Autor: INFO

  • Kenedi Mlađi: Bajdden potpisao izvršnu naredbu o mobilizaciji, sprema se za kopneni rat s Rusijom

    Kenedi Mlađi: Bajdden potpisao izvršnu naredbu o mobilizaciji, sprema se za kopneni rat s Rusijom

    Predsjednik Joe Biden izdao je izvršnu naredbu kojom se odobrava mobilizacija odabranih američkih rezervnih snaga do 3.000 pripadnika, čime se pojačavaju oružane snage u podršci operaciji Atlantic Resolve, no predsjednički kandidat Demokratske stranke Robert F. Kennedy Mlađi tvrdi da se iza toga krije dublji razlog.

    “Predsjednik Biden je upravo pozvao 3.000 rezervista da pojačaju američke trupe u Evropi u okviru operacije “Atlantska riješenost (Atlantic Resolve). Želim da ljudi shvate o čemu se radi u ovoj mobilizaciji trupa. Riječ je o pripremama za kopneni rat sa Rusijom”, naveo je Kennedy na Twitteru.

    Inače, ova će operacija biti označena kao operacija za nepredviđene situacije, rekao je general-pukovnik vojske Douglas A. Sims II, direktor operacija Zajedničkog stožera, tokom jučerašnjeg brifinga za novinare.
    “Ova izvršna naredba ponovno potvrđuje nepokolebljivu podršku i predanost odbrani istočnog krila NATO-a u jeku ruskog nezakonitog i neizazvanog rata protiv Ukrajine”, rekao je Sims.

    Evropsko zapovjedništvo SAD-a priprema se koristiti ovu novu ovlast u nastavku američke predanosti NATO-ovoj kolektivnoj sigurnosti, izjavio je glasnogovornik Eucoma, mornarički kapetan Bill Speaks u saopćenju za javnost.

    “Ove će vlasti osigurati dugoročnu otpornost Eucomove kontinuirane povećane razine prisutnosti i operacija. To neće promijeniti trenutne razine snaga u Evropi”, rekao je Speaks. Ove nove ovlasti važna su demonstracija predanosti SAD-a saveznicima i partnerima i pružaju Eucomu veću fleksibilnost za pružanje ključnih prava snagama koje podupiru te obveze”, rekao je Speaks.

    Dajući trenutnu procjenu borbi u Ukrajini, Sims je rekao da su borbe teške.

    Unatoč pucanju na njih, bombardiranju i suočavanju s dobro ukopanom ruskom odbranom na teškom terenu, ukrajinske snage obavljaju izvanredan posao sa svojom novom opremom i tehnikama, rekao je.

  • Bjelorusko ministarstvo odbrane otkrilo da Wagnerovi borci obučavaju njihove vojnike

    Bjelorusko ministarstvo odbrane otkrilo da Wagnerovi borci obučavaju njihove vojnike

    Bjelorusko minstarstvo odbrane saopštilo je da borci iz ruske plaćeničke grupe Wagner obučavaju vojnike u Bjelorusiji.

    Ministarstvo je objavilo da Wagnerovi borci obučavaju bjeloruske vojnike na vojnom poligonu u blizini grada Osipoviči, oko 90 km jugoistočno od glavnog grada Minska.

    “Wagnerovi borci su djelovali kao instruktori u brojnim vojnim disciplinama”, saopćilo je resorno ministarstvo.

    Podsjećamo, bjeloruski lider Aleksandar Lukašenko pomogao je u sklapanju sporazuma o okončanju kratke oružane pobune Wagnera 23. i 24. juna, kada je grupa preuzela kontrolu nad gradom Rostov na jugu Rusije i marširala prema Moskvi, oborivši nekoliko vojnih helikoptera i ubivši njihove pilote.

    Prema sporazumu, šef Wagnera Jevgenij Prigožin povukao je svoje plaćenike i pristao da se preseli u Bjelorusiju u zamjenu da Rusija odustane od optužbi za pobunu.

  • Grad prodaje Kajinoj firmi dunum za milion i po maraka

    Grad prodaje Kajinoj firmi dunum za milion i po maraka

    Na posljednjoj sjednici banjalučke Skupštine usvojena je odluka kojom je data saglasnost za zaključenje ugovora o prodaji gradskog građevinskog zemljišta kompaniji “City Mall”, koja je u vlasništvu firme MG Mind poznatog biznismena Mladena Milanovića Kaje.
    Radi se o pristupnim parcelama na lokaciji koja je u javnosti poznata kao “rupa”, a na kojoj traju radovi na stambeno – poslovnom kompleksu “Palata”, čiji je investitor Milanovićeva kompanija.

    Odlukom je obuhvaćeno pet parcela koje se nalaze u ulicama Bana dr Todora Lazarevića, Vase Pelagića i u Srpskoj ulici. Ukupna površina ovih parcela je 1.035 metara kvadratnih, a predstavljaju rubne i pristupne površine stambeno – poslovnom kompleksu “Palata”.

    Grad će ovom prodajom zemljišta zaraditi 1.449.000 KM, a dogovorena cijena je 1.400 maraka po kvadratu.

    “City Mall” d.o.o. Banjaluka podnio je zahtjev za kompletiranje građevinske parcele. Postupajući po podnesenom zahtjevu proveden je zakonom propisan postupak, održana je usmena i javna rasprava u prisustvu stranaka i vještaka geodetske struke, obavljen uviđaj na licu mjesta”, navodi se u obrazloženju ove odluke.

    Zanimljivo je da je okviru provođenja postupka, određen vještak građevinsko – arhitektonske struke, radi utvrđivanja vrijednosti parcela. On je vrijednost parcela procijenio na 1.111 maraka i zapisnik o izvršenoj procjeni zemljišta dostavio nadležnoj komisiji.

    Komisija nije prihvatila ovu procjenu i tražila je da se vrijednost po kvadratnom metru povaća za 25 odsto, što je naknadno i učinjeno.

    Odluka će stupiti na snagu nakon ovjere predsjednika Skupštine grada Banjaluka, Ljube Ninkovića.

  • Vlada odobrila osnivanje prvog naučno-tehnološkog parka

    Vlada odobrila osnivanje prvog naučno-tehnološkog parka

    Vlada Republike Srpske usvojila je danas Informaciju o osnivanju prvog naučno-tehnološkog parka u Republici Srpskoj.
    “Cilj osnivanja i razvoja prvog naučno-tehnološkog parka Republike Srpske je ubrzan tehnološki razvoj u skladu sa dobrim primjerima međunarodne prakse. Naučno-tehnološki park Republike Srpske treba da privuče inovativne, tehnološko razvojne kompanije (domaće i strane) i stvori uslove za razvoj ekonomije zasnovane na znanju, tj. komercijalizaciju inovacija nastalih u procesu istraživanja i razvoja i tako pospješi razvoj i izvoz proizvoda i usluga”, saopšteno je iz Vlade Srpske.

    Ovaj park, kako se dodaje, treba da stvori i uslove za osnivanje i razvoj većeg broja tzv. “startap” i “spinof” preduzeća, ali i da pruži usluge preduzećima koja razvijaju vlastitu tehnologiju, a koja može da obezbijedi transfer najnovijih tehnologija.

    “Osim preduzećima, usluge naučno-tehnološkog parka će biti pružene i studentima potencijalnim preduzetnicima, odnosno onima koji tek razvijaju inovativnu ideju. Osnivači naučno-tehnološkog parka Republike Srpske će biti Vlada Republike Srpske i Univerzitet u Banjaluci, a objekat parka, koji će se sastojati od suterena, prizemlja i tri sprata na ukupno oko 7.500 metara kvadratnih korisnog prostora na pet etaža, biće izgrađen u Kampusu banjalučkog Univerziteta”, saopšteno je iz Vlade Srpske.

    Vlada Republike Srpske utvrdila je danas, na 29. sjednici, održanoj u Banjaluci, i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske.

    “Prijedlogom ovog Zakona, u odnosu na Nacrt, između ostalog, umanjeni su iznosi naknade za polaganje stručnog ispita koji se polaže pred Upravom, te su u odnosu na Nacrt izmijenjene odredbe kojima se uređuje rad geodetskih organizacija. Tako je za razliku od Nacrta, Prijedlogom predviđeno da se neće mijenjati broj zaposlenih lica geodetske struke u odnosu na odredbe važećeg Zakona, što je jedan od uslova za rad geodetskih organizacija, iz razloga što je rezultat javne rasprave pokazao da bi se geodetske organizacije na ovaj način suočile sa otežanim poslovanjem”, saopšteno je iz Vlade Srpske.

    Isto tako, dodaje se, Prijedlogom zakona ostavljena je mogućnost da tehničku kontrolu glavnih projekata mogu vršiti i geodetske organizacije koje odredi investitor, čime je geodetskim organizacijama omogućeno da zadrže jedan dio svojih poslova kao i prihoda.

    Kako dodaju iz Vlade, pooštravanje uslova za sticanje licence koje je bilo predviđeno Nacrtom, izmijenjeno je u Prijedlogu zakona jer je tokom javnih rasprava ukazano na činjenicu velikog odliva kadra geodetske struke koji bi se ovim intenzivirao.

    “Prijedlogom zakona izmijenjene su odredbe koje propisuju postavljanje privremenog zastupnika u postupcima izlaganja na javni uvid podataka o nepokretnostima i utvrđivanje prava na nepokretnostima u svrhu osnivanja katastra nepokretnosti, na način da se u slučaju da načelnik ili gradonačelnik jedinice lokalne samouprave ne dostavi podatke o licima koja će biti postavljena za privremene zastupnike u postupcima izlaganja, kao i u slučaju kada je jedinica lokalne samouprave stranka u postupku, privremeni zastupnik se postavlja iz reda advokata ili poslovno sposobnih lica, te se propisuje iznos naknade koju za svoj rad dobijaju”, naveli su iz Vlade Srpske.

    Za razliku od Nacrta zakona, koji je propisivao način upisa zabilježbe spora i zabilježbe upravnog postupka, u Prijedlogu zakona su brisane odredbe koje se odnose na zabilježbu upravnog postupka, te su izmijenjene odredbe kojima se propisuje zabilježba spora u javnim evidencijama.

    Vlada Republike Srpske utvrdila je i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske.

    “Zakonom o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske uređene su posebne obaveze izabranih predstavnika, nosilaca izvršnih funkcija i savjetnika u organima vlasti Republike Srpske i jedinica lokalne samouprave u obavljanju javne funkcije, a u cilju sprečavanja sukoba interesa, te su, između ostalog, propisani principi djelovanja u obavljanju javne funkcije za ova lica”, naveli su iz Vlade Srspke i dodali da će ovaj prijedlog zakona biti upućen u Narodnu skupštinu Republike Srpske na razmatranje.

  • Ukrajinci priznali

    Ukrajinci priznali

    Ukrajina je danas priznala da njene trupe ne napreduju baš brzo u kontraofanzivi na istoku i jugu zemlje.

    Šef Kancelarije predsednika Ukrajine Andrij Jermak rekao je novinarima da su imali teške bitke, ali da zapadni saveznici ne vrše pritisak na Kijev da brže napreduje.

    “Sada se ne krećemo tako brzo. Ako vidimo da nešto nije u redu, reći ćemo. Nećemo prećutati celu stvar. Nema pritiska, samo pitanje: Kako da vam dodatno pomognemo? Jasno je da naši uspesi na bojnom polju utiču na sve što se dešava“, rekao je Jermak, a prenosi AFP.

    “Kijev neće pregovarati sa Rusijom dok ne povuče svoje trupe iz Ukrajine. Počećemo da razmišljamo o pregovorima tek nakon što ruske snage napuste našu teritoriju”, dodao je on.

  • “Vagner više ne postoji”

    “Vagner više ne postoji”

    Bivši britanski marinac Alan iz engleskog grada Plimauta, jedan je od stranih volontera koji se 16 meseci od početka rata u Ukrajini još bori sa Ukrajincima.

    Britanac je u Ukrajinu stigao u septembru 2022. godine, a uskoro će se vratiti na front.

    “Ukupno gledano, Rusi nisu jako dobri vojnici, međutim, nisu glupi. Bilo bi nesmotreno kada bismo pretpostavili da među njima nema pristojno obučenih i motivisanih vojnika. Oni su potentni borci, jako opasni. Artiljerija im je dobra, kao i jedinice za elektronsko ratovanje”, rekao je 58-godišnji Britanac koji novinarima The Guardiana nije hteo da otkrije svoje prezime.

    Jedinica u kojoj se Alan bori, a koja nosi ime “Da Vinčijevi vukovi”, mesecima je ratovala protiv plaćeničke grupe Vagner. Britanac je za vreme tih sukoba štitio “put života”, važan lanac snabdevanja koji su koristili ukrajinski borci u Bahmutu.

    Alan, iskusni borac koji je učestvovao i u Domovinskom ratu, pružao je podršku drugim jedinicama na terenu.

    “Skoro da smo stalno bili u bunkerima i rovovima. Delovalo je kao da smo u Prvom svetskom ratu. Ruska artiljerija je stalno udarala po nama. Bila je precizna i stalno smo morali da držimo glave pognutima”, rekao je Alan.

    Britanac kaže da danas u ukrajinskoj vojsci nema mnogo stranih volontera. Možda ih ima po 20-tak u svakoj jedinici, rekao je.

    Alan nije potpisao ugovor s Oružanim snagama Ukrajine, a njihov komandir pokriva svakodnevne troškove. Rusija tvrdi da su “Da Vinčijevi vukovi”, koja je dobila ime po Dmitru “Da Vičciju” Kotsjubailu, nacionalistička grupa koja gaji desničarske stavove.

    Alan veruje da će ukrajinska kontraofanziva uroditi plodom iako trenutno ide sporo. Ukrajinci traže slabu tačku u ruskoj odbrani, a Britanac kaže da će se na nju sručiti čim je pronađu.

    “Ovo me podseća na bitke koje su se vodile nakon iskrcavanja na Normandiji 1944. godine. Nešto je puklo i saveznici su stigli do Rajne. Pre ili kasnije, ruska logistika će posustati”, rekao je Alan.

    Bahmut nije bio greška

    Britanac smatra da krvava i dugotrajna bitka za ukrajinski grad Bahmut nije bila greška.

    “To je bio ogroman sukob. Naneli smo veliku štetu Vagneru. On više ne postoji kao borbena sila. Bahmut je bio Pirova pobeda za Rusiju”, rekao je Alan, koji je trenutno na pauzi od ratovanja.

    Dane provodi vežbajući gađanje kod Dnjepra ili u teretani. Britanac se nada da će deo svog znanja preneti mladim ukrajinskim borcima.

    “Učim ih kako da patroliraju, kako da pucati i kako da prežive. Ako morate stati na više od pet minuta, morate iskopati rupu”, dodao je Britanac.

  • Kina: Posjeta brodova ruske Pacifičke flote još više učvrstila prijateljstvo i saradnju dve zemlje

    Kina: Posjeta brodova ruske Pacifičke flote još više učvrstila prijateljstvo i saradnju dve zemlje

    Poseta ruskih korveta Šangaju još više je učvrstila tradicionalno prijateljstvo Ratne mornarice Rusije i Kine.

    Ovo je izjavio na brifingu portparol Ministarstva odbrane Kine Tan Kefej.

    On je dodao da je poseta takođe produbila prijateljsku razmenu i poslovnu saradnju.

    Prema njegovim rečima, tokom posete ruskih korveta, predstavnici Oružanih snaga obišli su brodove obe zemlje, izvršili profesionalnu i tehničku razmenu, održali kulturne i sportske aktivnosti. Nakon što su ruske korvete napustile luku u Šangaju, one su zajedno sa kineskim vojnim brodom “Taijuan” izvele vežbe čiji je cilj bio uvežbavanje formacija i manevrisanja, komunikacija i operacija potrage i spasavanja u vodama istočno od reke Jangce.

    “Kina je i nadalje spremna da zajedno sa Rusijom radi na jačanju interakcije Ratnih mornarica dve zemlje na svim nivoima, redovno organizuje zajedničke obuke i patrole, proširi stručnu i praktičnu saradnju radi održanja bezbednosti na moru, kopnu, kao i stabilnost u regionu”, poručio je portparol.

    Generalni konzul Rusije u Šangaju Dmitrij Lukjancev je, odgovarajući na pitanje može li se aktuelna poseta brodova Pacifičke flote Šangaju tumačiti kao signal različitim silama u regionu da su rusko-kineski odnosi stabilni, a bilateralna saradnja ne podleže spoljnom uticaju, Lukjancev je rekao da se to “podrazumeva”.

    Prethodno je pres služba Pacifičke flote saopštila da su korvete “Gromki“ i “Savršeni”, koje obavljaju zadatke u azijsko-pacifičkom regionu, zbog posete koja je trajala do 11. jula, uplovile u pomorsku bazu Ratne mornarice Narodnooslobodilačke armije Kine u Šangaju.

  • Jedna kriptovaluta naglo skočila

    Jedna kriptovaluta naglo skočila

    Vrednost kriptovalute ripl naglo je skočila i dostigla rast oko 90 odsto nakon presude suda u Njujorku da ova kriptovaluta nije hartija od vrednosti.

    To je potvrdio kriptoanalitičar iz menjačnice za kripto valute ECD Igor Mirković.

    Mirković je objasnio da je sudski postupak u kome se razmatralo da li je ripl hartija od vrednosti pokrenut pre tri godine i dodao da je to bio prvi kontakt jedne kriptovalute sa regulatornim telom.

    “Do tada su kriptovalute prolazile neopaženo, nisu se regulatorna tela interesovala oko njih. Ripl spada u top pet kritpovaluta i američka Komisija za hartije od vrednosti (SEC) ih je optužila da oni spadaju u hartije od vrednosti”, rekao je Mirković za Tanjug.

    Postupak protiv ripla je, prema rečima Mirkovića imao veliki uticaj na ostale kriptovalute, koje su bile u velikom strahu da će i protiv njih biti pokrenut postupak.

    “Kada se sumiraju tri godine suđenja dobijamo jedan period stagnacija ripla za šire narodne mase, nije mogao da se kupi u menjačnicima u Americi, mnoge berze su ga uklonile iz ponude”, naveo je Mirković.

    Dodao je da su za to vreme u kompaniji ripl radili na razvijanju proizvoda i čekali završetak sudskog procesa.

    “Postoji podatak da ogrman broj većih svetskih banaka, oko 60 odsto banaka testira riple i testira taj protokol koji on promoviše u svojim poslovanjima. Svi su se nadali da ako prođe regulatorni test i ne bude hartija od vrednosti da će krenuti da ga implementiraju i koriste u svakodnevnom poslovanju”, rekao je Mirković.

    On je objasnio da je ripl pogodan zbog toga što je kripto valuta koja se koristi u finansijskom poslovanju i pomoću koje je moguća razmena valuta, čime se izbegava konverzija i komplikovane procedure.

    “Ripl omogućava da ja kupim određenu količinu te kripto valute u valuti moje države, pošaljem je odmah i primalac proda tu količinu i uzme svoju valutu. Ripl je jedan komplikovan proces pojednostavio na način na koji bi trebao da funkcioniše”, ocenio je Mirković.

    Na pitanje da li će riple umesto američke Komisije za hartije od vrednosti (SEC) biti regulisan od strane komsije za trgovinu robnim fjučersima (CFTC), Mirković je objasnio da su neke kripto valute već u dokumentima CFTC-a.

    “Neke kriptovalute su u dokumentima CFTC-a poput lajtkoina, itirijuma. Ta Komisija ima daleko jednostavnija pravila po mišljenju ljudi iz kripto sveta. Mnogi se nadaju da će ostale kripto valute koje liče na ripl imati sličan tretman, kao i da ih SEC neće kategorisati u grupu hartija od vrednosti”, naveo je Mirković.

    Mirković je rekao da smatra da će odluka suda u Njujorku postati presedan kojom se kritpovalute neće svrstavati u hartije od vrednosti.

    “Ripl je prva kompanija koja je prošla najstrožije kontrole, regulative i usklađenosti poslovanja. Tri godine unazad su vršene provere poslovanja ove kompanije, ali na kraju je presuda otišla u korist kripto valuta”, izjavio je Mirković.

    Dodao je da je presuda dovela i do rasta drugih kripto valuta poput solane, matika i kardana.

    “Solana, matik, kardano su dosta slični riplu i imaju neke svoje argumente zašto nisu hartije od vrednosti i sada ti argumenti dobijaju na snazi. Mnogi misle da se upravo ova presuda čekala da se kripto malo opusti, jer su svi bili u strahu šta smeju da rade a šta ne”, ocenio je Mirković.

    Govoreći o indeksu pohlepe, koji meri pohlepu ulagača za kripto valutama, Mirković je ocenio da će on rasti.

    “Sada su berze ponovo počele da dodaju ripl i verujem da će amerikanci zdušno da ga kupuju pošto to jeste jedna od kvalitetnijih kriptovaluta, a pored bitkoina možda i najinterisantnija”, zaključio je Mirković.

  • Erdogan: Putin i ja smo na istoj strani

    Erdogan: Putin i ja smo na istoj strani

    Turski predsjednik Erdogan izjavio je da su on i Vladimir Putin na istoj strani kada je reč o produžetku Sporazuma o izvozu žitarica iz ukrajinskih luka.

    Erdogan je istakao i da će, kako se nada, dogovor biti produžen nakon 17. jula, kao rezultat napora Ujedinjenih nacija i Turske, preneo je Rojters.Portparol Evropske unije rekao je u četvrtak da Evropska komisija pomaže Ujedinjenim nacijama i Turskoj u pokušajima da se produži Sporazum o žitaricama i “otvorena je da se istraže sve solucije”.UN i Turska posredovale su u inicijativi za sklapanje sporazuma sa Rusijom i Ukrajinom u julu 2022. godine, kako bi se prevazišla svetska kriza u nabavci hrane, koja je nastala posle napada Rusije na Ukrajinu i blokade ukrajinskih luka. Erdogan je istakao i da se nada da će Putin u avgustu posetiti Tursku.

  • Ponovo pokušaj miješanja stranaca u unutrašnja pitanja BiH

    Ponovo pokušaj miješanja stranaca u unutrašnja pitanja BiH

    Novi pokušaj miješanja stranaca u unutrašnja pitanja BiH. Nakon što su poslanici Predstavničkog doma BiH u prvom čitanju, usvojili Zakon o slobodi pristupa informacijama, šef Delegacije Evropske unije Јohan Satler, zatražio je njegovu izmjenu.

    Dok traju kriza i nesuglasice u vezi s Ustavnim sudom BiH i strancima u toj instituciji i dok političko Sarajevo blokira izbor ministra iz Republike Srpske u Savjetu ministara, međunarodna zajednica bavi se onim o čemu postoji saglasnost domaćih političara.

    Tako je Satler odlučio da predloži amandmane na Zakon o slobodi pristupa informacijama, pokazujući da bez uticaja Zapada ne može da prođe ni ono o čemu postoji saglasnost domaćih političara, kažu poslanici iz Republike Srpske.

    Pitaju da li u BiH ima prioritetnijih pitanja kojima bi trebalo da se bave predstavnici Evropske unije?