VRBAS Media

Autor: INFO

  • Ukrajina: Nismo pozvani

    Ukrajina: Nismo pozvani

    Ukrajina je svesna da je malo verovatno da će zemlje NATO-a jednoglasnom političkom odlukom da joj ponude članstvo tokom ove faze sukoba.

    Ovo je izjavio ukrajinski ministar odbrane Aleksej Reznjikov za “Fajnenšel tajms”.

    Argument za pozivanje Kijeva u NATO je činjenica da je Ukrajina jedina zemlja na svetu koja ima borbeno iskustvo u “obuzdavanju Rusa” i za to koristi NATO oružje, rekao je Reznjikov.

    “Da li je to malo?”, upitao je on.

    Šef ukrajinskog ministarstva odbrane kaže da je uspostavio čvrste odnose sa zapadnim kolegama, posebno sa šefom Pentagona Lojdom Ostinom, koji ga, kako sam Reznjikov ističe, naziva “svojim bliskim prijateljom”.

    Pritom, Ukrajina nije pozvana na samit NATO-a u Vilnjusu, već samo na sastanak koji će se održati na marginama julskog samita, rekao je ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitrij Kuleba u intervjuu za Si-En-En.

    “Dobili smo poziv, ali ne na sam samit, već da učestvujemo u savetu NATO-Ukrajina, koji će biti održan na marginama samita”, objasnio je diplomata i požalio se na stav članica NATO-a u vezi sa članstvom Ukrajine.

    “Neke zemlje tvrde da Ukrajinu ne treba primiti, jer će to dovesti do eskalacije. Mi smo dijametralno suprotnog mišljenja”, naglasio je Kuleba.

    Samit NATO-a biće održan u Vilnjusu 11. i 12. jula.

    Vladimir Zelenski je ranije naglasio da će ukrajinske trupe biti demotivisane ako Ukrajina ne dobije poziv za samit NATO-a u julu.

    Ukrajinski predsednik je, kako tvrdi, više puta razgovarao sa liderima evropskih zemalja, predsednikom SAD Džozefom Bajdenom i generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom i zamolio ih da “ne izvuku tepih ispod nogu” Ukrajine.

    Stoltenberg je još 19. juna rekao da saveznici ne razmatraju članstvo Ukrajine, već se konsultuju o tome koji koraci će je približiti članstvu.

    “Sada je najvažnije da očuvamo Ukrajinu kao suverenu državu”, istakao je on.

  • Putin: Činimo sve…

    Putin: Činimo sve…

    Rusija i Bjelorusija čine sve kako bi izgradile imunitet na sankcije, saopštio je predsjednik Rusije Vladimir Putin.

    “Rusija i Bjelorusija čine sve da obezbede stabilnost svojih ekonomija, svoj imunitet na negativan uticaj sankcija. I, naravno, teško je postići uspeh u ovoj stvari bez bliskog međuregionalnog partnerstva”, rekao je Putin u obraćanju učesnicima 10. Foruma mladih Rusije i Belorusije.

    U uslovima nepovoljnih spoljnih uslova, odbijanja niza zapadnih zemalja da sarađuju i zatvaranja tržišta neprijateljskih država, ruski i beloruski regioni intenzivno razvijaju trgovinu, što pomaže da se održi proizvodnja, istakao je ruski predsednik, prenosi Sputnjik.

    Bjelorusija je prvi trgovinski partner Rusije u ZND i četvrti u svetu.

    Prema rečima Aleksandra Lukašenka, pozicija Minska ostaje nepromenjena: nema barijera ili ograničenja u međusobnoj trgovini sa Ruskom Federacijom.

    “Snažni odnosi nam pomažu da izdržimo nove udare Zapada na svim frontovima: ekonomskom, političkom, ideološkom, informacionom, kulturnom i drugim”, rekao je Lukašenko obraćajući se na forumu.

  • Jeftini dronovi uništavaju skupu opremu?

    Jeftini dronovi uništavaju skupu opremu?

    Ukrajinske snage tvrde da Moskva pojačava upotrebu jeftinih samoubilačkih dronova koji su sposobni da unište opremu višestruko veće vrednosti, prenosi Rojters.

    Dronovi “lanset”, ugaone sive cevi sa dva seta po četiri krila, težine svega pet kilograma, nosivosti do kilogram i dometa od 40 kilometara, predstavljaju sve veću pretnju po ukrajinsku ofanzivu, tvrde njihovi vojnici.

    Na video snimcima vidi se da bespilotne letelice Lanset oštećuju ili uništavaju vrednu opremu koju je Ukrajini donirao Zapad, kao što su tenk “leopard 2” i samohodna haubica “cezar”.

    Ukrajinski vojnici iz četiri različite artiljerijske posade naveli su da su dronovi “lanset” jedna od glavnih pretnji sa kojima se suočavaju na bojnom polju, prenosi “Rojters”.

    Rekli su da se učestalost njegove upotrebe povećala tokom poslednjih meseci.

    “Ranije, u proleće, nisu koristili ‘lansete’ tako često kao sada”, rekao je 35-godišnji artiljerijac Bogdan iz regiona Donjecka.

    “Rusko ministarstvo odbrane ohrabruje povećanje proizvodnje ‘lanseta’ kao jeftinog načina da se onesposobi zapadna oprema visoke vrednosti, koja je data Ukrajini za njenu kontraofanzivu”, objasnio je Semjuel Bendet iz Centra za novu američku bezbednost.

  • Detaljan Prigožinov plan: Meta je na čelu Šojgua i Gerasimova?

    Detaljan Prigožinov plan: Meta je na čelu Šojgua i Gerasimova?

    Šef grupe “Vagner” Jevgenij Prigožin planirao je da uhapsi dvojicu najviših ruskih vojnih zvaničnika kada je pokrenuo pobunu, objavio je “Volstrit džornal”.

    Kako se navodi, Prigožinova zavera je uključivala hapšenje ministra odbrane Sergeja Šojgua i načelnika Generalštaba Valerija Gerasimova prilikom njihove posete pograničnoj oblasti, prenosi CNN.

    Dodaje se da je Federalna služba bezbednosti (FSB) saznala za zaveru dva dana pre nego što je trebalo da se dogodi, zbog čega je Prigožin morao da promeni svoje planove u poslednjem trenutku i, umesto toga, krene u marš na Moskvu.

    Prethodno je “Njujork tajms” objavio da je Surovikin, koji je ujedno i zamenik komandanta ruske “specijalne vojne operacije” u Ukrajini, unapred znao da Prigožin planira pobunu protiv ruskih zvaničnika iz sektora odbrane.

  • Zukan Helez otvoreno prijeti

    Zukan Helez otvoreno prijeti

    Zukan Helez, ministar odbrane u Savjetu ministara BiH, otvoreno prijeti zbog jučerašnjih odluka Narodne skupštine.

    Poručio je da će u ovom entiteti pristati jedino da BiH bude, kako on kaže, “samo 51.209 kilometara kvadratnih”.

    U suprotnom, tvrdi, i to kao ministar odbrane, imaju “plan B”.

    “Pozivam i gospodina Šmita da iskoristi sve funkcijom mu dodijeljene ovlasti, i tako BiH oslobodi secesionističkog terora sa kojim se decenijama suočavamo, a time i jednom za sva vremena ugasi i svaki naredni secesionistički plamen, ma sa koje strane dolazio, i ma iz čije glave bio! Legalista sam, vjerujem da se nastala situacija može riješiti unutar institucija BiH. Ponavljam, želim vjerovati da se nastala situacija može i hoće riješiti u skladu sa Ustavom i zakonima ove zemlje, ukoliko ne, u tom slučaju imamo plan ‘B’. Samo svih 51.209 km² i nikako drugačije”, zaprijetio je Helez.

    Prema njegovim riječima, plan “A” je procesuiranje svih aktera koji su svojim odobravanjem “učestvovali u udaru na ustavno-pravni poredak BiH”, zaboravljajući pri tome da je upravo Ustavni sud taj koji je svojim odlukama narušio ustavno-pravni poredak u BiH.

  • Dodik poručio Šmitu i zaposlenim u OHR da se trebaju baviti sami sobom, a ne Srpskom

    Dodik poručio Šmitu i zaposlenim u OHR da se trebaju baviti sami sobom, a ne Srpskom

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da ne dijeli nikakve prioritete sa Kristijanom Šmitom.

    Na pitanje da prokomentariše objavu OHR na Tviteru da je pokušaj Narodne skupštine Republike Srpske da “ospori autoritet Ustavnog suda BiH neprihvatljivo kršenje Dejtonskog sporazuma i prijetnja vladavini prava, a da je za to najodgovorniji predsjednik Srpske Milorad Dodik i da su te idluke nelegalne”, predsjednik Dodik je odgovorio da u BiH nelegalno boravi Kristijan Šmit.

    – Nelegalni Šmit nelegalno sjedi na poziciji visokog predstavnika, tako da on nije kompetentan uopšte da govori bilo šta o Narodnoj skupštini Republike Srpske – naglasio je Dodik i poručio da Šmit i zaposleni u OHR treba da se bave sami sobom, a ne Republikom Srpskom.

    On je rekao da je za njega, kao i za Republiku Srpsku nelegalan Šmit i mjesto visokog predstavnika je i dalje upražnjeno.

    – BiH nema visokog predstavnika i krajnje je vrijeme da taj Šmit prestane da se bavi našim institucijama i našim odlukama – naglasio je Dodik.

  • Crnadak zakazao konferenciju za medije za dva mjeseca

    Crnadak zakazao konferenciju za medije za dva mjeseca

    SNSD nema namjeru provoditi zakon koji je juče usvojen, kao što nije proveo nijedan dosadašnji zakon, odluku i zaključak koji je NS Republike Srpske usvojila o Ustavnom sudu.

    To je izjavio šef Kluba poslanika PDP, Igor Crnadak, komentarišući juče usvojeni zakon o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH, za koji poslanici PDP nisu glasali u Narodnoj skupštini.

    – Iako je Dodik pred poslanicima obećao da ce podržati zaključak PDP da srpski predstavnici neće učestvovati u radu zajedničkih institucija dok se ne usvoji zakon o Ustavnom sudu bez stranaca, slagao je i SNSD je bio protiv, što je dokaz da je ovo sve samo predstava za narod – kaže Crnadak.

    Pozvao je sve medije na pres konferenciju za dva mjeseca, 28. avgusta.

    – Tada ćemo zajedno konstatovati prevaru SNSD, odnosno da će Ustavni sud BiH normalno raditi, da će strane sudije i dalje biti tu, a da će SNSD i dalje sjediti u zajedničkim organima i dogovarati fotelje, tendere i druge aranžmane – kaže Crnadak.

    PDP je predložio zaključak kojim NSRS zadužuje predstavnike Srpske i institucijama BiH da ne učestvuju u njihovom radu dok se ne donese zakon o Ustavnom sudu BiH bez učešća stranih sudija.

  • Dodik o Marfiju

    Dodik o Marfiju

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da svi američki ambasadori pokušavaju da sprovedu nešto sa pozicija sile države iz koje dolaze, pa se tako ponaša i ambasador SAD u BiH Majkl Marfi koji uporno, svaki dan, drži lekcije srpskom narodu, ne oklijevajući da pokaže da je na strani muslimana u BiH.

    Povodom ocjena Ambasade SAD u Sarajevu “da je glasanje Narodne skupštine Republike Srpske o Zakonu o nepriznavanju odluka Ustavnog suda BiH napad na Dejton”, Dodik je naveo da je riječ o njihovom miješanju u unutrašnje stvari BiH, ali i o kršenju rezolucija i deklaracija o diplomatskim odnosima.

    Dodik je podsjetio da je prije samo nekoliko dana Marfi govorio kako Dejtonski mirovni sporazum nije napravljen da bi trajao, nego da je to neki početak koji treba dograđivati, da bi juče optuživao Srpsku za kršenje Dejtonskog sporazuma.

    – Ambasador smatra da ima prava da drži predavanja ili da sugeriše šta je pravi izbor, koga treba izabrati. On je, ipak, prolazan. Oni su tu samo tri godine. Mnoge pamtim koji su bili pa otišli, sad su najobičniji penzioneri – rekao je Dodik.

    On je dodao da je aktuelni američki ambasador specifičan samo u jednoj stvari.

    – Bio je potrčko (američkom diplomati Ričardu) Holbruku koji je ovdje manifestovao silu, nešto nametao i misli da je to stalno, za čitav život, da taj dio ponašanja pripada i njemu, pa drži predavanja srpskom narodu ovdje u Republici Srpskoj. Stavio se na stranu muslimana u BiH, ne oklijeva da to pokaže – rekao je Dodik i dodao da Marfi nije onaj koji dostojno predstavlja SAD i da je “očigledno to neka greška sa njegovim slanjem ovdje”.

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je juče Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH koji predviđa da se odluke tog suda neće primjenjivati i izvršavati na teritoriji Srpske dok Parlamentarna skupština BiH ne donese zakon o ovom sudu.

  • Šta će biti sa Vagnerovom mrežom u svijetu

    Šta će biti sa Vagnerovom mrežom u svijetu

    Jedne krajnje nesvakidašnje subote, privatna vojna kompanija Vagner poslala je vlastite jedinice u marš na Moskvu u činu pobune protiv ruskog vojnog vrha, prije nego što je postignut sporazum, a jedinice su dobile naređenje da se vrate.

    Prema sporazumu postignutom u posljednji čas, Vagnerov vođa Jevgenij Prigožin izgnan je u Bjelorusiju, a oni njegovi borci koji nisu učestvovali u subotnjoj pobuni mogu da potpišu ugovore sa ruskim Ministarstvom odbrane.

    Ili da se vrate porodicama, kako je objavio ruski predsjednik Vladimir Putin.

    Putin je objavio i da je ruska država u potpunosti finansirala Prigožinovu privatnu vojnu kompaniju, sa milijardu dolara potrošenih na plate i bonuse za 12 mjeseci.

    Dodatna milijarda dolara otišla je Prigožinovoj ugostiteljskoj firmi Konkord za ishranu vojske.

    U objavi na njegovom kanalu na Telegramu nakon što je postignut sporazum u subotu uveče, Prigožin je rekao da “oni” – misleći vjerovatno na rusko Ministarstvo odbrane – žele da “raspuste” Vagner.

    Ali, nije jasno da li je to bio jedini razlog za njegov iznenadni pokušaj demonstracije sile.

    Isto je ponovljeno i u audio poruci koju je objavio u ponedjeljak veče, a koja je prekinula njegovo ćutanje od subote, rekavši da niko nije pristao da potpiše ugovor sa Ministarstvom odbrane i da će njegova plaćenička kompanija prestati da postoji 1. jula.

    Nije najjasnije šta će se desiti sa borcima ove plaćeničke grupe trenutno razmještenim po svijetu ako grupa Vagner bude bila rasformirana.

    Grupa je bila aktivna u mnogim zemljama širom svijeta kao što su Libija, Sudan, Sirija, Mali, Centralnoafrička Republika, Mozambik, Venecuela, Burkina Faso i Madagaskar.

    Vagnerovi borci su optuženi da su činili zvjerstva u Libiji, Siriji, Centralnoafričkoj Republici, Maliju i Ukrajini – mnoga nad nenaoružanim civilima, prenosi BBC News na srpskom.

    Diplomatski izvor Ujedinjenih nacija koji godinama pažljivo prati aktivnosti Vagnera kaže za BBC da ako se grupa sukobi sa ruskom vladom i bude bila rasformirana, rusko Ministarstvo odbrane više neće snabdjevati Vagnerove jedinice u Africi.

    Taj izvor kaže da bi borci mogli da ostanu neisplaćeni, bez političke ili vojne podrške, konkretno u afričkim zemljama kao što su Centralnoafrička Republika, Libija, Sudan i Mali.

    To znači da bi Vagnerovi borci trenutno razmješteni u Africi mogli praktično da se nađu bez posla i slobodni za iznajmljivanje, predstavljajući ogromnu opasnost u zemljama koje muku muče sa nestabilnošću, građanskim ratovima i pobunama.

    Česte žrtve političkih borbi za prevlast upravo su civili. A u zemljama svijeta u kojima trenutno operiše Vagner, civili se nadaju da ovaj haos neće za posljedicu imati još razuzdaniju brutalnost ozloglašene grupe Vagner.

    Šta je, dakle, Vagner u posljednje vreme radio u Africi i Siriji?

    I šta bi moglo da se desi u svakoj od tih zemalja ako se on rasformira i izgubi podršku ruskog Ministarstva odbrane?

    Libija
    Vagnerove jedinice u Libiji prvi put su primijećene u jesen 2019. godine, kad su se pridružile redovima odmetnutog generala i vođe snaga Istočne Libije Kalife Haftara u njegovoj ofanzivi za zauzimanje glavnog grada Tripolija, u kom se nalazi sjedište vlade koju priznaje UN.

    One su korištene kao specijalizovana borbena sila za rušenje odbrane glavnog grada nakon što je Haftarova ofanziva udarila u zid.

    Njihova stručnost u borbama na frontu, snajperskim aktivnostima i sakupljanju vojnih obaveštajnih podataka pravili su veliku razliku na terenu, a uz njihovu pomoć Haftarove snage su uspjele da se probiju u neke od južnih predgrađa Tripolija.

    Vagnerove jedinice u Libiji se u velikoj mjeri oslanjaju na podršku ruskog Ministarstva odbrane, a gubitak te podrške mogao bi da ima ogroman uticaj na njihovo prisustvo i snagu u Libiji.

    Lokalni izvori u Libiji rekli su za BBC da nije došlo do primjetnije promjene na terenu oko Vagnerovih položaja od neuspjelog subotnjeg puča u Rusiji.

    Mali i Centralnoafrička Republika
    Uvjeravanja ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova da će se operacije vojnih instruktora nastaviti u Maliju i Centralnoafričkoj Republici poslije subotnjih događaja samo potcrtavaju stratešku važnost ove dvije zemlje u ekspanzionističkim ambicijama Kremlja u Africi.

    Kratkoročno gledano, Prigožinova pobuna je možda imala minimalni uticaj na 1.000 Vagnerovih plaćenika koji operišu u Maliju od kraja 2021. godine na poziv vojne hunte.

    Njihove aktivnosti su isprepletene sa rastućim ruskim diplomatskim, bezbjednosnim i ekonomskim interesima u ovoj zemlji otkako je privremeni predsjednik pukovnik Asimi Goita prigrabio vlast u avgustu 2020. godine.

    Vlasti Malija često negiraju da su kontaktirale grupu Vagner, već se hvale podrškom ruskih vojnih instruktora.

    Ipak, Vagnerovo prisustvo pokrenulo je ubrzano povlačenje hiljade pripadnika francuskih i evropskih snaga koje su podržavale borbu vojske Malija protiv ekstremista Islamske države i Al Kaide od 2013. godine.

    Vagnerovo razmještanje nije učinilo mnogo na unapređenju bezbjednosne situacije.

    Brojke Lociranja oružanih sukoba i Projekta Ivent Data pokazuju da se nasilje militanata više nego udvostručilo između 2021. i 2022. godine, dok su civili činili najveći broj žrtava.

    Istovremeno, rat u Ukrajini nije mnogo uticao na to da se uspore Vagnerove aktivnosti u Maliju.

    Plaćenici su se brzo uselili u baze koje su napustile francuske snage u sjevernim gradovima Gosi, Menaka i Gao.

    Grupe građanskog društva i korisnici društvenih mreža koji podržavaju huntu i često promovišu Vagner i ruske aktivnosti pokrenuli su kampanju da se mirotvorci UN-a (Minusma) zamijene ruskim snagama.

    U maju je Prigožin izjavio za Televiziju afričkih medija iz Kameruna, sa kojom se on često povezuje, da su Vagnerovi plaćenici “efikasniji” od mirotvoraca UN-a u Maliju i Centralnoafričkoj Republici.

    Sve veća zavisnost Malija od ruske podrške postala je očigledna 16. juna kad je ministar spoljnih poslova Abdulaje Diop zatražio momentalno povlačenje Minusme.

    Džihadističke grupe mogle bi da iskoriste moguće slabljenje bezbjednosti ako napetosti između Kremlja i grupe Vagner naruše operacije u Maliju.

    Isto tako, nije bilo zvanične reakcije Centralnoafričke Republike o Prigožinovoj pobuni, uprkos tome što su u zemlji viđene česte aktivnosti grupe Vagner od kraja 2017. godine.

    Sporazum o bezbjednosnoj saradnji između Moskve i Banguija doveo je do razmještanja stotine ruskih “vojnih instruktora” kako bi se borili protiv pobunjenika koji decenijama drže Centralnoafričku Republiku pod opsadom.

    Vremenom se grupa Vagner širila u ekonomske poduhvate, navodno trgujući konfliktnim mineralima i drvnom građom, baš kao i votkom.

    To je finansiralo grupu na početku rata u Ukrajini, pošto su počeli da pristižu izvještaji o tome da se njegove snage ponovo razmještaju u Centralnoafričkoj Republici.

    Njihov uspjeh protiv moćne pobunjeničke koalicije – Koalicija patriota za promjenu (CPC) – koja je pokrenula pobunu protiv predsjednika Fostena Tuadere 2020. godine učvrstio je podršku u javnosti.

    Sirija
    Ruska vojska je intervenisala u sirijskom građanskom ratu 2015. godine da bi pružila podršku snagama sirijske vlade u vrijeme kad su sirijski pobunjenici držali kontrolu nad većinom zemlje.

    Ova intervencija činila je veliku razliku za snage sirijskog predsjednika Bašara Al Asada, koji danas kontroliše većinu zemlje.

    Vazduhoplovna baza Latakija na sirijskoj mediteranskoj obali zvanično je pod kontrolom ruskog ministarstva odbrane i često se koristi za snabdjevanje Vagnerovih jedinica u Africi.

    Budući da je rusko prisustvo u Siriji zvanično prisustvo njene vlade, ono što se dešava između Kremlja i Vagnera u Rusiji najvjerovatnije nimalo neće uticati na aktuelne ruske operacije u Siriji niti njihovu podršku vladi u Damasku.

    Međutim, čitav svijet će pažljivo pratiti šta će se sada dešavati sa Vagnerovim borcima u Siriji ako ih se odrekne rusko Ministarstvo odbrane, budući da su u sirijskom građanskom ratu učestvovale neke od najmoćnijih zemalja svijeta na obje strane sukoba.

  • Stoltenberg: Ukrajina može u NATO samo ako pobijedi Rusiju

    Stoltenberg: Ukrajina može u NATO samo ako pobijedi Rusiju

    Ukrajina mora da pobijedi u sukobu protiv Rusije kao “suverena evropska država”, kako bi pretendovala na članstvo u Sjevernoatlantskoj alijansi.

    Ovo je izjavio generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg na konferenciji za novinare u Briselu.

    “Najhitniji zadatak trenutno je da se uvjerimo da će Ukrajina pobijediti kao suverena nezavisna evropska država. Glavni fokus mora da bude na obezbjeđenju pobjede Kijeva. To će biti preliminarni uslov za bilo kakvu ozbiljnu diskusiju o članstvu”, objasnio je Stoltenberg, prenosi Sputnjik.

    Ranije je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio da ako Kijev ne dobije poziv u NATO na samitu u Viljnusu u julu, to će demotivisati Oružane snage Ukrajine.

    Stoltenberg je prethodno, 19. juna, izjavio da na samitu u Viljnusu i prilikom pripreme za njega, saveznici neće razmatrati formalan poziv Ukrajini, već će se konsultovati o tome koje odluke će Kijev približiti pridruženju vojnom savezu.