VRBAS Media

Autor: INFO

  • U Mostaru završen sastanak koalicionih partnera na nivou BiH

    U Mostaru završen sastanak koalicionih partnera na nivou BiH

    Završen je sastanak koalicionih partnera na nivou Bosne i Hercegovine koji se održao u Mostaru.

    Dragan Čović, lider HDZ je govoreći o kadrovskim problemima, rekao da su posebno imali raspravu o nastupu predstavnika BiH vani.

    – Ko god da su, ako bošnjački član izađe, predstavlja sebe i krši Ustav BiH i sve ostalo. Želimo to izmijeniti na način da ga tako postavimo da niko ne može samoinicijativno izlaziti i da iznosi mišljenje u ime BiH – istaknuo je Čović.

    Rekao je da uz sve probleme koji postoje, pomaka ima i da ga mogu ostvariti.

    Nermin Nikšić, lider SDP BiH mišljenja je da ova politika danas je pokazala da su svi spremni na razgovor i na rješenja.

    – Napravili smo određene iskorake i primakli se rješenjima. I dalje imamo različite poglede na neka pitanja, ali naši stručnjaci će naći određena rješenja koja ćemo kroz Savjet ministara i Parlament usvajati. Želja je ostvariti što više uslova prema EU. Nije u pitanju takmičenje ni ko će pobijediti i izgubiti. Ko god izgubi, izgubio bi svaki građanin BiH. Nikad nije kasno za bilo kakvu svađu, ali nadam se da do toga neće doći – naveo je Nikšić.

    Milorad Dodik, predsjednik SNSD je kazao da je atmosfera danas bila domaćinska i zahvalio se Čoviću, piše N1.

    Ništa nismo napravili gotovinski, nego da ide na odlučivanje, ali smo se pomakli. Paket koji smo ranije napravili na bazi 14 prioriteta, i tako smo proveli pet do šest zakona i s tim što smo nešto radili za berlinski proces i ostalo je nešto, medicinske sestre iz tog odlučivanja, treba da se to doda, i to smo dogovorili. Zakon o izbornom zakonu odnosi se na pozicioniranje CIK. Ona je sumnjivo izabrana, nije se poštovao zakon – rekao je Dodik.

    Lični stavovi
    Napomenuo je da ih čekaju tek teška pitanja izborne reforme.

    – Što se tiče Suda BiH, mi smo godinama upozoravali na činjenicu da Sud ni Tužilaštvo nemaju osnov. Smatramo da trebamo pristupiti novom odlučivanju tome. Imamo neki dogovor da treba da se formira Apelaciono vijeće. HDZ smatra da to nije sporno, bošnjačka strana misli da ima nekih problema oko toga – rekao je.

    Kazao je i da ne prihvataju da neko ode u Generalnu skupštinu UN i priča svoje lične stavove.

    – Neki su juče potrčali da kažu za slučaj na Kosovu da je teroristički napad, i to u ime BiH se ne može reći da je terorizam – rekao je Dodik.

  • Višković: Podržati inicijativu o odlasku stranaca iz BiH

    Višković: Podržati inicijativu o odlasku stranaca iz BiH

    Treba biti podržana inicijativa o odlasku stranaca iz BiH jer budućnost zemlje treba da bude na nosiocima vlasti koji su izabrani na izborima, izjavio je premijer Republike Srpske Radovan Višković.

    Višković je poručio da “strancima treba reći: zahvaljujemo vam se i ovdje možete doći kao dragi gosti”.

    • U BiH 30 godina nakon rata imamo neizabrane zvaničnike koji sebi daju za pravo da kažu: “Od danas sam vlast i donosim zakone, a svi koji me ne vole krivično će odgovarati. Takvo ponašanje stranaca je uvreda za zdrav razum i inteligenciju ljudi u BiH – rekao je Višković.

    Višković je naglasio da se postavlja pitanje zašto trošiti novac na sprovođenje izbora ako neko ko nije izabran bira šta će da nametne i rješava.

    • Nisam čuo da se neko od takvih založio za više plate i penzije. Za platu koji prima od građana BiH Kristijan Šmit se više nego nonšalantno ponaša i krajnje je vrijeme da mu kažemo doviđenja – napomenuo je Višković.

    Komentarišući to što se Šmit svojevremeno zalagao za rehabilitaciju pojedinih ličnosti iz doba nacističke Njemačke, Višković je rekao da je Šmit na neki način izdanak tog sistema i društva.

    • Šmit je na neki način izdanak tog sistema i društva i slavi svoje pretke. Slavimo i mi svoje, ali naši i njegovi su bili na različitim stranama – objasnio je Višković.

    Podsjetimo, Centar za društveno-politička istraživanja Srpske objavio je da su političku karijeru Šmita obilježili brojni skandali – njegovi protivnici podsjećaju da je mjesto ministra poljoprivrede izgubio zbog skandala sa odobravanjem upotrebe pesticida, ali je, ipak, najveći skandal, koji je kasnije zataškan, bio 2007. godine, kada je kao državni sekretar za odbranu pokušao da rehabilituje nacističkog pilota Vernera Moldersa.

    Njemački časopis Kontraste pisao je da je njemački ministar odbrane Peter Štruk iz Partije SPD 2005. godine, poslije kritika javnosti, zabranio da jedna jedinica vazduhoplovstva nosi ime po Moldersu.

    Dvije godine kasnije Šmit je pokrenuo inicijativu za rehabilitaciju ovog pilota Luftvafea (ratno vazduhoplovstvo nacističkog njemačkog Vermahta).

  • Cvijanović: Odavno jasno da je Kurti čovjek konflikta i nasilja

    Cvijanović: Odavno jasno da je Kurti čovjek konflikta i nasilja

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je odavno već jasno da je Aljbin Kurti glavna prijetnja miru i stabilnosti na Zapadnom Balkanu, te da je on čovjek konflikta i nasilja, a ne mira i dijaloga.

    “Jasno je da brutalnim terorom nad kosovskometohijskim Srbima, Kurti mjesecima nastoji izazvati sukob, kako bi obesmislio dijalog i izbjegao sprovođenje potpisanih sporazuma”, rekla je Cvijanovićeva.

    Umjesto Zajednice srpskih opština, ukazala je ona, Srbi su od Kurtija dobili svakodnevna hapšenja, maltretiranja, prebijanja i rafalnu paljbu na maloljetnu djecu koja obilježavaju pravoslavne praznike.

    Srpski član Predsjedništva BiH je ocijenila da je neograničeno licemjerje pojedinih zapadnih zemalja koje mjesecima prećutno, a neki čak i otvoreno odobravaju Kurtijev teror nad Srbima, navodi se u saopštenju iz Predsjedništva BiH.

    “Puna podrška našim sunarodnicima u južnoj srpskoj pokrajini u njihovoj odlučnoj namjeri da, uprkos teroru privremenih prištinskih institucija, opstanu na svojim vijekovnim ognjištima. Podrška rukovodstvu Srbije i njihovim nadljudskim naporima da odgovornom politikom sačuvaju vitalne nacionalne i državne interese Srbije, a prvenstveno naš narod na Kosovu i Metohiji”, poručila je Cvijanovićeva povodom najnovijih deševanja na Kosmetu.

  • Karan: Narod će dati konačnu riječ o statusnim pitanjima i najvažnijim odlukama Srpske

    Karan: Narod će dati konačnu riječ o statusnim pitanjima i najvažnijim odlukama Srpske

    Profesor ustavnog prava Siniša Karan istakao je da je veoma značajno što je Republika Srpska ušla u red zemalja koje su sprovele referendum, što je najveće demokratsko dostignuće građana i naroda.

    Na sedmu godišnjicu prvog referenduma u Republici Srpskoj s ponosom konstatujemo da smo utvrdili i učvrstili put građanima Republike Srpske da se kroz referendum izjasne da li su ili nisu za bilo kakve procese koji se tiču Republike – rekao je Karan za Srnu.

    On je pojasnio da Dejtonski mirovni sporazum ne sadrži nijednu odredbu koja bi se mogla tumačiti kao zabrana ili ograničavanje referenduma.

    • U rezoluciji iz 2007. godine, Parlamentarna skupština Savjeta Evrope potvrđuje referendum kao instrument neposredne demokratije koji pripada evropskom izbornom nasljeđu. Ustav Republike Srpske definiše referendum u članu 70 i 77, a posebno ga razrađuje Zakonom o referendumu i građanskoj inicijativi – rekao je profesor Karan.

    On je podsjetio i da je povod raspisivanja prvog referenduma u Republici Srpskoj bila odluka Ustavnog suda BiH od 26. novembra 2015. godine, kojom se pojedine odredbe Zakona o praznicima Republike Srpske proglašavaju neusklađenim sa Ustavom BiH.

    • Upravo rad pravosudnih institucija BiH okarakterisan sa aspekta neustavno definisane nadležnosti, preuzimanja nadležnosti od pravosudnih institucija entiteta, selektivnim pristupom u radu, retroaktivnom primjenom zakona i djelovanjem po nametnutim zakonima, stvorio je ustavnopravnu i političku podlogu za raspisivanjem referenduma u Republici Srpskoj. Svjedoci smo da se svih ovih godina putem odluka sudova i visokih predstavnika šire kompetencije centralnih organa BiH, ali upravo u smislu centralizacije, koji dovode do gotovo otuđenosti od konstitutivnih dijelova /entiteta-naroda/ iz kojih su proistekli – naglasio je Karan.

    On je ukazao da se stvara velika centralna administracija, entiteti-narodi ekonomski slabe, politički su pod presijom, nacionalno pitanje se dovodi u sumnju, subjektivni faktor o zajedništvu slabi, gotovo nestaje, a entiteti-narodi ne osjećaju “blagodeti” zajedničkog života.

    • Stoga, buduće pravce razvoja bosanskoherecegovačkog federalnog državnog uređenja treba tražiti u razvijanju ustavnih principa, na bazi dobrovoljnosti procesa dalje izgradnje društva, poštivanju pariteta u formiranju institucija i konsenzusu kao dominantnom načinu donošenja odluka – naglasio je Karan.

    Međutim, rekao je on, ne treba nijednog trenutka izgubiti iz vida da će o svim važnim pitanjima za Republiku Srpsku građani dati posljednju riječ, a ne predstavnici međunarodne zajednice, raznih ambasada, sudova koji uzurpiraju ovlaštenja zakonodavne vlasti ili nelegalni i nelegitimni stranci.

  • Dodik: Referendum će biti upisan zlatnim slovima u istoriji Srpske

    Dodik: Referendum će biti upisan zlatnim slovima u istoriji Srpske

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je 25. septembar 2016. godine, dan kada su građani na referendumu izrazili svoju volju i opredijeljenost da 9. januar slave kao Dan Republike, bio svojevrsni praznik demokratije i slobode.

    Dodik je naglasio da će datum kada je održan referendum na kojem su građani odgovarali na pitanje “Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske”, te njegova uloga i značaj za srpski narod ostati upisani zlatnim slovima u slavnoj istoriji Republike Srpske.

    • Mnogi su pokušavali da nam ospore pravo održavanja referenduma, karakterišući ga raznim negativnim epitetima, tvrdeći da je organizovan s ciljem uzurpacije nadležnosti institucija BiH. Međutim, nikada ne smijemo zaboraviti da je referendum sinonim za slobodu građana Republike Srpske i srpskog naroda u ostvarivanju prava u složenoj državnoj zajednici kakva je BiH – naveo je Dodik.

    On je podsjetio da je održavanje referenduma bio odgovor i reakcija srpskog naroda na pravno i političko nasilje nad Republikom Srpskom, koje je kulminiralo donošenjem odluke Ustavnog suda BiH od 26. novembra 2015. godine, kojom se pojedine odredbe Zakona o praznicima Republike Srpske proglašavaju neusklađenim sa Ustavom BiH.

    Predsjednik Srpske je naglasio da je referendum, uprkos osporavanjima upravo onih koji se stalno pozivaju na demokratiju, sproveden u skladu sa Ustavom BiH, praksama demokratskih država u Evropi i svijetu, Ustavom Republike Srpske i Zakonom o referendumu.

    • Na današnji dan prije sedam godina svjedočili smo pobjedi demokratije i pobjedi srpskog naroda koji je većinskom voljom osujetio osporavanje ustavnopravnog položaja Republike Srpske i njenog prava koji joj pripada po Dejtonskom mirovnom sporazum – naglasio je Dodik za Srnu.
  • Oglasio se Kremlj o dešavanjima na KiM

    Oglasio se Kremlj o dešavanjima na KiM

    Kremlj pažljivo prati napetu i potencijalno opasnu situaciju na Kosovu i Metohiji i svjedoči tradicionalno pristrasnom stavu protiv Srba, rekao je novinarima portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    “Situacija je ekstremno teška. Na Kosovu vidimo tradicionalno prilično pristrasan stav protiv Srba. To je tako tradicionalno neuravnotežena linija. Situacija tamo je, zaista, veoma napeta i potencijalno opasna. Pažljivo pratimo”, naglasio je Peskov komentarišući jučerašnje događaje u Banjskoj.

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je sinoć da su trojica Srba sa Kosova i Metohije stradala u selu Banjska, od kojih dvojica od snajperske vatre sa velike udaljenosti, a postoji bojazan da je ubijen još jedan.

    “Noćas u 2.46 časova grupa Srba sa Kosova postavila je dva kamiona kao barikade u Banjskoj na severu Kosova, zatim je došla kosovska policija koja je pokušala da ih ukloni. Nakon toga došlo do sukoba sa Srbima u kojem je ubijen policajac Afrim Bunjaku i ranjeno još jedno lice”, rekao je Vučić.

    On je naveo da se u Banjskoj dogodilo to da su se Srbi sa Kosova i Metohiji pobunili ne želeći više da trpe teror premijera samoproglašenog Kosova Aljbina Kurtija.

  • Vlada RS povukla iz Narodne skupštine Prijedlog zakona o nepokretnoj imovini

    Vlada RS povukla iz Narodne skupštine Prijedlog zakona o nepokretnoj imovini

    Vlada Republike Srpske povukla je sa dnevnog reda Pete redovne sjednice Narodne skupštine RS, Prijedlog zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, a o kome su poslanici trebali da raspravljaju po hitnom postupku, potvrdio je za “Nezavisne novine” Nenad Stevandić, predsjednik republičkog parlamenta.

    On je kazao da je po tom pitanju dobio pismeno obavještenje iz Vlade RS.

    “Nisam bio u kancelariji u tom trenutku, ali mi je stigao dopis da se zakon povlači radi dorađivanja, tako mi se čini”, rekao je Stevandić.

    Inače, Prijedlog zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti bio je treća tačka dnevnog reda, odmah iza aktuelnog časa i izbora potpredsjednika Narodne skupštine Republike Srpske.

    Nepokretna imovina, podsjećamo, jedno je od ključnih političkih pitanja u BiH, i jedna od tema od koje, kako je poručio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, on neće odstupiti u pregovorima sa svojim koalicionim partnerima koji čine vlast na nivou BiH.

    Dodik je takođe u više navrata poručio da ima informacija kako Kristijan Šmit, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, jer nije imenovan rezolucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, namjerava da nametne zakon o državnoj imovini u BiH, koji bi Srpskoj oduzeo njenu imovinu, te da će, ukoliko se to desi, krenuti u postupak ssamostalnosti Republike Srpske.

    Upravo Šmitovi potezi, bili su razlog da se Prijedlog zakona o nepokretnoj imovini koji se koristi za funkcionisanje javne vlasti u RS, ponovo uvrsti na dnevni red u NS RS, a nakon sjednice kolegijuma koja je održana 12. septembra Stevandić je kazao da se u ovom slučaju radi o zaštitnom mehanizmu.

    “Dogovorili smo se da nepokretna imovina koja je u funkciji javnog vlasništva, bude u svojini Republike Srpske, i da ne dozvolimo da nikakve mogućnosti da akcijama nelegalnog visokog predstavnika ili suda bude zloupotrebljeno ili da bude osporeno naše pravo na raspolaganje. Nisu to neke velike izmjene”, naveo je tada on, dodajući da je upravo zbog imovine podignuta i optužnica protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, jer je Srpska reagovala na, kako kaže, “pripremu odluke da se imovina oduzme”.

    Opozicija, podsjetimo, tada nije prihvatila predloženi dnevni red, iz razloga što je Kolegijum odbio da se na sjednici raspravlja o, kako su naveli, prekršenim zaključcima, odlukama i zakonima Narodne skupštine RS.

  • Vučić: Obavijestio Bocan-Harčenka da se na Kosovu i Metohiji provodi brutalno etničko čišćenje

    Vučić: Obavijestio Bocan-Harčenka da se na Kosovu i Metohiji provodi brutalno etničko čišćenje

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić primio je danas ambasadora Ruske Federacije Aleksandra Bocan-Harčenka i obavijestio ga o činjenici da se na Kosovu i Metohiji sprovodi brutalno etničko čišćenje koje organizuje premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti uz podršku dijela međunarodne zajednice.

    Važan razgovor sa Bocan-Harčenkom. Zahvalan što je saslušao molbe i zahtjeve srpske strane. Obavjestio sam Bocan-Harčenka o činjenici da se na Kosovu i Metohiji sprovodi brutalno etničko čišćenje koje organizuje Kurti uz podršku dijela međunarodne zajednice – napisao je Vučić na Instagramu.

    Vučić je sinoć izjavio da su trojica Srba sa Kosova i Metohije stradala u selu Banjska, od kojih dvojica od snajperske vatre sa velike udaljenosti, a postoji bojazan da je ubijen još jedan.Noćas u 2.46 grupa Srba sa Kosova postavila je dva kamiona kao barikade u Banjskoj na severu Kosova, zatim je došla kosovska policija koja je pokušala da ih ukloni. Nakon toga došlo do sukoba sa Srbima u kojem je ubijen policajac Afrim Bunjaku i ranjeno još jedno lice – naveo je Vučić.

    On je naveo da se u Banjskoj dogodilo to da su se Srbi sa Kosova i Metohiji pobunili ne želeći više da trpe teror premijera samoproglašenog Kosova Aljbina Kurtija.

  • “Sve se sada komplikuje “

    “Sve se sada komplikuje “

    Jedan od najpoznatijih istoričara današnjice Nial Ferguson upozorava da će u godini pred nama pitanje podrške Ukrajini postati “kontraverzno”.

    On je, u analizi za Blumberg, naveo da teret svih vrsta pomoći Ukrajini nije ravnomerno globalno raspodeljen, kao i da će se ta ista podrška istopiti sledeće godine zbog promene stavova građana, ali i širih političko-ekonomskih pitanja.

    “Vredno je napomenuti da je na mnoge načine pomoć manja nego što se to čini na prvi pogled. Ukupno je 39 zemalja dalo ili obećalo neki oblik podrške u ukupnom iznosu od 250 milijardi evra, od čega 16 zemalja i EVropska unija daju veliku većinu. Tih 39 zemalja predstavlja 59 odsto globalnog BDP-a, ali samo 11 odsto svetske populacije”, naveo je on.

    Zatim objašnjava da iza tog relativno niskog nivoa pomoći stoji suzdržanost velikog broja zemalja tzv. Globalnog Juga prema Ukrajini, a za to postoji više razloga, što se najbolje moglo primetiti iz zajedničkog saopštenja na zadnjem G20 skupu, na kom je izostala eksplicitna osuda Rusije kao agresora.

    Naime, objašnjava dalje Ferguson, s jedne strane te države i dalje gledaju na Zapad kao izvor kolonijalizma, a s druge imaju razloga da se ne zamere Rusiji, kao i Kini.

    Ali, naglašava on, no što je intrigantno je da članice EU počinju da preuzimaju uvjerljivo najveći deo tereta pomoći Ukrajini, puno više nego pre samo nekoliko meseci.

    Ono što je problem ove situacije je da u SAD-u republikanci sve više relativizuju pitanje pomoći Ukrajini te se može očekivati dalje splašnjavanje američkog entuzijazma prema svim oblicima pomoći Ukrajini, što znači da bi EU morala da izvuće najveći deo tereta, pri čemu evropska ekonomija ima puno teže posledice sukoba u Ukrajini nego američka.

    “Većina medijskih rasprava o ovom pitanju usredotočuje se na opadajući entuzijazam među Amerikancima – posebno republikancima – za finansiranje ratnih napora Ukrajine. Nedavna anketa CBS-a pokazala je pad podrške birača za slanje oružja u Ukrajinu, s 49 odsto u februaru na 39 sada. Podrška republikanaca čak i slanju pomoći i zaliha pala je s 57 odsto na 50”, naglašava istoričar.

    Ali, on naglašava da evropski stavovi mogu biti važniji i da im se nekako pridaje manje pažnje. Prema njegovim rečima, sprovedena su dva velika istraživanja Eurobarometra o stavovima građana EU-a od ruske invazije, jedno u aprilu 2022. i jedno u avgustu 2023.

    “U celini, Evropljani i dalje podržavaju Ukrajinu, ali tamo je entuzijazam smanjen. Za 19 postotnih bodova smanjen je udeo onih koji se ‘potpuno slažu‘ s prihvatanjem ljudi koji beže od rata. Za 17 bodova pao je udeo onih koji se potpuno slažu s finansiranjem nabavke i isporuke vojne opreme Ukrajini. Udeo onih koji se u potpunosti slažu s finansijskom i ekonomskom podrškom Ukrajini pao je za 16 bodova….”,navodi ferguson.

    Drugim rečima, objašnjava on, iako većina lidera EU, a pogotovo predstavnici institucija EU, stvaraju utisak da je podrška Evropljana Ukrajini u sukobu s Rusijom zamalo pa apsolutna, podaci Eurobarometra otkrivaju kako je podrška finansiranju vojne opreme za Ukrajince pala na samo 24 odsto.

  • Makron povlači ambasadora i vojne trupe iz Nigera

    Makron povlači ambasadora i vojne trupe iz Nigera

    Emanuel Makron, francuski predsjednik, najavio je da će Francuska prekinuti svoje vojno prisustvo u Nigeru i povući svog ambasadora iz zemlje nakon puča u kojem je svrgnut predsjednik Mohamed Bazum.

    Francuska je zadržala oko 1.500 vojnika u Nigeru od julskog puča i više puta je odbijala naređenje nove hunte da njen ambasador napusti tu zemlju, rekavši da ne priznaje vođe puča kao legitimne, prenosi France 24.

    Tenzije između Francuske i Nigera, bivše francuske kolonije, porasle su posljednjih nedjelja, a Makron je nedavno rekao da diplomate preživljavaju od vojnih obroka, skrivajući se u ambasadi.

    “Francuska je odlučila da povuče svog ambasadora. Ambasador i nekoliko diplomata će se vratiti u Francusku”, rekao je Makron u intervjuu za francusku nacionalnu televiziju France-2 i dodao da je o tome obavijestio svrgnutog predsjednika Bazuma.

    Naveo je da će Francuska “staviti tačku” na vojnu saradnju sa vlastima Nigera i da će se trupe postepeno povlačiti iz te afričke zemlje.

    “Trupe će se postepeno povlačiti, a vjerovatno će se potpuno povući do kraja godine. U narednim nedjeljama i mjesecima konsultovaćemo se sa pučistima, jer želimo da se to uradi mirnim putem”, rekao je francuski predsjednik.

    Dodao je da je vojno prisustvo Francuske u Nigeru bilo odgovor na zahtjev tadašnje vlade Nigera.

    Vođe hunte su prošlog mjeseca dale francuskom ambasadoru Silvenu Iteu rok od 48 sati da ode.

    Nakon isteka roka u kojem Francuska nije povukla svog diplomatu, vođe puča su mu oduzele diplomatski imunitet.

    Vojna vlada, koja je preuzela vlast u Nigeru, optužila je u petak u Njujorku generalnog sekretara UN Antonija Gutereša da “ometa” puno učešće te zapadnoafričke nacije na godišnjem sastanku svjetskih lidera UN kako bi umirila Francusku i njene saveznike.