VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dodik i Čović traže promjene sporazuma, opozicija upozorava na rizike

    Dodik i Čović traže promjene sporazuma, opozicija upozorava na rizike

    Izjave više političkih lidera u proteklim danima, iako dolaze iz različitih političkih tabora i obrazlažu se različitim ciljevima, vode ka istoj temi – preispitivanju postojećeg dejtonskog ustavnog poretka. Takve poruke otvaraju pitanje koliko je realno pokretanje izmjena Dejtonskog sporazuma, ali i kakve bi posljedice takav proces mogao imati po stabilnost u Bosni i Hercegovini.

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, nakon sastanka u Beogradu, ocijenio je da je Dejtonski sporazum faktički urušen. Naveo je da je o tome razgovarao i sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, ističući da je, prema njegovom stavu, Bosna i Hercegovina oslabila zbog, kako tvrdi, ignorisanja prava Republike Srpske. Pravne institucije, dodao je, djeluju kao sredstvo političkog pritiska, zbog čega, kako smatra, Srpska mora da štiti sopstvene interese i stanovništvo.

    U sličnom periodu oglasio se i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, koji je poručio da je došlo vrijeme za otvaranje pitanja Dejtonskog sporazuma. Najavio je razgovore u Briselu i Vašingtonu, s namjerom da obezbijedi podršku za ustavne i izborne promjene, uz poseban fokus na izmjene Izbornog zakona u skladu sa prijedlozima njegove stranke. Iako se te inicijative predstavljaju kao reformske, zajednička poruka je da sadašnji okvir više nije prihvatljiv.

    Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić upozorava da bi takav pristup mogao imati ozbiljne posljedice po Republiku Srpsku i srpski narod u BiH. Kako navodi Srpska info, ona ističe da se malo govori o tome šta bi se dogodilo ako bi se Dejton u potpunosti otvorio. Prema njenim riječima, postoje pitanja koja treba rješavati, poput imovine, stranih sudija u Ustavnom sudu i uloge OHR-a, ali bez dovođenja u pitanje samog sporazuma.

    Trivićeva ocjenjuje da Dejton nije savršen, ali da je obezbijedio institucionalni okvir i nivo samostalnosti Srpske. Smatra i da je neodgovorno olako otvarati temu njegovog ukidanja, te tvrdi da Dodik i Čović po tom pitanju djeluju usklađeno, na štetu interesa Republike Srpske.

    Pravnik Milko Grmuša podsjeća da se rasprave o izmjenama sporazuma vode još od njegovog potpisivanja, ali da do suštinskih promjena nikada nije došlo. Prema njegovom mišljenju, u uslovima globalnih i političkih nestabilnosti mnoge teme jesu otvorene, ali to ne znači da su promjene ostvarive. Naglašava da su sporazum potpisali i domaći akteri, iako pod snažnim pritiscima, te da se ta činjenica često zanemaruje.

    On smatra da bez saglasnosti političkih predstavnika sva tri naroda i šireg društvenog dogovora nije realno očekivati izmjene Ustava BiH. Upozorava da bi jednostrani potezi mogli dovesti do novih tenzija i dugotrajnih sukoba, ističući da je stabilnost moguća jedino kroz kompromis i međusobni dogovor.

    Sličan stav iznosi i šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Crnadak. On ocjenjuje da bi rušenje Dejtonskog okvira predstavljalo najnepovoljniji scenario za sve narode u BiH i regionu. Smatra da ideje o gašenju sporazuma nose bezbjednosne rizike i vode u neizvjesnost.

    Crnadak podsjeća da su, prema postojećem uređenju, ključne oblasti poput obrazovanja, zdravstva, policije, penzionog sistema i radnih prava u nadležnosti entiteta, dok se odluke na nivou BiH donose uz saglasnost predstavnika Republike Srpske. Dodaje da sporazum omogućava i posebne veze sa Srbijom, te da je prioritet jačanje institucija i poboljšanje životnog standarda, a ne otvaranje, kako navodi, rizičnih političkih avantura.

  • Helez planira da spiska 810 miliona KM

    Helez planira da spiska 810 miliona KM

    Ministarstvo odbrane BiH, sa Zukanom Helezom na čelu, u ovoj godini planira da potroši skoro 810 miliona maraka, od čega se 490 miliona odnosi na novac poreskih obveznika, dok preostali dio otpada na donacije.

     

    Ministarstvo odbrane najveći je budžetski potrošač od svih institucija na nivou BiH, a u prošloj godini ovaj resor u Savjetu ministara imao je na raspolaganju nešto više od 401 miliona KM.

     

    Iako budžet zajedničkih institucija BiH za 2026. godinu nije usvojen, niti iko od nadležnih o njemu priča u javnosti, Ministarstvo odbrane planira da mu kasa bude uvećana za 90 miliona maraka u odnosu na 2025. godinu, što je vidljivo i iz plana njegovog rada za ovu godinu u koji je “Glas Srpske” imao uvid.

    Ministarstvo odbrane BiH, sa Zukanom Helezom na čelu, u ovoj godini planira da potroši skoro 810 miliona maraka, od čega se 490 miliona odnosi na novac poreskih obveznika, dok preostali dio otpada na donacije.

    Ministarstvo odbrane najveći je budžetski potrošač od svih institucija na nivou BiH, a u prošloj godini ovaj resor u Savjetu ministara imao je na raspolaganju nešto više od 401 miliona KM.

    Iako budžet zajedničkih institucija BiH za 2026. godinu nije usvojen, niti iko od nadležnih o njemu priča u javnosti, Ministarstvo odbrane planira da mu kasa bude uvećana za 90 miliona maraka u odnosu na 2025. godinu, što je vidljivo i iz plana njegovog rada za ovu godinu u koji je “Glas Srpske” imao uvid.

    Kada je riječ o donacijama, najteži projekat je “obezbjeđenje i unapređenje operativnosti helikoptera” koji je težak čak 257,50 miliona maraka.

    – Iz donacija je planirana i nabavka oklopnih vozila teških 22,07 miliona, ali i municije i minsko-eksplozivnih sredstava od 17,78 miliona, dok je za nabavku helikoptera planirano 8,15 miliona maraka iz donatorskih sredstava – stoji u programu rada resora odbrane za 2026.

    Od donacija je planirana i nabavka nove terenske uniforme pripadnicima Oružanih snaga BiH, a za te namjene biće potrošeno, prema zacrtanom planu, 4,64 miliona maraka.

    Stručnjak za bezbjednost Slobodan Župljanin navodi da su već odavno poznati Helezovi apetiti o pitanju krojenja budžeta Ministarstva odbrane.

    – To nije ni realno ni racionalno i ne ide u korist BiH i svih njenih građana. Traži ogromnu svotu novca, kako on kaže, za jačanje odbrambene sposobnosti BiH, a ta zemlja se ni od koga ne može odbraniti ako bi je napao, niti bilo koga može napasti ukoliko bi iz glava u FBiH potekla takva ideja – kazao je “Glasu” Župljanin.

    Naglasio je i da se potrebno okrenuti racionalnijem pristupu, a to je da se Oružane snage BiH zadrže u okviru Ustava i zakona.

    – Sve što se investira i finansira u Oružane snage treba da bude upotrijebljeno u smislu da se obezbijedi logistika za onu misiju koja je i predviđena, a nikakvo pripremanje za rat ili ratnohuškačke prijetnje prema bilo kome u BiH i izvan nje – naveo je Župljanin.

    Dodao je da je to, s druge strane, teško očekivati od nekoga ko je po svojim stavovima poznat kao jedan od “većih jastrebova u BiH i ratnih huškača”.

    – Ali sve to što on radi ide ka ubrzanom nestanku BiH. Jer BiH kakvu Helez želi sasvim sigurno nije održava i niko je neće praviti takvu kakvom je on vidi. Zbog toga je pitanje šta će se sve događati i sa donacijama i koliko će ih uopšte biti, ali i redovnim sredstvima kad budžet bude usvojen i kada budu predviđena sredstva za rad tog resora – poručio je Župljanin.

    Kako je naglasio, “Ministarstvo odbrane je šuplje, te ima mnogo nezakrpljenih rupa”.

    – Ako se samo pogledaju oprema i sredstva za redovnu upotrebu, vidimo da to ne liči ni na šta i da je to bruka i sramota. Sve što Helez radi je sasvim sigurno u funkciji predizborne kampanje partije kojoj pripada, jer su ove godine i izbori. Jasno je da se resursi institucija koriste za sprovođenje kampanje političkih partija – naglasio je Župljanin i zaključio da Oružane snage mogu preživjeti samo ukoliko sve što rade bude rezultat međusobnog dogovora dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

    ARMIJA ZAPOSLENIH

    U Ministarstvu odbrane BiH prema posljednjim dostupnim podacima, koji su navedeni i u planu rada za ovu godinu, ima 272 zaposlenih dok Oružane snage broje 8.519 pripadnika.

    – Ti podaci odnose se na brojno stanje na dan izrade prijedloga godišnjeg programa rada.  Budžetskim zahtjevom za 2026. godinu planirana je popuna u ljudstvu – stoji u programu rada.

  • Vučić poručio blokaderima: Ne želim da se svetim

    Vučić poručio blokaderima: Ne želim da se svetim

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se na svom Instagram nalogu i poslao snažnu poruku.

    “Niti hoću, niti mogu, niti želim da se svetim. Jedino što mogu to je da sanjam još veće snove, da radim još više, da se borim još snažnije i da novim projektima pobeđujemo one koji mrze”, naveo je Vučić.
  • Nastavak projekta turističkih vaučera u Republici Srpskoj

    Nastavak projekta turističkih vaučera u Republici Srpskoj

    Projekat turističkih vaučera u Republici Srpskoj planiran je i u ovoj godini, a u budžetu RS planirano je ukupno dva miliona konvertibilnih maraka za ove namjene.

    U Ministarstvu trgovine i turizma Republike Srpske kažu da će razmotriti mogućnost unaprijeđenja ovog projekta i novih načina plasiranja tursitičkih vaučera.

    Tokom prošle godine je, kako podsjećaju, u dva navrata plasirano 9.330 vaučera za domaće turiste koji su ostavili turističku posjetu u Srpskoj. Nominalni iznos je 100 KM po vaučeru, a isplate pružaocima usluge smještaja se, kako tvrde u Ministarstvu trgovine, obavljaju kontinuirano i u skladu sa dostupnim budžetskim sredstvima.

    U projektu je tokom prošle godine učestvovao 61 objekat za smještaj i šest turističkih agencija, a kao i u prethodnim ciklusima, najviše ih je iskorišćeno u banjskim i velnes centrima u Republici Srpskoj, te turističkim centrima Banjoj Luci, Trebinju i Jahorini.

    “Kada je riječ o ostvarenom broju noćenja, statistički pokazatelji upućuju na to da je zahvaljujući upravo ovom projektu broj noćenja domaćih turista značajno povećan”, tvrde u Ministarstvu trgovine i turizma.

    Tako je u junu 2025. godine ostvareno ukupno 47.546 noćenja, te je došlo do povećanja noćenja od 22,7 odsto u odnosu na isti mjesec godinu prije. U septembru je ostvareno 39.926 noćenja i došlo je do povećanja od 14,7 odsto u odnosu na deveti mjesec 2024.

    Kako dodaju, povećanje noćenja u oktobru je iznosilo 22,4 odsto, a u novembru 23,3 odsto.

    “Ovi podaci govore da je projekat plasiranja turističkih vaučera uspješno realizovan, te da smo na ovaj način povećali broj dolazaka i noćenja domaćih turista, kao i domaću potrošnju što je i bio krajnji cilj projekta”, navode u Ministarstvu.

  • Lidl priprema otvaranje i formira tim zaposlenih

    Lidl priprema otvaranje i formira tim zaposlenih

    Njemački trgovački lanac Lidl privodi kraju izgradnju prvog prodajnog objekta u Banjaluci, koji se gradi u naselju Petrićevac. Radovi su u završnoj fazi, a objekat je gotovo u potpunosti izgrađen.

    Paralelno sa završetkom gradnje, kompanija sprovodi i aktivnosti na formiranju tima zaposlenih. Prema informacijama sa terena, već se obavljaju razgovori sa kandidatima za rukovodeće pozicije, dok će oni koji prođu selekciju biti upućeni na obuku.

    Na informativnoj tabli uz gradilište navedeno je da je početak radova zabilježen 12. avgusta 2025. godine, dok je završetak planiran do 15. maja 2026. godine. Kao investitor je označena firma Lidl BH, dok je za izvođenje radova zadužena banjalučka kompanija Delta MD. Građevinsku dozvolu izdala je Gradska uprava Banjaluka.

    Prodajni objekat se podiže na parceli koja je u vlasništvu katoličkog samostana Petrićevac. Osim ove lokacije, u planu je izgradnja dodatnih marketa i u drugim dijelovima grada, uključujući Lazarevo i Adu.

    Prema ranijim najavama, Lidl namjerava da do kraja 2026. godine otvori sve planirane objekte širom Bosne i Hercegovine. U Banjaluci je predviđeno otvaranje ukupno šest prodajnih centara, dok su u Republici Srpskoj planirane i lokacije u Laktašima, Gradišci, Prnjavoru, Doboju, Zvorniku, Bijeljini i Trebinju.

  • Tramp poziva na druge prioritete

    Tramp poziva na druge prioritete

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp ocijenio je da je vrijeme da se zemlja okrene drugim pitanjima, nakon što je Ministarstvo pravde krajem prošle sedmice objavilo još gotovo tri miliona dokumenata u vezi sa slučajem Džefrija Epstajna.

    Obraćajući se novinarima u Ovalnom kabinetu, Tramp je rekao da nije čitao novoobjavljene spise, koji obuhvataju hiljade fotografija Epstajnove imovine, elektronsku prepisku, evidenciju letova, kao i prijave dostavljene Saveznom istražnom birou putem Nacionalnog centra za prijavu prijetnji.

    U tim dokumentima pominju se brojni visoki zvaničnici, među kojima su i Tramp, bivši predsjednik Bil Klinton, preduzetnik Ilon Mask i ministar trgovine Hauard Latnik, ali niko od njih nije optužen za krivična djela.

    „Mislim da je sada vrijeme da se zemlja možda posveti nečem drugom, poput zdravstvene zaštite. Nečemu do čega je ljudima stalo“, rekao je Tramp novinarima.

    On je umanjio značaj činjenice da se u spisima pojavljuju imena Maska i Latnika, navodeći da je uvjeren da s njima nema ništa sporno.

    Istovremeno je ponovio tvrdnje da ga posljednji paket dokumenata oslobađa svake odgovornosti, ističući da je protiv njega vođena zavjera u kojoj su, kako je naveo, učestvovali Epstajn i drugi ljudi.

    Tramp je ponovo pozvao javnost da se usredsredi na teme poput zdravstvene zaštite, za koje tvrdi da su građanima važnije od ovog slučaja.

    Slučaj Epstajnovih dokumenata prati Trampa tokom cijelog njegovog drugog predsjedničkog mandata, a predstavnici i demokrata i republikanaca kritikovali su administraciju zbog načina na koji je vođena istraga o Epstajnu i njegovoj saradnici Gislejn Maksvel.

    Ministarstvo pravde je u početku odbijalo zahtjeve da se dokumenta objave, ali je u novembru, nakon promjene stava, predsjednik pozvao republikance da podrže zakon o objavljivanju tih spisa, poznat kao Zakon o javnosti Epstajnovih dokumenata, koji je potom i potpisao.

  • Tramp želi rijetke minerale

    Tramp želi rijetke minerale

    Američki interesi za bakar, litijum i rijetke metale u Pakistanu sudaraju se s rastućom pobunom u pograničnim oblastima, gdje džihadisti koriste oružje ostavljeno nakon povlačenja SAD iz Avganistana.

    U Pakistanu je prošle godine iz jednog rudnika iskopano 22.000 tona bakra, u vrijednosti od stotina miliona dolara. Vlasti tvrde da u zemlji ima još mnogo toga za iskopavanje, a interesovanje je pokazao i američki predsjednik Donald Trump (Tramp).

    Riječ je o rudniku bakra Muhammad Khel, smještenom u planinama Hindu Kuša, svega petnaestak kilometara od granice s Avganistanom. Iskopani bakar je potom izvezen u Kinu, zemlju s gotovo nezasitnom potrebom za metalima i mineralima.

    Vašington odobrio milijardu dolara
    Šta je dovelo do neočekivanog zbližavanja

    U susjednoj pakistanskoj pokrajini nalazi se još jedan rudnik bakra za koji Pakistan tvrdi da može dati gotovo deset puta veći prinos – količinu koja bi činila petinu ukupne godišnje potrošnje bakra u SAD-u. Taj potencijal bio je dovoljno primamljiv da je Vašington već odobrio više od milijardu dolara kako bi se eksploatacija pokrenula.

    Pakistan tvrdi da se ispod njegovog tla krije čak osam biliona dolara u bakru, litijumu, kobaltu, zlatu, antimonom i drugim strateški važnim mineralima. Upravo ta tvrdnja postala je osnova za neočekivano zbližavanje s predsjednikom Trumpom, koji je nabavku kritičnih minerala stavio u samo središte američke spoljne politike.

    Blago u nemirnim pograničnim oblastima
    Ekskluzivna posjeta nekim od najopasnijih dijelova Pakistana

    Problem je, međutim, u tome što se to bogatstvo nalazi u oblastima koje decenijama potresaju džihadističke pobune, a koje su postale još nestabilnije nakon haotičnog povlačenja SAD iz Avganistana 2021. godine. Tada je, prema procjenama, iza sebe ostavljena ogromna količina savremenog oružja.

    Tokom ekskluzivne posjete nekim od najopasnijih dijelova Pakistana, ekipi CNN-a pokazane su stotine komada američkog oružja – automatske puške, mitraljezi i snajperi – zaplijenjeni od nove generacije pobunjenika.

    Nedaleko od rudnika Muhammad Khel, u blizini grada Wana, pakistanski vojni oficir je pred novinarima izložio tri puške M-16 i krvavu maramu zaplijenjene nakon samoubilačkog napada pakistanskih talibana na vojnu školu. Na marami su, na urduu i engleskom, bili ispisani slogani o spremnosti na mučeništvo, dok je na puškama jasno stajao natpis:

    „Vlasništvo Vlade SAD. Proizvedeno u Kolumbiji, Južna Karolina.“

    Kina drži monopol, SAD pokušavaju da ga razbiju
    Jedno od najjačih oruđa Pekinga u trgovinskom sukobu

    Više od 90 odsto svjetske proizvodnje prerađenih rijetkih zemnih metala, koji se koriste u svemu – od pametnih telefona do električnih vozila – pod kontrolom je Kine. Taj gotovo potpuni monopol postao je jedno od najjačih oruđa Pekinga u trgovinskom sukobu sa SAD-om.

    Trump je zato pokušao da osigura američki pristup tim resursima, potpisujući sporazume s Australijom, Kambodžom i Tajlandom, uz obećanje da će SAD imati „više minerala nego što će znati šta s njima“.

    U tom kontekstu, pakistanski premijer Shehbaz Sharif i načelnik vojske Asim Munir ponijeli su neobičan „rekvizit“ prilikom zajedničke posjete Bijeloj kući – sanduk s uzorcima rijetkih metala iz Pakistana. Trump je bio vidno impresioniran, a mjesec dana kasnije javno je pohvalio Munira, nazvavši ga „svojim omiljenim feldmaršalom“.

    Američko oružje u rukama pobunjenika
    Ljekari potvrđuju da se priroda povreda promijenila

    U bolnici u Pešavaru, desetine ranjenih vojnika leže na odjeljenju za teško povrijeđene. Među njima je i 30-godišnji Allah Uddin, kojem su obje noge amputirane nakon zasjede pakistanskih talibana.

    „Ono što me najviše pogodilo bilo je koliko su njihova oružja bila dobra“, rekao je tiho za CNN.

    „Ne znam odakle su, ali su bila drugačija – i bolja.“

    Ljekari potvrđuju da se priroda povreda promijenila. Umjesto rana od improvizovanih eksplozivnih naprava, sada se sve češće susreću s snajperskim hicima dugog dometa, a napadi se dešavaju noću jer pobunjenici posjeduju uređaje za noćno osmatranje.

    Prema podacima pakistanske vojske, više od 1.200 ljudi, uključujući civile i pripadnike bezbjednosnih snaga, ubijeno je u napadima militanata tokom 2025. godine – dvostruko više nego 2021.

    Avganistan – najveća pijaca oružja na svijetu
    Mjesto gdje idete ako želite da naoružate teroriste

    Nakon povlačenja SAD-a iz Avganistana ostavljeno je oko 300.000 komada lakog naoružanja, uz ogromne količine druge vojne opreme – od bacača raketa do sistema za noćno osmatranje, potvrdio je John Sopko, bivši specijalni američki inspektor za obnovu Avganistana.

    „Avganistan je danas najveća pijaca oružja na svijetu“, rekao je Sopko.

    „Ako želite da naoružate terorističku ili pobunjeničku grupu – to je mjesto na koje idete.“

    Bitka za minerale tek počinje
    Krvava cijena strategije već plaćena

    Dok SAD pokušavaju da obezbijede pristup ključnim mineralima, Pakistan se suočava s krvavom realnošću na terenu. Vlasti tvrde da nemaju izbora osim da vojno osiguraju rudnike i infrastrukturu.

    „Riješićemo to“, poručio je portparol pakistanske vojske za CNN.

    „Nemamo drugu opciju.“

    Za vojnike poput Allaha Uddina, cijena te strategije već je plaćena.

    „Pucao sam, ali nisam mogao da ih dohvatim“, rekao je, gledajući u prazno.

    „Bijesan sam. Pogledajte u kakvom sam stanju.“

  • Cvijanović u Vašingtonu razgovarala sa kongresmenima o saradnji i izazovima u BiH

    Cvijanović u Vašingtonu razgovarala sa kongresmenima o saradnji i izazovima u BiH

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović sastala se u Vašingtonu sa članicom Predstavničkog doma američkog Kongresa iz Demokratske stranke Ejpril Lin Meklejn Delani i sa kongresmenom iz Republikanske stranke Petom Herigenom, a razgovori su bili posvećeni unapređenju ekonomske saradnje i aktuelnim političkim pitanjima u BiH i regionu.

    Cvijanović je navela da je sa Delani razgovarala o jačanju ekonomskih veza i aktuelnim političkim temama. „Veoma dobar i produktivan razgovor sa članicom Predstavničkog doma američkog Kongresa iz Demokratske stranke Ejpril Lin Meklejn Delani o unapređenju ekonomske saradnje i aktuelnim političkim temama u BiH i regiji“, objavila je na mreži Iks.

    Tokom odvojenog sastanka sa republikanskim kongresmenom Petom Herigenom, fokus je bio na bezbjednosnim i političkim izazovima sa kojima se suočavaju BiH i region. Kako je istakla, susret je iskorišćen za razmjenu informacija o trenutnoj situaciji i mogućim rješenjima.

    „Bila je ovo prilika da sagovornika informišem o ključnim izazovima u BiH i regiji, kao i o modalitetima za njihovo prevazilaženje“, poručila je Cvijanović.

    Sastanci u Vašingtonu dio su aktivnosti usmjerenih na jačanje političke komunikacije i saradnje sa predstavnicima američkog Kongresa.

  • Dejton je mrtav, ali nema saglasnosti o “novom” dokumentu

    Dejton je mrtav, ali nema saglasnosti o “novom” dokumentu

    U posljednje vrijeme sve češće se može čuti da je Dejtonski mirovni sporazum mrtav i da je vrijeme za njegovo preispitivanje, ali je glavno pitanje koliko je to u ovom trenutku realno i kako u postojećim okolnostima doći do novog dokumenta koji će biti ključan za funkcionisanje BiH.

    Trenutno, ključni političari u sva tri naroda u BiH slažu se da je vrijeme za novi Dejton, međutim pogledi kako on treba da izgleda potpuno su različiti. Ono što je zanimljivo jeste da je sve više i onih u svijetu koji smatraju da Dejtonski mirovni sporazum treba raspakovati i napraviti novi dogovor na kojem će počivati BiH u budućnosti.

    Čović i Konaković saglasni
    “Ne samo da Dejtonski sporazum treba preispitati, veći i cijelu NATO povelju”, napisao je nedavno Majkl Flin, bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost SAD.

    Sa ovom izjavom Flina odmah se saglasio i Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, ali djelimično i Elmedin Konaković, lider NiP-a i ministar spoljnih poslova BiH. Međutim, Čović i Konaković ovo pitanje vide potpuno drugačije.

    S jedne strane, lider HDZ-a smatra da je vrijeme za preispitivanje Dejtona koji će omogućiti ravnopravnost hrvatskom narodu, dok Konaković smatra da je “vrijeme za novi Dejton” kako bi se od BiH napravila funkcionalna država i izbacili “etnički klipovi koji stoje u točkovima naše budućnosti”.

    Dakle, Čović i Konaković potpuno različito gledaju na eventualno raspakivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je lider najveće bošnjačke partije u Bosni i Hercegovini Bakir Izetbegović prije nekoliko godina nazvao “ludačkom košuljom”.

    “Dejtonski mirovni sporazum je luđačka košulja na rukama patriotski i proevropski orijentisane većine. Sputava glavnu snagu u BiH. Pedeset osam posto ruku je probosanskih stranaka tradicionalno bošnjačkih, koje su za stabilnost, mir, protiv kriza, za evropski i NATO put. I tih 58 posto Dejton gura u 1/3”, rekao je tada Izetbegović.

    Izvorne nadležnosti
    S “treće strane” zvanična politika u Republici Srpskoj već godinama govori da je Dejtonski mirovni sporazum mrtav i da je neophodno vraćanje na izvorne nadležnosti.

    “Informisao sam predsjednika Vučića (Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije) da je Dejtonski sporazum srušen, da je BiH atrofirala usljed nespremnosti sarajevske politike da poštuje prava Republike Srpske, da su sudovi postali sredstvo odmazde i da Srpska ima pravo i obavezu da zaštiti sebe i srpski narod”, rekao je Dodik nakon nedavne posjete Srbiji.

    Inače, Dodik, ali i brojni drugi zvaničnici iz Republike Srpske, govore o potrebi “raspakivanja Dejtona”, što je ideja koja se, sa druge strane, nimalo ne sviđa opoziciji u Republici Srpskoj.

    “Braniti Dejton svom snagom”
    Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a i bivši ministar spoljnih poslova BiH, kaže da Dejtonski sporazum nije srušen i da Republika Srpska treba da ga brani svom snagom.

    “Ideja koju trenutno predstavlja SNSD da Dejton treba ugasiti je dramatično opasna, direktno ugrožava bezbjednost cijelog regiona i njeno sprovođenje dovelo bi do spirale sukoba”, mišljenja je Crnadak dodajući da je kompletan svakodnevni život Republike Srpske prema Dejtonskom sporazumu u “rukama naših institucija”.

    I Nebojša Vukanović, predsjednik Liste za pravdu i red i poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, smatra da će u slučaju raspakivanja Dejtona Srbi i Republika Srpska biti najveći gubitnici.

    “Ne postoji povratak nadležnosti i ‘izvornog’ Dejtona”, rekao je Vukanović, koji smatra da će se raspakivanjem Dejtona dodatno izgubiti nadležnosti Republike Srpske i centralizovati vlast u BiH.

  • Rute: Trećina zemalja Alijanse ne učestvuje u kupovini oružja za Ukrajinu

    Rute: Trećina zemalja Alijanse ne učestvuje u kupovini oružja za Ukrajinu

    Trećina zemalja NATO-a još nije spremna da učestvuje u kupovini oružja za Ukrajinu od SAD u okviru programa “Lista prioritetnih zahtjeva Ukrajine” /PURL/, izjavio je generalni sekretar Alijanse Mark Rute.

     Imamo probleme u pogledu raspodjele tereta. Pojedini saveznici rade mnogo, drugi rade nešto, a nekoliko njih ne radi ništa – rekao je Rute na konferenciji za novinare u Kijevu odgovarajući na pitanje šta NATO radi da bi ispunio zahtjev Kijeva za oružje u vrijednosti od 15 milijardi evra.

    On je izrazio uvjerenje da će novac biti pribavljen.

    – Svi znamo da je to neophodno. Dvije trećine naših saveznika trenutno učestvuju u programu – naveo je Rute, pozivajući na “raspodjelu tereta” u smislu podrške Kijevu među zemljama NATO-a.

    NATO je prošlog ljeta uspostavio program PURL, nakon odluke SAD da prestanu da šalju besplatno oružje Kijevu.

    U okviru tog programa, Ukrajina definiše svoje vojne potrebe, a zemlje EU izdvajaju sredstva, kupuju oružje od SAD i besplatno ga šalju Ukrajini.