Autor: INFO

  • Bećirović sve bliži odluci o osnivanju vlastite stranke

    Bećirović sve bliži odluci o osnivanju vlastite stranke

    Otkako je zasjeo u fotelju bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, Denis Bećirović više igra kao solo igrač, nego kao čovjek SDP, zbog čega su sve glasnije spekulacije da bi mogao napustiti stranku i osnovati vlastitu.

    Da li bi to i u kojoj mjeri uticalo na aktuelnu koaliciju na nivou BiH, odnosno može li je Bećirović „razvaliti“?

    U javnosti je već odavno poznato da Bećirović i lider SDP Nermin Nikšić nisu baš u najboljim odnosima.

    To se možda najbolje moglo vidjeti već na početku mandata kada je Bećirović, mimo odluke stranke, imenovao ambasadore iz reda bošnjačkog naroda, što su mu mnogi u SDP zamjerili.

    Da često istupa samostalno, „minirajući“ na neki način prethodne dogovore koje bi SDP ostvarila sa svojim koalicionim partnerima, kako na nivou BiH, tako i FBiH, ni to više nije nikakva novost.

    Daleko od socijaldemokratije
    Sociolog i univerzitetski profesor iz Mostara, Slavo Kukić, koji je kratko vrijeme bio član Savjeta za spoljnu politiku u kabinetu Bećirovića, ističe za Srpskainfo da je dobrim dijelom uvjeren da će on napustiti SDP i osnovati novu stranku, ali da ne vjeruje da će se to desiti prije opštih izbora 2026. godine.

    Jasno je, kaže Kukić, da će u tom slučaju sa sobom povući i dio članstva SDP BiH.

    – Nije uopšte upitno da Bećirović nije čovjek građanske političke opcije, a da ne pominjem da nema puno dodirnih tačaka sa idejom socijaldemokratije. Naprotiv, sve što je činio do sada kao član Predsjedništva BiH ga je demistificiralo kao čovjeka koji nastupa s pozicija etno političara – ističe Kukić.

    Navodi vodu na Dodikov mlin
    Dodaje da lider SNSD, Milorad Dodik, može biti zahvalan što je Bećirović došao na mjesto člana Predsjedništva BiH jer mu je on „bolji suparnik za homogenizovanje nacionalnog biračkog tijela nego što je bio lider SDA, Bakir Izetbegović.

    Kukić ističe da Bećirović svojim istupima i djelovanjem daje osnova za tezu „svi su isti“, bilo da je riječ o čovjeku iz SDA ili SDP. Navodi da su toga danas svjesni i ljudi u SDP.

    – Ako je to tako, onda je logično da ta pukotina između Bećirovića i SDP mora biti sve veća. Prema nekim mojim informacijama, Bećirović nije bio na organima SDP od prethodnog kongresa, kada je biran za potpredsjednika stranke. Dakle, ne dolazi na sjednice Predsjedništva, niti Glavnog odbora. To znači da se od SDP distancira koliko god da se o tome ne govori u javnosti – navodi Kukić.

    On ističe da postoje spekulacije da bi Bećirović mogao formirati novu partiju, i te spekulacije dolaze čak i od ljudi koji su bliski bošnjačkom članu Predsjedništva BiH.

    Razlaz do 2026. godine
    Kukić kaže da bi se „razlaz“ mogao dogoditi i do narednih lokalnih izbora, ali da je izvjesnije da će to biti do parlamentarnih izbora za tri godine.

    Nije sporno, kako navodi Kukić, da će za sobom povući jedan dio članova iz SDP, jer i tamo ima onih koji su puno bliži Bećiroviću nego ideji socijaldemokratije.

    Jedna od njih je, na primjer, ističe Kukić, sarajevska gradonačelnica Benjamina Karić.

    Govoreći o tome kako bi Bećirovićeva partija uticala na trenutnu koaliciju na nivou BiH, Kukić kaže da ne vidi da bi se tu nešto spektakularno promijenilo.

    Međutim, kako ističe on, to će dodatno pomoći Dodiku da homgenizuje biračko tijelo oko sebe u Republici Srpskoj.

    – Nije sporno da Bećirović svojim istupima pomaže Dodiku da svoje neistomišljenike u Republici Srpskoj proziva srpskim kvislinzima, izdajnicima i ljudima koji su opasni za budućnost srpskog naroda. Bećirovića to ne zanima. Uostalom, i on sam zna da time što čini šteti SDP, dakle, stranci od koje prima platu otkako se rodio – navodi Kukić.

    Političar od 18. godine
    On kaže da je Bećirović ušao u politiku sa 18 godina i nikada ništa drugo nije radio.

    Kukić ističe da se SDP mora očistiti od „unutrašnjih uljeza da bi mogla startati kao partija građana BiH i da joj se ne bi lijepile etikete o bošnjačkoj verziji političke partije koja se lažno predstavlja“.

    Vjeruje da je i Dodiku sasvim svejedno ko će sjediti u Predsjedništvu BiH, jedino mu je važno da je „neko protiv“.

    Prema njegovim riječima, Dodik ima problem sa strankama građanskog porijekla jer ta saradnja ne ide na način na koji je on projektovao da bi mogla ići.

    – Kada bi došla Bećirovićeva partija onda bi se te nacionalne napetosti vratile tamo gdje su bile i prije poslednjih izbora. To bi garantovalo Dodiku da će ponovo osvojiti većinu biračkog tijela i biti koalicioni partner i na nivou BiH, a i zadržati vlast u Republici Srpskoj – kaže Kukić.

    Manje zlo od Izetbegovića
    Politička analitičarka Ivana Marić takođe se slaže da se Bećirović odmakao od SDP BiH i socijaldemokratije, a jedan od pokazatelja za to je, ističe ona, to što sve češće podršku za svoje stavove dobija od SDA, DF, Stranke za BiH, reisa Kavazovića i svih onih koji tradicionalno podržavaju politiku SDA.

    – To pokazuje u kolikoj mjeri se Bećirović odmakao od socijaldemokratije, a primakao toj nekoj višenacionalnoj politici – kaže Marićeva za Srpskainfo.

    Ona ističe da Bećirović jeste dobio veliki broj glasova na proteklim izborima, ali njegov izlazak iz stranke ne bi u velikoj mjeri oštetio ni SDP niti bi poremetio koalicione odnose, pa ni unutar „Trojke“.

    Na Bećirovića se, navodi Marićeva, gleda kao na „individuu na koju se gledalo kao manje zlo od Izetbegovića, a ne kao neko ko bi u stvari donio nešto novo“.

    – Stoga mislim da njegovo napuštanje stranke ne bi uticalo na odnose unutar „Trojke“. Sumnjam da bi Bećirović povukao sa sobom neke značajnije funkcionere unutar SDP, ali sigurno je da bi neki nezadovoljnici otišli sa njim. Tu prvenstveno mislim na Irfana Čengića, koji zastupa sličnu politiku kao i Bećirović, i koji se više slaže sa SDA nego sa SDP – zaključuje Marićeva.

  • Izrael odustaje od kopnene ofanzive?

    Izrael odustaje od kopnene ofanzive?

    Izraelska vojska se sprema za sljedeću fazu kampanje protiv militanata Hamasa u Pojasu Gaze, ali planovi možda neće biti u skladu sa široko rasprostranjenim očekivanjima o neminovnoj kopnenoj ofanzivi, saopštio je danas portparol vojske Ričard Heht.

    “Mi se pripremamo za sljedeće faze rata. Nismo rekli šta će biti. Svi pričaju o kopnenoj ofanzivi. Možda je nešto drugačije”, rekao je Heht novinarima, prenosi Rojters.

    Prethodno je IDF rekao da će njegove snage “povećati operativnu spremnost za sljedeće faze rata, s naglaskom na značajne kopnene operacije”.

    Ali sada se čini da je potpukovnik Heht malo ustuknuo.

  • Izabran sudija koji će voditi proces protiv Dodika

    Izabran sudija koji će voditi proces protiv Dodika

    Mirsad Strika, sudija Suda BiH vodiće proces protiv Milorada Dodika.


    Striku je izabrao CMS.

    Biralo se između devet sudija.

    Za sudiju Suda BiH Strika je imenovan 17.12.2009. godine, a na dužnost je stupio 15.01.2010. godine.


    Tokom svoje karijere sudija Mirsad Strika je bio član VSTV-a od novembra 2004. godine do novembra 2008. godine, zatim član Federalne izborne komisije od 1996. godine do 2001. godine.

    Rođen je 1958. godine u Klopču kod Zenice. Na Pravnom fakultetu u Sarajevu, Odjeljenje u Zenici, diplomirao je 1981. godine. Pravosudni ispit je položio 1984. godine. Od 05.01.1982. godine pripravnik je na Vojnom sudu u Sarajevu, a 1985. godine imenovan je za sudiju.

    Od tada je obavljao dužnost sudije u Vojnom sudu Sarajevo i Okružnom vojnom sudu u Zenici, a funkciju tužioca u Okružnom vojnom tužilaštvu Sarajevo, Višem javnom tužilaštvu Sarajevo, Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo i Tužilaštvu BiH.

  • Cvijanović: Poslanici da odbrane dejtonsku poziciju Srpske

    Cvijanović: Poslanici da odbrane dejtonsku poziciju Srpske

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović naglasila je da Republika Srpska i njeni predstavnici nisu uzurpatori Dejtonskog sporazuma i pozvala narodne poslanike da, radi odbrane interesa i dejtonske pozicije Srpske, spriječe stupanje na snagu posljednjeg zaključka Predsjedništva na koji je stavila veto jer je veoma štetan po vitalne interese Srpske.

    Zaključak Predsjedništva BiH povodom eskalacije napada organa entiteta Republika Srpska na temeljne odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma i ugrožavanja ustavnopravnog poretka države BiH, usvojen bez konsenzusa na 8. redovnoj sjednici Predsjedništva BiH – destruktivan je i veoma štetan po vitalne interese Srpske. Pozivam poslanike da moju izjavu o tome potvrde dvotrećinskom većinom, čime osporeni zaključak Predsjedništva BiH neće stupiti na snagu – istakla je Cvijanovićeva.

    U materijalima dostavljenim Narodnoj skupštini za održavanje posebne sjednice zakazane za petak, 20. oktobra, Cvijanovićeva je pojasnila da Srpska i njeni politički predstavnici i institucije, uključujući parlament, apsolutno nisu uzurpatori Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH, kako je navedeno u zaključku za koji su glasali ostali članovi Predsjedništva BiH – Željko Komšić i Denis Bećirović.

    • Srpska je garant opstanka i slobode srpskog naroda na ovim prostorima. Formirana je u miru, odbranjena u ratu, te međunarodno verifikovana kroz Dejtonski sporazum, zbog čega je naša dužnost kao izabranih političkih predstavnika da zaštitimo njen ustavnopravni položaj, institucije i nadležnosti – navela je Cvijanovićeva povodom 10. posebne sjednice na čijem dnevnom redu je prijedlog odluke o potvrđivanju njene izjave po kojoj je navedeni zaključak Predsjedništva veoma štetan po vitalne interese Srpske.

    Ona je rekla da se institucije, lideri i građani Republike Srpske mirnim i političkim sredstvima bore za očuvanje konsocijativnog sistema uređenja i upravljanja u BiH, i Ustavom zagarantovanih kompetencija.

    Cvijanovićeva je istakla da Republika Srpska održavajući svoje osnovne interese iskazuje odgovarajuću spremnost na iznalaženje rješenja za otvorena politička pitanja u BiH.

    Naglasila je da je Republika Srpska otvorena za dijalog i kompromis, ne dozvoljavajući da neko uzurpira Dejtonom i Ustavom BiH dodijeljene nadležnosti Srpske.

    Cvijanovićeva je naglasila da i posljednji propisi usvojeni u Narodnoj skupštini o neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika ili ukazivanju na antidejtonsko djelovanje Ustavnog suda BiH nikako ne služe u svrhu narušavanja dejtonske ustavne strukture u BiH, već predstavljaju reakciju na antidejtonsko i protivustavno djelovanje određenih organa, institucija i aktera čija bi primarna uloga trebala da bude zaštita Dejtona i Ustava BiH.

    Ona je napomenula da Republika Srpska i dalje insistira na odlasku stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, te predlaže da se njegov sastav i djelovanje definišu u zajedničkim institucijama na novi način, kao u drugim demokratskim zemljama.

    • Nažalost, dijelu političkih aktera u BiH i međunarodnih subjekata ova neophodna tranzicija ne odgovara iz prostog razloga što postojeći sastav i način rada Ustavnog suda BiH predstavljaju bitan instrument u političkoj borbi slabljenja entiteta i kreiranja unitarne BiH – naglasila je Cvijanovićeva.

    Cvijanovićeva je rekla da Republika Srpska insistira i na tome da visoki predstavnik za BiH mora biti potvrđen i odgovarajućom rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN, što nije slučaj sa nelegalnim Kristijanom Šmitom, koji uzurpira tu funkciju i nezakonito nameće, mijenja i dopunjava različite pravne akte u BiH, stavljajući se u ulogu zakonodavca i miješajući u unutrašnja pitanja BiH.

    Deseta posebna sjednica na čijem predloženom dnevnom redu je prijedlog odluke o potvrđivanju izjave člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske po kojoj je zaključak Predsjedništva BiH povodu eskalacije napada organa entiteta Republika Srpska na temeljne odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma i ugrožavanja ustavnopravnog poretka države BiH, usvojen bez konsenzusa na 8. redovnoj sjednici Predsjedništva BiH, veoma štetan po vitalne interese Republike Srpske, biće održana u petak, 20. oktobra u Banjaluci, u 11.00 časova.

    Bošnjački i hrvatski član Predsjedništva Denis Bećirović i Željko Komšić nedavno su usvojili zaključak u kojem se navodi da je neophodno da se, “s ciljem dosljedne implementacije načela pravne sigurnosti i vladavine prava, smjesta prekine sa ultimatumima, separatističkim politikama i napadima na državu BiH i njene institucije”.

    Narodna skupština, prema Ustavu BiH, razmatra izjavu srpskog člana Predsjedništva BiH i ukoliko je 10 dana od dana prosljeđivanja potvrdi dvotrećinskom većinom od najmanje 56 glasova poslanika – osporena odluka Predsjedništva BiH ne stupa na snagu.

  • Trivićeva i Dončić pozvali građane na narodni protest

    Trivićeva i Dončić pozvali građane na narodni protest

    Još tri dana pod šatorom na Kostrešu, poručio je danas poslanik Narodnog fronta u parlamentu Srpske, Radislav Dončić, koji već danima protestuje tražeći veća prava za boračke kategorije u Republici Srpskoj.

    Uvideu objavljenom na društvenim mrežama Dončić poziva građane Republike Srpske na narodni protest za poboljšanje prava boraca.

    Prema vlastima Srpske uputio je tri zahtjeva, a to su revizija boračkih kategorija, povećanje mjesečnog boračkog dodatak na sedam KM po mjesecu borbenih dejstava i da se konačno zaposle sva djeca poginulih boraca.

    Vidimo se u Banjaluci, 20 oktobra – poručio je Dončić.

    Okupljanje građana predviđeno je u 17.30 časova u parku Mladen Stojanović odakle kreće protesna šetnja do Trga Krajina.

    – Svi za borce Vojske Republike Srpske – poručuje se na kraju videa.

    Na proteste je pozvala i predsjednica NF, Jelena Trivić, koja ističe da će se u 18 časova sa Trga Krajina građanima obratiti borci, oni koji su stvarali Republiku Srpsku i iznijeti svoje zahtjeve prema Vladi Republike Srpske.

    – Podržimo Radislava Dončića i podržimo sve borce Vojske Republike Srpske.

    Pozivamo sve nezadovoljne građane da nam se pridruže, u petak je to borba za borce, sutra će biti borba za sve druge i borba za pravdu u našoj otadžbini – poručila je Trivićeva.

    Podsjećamo, Dončić već 18 dana protestuje na Kostrešu zbog katastrofalnog položaja boračke populacije u Republici Srpskoj.

  • Potpisan Sporazum o slobodnoj trgovini Srbije i Kine

    Potpisan Sporazum o slobodnoj trgovini Srbije i Kine

    Srbija i Kina potpisale su više sporazuma, među kojima i Sporazum o slobodnoj trgovini, uz prisustvo predsednika Srbije i Kine, Aleksandra Vučića i Si Đinpinga.

    Sporazum o slobodnoj trgovini potpisali su ministar trgovine Srbije Tomislav Momirović i ministar trgovine Kine Vang Ventao.

    Pored tog sporazuma potpisani su i Memorandum o razmeni i saradnji u oblasti ekonomske razvojne politike, Memorandum o zajedničkom unapređenju industrijske i investicione saradnje Srbije i Kine kao i srednjoročni akcioni plan o zajedničkoj izgradnji inicijative “Pojas i put” između Vlade NR Kine i Vlade Srbije.

    Potpis na Memorandum o razmeni i saradnji u oblasti ekonomske razvojne politike stavili su ministar finansija Srbije Siniša Mali i predsedavajući Nacionalnoj komisiji za reformu i razvoj Dženg Šanđie.

    Podsetimo, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je juče u Pekingu da će danas biti potpisan sporazum o slobodnoj trgovini sa Kinom koji će obuhvatiti 10.412 srpskih tarifnih pozicija odnosno prozvoda i 8.930 sa kineske strane i najavio da će taj sporazum stupiti na snagu do maja ili juna.

    Kako je rekao, to bi značilo da više ne bismo imali nikakve carine koje su danas veoma visoke, na sprsku jabuku, šljivu, breskvu, sojino ulje, jer nam je to jedan od najprodavanijih proizvoda.

    Dodao je da neće biti carine ni na smrznutu malinu, koja beleži rast od 350 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

    Zatim ni na pivo, vodu, kiselu vodu, gotovo sve faramaceutske i industrijske proizvode…

    “Ti proizvodi koje inače uvozimo iz Kine imaće neuporedivo nižu cenu”, naveo je Vučić.

  • U Poljskoj izbrojani svi glasovi: Vladajuća PiS više nema većinu

    U Poljskoj izbrojani svi glasovi: Vladajuća PiS više nema većinu

    Poljska vladajuća partija Zakon i pravda (PiS) osvojila je najviše glasova na parlamentarnim izborima održanim u nedjelju, ali nema većinu da formira vladu, pokazuju zvanični rezultati izbora.

    Na osnovu 100 odsto prebrojanih glasova, PiS, nacionalistička, socijalno konzervativna partija, osvojila je 35,38 odsto glasova, dok je opoziciona liberalna Građanska koalicija (KO) bivšeg premijera Donalda Tuska druga sa 30,70 odsto glasova, prenio je Reuters.

    Centristička stranka Treći put osvojila je 14,40 odsto glasova, a Nova ljevica 8,61 odsto.

    Krajnje desničarska Konfederacija dobila je 7,16 odsto glasova.

    Građanska koalicija, Nova Ljevica i Treći put su saopštili da su spremni da formiraju koalicionu vladu i da će početi razgovore kada zvanični rezultati budu objavljeni, prenio je Euronews.

    Predsjednik Poljske Andržej Duda, saveznik PiS, rekao je prije glasanja da će prednost za formiranje vlade dati partiji koja je osvojila najviše glasova pojedinačno, ali Reuters ocjenjuje da će PiS-u biti teško da pronađe saveznike da većinu, pošto zajedno sa Konfederacijom nema većinu neophodnu za formiranje vlade.

    KO i saveznici će takođe imati većinu od 100 mjesta u gornjem domu parlamenta, Senatu.

  • Peskov: Zapad neće uspjeti da potisne Rusiju

    Peskov: Zapad neće uspjeti da potisne Rusiju

    Mnogi zapadni lideri žele da potisnu Rusiju, to nije ništa novo, iako oni koji daju takve izjave teško mogu da objasne svoje napore u tom pravcu, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    “To nije nova ideja. Takve izjave daju i (predsjednik SAD Džozef) Bajden i evropski lideri – svi oni žele da potisnu Rusiju i Putina”, rekao je Peskov odgovarajući na zahtjev da prokomentariše izjave američkog predsjednika da bi Putin bio slomljen ako bi snage cijele Evrope bile ujedinjene.

    On je naveo, prenosi Srna, da zapadni lideri teško mogu da objasne zašto to žele, kao i efikasnost svojih dosadašnjih napora u ovom pravcu.

    “Prije ili kasnije će to morati da objasne svojim poreskim obveznicima, jer se rasipaju novcem”, istakao je Peskov.

    Peskov je dodao da do sada lideri Zapada u tome nisu i neće uspjeti.

    Bajden je ranije za Si-Bi-Es izjavio da vjeruje da Vašington može da ujedini cijelu Evropu, da ruskom rukovodstvu oduzme slobodu djelovanja i potisne ruskog predsjednika, prenio je TASS.

  • Stanivuković o slučaju “Autoprevoz”

    Stanivuković o slučaju “Autoprevoz”

    Gradonačelnik Draško Stanivuković najavio je da će zvanično biti upućen poziv svim političkim strankama koje učestvuju u radu Skupštine Grada da prisustvuju sastanku u vezi sa rješenjem pitanja gradskog parkinga na lokaciji Stare autobuske stanice i okolnih parcela, oko kojih se godinama spore Grad i preduzeće „Autoprevoz“.
    – I zvanično ću uputiti poziv svim političkim strankama da zajedno branimo gradsku imovinu. Neće niko ništa izgubiti ako sjednemo i čujemo stav Autoprevoza. I s druge strane, da principijelno zauzmemo stav da li ćemo zajedno da idemo i branimo imovinu Grada, jer nova deložacija može biti zakazana uskoro – naveo je gradonačenlik.

    Pozdravio je stav DEMOS-a, iz kojeg su najavili da će se odazvati ovom sastanku, navodeći da isto očekuje i od drugih političkih stranaka.

    -Sve je prihvatljivo osim teze koja se može čuti – da mi nismo u tome učestvovali. Proces je krenuo 1995. godine, onda ne treba ni ja da učestvujem. Ako si izabran kao narodni predstavnik ne birate vi vremena, nego vremena vas i vi morate biti spremni da odgovorite na sve te izazove. Hajde da budemo i odgovorni ljudi – kazao je gradonačelnik.

  • Raste pritisak na BiH da potpiše sporazum s Frontexom

    Raste pritisak na BiH da potpiše sporazum s Frontexom

    Nekoliko evropskih zemalja pojačava pritisak na BiH da potpiše sporazum s evropskom agencijom za granice Frontex, kako bi pripadnici ove evropske agencije zajedno s bh. policijskim snagama radili na obezbjeđenju spoljnih granica EU prema BiH.

    Podsjećanja radi, BiH je jedina zemlja koja sporazum s ovom agencijom nije ni potpisala, dok su ostale zemlje u regiji osnovni sporazum potpisale još prije nekoliko godina. Kasnije je taj sporazum zamijenjen novim koji bi Frontexu dao mnogo veća ovlaštenja unutar zemalja regiona, a BiH nije potpisala nijedan, dok Srbija još nije potpisala drugi.

    Juče smo se obratili i Frontexu i Ministarstvu bezbjednosti BiH, ali nismo dobili odgovore.

    Problem i prilikom potpisivanja prvog i najnovijeg sporazuma s BiH je u tome što vlasti Republike Srpske žele da i njihove policijske snage budu vidljive u okviru ovog sporazuma, dok Frontex, odnosno EU, ima mandat da sporazum potpisuje s državama, a da se onda operativni sporazumi razrađuju na nižem nivou.

    Pritisak na BiH raste u onim državama EU čije vlasti trpe pojačanu kritiku njihovih građana, zbog čega ekstremna desnica uživa sve veću snagu i postoji mogućnost da bi mogli doći na vlast. Zbog pritiska ilegalnih migracija, Austrija je čak blokirala ulazak u šengen zonu Bugarske i Rumunije, jer smatra da se vlasti ove zemlje ne bore dovoljno efikasno na suzbijanju ilegalnih migracija.

    Rumunska javnost je posebno ljuta jer zvanični podaci pokazuju da se brojevi ilegalnih migracija u toj zemlji smanjuju, a da na zapadnom Balkanu i u BiH brojevi stalno rastu, dok istovremeno većina migranata koji iz BiH i Srbije ulaze u EU preko Hrvatske ne stižu tamo iz Rumunije i Bugarske, već s sredozemnog područja i Grčke. A Hrvatska je, kako je naglašeno, bez problema dobila dozvolu za ulazak u šengen.

    Oni podsjećaju na zvanične podatke Frontexa, koje su i “Nezavisne” objavile, da je u prvih devet mjeseci 2022. godine došlo do povećanja procenta ulazaka ilegalnih migranata preko Srbije i BiH u EU od 170 odsto, dok je u Rumuniji u istom periodu bilo 43 odsto ulazaka manje.

    Da stvari budu komplikovanije, Rumunija prijeti da će austrijskom energetskom divu OMV zabraniti pristup gasnim energetskim poljima na njenoj teritoriji, ako Austrija, koja ima udio u vlasništvu nad ovom kompanijom, nastavi da blokira rumunski ulazak u šengen. To je dodatni razlog što je porastao pritisak na BiH, jer Austrija ne želi da bude viđena da je popustljiva prema zemljama kandidatkinjama za ulaz u EU, a da vrši pritisak na zemlje koje su već članice.

    Kako nam je nedavno rekao Nenad Nešić, ministar bezbjednosti BiH, on očekuje od Austrije, koja je posebno zainteresovana za rješenje problema ilegalnih migracija, da utiče na ostale članice EU da shvate zašto je važno da i MUP RS bude viđen kao Frontexov partner u okviru budućeg sporazuma.

    Čini se da je dodatni zahtjev sa strane BiH da se konotrola obavlja i na granici prema Srbiji, jer bi se na taj način spriječilo da migranti ulaze u BiH, a da na granici sa Hrvatskom ostanu “zarobljeni” unutar BiH, posebno u bihaćkom regionu.

    Nije samo Austrija zemlja koja je zainteresovana da BiH konačno potpiše ovaj sporazum.

    Prošlog mjeseca su ministri unutrašnjih poslova Hrvatske i Slovenije Davor Božinović i Boštjan Poklukar naglasili potrebu ne samo bolje saradnje dvije zemlje na ovom pitanju, koji već uključuje zajedničke granične patrole, već i da se u problem rješavanja migracija što prije uključi i BiH.

    U saopštenju nakon sastanka dva ministra naglašeno je da “dvije zemlje pozivaju Evropsku komisiju da potpiše sporazum između BiH i Frontexa”.

    U saopštenju je naveden još jedan zanimljiv podatak – slovenačka policija uhapsila je ove godine 261 krijumčara ljudi, među kojima je 56 Rumuna, 31 Srbijanac, 26 Ukrajinaca i 11 državljana BiH.