VRBAS Media

Autor: INFO

  • Napad u više pravaca, nastavlja se ofanziva

    Napad u više pravaca, nastavlja se ofanziva

    Generalštab Oružanih snaga Ukrajine saopštio je da su ruske snage proteklog dana izvodile napade u pravcu Limana, Bahmuta, Avdejevke, Marinke i Šahtjorska.

    Na Limanskom pravcu ukrajinske snage su odbile ruske napade, kao i kod Bahmuta, gde su ruske trupe pokušale da povrate izgubljenu poziciju u oblasti Andrejevke, prenosi agencija Unian.

    Dodaje se da su odbijeni i napadi ruskih snaga u oblasti Marinke u Donjeckoj oblasti, kao i u pravcu Šahtjorska.

    Ukrajinske odbrambene snage nastavljaju da izvode ofanzivnu operaciju na Melitopoljskom pravcu, kao i ofanzivne akcije u pravcu Bahmuta, navedeno je u saopštenju generalštaba ukrajinske vojske.

  • Sunak o slanju britanskih trupa u Ukrajinu

    Sunak o slanju britanskih trupa u Ukrajinu

    Britanski premijer Rishi Sunak poručio je danas da ne postoje neposredni planovi za skoro slanje vojnih instruktora u Ukrajinu.

    Sunak je, nekoliko sati nakon što je britanski ministar odbrane Grant Shapps rekao za Sunday Telegraf da želi rasporediti vojne instruktore u Ukrajini, rekao da ne postoje neposredni planovi za slanje britanskih instruktora u Ukrajinu, prenosi Reuters.

    “Ono što je ministar odbrane rekao je da postoji mogućnost za nas da jednog dana u budućnosti sprovedemo nešto od te obuke u Ukrajini”, rekao je Sunak, ali je naglasio da je to dugoročno pitanje, a nije reč o “ovdje i sada”, prenosi Reuters.

    On je dodao da britanski vojnici neće biti poslati da se bore u sukobu u Ukrajini.

    Podsjećamo, Shapps je razgovarao sa generalima o premještanju “više obuke” u ratom razorenu zemlju i pozvao britanske odbrambene firme da tamo uspostave proizvodnju.

    U razgovoru za The Sunday Telegraph rekao je da je već razgovarao s Volodimirom Zelenskim o tome da Kraljevska mornarica pomaže u odbrani komercijalnih brodova u Crnom moru.

    Britanija je tražila načine da pomogne Ukrajini da se osposobi za članstvo u NATO-u, dodao je on.

    “Razgovarao sam o tome da se obuka na kraju približi i u Ukrajini”, rekao je Shapps.

    “Posebno na zapadu zemlje, mislim da je sada prilika da se donese više stvari u zemlji, a ne samo obuka. Vidimo kako se BAE, na primjer, kreće u proizvodnju u zemlji. Želim da vidim i druge britanske kompanije da učine svoj dio tako što rade istu stvar”, rekao je ministar.

    Više od 20.000 regruta iz Ukrajine prošlo je obuku u Velikoj Britaniji od početka 2022. Ali, članice NATO-a izbjegavale su programe obuke u Ukrajini zbog rizika od uvlačenja osoblja u borbu s Rusijom.

  • Velika Britanija šalje 200 vojnika na Kosovo

    Velika Britanija šalje 200 vojnika na Kosovo

    Vlada Velike Britanije saopštila je da će povećati broj vojnika u sastavu KFOR-a, nakon podizanja tenzija u sjevernom dijelu Kosmeta.

    Nakon zahtjeva vrhovnog komandanta savezničkih snaga za Evropu i odobrenja Sjevernoatlantskog savjeta, Ujedinjeno Kraljevstvo će u narednim danima rasporediti oko 200 vojnika iz 1. bataljona Kraljevskog puka princeze od Velsa da se pridruže britanskom kontingentu od 400 vojnika koji je već prisutan kao dio godišnje vježbe – navodi se u saopštenju Vlade Velike Britanije.

    Јedinica britanske vojske dodjeljena je komandantu NATO snaga na Kosmetu na poseban zahtjev vrhovnog komandanta savezničkih snaga za Evropu američkog generala Krisa Kavolija.

    • Ovo raspoređivanje svjedoči o liderstvu i agilnosti Ministarstva odbrane Ujedinjenog Kraljevstva i obezbjediće dodatnu snagu i stručnost NATO-u, kao dio naše nepokolebljive posvećenosti Alijansi – dodaje se u saopštenju.

    Admiral Toni Radakin, načelnik Štaba odbrane rekao je da Velika Britanija nastavlja da bude osnovni deo NATO Alijanse, djeleći vojnu ekspertizu i snagu.

    • Širenje naše podrške KFOR-u naglašava našu nepokolebljivu posvećenost NATO-u i bezbjednosti regiona Zapadnog Balkana. Pod komandom NATO-a, i radeći zajedno sa snagama drugih savezničkih država, snage Ujedinjenog Kraljevstva biće na raspolaganju za izvođenje operacija u skladu sa mandatom KFOR-a za očuvanje bezbednog i sigurnog okruženja i slobode kretanja za sve ljude na Kosmetu – poručio je admiral Radakin.

    Obaveza Velike Britanije prema KFOR-u produžena je u maju 2023. godine kada je ministar oružanih snaga DŽejms Hepi najavio da će ta zemlja nastaviti da doprinosi misiji NATO-a najmanje do 2026. godine.

    • Snage Velike Britanije su preuzele ključnu ulogu u očuvanju mira i jačanju bezbjednosti u regionu više od dvije decenije, i zajedno sa svojim saveznicima nastavljaju da pokazuju kolektivnu snagu u suočavanju sa složenim pitanjima sa kojima se svijet danas suočava – dodaje se u saopštenju.
  • Teroristički napad u Ankari: Aktivirali bombu kod turskog parlamenta

    Teroristički napad u Ankari: Aktivirali bombu kod turskog parlamenta

    Jaka eksplozija čula se u nedjelju u srcu glavnog grada Turske, Ankare, javljaju turski mediji. Neki izvještaji kažu da je eksplozija bila praćena pucnjavom.

    Uzrok eksplozije u području u blizini parlamenta i Ministarstva unutrašnjih poslova nije odmah poznat. Nema trenutačnih izvještaja o bilo kakvim žrtvama.

    Parlament bi se trebao ponovno otvoriti u nedjelju nakon ljetne stanke. Snage sigurnosti postavile su barijere u tom području.

    Televizijska snimka prikazuje bombaške odrede kako rade u blizini parkiranog vozila u tom području.

    “Oko 09:30 sati, 2 terorista koji su došli u lakom komercijalnom vozilu ispred ulazne kapije Glavne uprave za sigurnost Ministarstva unutrašnjih poslova, izveli su bombaški napad. Jedan od terorista se raznio, a drugi terorista je neutralisan. Tokom eksplozije, dva naša policijska službenika su lakše povrijeđena. Želim brz oporavak našim herojima”, stoji u izjavi turskog ministra unutrašnjih poslova Alija Yerlikaya.

  • Erdogan: Turska umorna od čekanja

    Erdogan: Turska umorna od čekanja

    “Turska više ništa ne očekuje od Evropske unije, pred čijim vratima čeka 40 godina, jer smo ispunili sva obećanja koja smo im dali, a oni nisu gotovo nijedno”, izjavio je danas turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan, dodavši da neće tolerisati nove zahtjeve ili uslove u pristupnom procesu.
    Ako se ne povuku u pogledu nekih nepravdi, kao što je uvođenje viza, koje koriste kao latentne sankcije, i ako ne isprave svoje greške, s naše strane će izgubiti pravo izražavanja političkih, socijalnih, ekonomskih i vojnih očekivanja, rekao je Erdogan na inauguralnoj sjednici turskog parlamenta, prenosi Hina.

    Ako Evropska unija namjerava da prekine pristupni proces, koji postoji samo na papiru, to će biti njihova odluka, dodao je predsjednik Turske.

    Erdogan je naveo da je, između ostalog, ljut zbog nove presude Evropskog suda za ljudska prava, koji mu je zamjerio što je osudio čovjeka za pripadnost terorističkoj organizaciji samo zato što je koristio aplikaciju za slanje kriptovanih poruka ByLock.

    Ankara smatra da je ta aplikacija bila alat za komunikaciju vođa neuspjelog puča iz 2016, godine, u kojem je poginulo 250 ljudi, nakon čega su uslijedila masovna hapšenja i suđenja bez presedana u modernoj istoriji Turske.

    Odluka Evropskog suda za ljudska prava je za Ankaru kap koja je prelila čašu.

    “Pripadnici terorističke organizacije i njihove pristalice koji su ohrabreni ovom odlukom ne treba uzalud da se nadaju. To neće doneti nikakvo olakšanje kriminalnim pripadnicima iz organizacije Fetulaha Gulena. Turska neće popustiti u borbi protiv te bande izdajnika”, poručio je Erdogan.

  • Kijev ostavljen na cjedilu

    Kijev ostavljen na cjedilu

    Podrška zapadnih saveznika Kijevu slabi, piše Vašington post.

    Ni SAD ni Evropa nisu navikle da nešto rade na duži rok, pa u nedostatku rezultata počinju da odustaju i okreću se od Ukrajine. Ruski predsednik razume šta je dugoročno razmišljanje za razliku od svojih protivnika.

    “Putin dobro zna da nestrpljenje može biti fatalna mana za zapadne demokratije”, piše u tekstu.

    ako naglašava Vašington post, SAD su uvek u svemu davale prednost lakšim i kratkoročnim putevima, bilo da je reč o spoljnoj ili unutrašnjoj politici. Ulaganje u dugoročne napore za rešavanje problema kao što je kolektivna bezbednost mnogo je teže zapadnim zemljama, kažu stručnjaci. Saveznici žele da vide rezultate, a ako nema rezultata posle godinu i po, interesovanje nestaje.

    “Često politička volja može biti važnija od vojne ravnoteže. Putin igra dugu igru po svojim pravilima”, piše VP.

    I, kako naglašava autor, ako Ukrajina i njeni saveznici žele da pobede, prvo treba da nauče od Rusije lekciju o izdržljivosti i strpljenju.

  • Borelj: “Ukrajini potrebno još vojne pomoći”

    Borelj: “Ukrajini potrebno još vojne pomoći”

    Visoki predstavnik Evropske unije (EU) za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj je tokom posete Kijevu izjavio da je Ukrajini potrebno još vojne pomoći.

    On je rekao da je razgovarao o kontinuiranoj vojnoj pomoći EU tokom prvog sastanka sa ukrajinskim ministrom odbrane Rustemom Umerovom, preneo je Rojters.

    “Pripremamo dugoročnu bezbednosnu podršku Ukrajini”, dodao je Borelj.

  • Grenel zaprepašćen tvrdnjama Osmani

    Grenel zaprepašćen tvrdnjama Osmani

    Bivši ambasador SAD i specijalni izaslanik za Zapadni Balkan Ričard Grenel ostao je zaprepašćen najnovijom izjavom tzv. predsednice KiM Vljose Osmani.

    On je na svom nalogu na društvenoj mreži Iks (bivši tviter) napisao:”Jao. Ovo je novo…Osmani kaže da Kosovo (takozvano Kosovo) ne mora da se pridržava svojih ranijih obaveza za osnivanje Zajednice srpskih opština jer oni već priznaju manjinska prava.

    Prethodni kosovski lideri su ovu obavezu preuzeli u više sporazuma.

    Bajdenov tim je još 3. juna zahtevao da Kurti i Osmani to urade. Osmani sada kaže da nema potrebe”.

  • Advokat Radoičića poručio da nema osnova za proceduru protiv njega

    Advokat Radoičića poručio da nema osnova za proceduru protiv njega

    Advokat Goran Petronijević, punomoćnik Milana Radoičića, poručio je nakon što je bivši potpredsjednik Srpske liste juče u Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije u svojstvu građanina dao izjavu o dešavanjima u Banjskoj od 24. septembra, vjeruje da nema osnova za pokretanje bilo kakve procedure protiv njega.

    Petronijević podsjeća da se Radoičić juče odazvao pozivu državnih organa Srbije i dao izjavu o dešavanjima u Banjskoj, tokom kojih su stradala trojica Srba i albanski policajac.

    – Nakon izjave koju je Radoičić dao u svojstvu građanina, ili će uslijediti nekakva procedura ili ne, to ne zavisi od nas, već od policije, Tužilaštva. Iskreno se nadam da do toga neće doći jer za to nema ni osnova. Oni nisu otišli na teritoriju neke druge države, oni su bili na teritoriji svoje države, na teritoriji svojih kuća, opština. Dakle, nikako se ne može tretirati na onaj način na koji su se tretirali pripadnici nekakvih organizacija sa Kosova i Metohiju koji su odlazili u Makedoniji i tamo pravili raznorazne probleme. Oni su ljudi koji su pokušali da se vrate svojim kućama, i ništa više – objasnio je Petronijević.

    “Radoičić će u svakom slučaju biti dostupan državnim organima”
    On još jednom ističe da nema osnova za pokretanje istrage, ali da zbog pritisaka na državu Srbiju sa svih strana, ne isključuje ni to.

    Ipak imajući u vidu status našeg pravosuđa, policije, države, pritisaka koji dolaze sa svih strana, to ne bi moglo da se isključi. Radoičić će u svakom slučaju biti dostupan državnim organima, tu neće biti problema – poručio je Petronijević, piše Kosovo online.

    Petronijević je u ime Radoičića u petak pročitao obraćanje javnosti bivšeg potpredsjednika Srpske liste u kojem je naveo da o svom dolasku na sjever Kosova 24. septembra nije obavestio nikoga, uključujući i Beograd i da je spreman da se odazove pozivu nadležnih organa. Radoičić je naveo da je zajedno sa svojim sunarodnicima došao u Banjsku da ohrabri Srbe u pružanju otpora Kurtijevom režimu i da nisu nikakvi teroristi, već borci za slobodu.

  • Pet radnika poginulo za osam mjeseci u Srpskoj

    Pet radnika poginulo za osam mjeseci u Srpskoj

    Za osam mjeseci ove godine na radnom mjestu poginulo je pet radnika, dok je tokom čitave prošle godine zabilježeno sedam povreda na radu sa smrtnim ishodom.

    Prema podacima Inspektorata Republike Srpske za ovu godinu, dva radnika su poginula u građevinarstvu, dva u šumarstvu i drvnoj industriji, dok je jedna povreda sa smrtnim ishodom zabilježena u elektroprivredi.

    “U istom izvještajnom periodu dogodilo se i 47 težih povreda na radu, od čega devet u šumarstvu i drvnoj industriji, jedna u elektroprivredi, osam u građevinarstvu i 29 u ostalim djelatnostima”, istakli su u Inspektoratu za “Nezavisne novine”.

    Kao najrizičnije djelatnosti i dalje se izdvajaju građevinarstvo, elektroprivreda, te šumarstvo i drvna industrija, u kojima, prema podacima Inspektorata, posmatrano po godinama postoji kontinuitet nastanka povreda na radu.

    Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata radnika građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS, ističe da je osnovni problem nepoštivanje odredaba Zakona o zaštiti na radu i Strategije o zaštiti zdravlja na radu, dodajući da su pomenuti dokumenti dosta dobri, iako postoji i prostor za njihovu doradu.

    “Problem je u primjeni i što se to ne poštuje. Veliki problem je što inspekcijske kontrole ne rade nadzor od samog početka gradnje. Zaštitna oprema ne podrazumijeva samo šljem, dobre cipele i rukavice. Zaštita na radu podrazumijeva zaštićen objekat sa dobrim skelama, sa dobrim zaštitnim mrežama, a tek onda lična zaštitna oprema koju radnici moraju da koriste”, istakla je Vrabičićeva za “Nezavisne novine”.

    Ona navodi da se na građevinskim objektima može vidjeti veliki broj radnika koji koriste šljemove, međutim, prema njenim riječima, šljemovi su najmanja zaštita.

    “Potrebno je vršiti stalni nadzor nad objektom, nad radnicima, nad upotrebom zaštitne opreme i nad tim da li poslodavac ispunjava sve obaveze koje mora vezano za zaštitu na radu”, rekla je Vrabičićeva.

    Kako ističe, dosadašnja praksa je pokazala da je veoma mali broj propusta radnika, dok je najveći problem neobezbijeđen objekat.

    Mišljenju Vrabičićeve ide u prilog i podatak Inspektorata koji govori da su inspekcijske kontrole pokazale da se najčešće utvrđene nepravilnosti odnose na propuste u pogledu organizacije i sprovođenja mjera zaštite na radu, kao i primjenu preventivnih mjera i osposobljavanje radnika za bezbjedan rad.

    Prema podacima Republičke inspekcije rada, tokom osam mjeseci ove godine izvršeno je 1.000 kontrola u oblasti zaštite na radu, od čega je 411 bilo sa utvrđenim propustima.

    “U cilju otklanjanja nepravilnosti, subjektima kontrole izrečeno je 228 upravnih mjera, dok je zbog počinjenih prekršaja izdato 116 prekršajnih naloga u vrijednosti od oko 222.150 KM”, navedeno je u Inspektoratu.

    Kada je riječ o podacima za prethodne tri godine, u Inspektoratu navode da je najviše povreda na radu sa smrtnim ishodom zabilježeno u 2021. godini. Tada je za 12 mjeseci poginulo 15 radnika, dok je zabilježeno 100 težih povreda.