VRBAS Media

Autor: INFO

  • Lidl priprema otvaranje i formira tim zaposlenih

    Lidl priprema otvaranje i formira tim zaposlenih

    Njemački trgovački lanac Lidl privodi kraju izgradnju prvog prodajnog objekta u Banjaluci, koji se gradi u naselju Petrićevac. Radovi su u završnoj fazi, a objekat je gotovo u potpunosti izgrađen.

    Paralelno sa završetkom gradnje, kompanija sprovodi i aktivnosti na formiranju tima zaposlenih. Prema informacijama sa terena, već se obavljaju razgovori sa kandidatima za rukovodeće pozicije, dok će oni koji prođu selekciju biti upućeni na obuku.

    Na informativnoj tabli uz gradilište navedeno je da je početak radova zabilježen 12. avgusta 2025. godine, dok je završetak planiran do 15. maja 2026. godine. Kao investitor je označena firma Lidl BH, dok je za izvođenje radova zadužena banjalučka kompanija Delta MD. Građevinsku dozvolu izdala je Gradska uprava Banjaluka.

    Prodajni objekat se podiže na parceli koja je u vlasništvu katoličkog samostana Petrićevac. Osim ove lokacije, u planu je izgradnja dodatnih marketa i u drugim dijelovima grada, uključujući Lazarevo i Adu.

    Prema ranijim najavama, Lidl namjerava da do kraja 2026. godine otvori sve planirane objekte širom Bosne i Hercegovine. U Banjaluci je predviđeno otvaranje ukupno šest prodajnih centara, dok su u Republici Srpskoj planirane i lokacije u Laktašima, Gradišci, Prnjavoru, Doboju, Zvorniku, Bijeljini i Trebinju.

  • Tramp poziva na druge prioritete

    Tramp poziva na druge prioritete

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp ocijenio je da je vrijeme da se zemlja okrene drugim pitanjima, nakon što je Ministarstvo pravde krajem prošle sedmice objavilo još gotovo tri miliona dokumenata u vezi sa slučajem Džefrija Epstajna.

    Obraćajući se novinarima u Ovalnom kabinetu, Tramp je rekao da nije čitao novoobjavljene spise, koji obuhvataju hiljade fotografija Epstajnove imovine, elektronsku prepisku, evidenciju letova, kao i prijave dostavljene Saveznom istražnom birou putem Nacionalnog centra za prijavu prijetnji.

    U tim dokumentima pominju se brojni visoki zvaničnici, među kojima su i Tramp, bivši predsjednik Bil Klinton, preduzetnik Ilon Mask i ministar trgovine Hauard Latnik, ali niko od njih nije optužen za krivična djela.

    „Mislim da je sada vrijeme da se zemlja možda posveti nečem drugom, poput zdravstvene zaštite. Nečemu do čega je ljudima stalo“, rekao je Tramp novinarima.

    On je umanjio značaj činjenice da se u spisima pojavljuju imena Maska i Latnika, navodeći da je uvjeren da s njima nema ništa sporno.

    Istovremeno je ponovio tvrdnje da ga posljednji paket dokumenata oslobađa svake odgovornosti, ističući da je protiv njega vođena zavjera u kojoj su, kako je naveo, učestvovali Epstajn i drugi ljudi.

    Tramp je ponovo pozvao javnost da se usredsredi na teme poput zdravstvene zaštite, za koje tvrdi da su građanima važnije od ovog slučaja.

    Slučaj Epstajnovih dokumenata prati Trampa tokom cijelog njegovog drugog predsjedničkog mandata, a predstavnici i demokrata i republikanaca kritikovali su administraciju zbog načina na koji je vođena istraga o Epstajnu i njegovoj saradnici Gislejn Maksvel.

    Ministarstvo pravde je u početku odbijalo zahtjeve da se dokumenta objave, ali je u novembru, nakon promjene stava, predsjednik pozvao republikance da podrže zakon o objavljivanju tih spisa, poznat kao Zakon o javnosti Epstajnovih dokumenata, koji je potom i potpisao.

  • Tramp želi rijetke minerale

    Tramp želi rijetke minerale

    Američki interesi za bakar, litijum i rijetke metale u Pakistanu sudaraju se s rastućom pobunom u pograničnim oblastima, gdje džihadisti koriste oružje ostavljeno nakon povlačenja SAD iz Avganistana.

    U Pakistanu je prošle godine iz jednog rudnika iskopano 22.000 tona bakra, u vrijednosti od stotina miliona dolara. Vlasti tvrde da u zemlji ima još mnogo toga za iskopavanje, a interesovanje je pokazao i američki predsjednik Donald Trump (Tramp).

    Riječ je o rudniku bakra Muhammad Khel, smještenom u planinama Hindu Kuša, svega petnaestak kilometara od granice s Avganistanom. Iskopani bakar je potom izvezen u Kinu, zemlju s gotovo nezasitnom potrebom za metalima i mineralima.

    Vašington odobrio milijardu dolara
    Šta je dovelo do neočekivanog zbližavanja

    U susjednoj pakistanskoj pokrajini nalazi se još jedan rudnik bakra za koji Pakistan tvrdi da može dati gotovo deset puta veći prinos – količinu koja bi činila petinu ukupne godišnje potrošnje bakra u SAD-u. Taj potencijal bio je dovoljno primamljiv da je Vašington već odobrio više od milijardu dolara kako bi se eksploatacija pokrenula.

    Pakistan tvrdi da se ispod njegovog tla krije čak osam biliona dolara u bakru, litijumu, kobaltu, zlatu, antimonom i drugim strateški važnim mineralima. Upravo ta tvrdnja postala je osnova za neočekivano zbližavanje s predsjednikom Trumpom, koji je nabavku kritičnih minerala stavio u samo središte američke spoljne politike.

    Blago u nemirnim pograničnim oblastima
    Ekskluzivna posjeta nekim od najopasnijih dijelova Pakistana

    Problem je, međutim, u tome što se to bogatstvo nalazi u oblastima koje decenijama potresaju džihadističke pobune, a koje su postale još nestabilnije nakon haotičnog povlačenja SAD iz Avganistana 2021. godine. Tada je, prema procjenama, iza sebe ostavljena ogromna količina savremenog oružja.

    Tokom ekskluzivne posjete nekim od najopasnijih dijelova Pakistana, ekipi CNN-a pokazane su stotine komada američkog oružja – automatske puške, mitraljezi i snajperi – zaplijenjeni od nove generacije pobunjenika.

    Nedaleko od rudnika Muhammad Khel, u blizini grada Wana, pakistanski vojni oficir je pred novinarima izložio tri puške M-16 i krvavu maramu zaplijenjene nakon samoubilačkog napada pakistanskih talibana na vojnu školu. Na marami su, na urduu i engleskom, bili ispisani slogani o spremnosti na mučeništvo, dok je na puškama jasno stajao natpis:

    „Vlasništvo Vlade SAD. Proizvedeno u Kolumbiji, Južna Karolina.“

    Kina drži monopol, SAD pokušavaju da ga razbiju
    Jedno od najjačih oruđa Pekinga u trgovinskom sukobu

    Više od 90 odsto svjetske proizvodnje prerađenih rijetkih zemnih metala, koji se koriste u svemu – od pametnih telefona do električnih vozila – pod kontrolom je Kine. Taj gotovo potpuni monopol postao je jedno od najjačih oruđa Pekinga u trgovinskom sukobu sa SAD-om.

    Trump je zato pokušao da osigura američki pristup tim resursima, potpisujući sporazume s Australijom, Kambodžom i Tajlandom, uz obećanje da će SAD imati „više minerala nego što će znati šta s njima“.

    U tom kontekstu, pakistanski premijer Shehbaz Sharif i načelnik vojske Asim Munir ponijeli su neobičan „rekvizit“ prilikom zajedničke posjete Bijeloj kući – sanduk s uzorcima rijetkih metala iz Pakistana. Trump je bio vidno impresioniran, a mjesec dana kasnije javno je pohvalio Munira, nazvavši ga „svojim omiljenim feldmaršalom“.

    Američko oružje u rukama pobunjenika
    Ljekari potvrđuju da se priroda povreda promijenila

    U bolnici u Pešavaru, desetine ranjenih vojnika leže na odjeljenju za teško povrijeđene. Među njima je i 30-godišnji Allah Uddin, kojem su obje noge amputirane nakon zasjede pakistanskih talibana.

    „Ono što me najviše pogodilo bilo je koliko su njihova oružja bila dobra“, rekao je tiho za CNN.

    „Ne znam odakle su, ali su bila drugačija – i bolja.“

    Ljekari potvrđuju da se priroda povreda promijenila. Umjesto rana od improvizovanih eksplozivnih naprava, sada se sve češće susreću s snajperskim hicima dugog dometa, a napadi se dešavaju noću jer pobunjenici posjeduju uređaje za noćno osmatranje.

    Prema podacima pakistanske vojske, više od 1.200 ljudi, uključujući civile i pripadnike bezbjednosnih snaga, ubijeno je u napadima militanata tokom 2025. godine – dvostruko više nego 2021.

    Avganistan – najveća pijaca oružja na svijetu
    Mjesto gdje idete ako želite da naoružate teroriste

    Nakon povlačenja SAD-a iz Avganistana ostavljeno je oko 300.000 komada lakog naoružanja, uz ogromne količine druge vojne opreme – od bacača raketa do sistema za noćno osmatranje, potvrdio je John Sopko, bivši specijalni američki inspektor za obnovu Avganistana.

    „Avganistan je danas najveća pijaca oružja na svijetu“, rekao je Sopko.

    „Ako želite da naoružate terorističku ili pobunjeničku grupu – to je mjesto na koje idete.“

    Bitka za minerale tek počinje
    Krvava cijena strategije već plaćena

    Dok SAD pokušavaju da obezbijede pristup ključnim mineralima, Pakistan se suočava s krvavom realnošću na terenu. Vlasti tvrde da nemaju izbora osim da vojno osiguraju rudnike i infrastrukturu.

    „Riješićemo to“, poručio je portparol pakistanske vojske za CNN.

    „Nemamo drugu opciju.“

    Za vojnike poput Allaha Uddina, cijena te strategije već je plaćena.

    „Pucao sam, ali nisam mogao da ih dohvatim“, rekao je, gledajući u prazno.

    „Bijesan sam. Pogledajte u kakvom sam stanju.“

  • Cvijanović u Vašingtonu razgovarala sa kongresmenima o saradnji i izazovima u BiH

    Cvijanović u Vašingtonu razgovarala sa kongresmenima o saradnji i izazovima u BiH

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović sastala se u Vašingtonu sa članicom Predstavničkog doma američkog Kongresa iz Demokratske stranke Ejpril Lin Meklejn Delani i sa kongresmenom iz Republikanske stranke Petom Herigenom, a razgovori su bili posvećeni unapređenju ekonomske saradnje i aktuelnim političkim pitanjima u BiH i regionu.

    Cvijanović je navela da je sa Delani razgovarala o jačanju ekonomskih veza i aktuelnim političkim temama. „Veoma dobar i produktivan razgovor sa članicom Predstavničkog doma američkog Kongresa iz Demokratske stranke Ejpril Lin Meklejn Delani o unapređenju ekonomske saradnje i aktuelnim političkim temama u BiH i regiji“, objavila je na mreži Iks.

    Tokom odvojenog sastanka sa republikanskim kongresmenom Petom Herigenom, fokus je bio na bezbjednosnim i političkim izazovima sa kojima se suočavaju BiH i region. Kako je istakla, susret je iskorišćen za razmjenu informacija o trenutnoj situaciji i mogućim rješenjima.

    „Bila je ovo prilika da sagovornika informišem o ključnim izazovima u BiH i regiji, kao i o modalitetima za njihovo prevazilaženje“, poručila je Cvijanović.

    Sastanci u Vašingtonu dio su aktivnosti usmjerenih na jačanje političke komunikacije i saradnje sa predstavnicima američkog Kongresa.

  • Dejton je mrtav, ali nema saglasnosti o “novom” dokumentu

    Dejton je mrtav, ali nema saglasnosti o “novom” dokumentu

    U posljednje vrijeme sve češće se može čuti da je Dejtonski mirovni sporazum mrtav i da je vrijeme za njegovo preispitivanje, ali je glavno pitanje koliko je to u ovom trenutku realno i kako u postojećim okolnostima doći do novog dokumenta koji će biti ključan za funkcionisanje BiH.

    Trenutno, ključni političari u sva tri naroda u BiH slažu se da je vrijeme za novi Dejton, međutim pogledi kako on treba da izgleda potpuno su različiti. Ono što je zanimljivo jeste da je sve više i onih u svijetu koji smatraju da Dejtonski mirovni sporazum treba raspakovati i napraviti novi dogovor na kojem će počivati BiH u budućnosti.

    Čović i Konaković saglasni
    “Ne samo da Dejtonski sporazum treba preispitati, veći i cijelu NATO povelju”, napisao je nedavno Majkl Flin, bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost SAD.

    Sa ovom izjavom Flina odmah se saglasio i Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, ali djelimično i Elmedin Konaković, lider NiP-a i ministar spoljnih poslova BiH. Međutim, Čović i Konaković ovo pitanje vide potpuno drugačije.

    S jedne strane, lider HDZ-a smatra da je vrijeme za preispitivanje Dejtona koji će omogućiti ravnopravnost hrvatskom narodu, dok Konaković smatra da je “vrijeme za novi Dejton” kako bi se od BiH napravila funkcionalna država i izbacili “etnički klipovi koji stoje u točkovima naše budućnosti”.

    Dakle, Čović i Konaković potpuno različito gledaju na eventualno raspakivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je lider najveće bošnjačke partije u Bosni i Hercegovini Bakir Izetbegović prije nekoliko godina nazvao “ludačkom košuljom”.

    “Dejtonski mirovni sporazum je luđačka košulja na rukama patriotski i proevropski orijentisane većine. Sputava glavnu snagu u BiH. Pedeset osam posto ruku je probosanskih stranaka tradicionalno bošnjačkih, koje su za stabilnost, mir, protiv kriza, za evropski i NATO put. I tih 58 posto Dejton gura u 1/3”, rekao je tada Izetbegović.

    Izvorne nadležnosti
    S “treće strane” zvanična politika u Republici Srpskoj već godinama govori da je Dejtonski mirovni sporazum mrtav i da je neophodno vraćanje na izvorne nadležnosti.

    “Informisao sam predsjednika Vučića (Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije) da je Dejtonski sporazum srušen, da je BiH atrofirala usljed nespremnosti sarajevske politike da poštuje prava Republike Srpske, da su sudovi postali sredstvo odmazde i da Srpska ima pravo i obavezu da zaštiti sebe i srpski narod”, rekao je Dodik nakon nedavne posjete Srbiji.

    Inače, Dodik, ali i brojni drugi zvaničnici iz Republike Srpske, govore o potrebi “raspakivanja Dejtona”, što je ideja koja se, sa druge strane, nimalo ne sviđa opoziciji u Republici Srpskoj.

    “Braniti Dejton svom snagom”
    Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a i bivši ministar spoljnih poslova BiH, kaže da Dejtonski sporazum nije srušen i da Republika Srpska treba da ga brani svom snagom.

    “Ideja koju trenutno predstavlja SNSD da Dejton treba ugasiti je dramatično opasna, direktno ugrožava bezbjednost cijelog regiona i njeno sprovođenje dovelo bi do spirale sukoba”, mišljenja je Crnadak dodajući da je kompletan svakodnevni život Republike Srpske prema Dejtonskom sporazumu u “rukama naših institucija”.

    I Nebojša Vukanović, predsjednik Liste za pravdu i red i poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, smatra da će u slučaju raspakivanja Dejtona Srbi i Republika Srpska biti najveći gubitnici.

    “Ne postoji povratak nadležnosti i ‘izvornog’ Dejtona”, rekao je Vukanović, koji smatra da će se raspakivanjem Dejtona dodatno izgubiti nadležnosti Republike Srpske i centralizovati vlast u BiH.

  • Rute: Trećina zemalja Alijanse ne učestvuje u kupovini oružja za Ukrajinu

    Rute: Trećina zemalja Alijanse ne učestvuje u kupovini oružja za Ukrajinu

    Trećina zemalja NATO-a još nije spremna da učestvuje u kupovini oružja za Ukrajinu od SAD u okviru programa “Lista prioritetnih zahtjeva Ukrajine” /PURL/, izjavio je generalni sekretar Alijanse Mark Rute.

     Imamo probleme u pogledu raspodjele tereta. Pojedini saveznici rade mnogo, drugi rade nešto, a nekoliko njih ne radi ništa – rekao je Rute na konferenciji za novinare u Kijevu odgovarajući na pitanje šta NATO radi da bi ispunio zahtjev Kijeva za oružje u vrijednosti od 15 milijardi evra.

    On je izrazio uvjerenje da će novac biti pribavljen.

    – Svi znamo da je to neophodno. Dvije trećine naših saveznika trenutno učestvuju u programu – naveo je Rute, pozivajući na “raspodjelu tereta” u smislu podrške Kijevu među zemljama NATO-a.

    NATO je prošlog ljeta uspostavio program PURL, nakon odluke SAD da prestanu da šalju besplatno oružje Kijevu.

    U okviru tog programa, Ukrajina definiše svoje vojne potrebe, a zemlje EU izdvajaju sredstva, kupuju oružje od SAD i besplatno ga šalju Ukrajini.

  • Zaharova: Pregovori sa Amerikom veoma teški

    Zaharova: Pregovori sa Amerikom veoma teški

    Pregovori Rusije sa SAD izuzetno su teški i odvijaju se u veoma složenim uslovima, ocijenila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    Ovo nije rutinski posao. Ovo nisu tradicionalni pregovori u stilu: “Sve je u redu, imamo standardne odnose, vi ste došli kod nas, sada je naš red da dođemo kod vas” – istakla je ona.

    Zaharova je na sastanku sa studentima rekla da razgovori Rusije i SAD nisu jedan pregovarački kolosijek, već mukotrpan i višeslojan posao.

  • Piter Mandelson podnio ostavku u Domu lordova zbog veza sa Epstinom

    Piter Mandelson podnio ostavku u Domu lordova zbog veza sa Epstinom

    Bivši britanski ambasador u Vašingtonu i Evropski komesar za trgovinu Piter Mandelson podnio je danas ostavku u britanskom Domu lordova, gornjem domu parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva, nakon što je otkriven niz kontrovezrnih i kompromitujućih mejlova koji ga povezuju sa osuđenim seksualnim prestupnikom DŽefrijem Epstinom, uključujući i mejlove u kojima su navodno procurele poverljive komunikacije britanske vlade, saopštio je predsjednik Doma lordova.

    Mandelson je, kako navodi Gardijan, slao Epstinu niz mejlova koji su sadržali informacije koje je dobijao kao ministar privrede u vladi bivšeg britanskog premijera Gordona Brauna, uključujući i mere koje je vlada preduzimala u odgovoru na globalnu finansijsku krizu.

    Britanski premijer Kir Starmer tražio je da Mandelson bude uklonjen iz Doma lordova i izrazio nadu da će Gornji dom sprovesti reforme koje bi omogućile lakše isključivanje članova.

    Dokumenti objavljeni u okviru istrage Ministarstva pravde SAD sugerišu da je Epstin uplatio 75.000 dolara na bankovne račune na kojima je Mandelson, tada poslanik Laburističke partije, navodno bio korisnik.

    Epstin je takođe poslao Mandelsonovom partneru, sada mužu Reinaldu Avila da Silvi, oko 11.600 evra u septembru 2009. godine za finansiranje kursa osteopatije i drugih troškova.

    Britanska policija pokrenula je istragu nakon objavljivanja dokumenata bivšeg američkog finansijera i osuđenog seksualnog prestupnika DŽefrija Epstina, a koji bi mogli da ukažu da je bivši ambasador Velike Britanije u Vašingtonu lord Piter Mandelson odavao Epstinu povjerljive informacije vlade Velike Britanije.

    U mejlovima koje je Mandelson, dok je bio poslovni sekretar u vladi Gordona Brauna 2009. godine, razmjenjivao sa Epstinom ukazuje se da je Mandelson unapred obavijestio Epstina o paketu pomoći EU od 500 milijardi evra za spas evra, da je poslao Epstinu interne vladine informacije o stanju britanske ekonomije 2009. godine, piše BBC.

    Takođe, navodi portal, Mandelson je lobirao u Ministarstvu finansija za bankarsku politiku na Epstinov predlog 2009. godine, pomogao je investicionom bankaru, prijatelju Epstina, da osigura dogovor s vladom o kupovini profitabilne imovine 2010. godine, a kasnije je pokušao da zaradi novac od svoje banke.

    Ime bišeg britanskog ministra, koji je prošle godine smijenjen sa mesta britanskog ambasadora u SAD zbog svojih veza sa Epstinom, pojavilo se u dokumentima koje je u petak objavilo Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država.

    Dokumenti ukazuju da je Epstin isplatio 75.000 dolara lordu Mandelsonu u tri odvojene transakcije od po 25.000 dolara 2003. i 2004. godine.

    Mandelsonove fotografije u donjem vešu takođe su otkrivene u najnovijoj tranši Epstinovih dosijea, a na redigovanoj fotografiji vidi se kako stoji pored žene, čije se lice ne vidi, povodom čega je on izjavio da se ne seća ni žene, niti mesta i okolnosti u kojima je snimljena fotografija.

    Mejlovi su otkrili da je Mandelson bio u kontaktu sa Epstinom nakon što je on bio osuđen 2008. godine, tako što mu je poslao niz poruka podrške.

  • Orban: Briselske birokrate neće odlučivati ko može da uđe u Mađarsku

    Orban: Briselske birokrate neće odlučivati ko može da uđe u Mađarsku

    Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da briselske birokrate neće odlučivati o tome ko može da uđe u Mađarsku, a ko ne.

    – Ovo je naša zemlja, naša domovina i nećemo popustiti. Isključivo Mađari odlučuju o tome ko može da uđe i ostane u zemlji – istakao je Orban na mreži Iks.

    On je podsjetio da su bila vremena kada su se drugi uplitali u proces donošenja odluka u Mađarskoj, ali da se to nije dobro završilo.

    Orban je dodao da Mađarska sada plaću novčanu kaznu EU zbog svoje politike.

    – Međutim, u narednim pregovorima o budžetu u aprilu, nakon izbora, ja ću taj novac vratiti – zaključio je Orban.

  • Krištova i Pirsova razgovarale o evropskom putu zemlje

    Krištova i Pirsova razgovarale o evropskom putu zemlje

    Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto razgovarala je danas u Sarajevu sa specijalnim izaslanikom Velike Britanije za Balkan Karen Pirs o evropskom putu BiH kao najvažnijem spoljnopolitičkom cilju.

    Iz Savjeta ministara je saopšteno da bi održavanje međuvladine konferencije bilo važan iskorak koji bi i zvanično označio početak pregovora o punopravnom članstvu.

    Na sastanku su istaknuti prijateljski odnosi BiH i Velike Britanije, kao i intenzivan politički dijalog i sadržajna saradnja u brojnim područjima.

    Krištova i Pirsova iskazale su opredijeljenost za saradnju u svim oblastima od obostranog interesa, posebno u specifičnim globalnim i geopolitičkim okolnostima.

    Krištova je rekla da je povezivanje i saradnja poslovnih subjekata BiH sa poslovnim subjektima Velike Britanije od izuzetne važnosti, navodi se u saopštenju.

    – Ta saradnja omogućava privredi BiH tehnološku obnovu i sticanje sofisticiranih vještina, bilo da je riječ o upravljanju ili proizvodnji – navela je Krišto.