VRBAS Media

Autor: INFO

  • Poruka sindikalaca pred proteste

    Poruka sindikalaca pred proteste

    Institucije Republike Srpske su postale političko odlagalište za partijske kadrove. Zahtijevamo depolitizovanu javnu upravu, pošten i transparentan sistem plata i naknada za sve radnike.

    Ovim riječima predstavnici Sindikata uprave RS pozivaju na protest zaposlenih u javnom sektoru, koji će se održati 29. septembra u banjalučkom parku “Mladen Stojanović”, a čime su i javno ukazali na problem stranačkog zapošljavanja o kojem građani godinama govore.

    – Borimo se za dostojanstven rad i poštene uslove rada – poručio je generalni sekretar Sindikata Milorad Mitrović.

    Proteste su najavili zbog neispunjavanja Sporazuma o povećanju plata, i to zajedno sa Sindikatom radnika unutrašnjih poslova RS, Strukovnim sindikatom doktora medicine RS, Strukovnim sindikatom medicinskih sestara i tehničara RS i Samostalnim sindikatom radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti RS.

    Ovim riječima predstavnici Sindikata uprave RS pozivaju na protest zaposlenih u javnom sektoru, koji će se održati 29. septembra u banjalučkom parku “Mladen Stojanović”, a čime su i javno ukazali na problem stranačkog zapošljavanja o kojem građani godinama govore.

    – Borimo se za dostojanstven rad i poštene uslove rada – poručio je generalni sekretar Sindikata Milorad Mitrović.

    Proteste su najavili zbog neispunjavanja Sporazuma o povećanju plata, i to zajedno sa Sindikatom radnika unutrašnjih poslova RS, Strukovnim sindikatom doktora medicine RS, Strukovnim sindikatom medicinskih sestara i tehničara RS i Samostalnim sindikatom radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti RS.

    Njima je ove sedmice podršku pružio i Sindikat pravosuđa. Članovi Sindikata održaće, naime, jednočasovni štrajk upozorenja u svim pravosudnim institucijama u Srpskoj u kojima postoji sindikalna organizacija. Na to su se, kažu, odlučili jer nije ispoštovan Sporazum o povećanju plata, koji je potpisan prošle godine sa Vladom RS. A, drugi razlog je diskriminacija administrativnih radnika koji rade u pravosudnim institucijama u odnosu na nosioce pravosudnih funkcija.

    – Radnici su diskriminisani po tri osnova. Sudije i tužioci dobijaju sudska rješenja i sporove i naknade za topli obrok, drugi osnov je naknada po osnovu staža, jer za nosioce pravosudnih funkcija ta naknada iznosi 0,5 odsto, a za ostale 0,3 odsto do 25 godina radnog staža. Preko 25 godina staža je 0,5 odsto. Treći osnov je pitanje regresa, jer to više nije minoran iznos, nama administrativnim radnicima je uračunat u platu, a sudijama i tužiocima se iskazuje posebno u visini 50 odsti njihove neto plate – kaže predsjednik tog sindikata Siniša Petrović.

    Dodaje da su plate administrativnim radnicima u pravosudnim institucijama u posljednje dvije godine povećane za 12 odsto, dok će nosiocima pravosudnih funkcija, zaključno sa 1. januarom iduće godine, po sili zakona biti povećane oko 35 odsto.

    Podsjetimo, nakon što su sindikati najavili protestnu šetnju za kraj septembra, ministarka finansija RS Zora Vidović im je poručila: Nemamo prostora ove godine za povećanje plata u administraciji.

  • Sporni dijelovi Zakona o sklapanju međunarodnih ugovora BiH

    Sporni dijelovi Zakona o sklapanju međunarodnih ugovora BiH

    Tekst međunarodnog ugovora utvrđuje se na jezicima i pismima ugovornih strana, što za bosanskohercegovačku stranu znači na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, te latiničnom odnosno ćiriličnom pismu ili na drugom jeziku, prema dogovoru ugovornih strana.

    Ovako glasi jedna od odredbi Prijedloga zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora BiH, koje su sporne za Republiku Srpsku.

    U mišljenju koje je u kabinet zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma BiH, Nebojše Radmanovića, poslao ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Bojan Vipotnik, upozorava se da su, prema Ustavu Srpske, službeni jezici RS: jezik srpskog naroda, jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda, pa bi u skladu s tim trebalo korigovati tekst zakona.

    Podsjećamo, u Srpskoj je proteklih godina vođena velika politička borba protiv toga da se jezik kojim govore Bošnjaci nazove bosanskim. Prema tvorbenim pravilima srpskog jezika on može da se zove samo bošnjački jezik.

    – Nema bosanskog jezika i to je ono što je veoma jasno. Srpski jezik je jezik srpskog naroda, tako i bošnjački jezik može da bude koji oni hoće, ali ono što mi ne možemo da prihvatimo jeste da se bosanski jezik tretira kao jezik koji će biti izučavan u školama u RS i to se neće desiti – jedna je od izjava predsjednika Srpske Milorada Dodika.

    Na apaleciju Safeta Softića, čak je i Ustavni sud BiH 26. maja 2016. donio odluku da je prva rečenica člana 7. stav 1. Ustava Republike Srpske u deijlu koji glasi „jezik bošnjačkog naroda“ u skladu sa Ustavom BiH.

    Takođe, sud je tada zaključio da je ustavno pravo konstitutivnog bošnjačkog naroda, kao i svih konstitutivnih naroda i ostalih koji se tako ne izjašnjavaju, da jezik kojim govore nazovu imenom kojim žele jer „Ustav BiH nigdje ne propisuje da imena jezika kojim govore konstitutivni narodi moraju biti u vezi sa imenom konstitutivnog naroda“.

    Međutim, jasno je da bi glasanje za zakon u kome piše „bosanski jezik“, značilo da srpski predstavnici mijenjaju politički stav. Zanimljivo, za Srpsku neprihvatljivi naziv „bosanski jezik“ prošao je pored srpskih ministara u Savjetu ministara BiH, kao i mnoge druge stvari na koje su iz Vlade RS stigle primjedbe na ovaj zakon, kao i na Prijedlog zakona o spoljnim poslovima BiH. Jer, u popratnom pismu ministra spoljnih poslova BiH Elmedina Konakovića piše da su u tekst Prijedloga zakona ugrađene korekcije u skladu sa izvodom iz teksta digitalnog zapisa sa 11. sjednice Savjeta ministara BiH od 11. maja 2023.

    Srpski poslanici u Predstavničkom BiH mogu da zaustave ovakvu formulaciju na današnjoj sjednici. Ipak, stvari nisu tako jednostavne, a oni koji smo juče pozvali rekli su da će pokušati da zauzmu jedinstven stav prije početka sjednice, mada im nije jasno kako je toliko propusta u zakonima moglo da prođe kroz Savjet ministara BiH.

    – Imamo danas sastanak klubova, usaglašavanje srpskih predstavnika. Jasno je da je Ustav RS taj jezik nazvao jezikom bošnjačkog naroda. Na drugoj strani ne možemo osporiti činjenicu da se i u Srbiji izučava bosanski jezik. Donijećemo odluku da vidimo da li je to nešto oko čega se možemo dogovoriti, u smislu da li da glasamo za zakon ili ne. Mi kao Srbi iz Republike Srpske sigurno u RS nećemo prihvatiti naziv bosanski jezik, jer je to put ka stvaranju bosanske nacije – kaže za Srpskainfo zamjenik predsjednika Srpskog kluba poslanika Milan Petković.

  • Inflacija zaustavila ekonomski rast BiH

    Inflacija zaustavila ekonomski rast BiH

    Trend ekonomskog rasta iz prethodne godine znatno je usporen, što je posljedica rasta cijena robe i usluga, odnosno inflacije, te slabljenja privredne aktivnosti u međunarodnom ekonomskom okruženju.

    Ovo se navodi u informaciji Direkcije za ekonomsko planiranje o kretanju makroekonomskih pokazatelja za period januar – jun 2023. godine, koju je usvojio Savjet ministara BiH.

    “Ključni razlog usporavanja trenda ekonomskog rasta u 2023. godini je slabljenje privatne potrošnje. Usporavanje privredne aktivnosti u zemlji (privatna potrošnja i investicije) i slabljenje izvozne tražnje (usporavanje ekonomskog rasta u EU) rezultirali su usporavanjem trenda rasta spoljnotrgovinske razmjene u Bosni i Hercegovini u prvom kvartalu 2023. godine, tako da je ona u realnom smislu uvećana za dva odsto u odnosu na isti period prošle godine”, piše u saopštenju Savjeta ministara BiH.

    Oni su istakli da je, prema podacima za maj, u BiH bilo zaposleno 855.600 osoba, što je 1,7 odsto više u odnosu na maj prošle godine.

    “Istovremeno je bilo 345.000 nezaposlenih osoba, što je za 4,35 odsto manje u odnosu na isti mjesec 2022. godine. Prosječna neto plata u maju ove godine iznosila je 1.275 KM, uz nominalni rast od 15,3 odsto i realni rast od 8,2 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Prosječna penzija u Bosni i Hercegovini u junu je iznosila 567 KM i u odnosu na jun 2022. godine nominalno je veća za 19,5 odsto. Stopa rasta ukupnih poreskih prihoda u prvoj polovini 2023. godine iznosila je 11,1 odsto. Ukupno je prikupljeno oko 10,4 milijarde KM javnih prihoda po osnovu direktnih i indirektnih poreza, socijalnih doprinosa, taksa, kazni i naknada”, naveli su iz Savjeta ministara BiH.

    Ekonomista Saša Stevanović kaže za “Nezavisne novine” da je usporavanje ekonomskog rasta posljedica izostanka mjera na stimulaciji ekonomije, lošeg odgovora Evropske centralne banke (ECB), gdje se destimulisanjem mjera na strani agregatne tražnje i privatne potrošnje nastoji riješiti inflacija nastala na osnovu šoka agregatne ponude.

    “Kada imamo jednu upitnu ekonomsku politiku na nivou EU, savjete u pravcu restrikcije mjera ekonomske politike, rast kamatnih stopa, smanjenje monetarne podrške, zahtjeve za fiskalnom štednjom, konsolidacijom koja je karakteristična za EU, a rast usporava, postavite pitanje da li pilot u avionu zna šta radi”, upitao je Stevanović.

    Dodao je da se u ekonomskim školama uči jedno, a radi se drugo.

    “Postavlja se pitanje vremena provedeno u školama. Kada ekonomski rast usporava, mi moramo da sprovodimo drugačije mjere, kako u EU, tako i u BiH. Ako najveći ekonomski sistem svijeta pravi neviđene deficite i pravi mjere stimulacije ekonomije, ne treba biti pretjerano mudar pa zaključiti šta je potrebno raditi. Uvijek se prati onaj koji je najveći, koji diktira tempo. Koliko god je to moguće. U našem sistemu treba tražiti prostor, resurs, mjeru, aktivnost, politiku koja će odgovoriti toj dinamici. Mi smo zabavljeni nekim drugim temama, nekom drugom dinamikom. Zato će nam i ekonomija u ovoj godini biti posljedica izostanka mjera na ekspanziji ekonomije, na odgovoru na tempo drugih, na slušanju savjeta drugih. Imamo informaciju da ekonomija usporava, vidjećemo da li ćemo imati mjere na njenom ubrzavanju. Ako ne možemo uticati na spoljnu tražnju, šta možemo uraditi na domaćem terenu, da razlika između stope rasta nas i EU bude minimalno 2% u našu korist. To smo imali u prethodne tri godine, sve ispod toga se može smatrati propuštenom šansom”, zaključio je Stevanović.

  • Krajnja desnica sve popularnija

    Krajnja desnica sve popularnija

    Zeleni su u Njemačkoj pozvali na kontrolu i zaustavljanje ilegalnih tražilaca azila, što je samo potvrda politike krajnje desnice, čija popularnost u zemlji nezaustavljivo raste.

    Naime, dopredsjednica Zelenih, Rikarda Lang, čija je stranka obično poznata po zagovaranju umjerenog kursa o migraciji, kritikovala je ključne zvaničnike njena dva koaliciona partnera zato što “ne čine dovoljno kako bi osigurali vraćanje tražilaca azila koji nemaju valjani razlog za to, u njihove matične zemlje”. Pritom se, što najviše govori o zaokretu Zelenih, misli na migrante koji traže azil u strahu od rata u njihovoj zemlji. Vraćati ih znači ugroziti im život.

    “Vlada mora djelovati kako bi izbjegla dolazak sve više i više ljudi”, rekla je Lang i obrušila se na ministarku unutrašnjih poslova Nensi Faeser, koja je iz Socijaldemokratske stranke (SPD) kancelara Olafa Šolca, i njemačkog posebnog izaslanika za imigraciju Joakima Stampa iz liberalne Slobodne demokratske stranke (FDP), rekavši da moraju “konačno napredovati u sporazumima o repatrijaciji” sa zemljama koje nisu članice EU-a kako bi se olakšale deportacije.

    To je preslikač kompletne atmosfere u Njemačkoj, gdje i javno mnijenje čini bitniji zaokret. Anketa objavljena 19. septembra pokazala je da antiimigraciona stranka Alternativa za Njemačku (AfD) postaje najjača politička snaga u Meklenburg-Vorpomernu, već četvrtoj istočno njemačkoj pokrajini, nakon Brandenburga, Tiringije i Saske, u kojoj krajnja desnica vodi u anketama. Time se samo povećava mogućnost da bi AfD po prvi put mogao osvojiti vlast na državnom nivou.

    “Takva stranka jača kada se problemi ne rješavaju”, rekao je Fridrih Merc, čelnik njemačke Hrišćansko-demokratske unije (CDU), glavne opozicione stranke, govoreći o raspravi o imigraciji.

    Dodao je da su gradovi i opštine u Njemačkoj “beznadežno preplavljeni” sve većim brojem tražilaca azila.

    Ove radnje naglašavaju u kojoj mjeri njemačka vladajuća koalicija SPD-a, FDP-a i Zelenih počinje paničariti jer broj migracija konstantno raste – samo u avgustu je registrovano oko 15.100 ilegalnih prelazaka granice, što predstavlja povećanje od 40 odsto u poređenju sa julom – i sve veći broj Nijemaca okreće se AfD-u. Njemački predsjednik Frank-Volter Steinmejer upozorio je da se Njemačka “nalazi na prelomnoj tački”, budući da je 162.000 ljudi zatražilo azil u toj zemlji kroz prvu polovinu godine. To je više od trećine svih zahtjeva unutar Evropske unije.

    I sve to za AfD mnogo znači, u pozitivnom smislu. Jer, iz te stranke bezbrižno mogu biti još radikalniji, a da time ništa ne gube. Dapače, AfD je porastao i u nacionalnim anketama, s 14 odsto na početku godine do 22 odsto u septembru, prema prosjeku nacionalnih anketa koje je sastavio “Politico”. Time je druga najpopularnija stranka u zemlji nakon konzervativnog saveza CDU-a s Hrišćansko-socijalnom unijom, koja ima podršku od 27 odsto. Šolcov SPD zaostaje sa 17 odsto.

    Stoga, stigao je trenutak kad u Njemačkoj treba razmisliti u kojem smjeru ići. Zeleni su pali na “praksi”, iako su u “teoriji” konstantno naglašavali humane vrijednosti, ljudska prava i sve što ide uz to. Ali, kad se počeo narušavati komfor svakodnevice, bez problema se napravio zaokret. Ako ništa, iz njemačkog primjera može učiti ostatak Evrope i reagovati na vrijeme, navodi “N1”. Nije dovoljno o nečemu pričati i raspravljati “iz daljine”, potrebno je to konkretno i pokazati, kad se ukaže prilika. A ona je za Njemačku očito kreirala kontraefekt koji već sad zabrinjava.

  • Delegacija EU i Ambasada SAD: Zakon o NVO gura ka autokratiji, a udaljava od EU

    Delegacija EU i Ambasada SAD: Zakon o NVO gura ka autokratiji, a udaljava od EU

    Delegacija EU u Sarajevu i Ambasada SAD u Sarajevu pozvali su vlasti u Republici Srpskoj da povuku Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, za koji su i novinari i nevladini aktivisti upozorili da će značajno ograničiti postojeća ljudska prava u Republici Srpskoj.

    U Delegaciji EU za “Nezavisne” ističu da bi u slučaju stupanja na snagu ovaj zakon predstavljao jasan korak unazad za evropski put BiH, ali i prijetnju demokratskim vrijednostima.

    Upozorili su da je on u direktnoj suprotnosti s deklarativnim opredjeljenjem vlasti RS za opredijeljenost za evropski put.

    U Delegaciji ističu da postoji čitav niz prekomjernih ograničenja koje ovaj nacrt sadrži.

    “Odredbe zakona su nejasno sačinjene, ostavljajući značajan prostor za nedemokratsku primjenu zakona. Prekomjerne obaveze izvještavanja, uključujući pojačanu inspekcijsku kontrolu, odgovornost i novčane kazne, nametnuće ograničenja sposobnosti organizacija civilnog društva da slobodno djeluju”, upozoravaju oni.

    Dodaju da bi stigmatizacija i delegitimizacija aktera civilnog društva kao “stranih agenata” rezultiralo suzbijanjem i zastrašivanjem organizacija civilnog društva i ozbiljno ograničilo njihova prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja, čime bi se podstakla klima straha.

    “Svoju ocjenu Nacrta zakona dali su i OEBS-ov ODIHR i Venecijanska komisija Savjeta Evrope, utvrdivši inherentne ozbiljne nedostatke i pozvali vlasti RS da u cijelosti preispitaju njegovo usvajanje i da se uključe u dalje konsultacije sa svim zainteresovanim stranama u cilju garantovanja uživanja prava na slobodu udruživanja i slobode izražavanja u RS”, naglasili su oni i dodali da EU poziva Vladu RS da prijedlog povuče, a da poslanici, ako zakon dođe na glasanje, glasaju protiv.

    U Ambasadi SAD su oštrim tonom osudili ovaj nacrt, upozorivši da on prijeti daljem sužavanju građanskog prostora u RS, te tvrde da bi ugrozio osnovna prava i slobode stanovnika Republike Srpske.

    “Ova i druge zakonske inicijative još više će gurnuti Republiku Srpsku u autokratiju koja nije u skladu sa demokratskom, prosperitetnom i sigurnom budućnošću koju njeni stanovnici žele i zaslužuju. Takođe će omogućiti vladajućoj koaliciji još veću moć i izbjegavanje nadzora i odgovornosti za ono što radi. Najnoviji nacrt postavlja stroge uslove za nevladine organizacije i novinare i podsjeća na restriktivne zakone koje je Rusija koristila da uguši drugačije mišljenje i uništi građansko društvo. Ovaj potez protiv nevladinih organizacija još je jedan pokušaj podrivanja sloboda građana BiH od strane Vlade RS”, naglasili su oni.

    Napomene radi, zakon će se u formi nacrta na poslaničkim klupama naći 26. septembra, a samo ovlaš čitanje ovog teksta jasno pokazuje da su odredbe široko definisane i otvaraju prostor za razna tumačenja.

    Primjera radi, nevladina organizacija i njeni članovi mogu krivično odgovarati za “djelovanje suprotno Ustavu Republike Srpske i propisima Republike Srpske, odnosno kada djeluje kao agent stranog uticaja na štetu individualnih i drugih prava građana ili podstiče na nasilje, koristi govor mržnje ili podstiče vjersku ili drugu netrpeljivost s ciljem postizanja političkih ciljeva”.

    Iako je zakonom dozvoljeno da se nevladina organizacija bavi borbom protiv korupcije, nije definisano da li bi se to odnosilo i na navode o korupciji visokih političkih zvaničnika, jer tekst ostavlja mogućnost da bi se takve aktivnosti mogle tumačiti “političkim djelovanjem”, čime bi se pokušalo zastrašivanjem uticati na rad građanskih udruženja.

    U Ministarstvu pravde ovaj zakon pravdaju time da ova oblast u RS još nije regulisana.

    “Uočen je problem nepostojanja javnosti rada neprofitnih organizacija, njihovog političkog djelovanja, objavljivanja finansijskih izvještaja itd., a koje finansiraju ili na drugi način pomažu strani subjekti. Cilj koji se želi postići donošenjem ovog nacrta je povećanje transparentnosti rada neprofitnih organizacija”, tvrde oni.

    “Politički hir može dovesti do zabrane neke organizacije”

    Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka rekao je da novi zakon o registru nevladinih organizacija omogućava da se samo zbog nečijeg hira može zabraniti djelovanje neke nevladine organizacije i ističe da je preširoko postavljena definicija šta je političko djelovanje.

    “Ukoliko se neki od portala bavi politikom ili istraživanjem finansijskog kriminala, korupcije, nepotizma, piše da je neki izborni kandidat zaposlio nekog rođaka, da su na javnom tenderu uzeli novac, krenuli u stranački kasu ili privatni džep, kako su trošili novac, šta je sa njihovim imovinskim kartonima, to oni mogu smatrati političkim djelovanjem”, kaže on.

    Jovana Kisin Zagajac, banjalučka advokatica i aktivistkinja, smatra da je ovaj zakon diskriminatoran, jer pravi razliku između raznih udruženja građana.

    “Vlast, ni za ovaj zakon, baš kao ni za rekriminalizaciju klevete, do sada nije ponudila razlog zašto je uopšte ponudila ova rješenja, pogotovo zato što mi već 20 godina imamo Zakon o udruženjima građana i fondacijama koje već sada podliježe svim mogućim kontrolama i inspekcijama”, smatra ona.

  • Eskobar: Priština da mijenja pristup, Beograd ohrabrujemo da bude strpljiv

    Eskobar: Priština da mijenja pristup, Beograd ohrabrujemo da bude strpljiv

    Zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara i specijalni izaslanik SAD za dijalog Beograda i Prištine Gabrijel Eskobar izjavio je da, nakon još jednog kraha u razgovorima Beograda i Prištine, pristup treba da mijenja strana koja, kako je naveo, djeluje po principu – uzmi ili ostavi, a to je vlada tzv. Kosova.

    Eskobar je za Glas Amerike istakao da se Beograd i dalje ohrabruje da bude konstruktivan i strpljiv u dijalogu i da ne čini ništa što bi doprinijelo destabilizaciji.

    On je rekao da je jasno šta su obaveze Prištine i da je izjava visokog predstavnika EU Žozepa Borelja o tome bila veoma jasna.

    • Vrijeme je za novi pristup unutar dijaloga Beograda i Prištine – poručio je Eskobar koji boravi u Njujorku povodom zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija gdje je razgovarao i planira susrete sa liderima država Zapadnog Balkana.

    Moramo da nastavimo da radimo na dijalogu, nema alternative za region – osim evropskih integracija, istakao je Eskobar. On je napomenuo da ne prihvata kritike na račun angažmana posrednika u razgovorima, specijalnog izaslanika EU za dijalog Miroslava Lajčaka.

    • Lajčak uživa puno povjerenje Evropske unije i Sjedinjenih Država. Poslije kraha razgovora, 27 država članica Evropske unije javno je Lajčaku uputilo podršku – naveo je Eskobar.

    On je istakao da će i dijalog i Lajčak ostati i da to ne može da promijeni premijer privremenih prištinskih institucija.

    Eskobar je istakao da su ga tokom prošle sedmice uznemirile informacije da se Lajčak našao na meti napada na društvenim mrežama na tzv. Kosovu i da je tražio sam od predsjednice i premijera privremenih prištinskih institucija Vjose Osmani i Aljbina Kurtija da ih osude.

    Eskobar je napomenuo da nije rekao da ti napadi dolaze iz vlade privremenih prištinskih institucija, ali je naveo da je potrebno jasno istaći da su neprihvatljivi napadi lične prirode na Lajčaka.

    Eskobar je ponovio, povodom toga što Beograd nije uveo sankcije prema Rusiji, da Srbija ne bi trebalo da bude, kako je naveo, “stranac u evropskoj porodici”.

    • Reći ću da smatramo da Srbija treba da uvede sankcije. Ona nema nikakvu zakonsku obavezu da to učini i očigledno je da se radi o državi koja samostalno sprovodi sopstvenu spoljnu politiku – naveo je Eskobar.
  • Zelenski iznio dva uslova za mir

    Zelenski iznio dva uslova za mir

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je, govoreći u Savjetu bezbjednosti UN u Njujorku, iznio dva uslova koja moraju biti ispunjena za potpuni prekid neprijateljstava u Ukrajini.

    Ukrajinski lider je zapravo podsjetio na ukrajinsku mirovnu formulu predloženu prošle godine kao temelj za kraj sukoba.

    Riječ je o dva uslova čije ispunjenje garantuje oslobađanje ukrajinske teritorije od, prenosi “Ukrajinska pravda”.

    Prvi je potpuno povlačenje svih ruskih snaga i plaćenika sa “suverene teritorije Ukrajine u granicama iz 1991. godine, uključujući Crnomorsku flotu Rusije”.


    Drugi je “potpuno vraćanje Ukrajini efektivne kontrole nad cijelom državnom granicom i isključivim privrednim pojasom u Crnom i Azovskom moru te Kerčkom moreuzu”.

    “Zapravo, samo ispunjenje ove dvije tačke rezultiraće poštenim, pouzdanim i potpunim prekidom neprijateljstava”, najavio je.

    U svom govoru Zelenski je takođe iznio prijedloge za reformu organizacije, prvenstveno kako bi se spriječile situacije u kojima stalne članice Savjeta bezbjednosti mogu blokirati bilo kakve odluke.

    Inače, Zelenski je u svom jučerašnjem govoru pred Generalnom skupštinom UN pozvao na nuklearno razoružanje Rusije.

  • Višković: Srpska ima najmanji nivo zaduženosti od svog nastanka

    Višković: Srpska ima najmanji nivo zaduženosti od svog nastanka

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da Srpska danas ima najmanji nivo zaduženosti od svog nastanka, navodeći da ukupan dug iznosi 39,6 odsto, a javni 33,2 odsto BDP-a, dok su dopušteni limiti 60, odnosno 55 odsto.


    Da su bile tačne tvrdnje nekih nazovi analitičari i drušebrižnika, kaže Višković, Srpska bi propala još prije 20, 25 godina, a danas u 2023. godini, na njihovu žalost, sve ide kako treba.

    “Obaveza u ovoj godini po pitanju servisiranja domaćih i ino obaveza iznosi oko milijardu i 200 miliona KM kredita i to ćemo apsolutno moći otplatiti. Za prvih šest mjeseci, odnosno do današnjeg dana servisirano je više od 700 miliona KM, a zaduženi smo na nivou 500 miliona KM, što znači da smo za više od 200 miliona KM obaveza servisirali, nego što smo se zadužili”, rekao je Višković za RTRS.


    Predsjednik Vlade Republike Srpske je istakao da bi ovo bila relaksirana situacija da nije pritisaka i ataka na Srpsku kojoj se pokušava uskratiti pristup svim međunarodnim, finansijskim institucijama, dodajući da su nalogodavci isti proteklih 20 i više godina.

    “To predvode ambasadori određenih zemalja u BiH koji lobiraju kod ostalih zemalja koje na neki način imaju i simpatije prema Republici Srpskoj, a čiji predstavnici u razgovoru oči u oči čak to i priznaju i šalju izvinjenje da znaju kompletnu situaciju, ali da ne žele da imaju probleme i da se moraju ponašati tako kako se ponašaju”, rekao je Višković.

    Premijer Srpske je podsjetio da se u pojedinim medijima 28. jun spominjao kao “dan D” za Republiku Srpsku, ali da se ništa značajno nije desilo osim toga da je Srpska svoje obaveze otplatila šest dana prije roka.


    Da to nije urađeno, kako kaže, bio bi onemogućen transfer novca iz Banjaluke do Beča i da je zato jasno o kakvim pritiscima je riječ.

    “Mi ne sjedimo skrštenih ruku, radimo, slušamo i imamo prijatelje koji su nam rekli šta se sprema i iz tog razloga mi smo svoju obavezu izvršili par dana prije roka”, rekao je Višković.

    On je rekao da pojedine banke u vlasništvu određenih grupacija ili zemalja uskraćuju saradnju sa institucijama Srpske, jer imaju takav nalog iz svoje zemlje, odnosno centrale, te da u ovom slučaju ima i druga strana medalje.

    “Oni i dalje uzimaju novac od građana BiH, a u zadnje vrijeme ne pokazuju interes da ulažu u privredni sektor, pa čak i izbjegavaju ulagati u pravna i fizička lica jer im je najlakše da drže novac na računima svojih banaka i da tim novcem u suštini finansiraju poslove u svojoj zemlji”, naveo je Višković.


    Premijer Srpske objašnjava da na taj način određene banke ili ljudi odavde mogu bez ikakvih problema da iznesu dividendu i da danas sa novcem građana Srpske i Federacije BiH finansiraju projekte u matičnim zemljama, što je urađeno pod pritiskom istih nalogodavaca kao kod privatizacije tih banaka.

    Kada je riječ o obveznicama, Višković je rekao da sve što je Srpska emitovala prodano isti dan i da je potražnja uvijek bila veća nego što se emitovalo.

    Višković je istakao da je Republika Srpska najmanje zadužena od svih zemalja regiona i Еvrope, da danas ima najmanji nivo zaduženosti od svog nastanka i da se ovi podaci mogu provjeriti.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske je rekao da su penzioneri u posljednjih pet godina na prvom mjestu, te da neće biti ugrožena isplata penzija, niti drugih davanja i svega onoga što je projektovano budžetom.


    On je istakao da u moru medijskih dezinformacija, Vlada Srpske nije bila u poziciji da na pravi način afirmiše ono što radi u datom momentu.

    Višković je podsjetio da je u junu pokrenuta društveno odgovorna aktivnost “Kupujmo domaće” i da se u značajnom broju trgovinskih lanaca prethodna dva i po mjeseca nalaze proizvodi sa etiketom “društveno odgovorni”, koji su jeftiniji.

    On je naveo da je o ovoj temi prije tri dana održao sastanak sa proizvođačima, distributerima i trgovcima i da je iznenađen njihovim odnosom, jer nijedan od njih blizu 100 u sali nije iznio nikakvu rezervu da to ne mogu ili ko će im to nadoknaditi, već su svi bili jednoglasni.


    “Rekli su resornom ministarstvu dajte nam spisak tih roba koje želite i mi ćemo ih na vidno mjesto označiti i obilježiti. Trgovci, distributeri i proizvođači će se odreći svojih marži”, rekao je Višković.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske je rekao da je svjestan da je sve poskupjelo, ali i da se uredba tumači na način – “nabavna cijena – marža – maloprodajna cijena”.

    “Kad poskupi nafta na svjetskim berzama, već ujutro se ovdje mijenjaju cijene na rafovima, a kada nafta pojeftini niko ne vraća cijenu nazad”, dodao je Višković.

  • Ilić: Šmit nastavlja sa provokacijama

    Ilić: Šmit nastavlja sa provokacijama

    Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Mladen Ilić rekao je da je Kristijan Šmit izgubio politički i lični kredibilitet i da su ovo njegovi konačni potezi kada je u pitanju frustracija prema Republici Srpskoj i njenim građanima.

    Komentarišući dolazak Šmita u Banjaluku, a potom i u Potočare, Ilić je rekao da Šmit nastavlja sa idejom provokacija i pokušajima da izazove reakcije političara ili građana Srpske.

    • Ovakvi njegovi potezi ne čude kad uzmemo u obzir šta je sve radio do sada – rekao je Ilić u Jutarnjem programu RTRS-a.

    Govoreći o optužnici protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika Miloša Lukića, Ilić je rekao da je riječ o političkom, a ne pravnom potezu, ističući da je smiješno teretiti nekoga zato što je izvršavao svoje ustavne i zakonske obaveze.

    • Podizanje i potvrđivanje optužnice predstavlja pokušaj destabilizacije Republike Srpske i BiH i slabljenja uticaja Dodika i partije koju vodi – smatra on.

    Ilić je naglasio i da bi nametanje zakona o imovini bio kraj BiH.

    • Republika Srpska ima svoju imovinu, to je i Dejtonskim sporazumom potvrđeno, svaki pedalj Republike pripada njenim građanima i ne može niko doći i to oteti – rekao je Ilić.

    Kada je riječ o odnosima opozicije u Srpskoj i Šmita, Ilić je rekao da je očito da su tu obje strane imale prevelika očekivanja.

    • Šmit je od njih očekivao da imaju snagu i kapacitet da pobijede na izborima, a kada se to nije desilo, odustao je od njih – naveo je Ilić.
  • Poljska prestaje isporučivati ​​oružje Ukrajini zbog spora sa žitom

    Poljska prestaje isporučivati ​​oružje Ukrajini zbog spora sa žitom

    Jedan od najvjernijih saveznika Ukrajine, Poljska, najavila je da više neće isporučivati ​​oružje Kijevu u jeku diplomatskog spora u vezi izvoza Poljski premijer Mateusz Morawiecki rekao je da će se umjesto toga usredotočiti na naoružavanje modernijim oružjem.

    Ovaj potez dolazi u trenutku kada rastu napetosti između dviju nacija.

    Poljska je u utorak pozvala ukrajinskog ambasadora zbog komentara predsjednika Volodimira Zelenskog na Generalnojh skupštini UN-a.

    Rekao je da su “neke nacije glumile solidarnost s Ukrajinom”, što je Varšava osudila kao “neopravdano i zabrinjavajuće za Poljsku, koja je podržavala Ukrajinu od prvih dana rata”.

    Poljski premijer, Mateusz Morawiecki, objavio je odluku da više ne opskrbljuje Ukrajinu oružjem.

    “Više ne prenosimo oružje u Ukrajinu, jer sada naoružavamo Poljsku modernijim oružjem”, rekao je Morawiecki.

    Spor oko žita započeo je nakon ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, ali zatvorio je glavne crnomorske brodske putove i prisilio Ukrajinu da pronađe alternativne kopnene rute.

    To je dovelo do toga da su velike količine žita završile u centralnoj Evropi.

    Stoga je EU privremeno zabranila uvoz žitarica u pet zemalja; Bugarsku, Mađarsku, Poljsku, Rumuniju i Slovačku kako bi zaštitile lokalne poljoprivrednike koji su se bojali da ukrajinsko žito snižava lokalne cijene.

    Zabrana je istekla 15. septembra i EU je odlučio ne produžiti je, ali Mađarska, Slovačka i Poljska odlučile su je nastaviti provoditi.

    Evropska komisija je više puta izjavila da nije na pojedinačnim članicama EU da kreiraju trgovinsku politiku za cijeli blok.

    Ranije ove sedmice Ukrajina je podnijela tužbe Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) protiv tih zemalja zbog zabrana, za koje je rekla da predstavljaju kršenje međunarodnih obveza.

    Ukrajinska ministrica privrede Yulia Svyrydenko rekla je da je za Kijev ključno dokazati da pojedinačne države članice ne mogu zabraniti uvoz ukrajinske robe.

    No Poljska je rekla da će zadržati zabranu, a “žalba WTO-u ih ne impresionira”.

    Morawiecki je rekao da će povećati broj zabranjenih proizvoda iz Kijeva ako Ukrajina eskalira spor oko žita. Poljsko ministarstvo vanjskih poslova dodalo je da “vršenje pritiska na Poljsku na multilateralnim forumima ili slanje pritužbi međunarodnim sudovima nisu prikladne metode za rješavanje razlika između naših zemalja”.

    Uprkos zabrani, tri zemlje rekle su da će i dalje dopustiti transport žitarica preko njih na druga tržišta.

    Kijev je pozvao Poljsku da “ostavi emocije po strani” nakon što je njihov ambasador pozvan i umjesto toga sugerirao da bi strane trebale usvojiti konstruktivan pristup rješavanju spora.

    Francuska ministrica vanjskih poslova Catherina Colonna izjavila je u srijedu da je studija EU pokazala da ukrajinski uvoz žitarica neće osakatiti evropske poljoprivrednike i opisala napetosti kao “žalosne”.