrecione odluke koje često prepuštaju trećim licima da ih donose u njihovo ime, a koje se ne mogu provjeravati. Korisnici koji su prijavili sumnjiv sadržaj na platformama će, po sili novog zakona, morati dobiti brz odgovor platformi šta je urađeno s pomenutom prijavom, a onaj ko je prijavljen moraće biti upoznat s jasnim kriterijumima i moraće biti dokazano da je postupano na nediskriminacioni način.

    Ono što je posebno važno, platforme i pretraživači su obavezni da svoje algoritme i odluke učine dostupnim nezavisnim istraživačima radi proučavanja i utvrđivanja poštovanja zakona.

    “Platforme će morati da objavljuju i izvještaje o transparentnosti o tome kako moderiraju sadržajem i kako donose odluku o menadžmentu rizika”, naglašeno je.

    EU će na ovaj način putem nezavisnih revizija biti u stanju da dobije uvid kako se zakon sprovodi u praksi.

  • Poslovna aktivnost u EU snažno pala

    Poslovna aktivnost u EU snažno pala

    Prema procjenama “S&P Globala”, američke korporacije u oblasti poslovanja finansijskih informacija i analitike, poslovna aktivnost u evrozoni u avgustu pala je najsnažnije od kraja 2020. godine, a ekonomisti predviđaju da ovo nikako nije dobro za BiH.

    U ovoj procjeni se navodi da je indeks menadžera nabave (PMI) u privatnom sektoru evrozone pao u avgustu za 1,9 bodova u odnosu na juli i iznosi 46,7 bodova, što je najniži nivo od novembra 2020. godine, te da se to odražava na posustajanje sektora usluga.

    Hamburška komercijalna banka (HCOB) koja sastavlja izvještaje za “S&P Global”, objavila je da vrijednosti niže od 50 bodova pokazuju pad aktivnosti.

    “Kada se izuzme period pandemije, pad je bio najsnažniji od marta 2013. i dužničke krize”, kazali su u HCOB-u.

    Dragan Gligorić, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci (UNIBL), rekao je za “Nezavisne novine” da BiH i Republika Srpska imaju oko 70 odsto ukupne spoljnotrgovinske razmjene sa zemljama evrozone.

    “Zemlje iz Evropske unije su najveći investitori u BiH i bilo kakve negativne ekonomske tendencije u evrozoni moraju imati svoj odraz i u BiH. Poslovna klima u EU je dobrim dijelom pala iz razloga što se radi o grupi zemalja koje su mnogo više pogođene ratom u Ukrajini nego što su, na primjer, SAD i neke udaljenije zemlje”, kazao je Gligorić.

    Prema njegovim riječima, zemlje u EU koje su sarađivale sa Rusijom su uvozile energente po nižoj cijeni, a sada su prinuđene da ih kupuju po višoj cijeni.

    “Nije samo cijena energije rezultat poslovne klime, nego i neizvjesnost koja prije svega u ovakvim geopolitičkim okolnostima najviše determiniše poslovnu klimu. Još se ništa ne zna, ali sve zavisi od situacije u Ukrajini. Od geopolitičke situacije zavisi poslovna klima u zemljama Evropske unije, a time i u zemljama zapadnog Balkana, i svim drugim koje značajno sarađuju s EU”, objasnio je Gligorić.

    Ekonomista Milenko Stanić istakao je da su i uvoz i izvoz Bosne i Hercegovine veoma zavisni od zemalja Evropske unije.

    “Sve ono što se dešava u ekonomskom smislu u zemljama EU će imati snažan odjek na ekonomiju BiH. Evidentno je da se dosta zemalja EU nalazi u stagnaciji privredne aktivnosti, prije svega Njemačka, koja je imala pad BDP-a. Sve ovo utiče na kretanje uvoza, ali i kretanje izvoza u BiH. Najavljuje se i da će ova zima, s obzirom na rat u Ukrajini, biti problematična za zemlje EU s aspekta energenata, i već vidimo kako se približavamo kraju godine da se situacija pogoršava, te se već vidi skok cijena nafte. Novi rast troškova i cijena koji će nastati zbog poremećaja prije svega na tržištu energenata, ali i tržištu hrane će se odraziti na pogoršanje situacije. Na kraju ove godine i u prvom kvartalu naredne godine možemo očekivati dalje smanjenje spoljnotrgovinske razmjene, posebno pad izvoza, ali i uvoz će stagnirati”, naglasio je Stanić.