VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dok EU uvodi digitalni evro, BiH u digitalizaciji kasni

    Dok EU uvodi digitalni evro, BiH u digitalizaciji kasni

    Evropska komisija predstavila je prijedlog koji će omogućiti postepeno uvođenje digitalnog evra, što bi trebalo da olakša digitalne finansijske transakcije širom EU.

    Kako su istakli u Evropskoj komisiji, Komisija je predstavila dva zakonska rješenja koja bi trebalo da propišu na koji način će digitalni evro biti predstavljen i postepeno uveden u ekonomske i finansijske tokove EU.

    Međutim, upozoravaju da će o konačnom izdavanju digitalne forme evra odlučiti Evropska centralna banka, nakon što ovaj prijedlog Evropske komisije prođe u Evropskom parlamentu i Savjetu.

    “Kako bi se prilagodila rastućoj digitalizaciji privrede, Evropska centralna banka, kao i mnoge druge centralne banke širom svijeta, istražuje mogućnost uvođenja digitalnog evra, kao dopunu gotovini. Digitalni evro bi potrošačima dao alternativne mogućnosti za plaćanje širom Evrope, pored opcija koje postoje danas. To znači veći izbor za potrošače i jaču međunarodnu ulogu evra”, naglasili su oni.

    Osim plaćanja putem interneta, tehnologija za korištenje digitalnog evra bi omogućila i digitalna plaćanja s uređaja na uređaj bez internet konekcije, što bi, kako ističu, osim drugih praktičnih pogodnosti, dovelo i do manje opasnosti od otkrivanja ličnih podataka, odnosno povećanu zaštitu privatnosti.

    Radi lakšeg prihvatanja i izbjegavanja bilo kakvih diskriminacija, planirano je da osnovne digitalne usluge budu besplatne, a njihovo korištenje bilo bi omogućeno čak i licima koja nemaju bankovne račune. Trgovci širom evrozone bi morali da prihvate digitalni evro, a izuzeti bi bili samo mikrotrgovci, koji nemaju veliki promet.

    Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Narodne ekonomije, programa EU za inkluzivni ekonomski razvoj, rekao je da se digitalni evro uvodi kao odgovor na potrebe građana za digitalnim načinom plaćanja, ali je dodao da on neće zamijeniti klasično plaćanje gotovinom.

    “Digitalni evro bi bio siguran i pouzdan, brz i dostupan, online i offline, i ponudiće potrošačima još jednu mogućnost pored kartičnog plaćanja i plaćanja putem aplikacija. Bio bi dostupan svima, besplatan i uz striktnu zaštitu privatnosti”, istakao je.

    Iako se o digitalnim valutama govori već neko vrijeme, u javnosti i dalje postoje nedoumice šta one tačno znače. Digitalne valute nisu isto što i kartično plaćanje, i nemaju identične karakteristike kao decentralizovani digitalni blockchain sistemi poput bitkoina.

    Za razliku od valuta tipa bitkoin, evropsku digitalnu valutu kontrolisala bi Evropska centralna banka, a za razliku od klasičnog kartičnog poslovanja, transakcije bi mogli obavljati pojedinci među sobom, bez finansijskih institucionalnih posrednika.

    S obzirom na to da je BiH zemlja kandidat za članstvo u EU i da je u obavezi da implementira sve dijelove pravne stečevine EU u svoje zakonodavstvo, digitalne valute će imati uticaj i na bh. ekonomiju. Bh. konvertibilna marka je i do sada bila vezana za evro, pa treba očekivati da će dalja digitalizacija imati efekat i na domaće finansijsko tržište.

    Inače, da bi BiH tehnički mogla implementirati digitalnu valutu, potrebno je da ostvari napredak u digitalizaciji javne uprave, u čemu i dalje kasni. U prošlogodišnjem izvještaju o napretku Evropske komisije naglašeno je da je napretka bilo samo u digitalizaciji poreza i carina, ali da je i taj dio usporen zbog loše interoperatibilnosti i komplikovanih unutrašnjih procedura.

    “I dalje ne postoji infrastruktura elektronskog potpisa za građane, preduzeća mogu dobiti digitalni sertifikat za e-potpis od entitetskih poreskih organa, ali radi oporezivanja. Kako bi podstakla administraciju orijentisanu na korisnike, BiH bi trebalo da pojednostavi i modernizuje administrativne procedure za građane i preduzeća na usklađen način u cijeloj zemlji”, zaključili su oni.

  • Cvijanovićeva o Konakoviću: Znam da se mora pravdati pred svojom publikom, ali ovo prevazilazi sve granice

    Cvijanovićeva o Konakoviću: Znam da se mora pravdati pred svojom publikom, ali ovo prevazilazi sve granice

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je da je čista bruka ovo što priča Elmedin Konaković nakon sastanka političkih partnera u Konjicu.

    Na pitanje da prokomentariše izjavu Konakovića da su ga upozorili prije sastanka u Konjicu da su, kako kaže, “oni došli da naprave problem” i da su možda znali da će Kristijan Šmit donijeti odluku, Cvijanovićeva je rekla da zna da on mora da se pravda pred svojom publikom, ali da ovo stvarno prevazilazi sve granice.

    – Slušam 24 časa njihove interpretacije sastanka koje su histerične i besmislene. Ko je došao da napravi problem – Milorad Dodik, Radovan Višković i Željka Cvijanović? Šta to, pitam Konakovića, kakav problem i ko je to došao? – upitala je Cvijanovićeva, koja je i potpredsjednik SNSD.

    Ona je navela da je političkim partnerima na nivou BiH na jučerašnjem sastanku u Konjicu rekla da imaju slabe tačke u provođenju dogovora koji su sa SNSD napravili prije par mjeseci i Konaković se složio i rekao da rade na tome.

    Rekla sam da treba implementirati svih 14 prioriteta, a on je rekao da nije siguran šta oni podrazumijevaju. E, pa ne možeš reći da si ministar inostranih poslova, da mlatiš po Briselu, a ne znaš šta Brisel traži. Usput, rekao je da to zvuči kao ucjena. Rekla sam ako je tako, onda povlačimo prijedlog da ispunjavamo priorotete – rekla je Željka, pa dodala:

    – Ne treba nam 14 prioriteta, složili smo se. Znači, nama, jer ima trinaest i po problematičnih, a njima pola jednog. Da ne kažem ko je rekao da od Evrope nema ništa.

    Ona je istakla da su na sastanak doveli ratnog šefa AID koji je tamo mlatio praznu slamu i dobio odgovor kakav zaslužuje.

    – I sad Konaković priča kako je neko došao na taj sastanak, a to valjda neko od nas troje, da pravi probleme. Ako nastave da pričaju gluposti, onda ću javno ispričati i ostalo sa tog sastanka – naglasila je Cvijanovićeva.

  • Vučić: Velika zabrinutost zbog Srpske, stranci odlučili da idu veoma žestoko

    Vučić: Velika zabrinutost zbog Srpske, stranci odlučili da idu veoma žestoko

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je veoma zabrinut zbog onog što se dešava u Republici Srpskoj i da se plaši da su stranci donijeli odluku da “idu veoma žestoko”.

    Mislim da je tamo u toku velika i teška kriza i neću se dalje o tome izjašnjavati – rekao je Vučić.

    Vučić je rekao da razgovara sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom o svemu, ali i sa, kako kaže, ostalim faktorima i ljudima kojima vjeruje u Srpskoj i za koje zna da umiju da procjene.

    • Očekujem da čujem šta će danas reći predsЈednik Dodik, ja ću uživo da pratim njegovo obraćanje – rekao je Vučić za TV Prva.

    Odgovarajući na pitanje šta će biti Dodikova poruka, Vučić je rekao da to može samo da procijeni i dodao da se i juče čuo sa predsjednikom Repubike Srpske.

    • Mogu da procIЈenim šta će da kaže, ali nisam siguran. Јuče sam se čuo sa njim, jer mi se javio kada se vraćao iz Bratunca. Plašim se da su stranci donijeli odluku da idu veoma žestoko, vidjećemo – rekao je Vučić.

    Predsjednik Srbije je istakao da nije slučajan ni tekst njemačkog novinara Mihaila Martinsa u kome, između ostalog, spočitava Dodiku i njemu da grade “srpski svijet”.

    Vučić je rekao da se u Srbiji zbog Srbima svojstvenog konformizma manje priča o Kosovu i Metohiji, a nedovoljno o Republici Srpskoj kao da Srba tamo i nema.

    • Ali i da nema ni jednog Srbina u Republici Srpskoj, oni u Sarajevu bi više govorili o situaciji u komšiluku, jer oni govore o svemu što se kod nas zbiva i to na jedan vrlo vulgaran način – rekao je Vučić.
  • Dodik: Naš san je slobodna Srpska, a ne zablude BiH

    Dodik: Naš san je slobodna Srpska, a ne zablude BiH

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da će Srpska poštovati Dejtonski sporazum koliko on bude poštovan od drugih.

    Naš san je slobodna Republika Srpska, a ne zablude u BiH. U BiH smo zato što moramo i jer je tako rekao međunarodni mirovni ugovor. Ne zagovaram sukobe i neće ih biti – napisao je Dodik na Instagramu.

    Dodik je istakao da Republika Srpska ima međunarodne prijatelje, više nego ikada do sada, ali i iste neprijatelje koje je imala do sada.

    Predsjednik Srpske je u retrospektivi protekle sedmice naveo da je u Bratuncu prisustvovao obilježavanju 31 godine od stradanja 3.261 Srbina u srednjem Podrinju i Birču i naglasio da “smo u prošlom vijeku izgubili pola našeg naroda i da je srpska žrtva ogromna”.

    Dodik je naveo da je na sastanku sa liderima stranaka koje čine vlast na nivou BiH razgovarano o mnogim aktuelnim pitanjima, a jedno od njih je i pitanje Ustavnog suda BiX.

    • Stav iz Republike Srpske je jasan i smatramo da se treba ući u proces donošenja zakona o Ustavnom sudu BiH – naveo je Dodik.

    Predsjednik Srpske je podsjetio da je tokom sedmice prisustvovao svečanostima povodom Vidovdana i obilježavanju 30 godina postojanja Boračke organizacije Republike Srpske.

  • Vidović: Crnadak je ili vidovit ili dobija informacije od onih koji podrivaju Srpsku

    Vidović: Crnadak je ili vidovit ili dobija informacije od onih koji podrivaju Srpsku

    Siniša Vidović je reagovao na izjave Igora Crnatka, koji je rekao da od Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda u BiH neće biti ništa i da postupci SNSD pokazuju da oni neće provoditi taj zakon.

    Vidović se pita da li je Crnadak vidovit ili ima nekakve informacije od “onog dijela stranaca koji konstantno podrivaju RS”, kada može sa sigurnošću tvrditi kako će ići cijeli niz događaja.

    – Napadanja po vladajućoj koaliciji, a posebno po Stevandiću, najviše govori o njemu. Crnatku se priviđaju crveni kombiji, priviđaju mu se crvene beretke, a zelene beretke i privatne zatvore po Sarajevu i uopšte zločine nad njegovim narodom ne spominje. Ako je njemu crveni kombi, koji je koristio Centar javne bezbjednosti Banjaluka, i sve iskonstruisane bajke u vezi njega najjači adut, onda mu je igra odavno gubitnička – navodi Vidović.

    Dodaje kako ga je nekada jako tužno slušati kad “tako jadno nabraja, kao mala tužibaba”.

    – Kriv mu Stevandić, kriv mu Dodik, sad vidim i za Žunića se hvata. Razumijem da je jako bitno da mu se ime u medijima nađe u istoj rečenici sa Stevdandićem i Dodikom, ali zaista bi trebao poraditi na poštovanju tih istih imena jer su puno uradili za Republiku u kojoj on danas može mirno da živi. A mogao bi malo i da doprinese napretku te iste Republike Srpske, a ne da je podriva na sve moguće načine – zaključuje Vidović.

  • Bećirović o Šmitovoj odluci

    Bećirović o Šmitovoj odluci

    Organi Republike Srpske izvršili su nezapamćen udar na temelje Dejtonskog mirovnog sporazuma i punopravnu članicu Ujedinjenih nacija – državu BiH, navodi u saopštenju član Predsjedništva BiH Denis Bećirović.

    Usuštini riječ je o ponavljanju antiustavnih metoda koje je 1992. primijenio osuđeni ratni zločinac Radovan Karadžić. Ne postoji više niko u BiH i inostranstvu ko nije svjestan pogubnosti i opasnosti poteza koje vuče predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    “Kraj početka”
    Odluke visokog predstavnika nisu kraj krize. Nisu ni početak kraja. Ovo je kraj početka. Pred nama su neizvjesne sedmice i mjeseci u kojima će se odlučivati o očuvanju mira i opstanku Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    U ovom momentu nema mjesta za bilo kakve slavodobitne izjave, ali ima mjesta za realni optimizam da ćemo udruženim snagama međunarodne zajednice i legalnih organa države zaštiti sve građane i narode BiH.

    Međunarodna zajednica, svjedoci Dejtonskog mirovnog sporazuma i OHR moraju sada pokazati snagu i jedinstvo. Gotovo tri decenije izgradnje mira i sigurnosti za sve ljude u BiH su neodgovornom i avanturističkom Dodikovom politikom dovedeni u pitanje.

    “Slijede novi opasni udari Dodikovog režima”
    Ne treba se zavaravati nijednog momenta i pomisliti da će Dodikov režim stati nakon današnjih odluka OHR.

    Slijede novi opasni udari na Dejtonski mirovni sporazum prema direktnim instrukcijama Dodikovih mentora izvan granica BiH.

    Mir, sigurnost i ustavni poredak BiH moraju se braniti svim raspoloživim pravnim i drugim legalnim sredstvima u skladu sa nacionalnim i međunarodnim pravom.

    To moraju činiti, prije svega, institucije predviđene Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH.

    Pozivam zemlje svjedoke Dejtonskog mirovnog sporazuma da u narednom periodu ozbiljno razmisle o primjeni člana 1. b. Aneksa 1-A Sporazuma o vojnim aspektima mirovnog rješenja koji pruža jasnu međunarodnopravnu osnovu za efikasnije djelovanje i ponovni povratak stabilnosti i sigurnosti u BiH – navodi Bećirović u saopštenju, prenosi Avaz.

  • SDA o odluci Šmita “To je potrebno, ali ne i dovoljno”

    SDA o odluci Šmita “To je potrebno, ali ne i dovoljno”

    Stranka demokratske akcije (SDA) je reagovala nakon odluke Visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, kojeg Republika Srpska ne priznaje, da stavi van snage zakone kojima je Narodna Skupština Republike Srpske proglasila nevažećim odluke Ustavnog suda BiH na svojoj teritoriji.

    Odluke Šmita da stavi van snage zakone kojima je NSRS proglasila nevažećim odluke Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske i time izvršila napad na ustavni poredak BiH, te ukinula obavezu objavljivanja odluka Visokog predstavnika u Službenom glasniku Republike Srpske, potrebna su, ali ne i dovoljna mjera – poručili su iz SDA.

    Istakli su da je dosadašnja praksa pokazala da bez rigoroznog sankcionisanja i smjena odgovornih pojedinaca napadi na ustavni poredak BiH neće prestati.

    Naprotiv, blage reakacije OHR i ostatka međunarodne zajednice samo su dodatno ohrabrivale Dodika da nastavi sa secesionističkom politikom i arogantnim vrijeđanjem države BiH, Bošnjaka, OHR, Tužilaštva, zapadnih ambasadora… – naveli su.

    Ad
    Dodali su da pozitivnim smatraju i odluku Visokog predstavnika kojom je izmijenjen Krivični zakon BiH i Tužilaštvu BiH olakšano krivično gonjenje osoba koje vrše napad na ustavni poredak BiH, prenosi Klix.

    – Međutim, Tužilaštvo BiH je i do sada imalo osnova da procesuira ova krivična djela, ali su izbjegli da rade svoj posao. Ukoliko se s takvom praksom nastavi, tužioci koji izbjegavaju svoje zakonske obaveze moraju biti uklonjeni sa funkcija – zaključili su.

  • Dodik se obraća sutra: Nakon obilježavanja 81. godišnjice od Bitke na Kozari, daće svoj sud o odlukama Šmita

    Dodik se obraća sutra: Nakon obilježavanja 81. godišnjice od Bitke na Kozari, daće svoj sud o odlukama Šmita

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik obratiće se sutra na Kozari medijima povodom odluka Kristijana Šmita, kojeg Republika Srpska ne prihvata kao visokog predstavnika, najavljeno je iz njegovog kabineta.

    Dodik će se obratiti medijima u 13.00 časova nakon obilježavanja 81. godišnjice od Bitke na Kozari.

    Njemački državljanin Kristijan Šmit, koji se predstavlja kao visoki predstavnik u BiH, rekao je da je “odlučio da neće stupiti na snagu zakon kojim se ukida obaveza ukidanja odluka visokog predstavnika u Službenom glasniku Republike Srpske i Zakon o nesprovođenju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske”.

    On je dodao da će izmijeniti i Krivični zakon BiH tako što će se radnje kojima se, kako kaže, narušava ustavni poredak BiH tretirati kao krivično djelo, prenosi RTRS.

  • Višković: Šmit zabranio članstvo BiH u EU

    Višković: Šmit zabranio članstvo BiH u EU

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je Srni da ne vjeruje da će odluke Kristijana Šmita, koji je saopštio da stavlja van snage odluke Narodne skupštine o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, imati bilo kakve posljedice po Republiku Srpsku, i istakao da je Šmit danas zabranio i onemogućio BiH članstvo u EU.

    Višković je rekao da Republika Srpska ne priznaje Šmita kao visokog predstavnika i da njegove odluke nisu obavezujuće za institucije Republike Srpske.

    “Ovim samo uvodi BiH u još jednu žešću krizu. Republika Srpska će raditi svoj posao kao i do sada, a Šmit može da svojim odlukama zabavlja Sarajevo, tako da ne vjerujem da će ovo imati bilo kakve posljedice po Republiku Srpsku”, istakao je Višković.

    On je rekao da Šmit nije potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN onako kako je Ustavom i Dejtonom predviđeno.

    “Gospodin Šmit, ako je toliko bitan, toliko, evo da ne kažem, pokazao mišiće, pokazao moć, onda bi trebao otići u Savjet bezbjednosti da potvrdi da je on visoki predstavnik u BiH, tada će ga Republika Srpska priznavati. On je bio u Savjetu bezbjednosti i tamo, pa skoro dvije najveće zemlje na svijetu, Rusija i Kina, nisu dale saglasnost da bude visoki predstavnik, tako da on nije visoki predstavnik u BiH”, ukazao je Višković.

    Prema njegovim riječima, ovdje se priča priča o evropskim normama i principima i o nekakvom ispunjavanju uslova za članstvo u EU.

    “Ja zaista smatram kao čovjek, ne više kao predsjednik Vlade, da jednoj kolonijalnoj, nedemokratskoj, jednoj neustavnoj zemlji nije mjesto u EU, a to je BiH. To je potvrdio i sam Šmit tako da je na današnji dan Šmit isključio BiH iz EU”, istakao je Višković.

    On je dodao da BiH ne treba i ne zaslužuje da bude članica EU, kao zemlja pod protektoratom u kojoj ne vladaju demokratska pravila i sa jednim neizabranim strancem i stranim sudijama u Ustavnom sudu.

    “To nije odluka institucija BiH, to nije odluka institucija Republike Srpske, nažalost to je odluka neimenovanog zvaničnika koji sebe naziva visoki predstavnik i on je današnjim svojim ponašanjem zabranio i onemogućio BiH članstvo u EU. Tako da bi trebalo prekinuti sve procese u vezi sa evropskoim integracijama jer je očito od danas svima jasno da BiH nema mjesto u okviru evropskih integracija”, rekao je Višković.

    On je naveo da jedino u BiH neko sam sebe može da imenuje na neku poziciju, da dođe i kaže “od danas ja sam ovdje glavni, ja se za sve pitam”.

    “Samo se ne pita za životne probleme, ni za ekonomiju, ni za socijalna davanja ni za plate, penzije, tu nema ovlaštenja, nego samo samo ono što misli da on kao pojedinac može da napravi u korist jednog naroda, unitarnu BiH”, dodao je Višković.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske je rekao da je ovo svima jasno i da je ovo sahrana demokratije i suvereniteta jedne zemlje.

    “Od danas BiH niti je suvrena, niti je demokratska. Ona je kolonijalna i u rukama jednog čovjeka. Postavlja se pitanje zašto trebaju izbori, zašto građani biraju svoje predstavnike ako jedan čovjek misli da može sebi dati sva prava i da odlučuje o svemu o čemu on smatra da treba da odlučuje”, rekao je Višković.

    Višković je upitao na osnovu kojih činjenica je Šmit iznio sve te stavove i sve te prijetnje.

    On je upitao zašto Šmit, ako radi po istim aršinima, nije na isti način sankcionisao ili komentarisao i odluke Ustavnog suda BiH.

    “Tu se ponaša kao da je manji od makovog zrna zato što je i sam on i njegova kancelarija učestvovala u kreiranju takvih odluka gdje jedan čitav narod izbace iz Ustavnog suda pa kažu tamo nema predstavnika, pa on sad kaže mora Narodna skupština. Ništa ne mora”, naglasio je Višković.

    On je ukazao da u Ustavnom sudu BiH i danas sjedi Srbin, sudija Ustavnog suda kojeg na sjednicu 19. juna, kada su mijenjali svoja pravila gdje im više ni za kvorum ne trebaju Srbi, nisu čak ni obavijestili ni pozvali.

    “Toliko o demokratiji, toliko o iskrenim namjerama, toliko o promovisanju zajedničkog života u BiH”, dodao je Višković.

  • Stevandić: Šmit nije postigao nikakav rezultat, nije visoki predstavnik i ne može donositi odluke

    Stevandić: Šmit nije postigao nikakav rezultat, nije visoki predstavnik i ne može donositi odluke

    Osim uznemiravanja javnosti nepriznati visoki predstavnik Kristijan Šmit nije postigao nikakav rezultat i on misli da je visoki predstavnik i da može donositi odluke – rekao je za RTRS Nenad Stevandić, predsjednik NSRS.

    Reagujući na Šmitovu “odluku da neće stupiti na snagu zakon kojim se ukida obaveza ukidanja odluka visokog predstavnika u Službenom glasniku Republike Srpske”, Stevandić je rekao da su četiru stvari veoma važne za Republiku Srpsku i, kako kaže, to je važno da javnost zna.

    • Po Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma, Republika Srpska nikada nije dozvolila da se primjenjuju Bonska ovlašćenja, i samim tim djelovanje po Bonskim ovlašćenjima je kršenje Dejtonskog sporazuma i neprimjereno je i ne može da se desi po nekim drugim dokumentima – rekao je Stevandić.

    Dodao je da po Aneksu 10 jasno piše da zakone donose nadležni organi, odnosno Parlametarna skupština, kao što je i to napisala Venecijanska komisija. Visoki predstavnik je u svom neznanju i htjenju prekršio i Aneks 10 i Aneks 4 – istakao je Stevandić.

    On je pojasnio da je NSRS je već odlučila da ne objavljuje Šmitove dokumete, tako da je, kako kaže, našim odlukama riješeno pitanje.

    • Narodni poslanici ne mogu krivično odgovarati niti za glasanje mogu biti sankcionisani – poručio je Stevandić.