Autor: INFO

  • Nuždić: Bićemo na raspolaganju organima Srpske u slučaju podnošenja tužbe

    Nuždić: Bićemo na raspolaganju organima Srpske u slučaju podnošenja tužbe

    Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica biće na raspolaganju organima Srpske, ako odluče da pokrenu pravno i sudsko dokazivanje obolijevanja od malignih bolesti građana Srpske uzrokovanih NATO bombardovanjem, te ponuditi svoja saznanja koje je koristio u istraživanjima, kao i relevantnu dokumentaciju, rekao je Srni v.d. direktora Centra Viktor Nuždić.
    Nuždić je podsjetio da je ovaj centar prije šest godina objavio publikaciju “Namjernom silom na Republiku Srpsku” u kojoj su sublimirani podaci i dokumentacija koji su u arhivi Centra, a odnosi se na NATO bombardovanje Republike Srpske iz avgusta i septembra 1995. godine.

    “Nedvosmisleno je da su se NATO snage stavile na stranu hrvatsko-muslimanske koalicije u borbi protiv Vojske Republike Srpske. Došli smo i do saznanja i dokumenata kojima se na nesumnjiv način potvrđuje da je korišten osiromašeni uranijum u NATO bombardovanju”, naglasio je Nuždić.

    On je istakao da se nisu u dovoljnoj mjeri bavili istraživanjem sa medicinskog aspekta, a svakako da korištenje osiromašenog uranijuma zahtijeva ozbiljnu analizu relevantnih stručnjaka, prije svega medicinske struke.

    Nuždić smatra da ovom pitanju treba pristupiti krajnje ozbiljno, te da je neophodno da se formira ekspertski tim pravnika kako bi se utvrdilo ko je aktivni podnosilac tužbe, riješilo pitanje pasivne legitimacije, zastare i ostalog.

    Na nedavnim sastancima o zdravstvenim i ekološkim posljedicama NATO bombardovanja Srpske osiromašenim uranijumom, republičko rukovodstvo je sa poznatim italijanskim advokatom Anđelom Tartaljom dogovorilo da se organizuje i prikljupljanje medicinske dokumentacije radi pravnog i sudskog dokazivanja obolijevanja od malignih bolesti građana Srpske uzrokovanih ovim bombardovanjem.

    Advokat iz Rima Anđelo Fjore Tartalja je pred italijanskim sudovima dobio više od 300 presuda protiv Ministarstva odbrane Italije u korist italijanskih vojnika, takođe oboljelih ili preminulih od raka, nakon što su u misijama na Kosovu i Metohiji, u BiH, Iraku, Siriji i Avganistanu bili neposredno izloženi osiromašenom uranijumu.

    Tartalja je pred italijanskim pravosuđem, putem vještačenja, analiza i druge argumentacije, uspio da dokaže uzročno-posljedičnu vezu između boravka na teritoriji bombardovanoj osiromašenim uranijumom i obolijevanja od raka.

  • Upozorenje zbog olujnog nevremena u Srpskoj

    Upozorenje zbog olujnog nevremena u Srpskoj

    Republički hidrometeorološki zavod izadao je upozorenje na olujni vjetar za sve krajeve Republike Srpske.

    Vjetar je počeo da jača sinoć na zapadu, a tokom noći u većini predjela. Tokom noći bilo je veoma vjetrovito uz olujni vjetar na zapadu, koji je do jutra počeo da duva u svim predjelima.

    Jutro u Srpskoj je vetrovito, na jugu i zapadu oblčano uz kišu, a u ostalim predjelima suvo uz sunčane periode. Tokom prepodneva i sredinom dana kiša će jačati i postepeno će se premještati od zapada ka sjeveru i istoku. Biće i prolazno jačih pljuskova sa grmljavinom, a na jugu će biti i obilnijih padavina.

    I dalje će biti vetrovito uz vrlo jak i olujni vetar u većini predela. Pri prolasku hladnog fronta tokom dana na sjeverozapadu će vjetar postepeno slabiti, kiša će prestati i počeće razvedravanje. Tokom popodneva i do večeri kiša će prestati i na jugu i istoku uz pad temperature.

    Vjetar jak i olujni južnih smjerova. Tokom popodneva vjetar postepeno slabi i biće umjeren do jak, naveli su iz RHMZ.

  • Šmit odlazi, jednog dana…

    Kristijan Šmit, koga institucije Republike Srpske ne priznaju kao visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, “otkrio” je da će biti posljednji visoki predstavnik.

    Gostujući u programu Fejs televizije, Šmit je, između ostalog, poručio da, bez obzira što će biti posljednji visoki predstavnik, namjerava ostati u BiH “sve dok je potrebno”, odnosno sve dok, kako je rekao, ne budu realizovane 5+2 reforme.

    Takođe je poručio da mu predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, svojim “negodovanjem i nepriznavanjem visokog predstavnika, samo produžava mandat u BiH”.

    Incko rekorder
    Šmitovo obećanje da će biti posljednji visoki predstavnik mnogi su, inače, primili s velikom dozom skepse, budući da Šmit nije pojasnio koliko bi njegov (ne)legitimni mandat mogao da traje.


    Iako je bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN u avgustu 2021. preuzeo dužnost od dotadašnjeg visokog predstavnika, Valentina Incka, činjenica je da ne postoji ograničenje u dužini mandata koji šef OHR ima u BiH.

    Prvi visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, švedski diplomata Karl Bilt, na čelu OHR nalazio se samo godinu i po dana.

    Njegov nasljednik, Španac Karlos Vestendorp, funkciju visokog predstavnika obavljao je dvije godine, Austrijanac Volfgang Petrič u toj fotelji proveo je tri godine, britanski diplomata Pedi Ešdaun četiri, Nijemac Kristijan Švarc Šiling jedva nešto više od godinu dana, slovački karijerni diplomata Miroslav Lajčak na čelu OHR takođe je bio oko godinu i po, da bi, nakon njega, za visokog predstavnika bio izabran Austrijanac Valentin Incko, koji je na poziciji visokog predstavnika ostao rekordnih 12 godina.

    Referendum?!
    Nekadašnji ambasador BiH u Briselu, Draško Aćimović, za Srpskainfo kaže da bi, s obzirom na nepriznavanje Šmitovog legitimiteta od strane vlasti u Republici Srpskoj, ali i kritika koje na njegov račun neprestano stižu od brojnih političkih lidera iz FBiH, možda najbolje rješenje bilo da sudbina njemačkog diplomate u BiH bude odlučena na referendumu.

    Možda je najbolje rješenje da se raspiše referendum o ostanku Kristijana Šmita u BiH, budući da njegove odluke ne važe u Republici Srpskoj, a Srpska funcioniše sasvim normalno i bez njegovih odluka koje se primjenjuju samo u FBiH, iako i tu protiv sebe ima Željka Komšića koji ga je žestoko isprozivao u UN. Zbog toga je možda najbolje raspisati referendum o njegovom odlasku iz BiH i na taj način, demokratskim putem, riješiti taj problem – predlaže Aćimović.

    Dodaje da ako ne postoji mogućnost da šef OHR djeluje na teritoriji cijele BiH, odnosno ako se u Republici Srpskoj ne prihvataju njegove odluke, nema smisla ni samo postojanje OHR.

    “Zatvoriti sve političare do konačnog dogovora”
    Na naše pitanje da li može prognozirati datum zvaničnog zatvaranja OHR u BiH, Aćimović odgovara da bi domaći politički lideri cijeli taj proces mogli značajno da ubrzaju.


    – Prioriteti iz Mišljenja Evropske komisije moraju da se ispune na nekoj konferenciji za BiH, da je ne nazivamo nekim Dejtonom 2. Mislim da je potrebna neka nova konferencija za BiH, gdje bi politički lideri bili zatvoreni i pregovarali dok se svi ne dogovore, od pozicije do opozicije. Tu bi se usvojilo 14 zaključaka iz Mišljenja evropske komisije, automatski bi se otvorili pregovori s EU i dogovorili o brzom putu integracija. To bi bilo moderno zapadno rješenje tog problema. Možemo izabrati da li da idemo ovim putem blokada ili ćemo zatvoriti sve političare na jedno mjesto dok ne dogovore realizaciju svih 14 prioriteta, te dobiju garancije da će se po ubrzanom procesu otvoriti pregovori za pristupanje EU. Ova druga opcija, po mom mišljenju, puno je bolja – kaže Aćimović.

  • Hiljade Izraelaca traži da Netanjahu podnese ostavku

    Hiljade Izraelaca traži da Netanjahu podnese ostavku

    Hiljade Izraelaca protestuje ispred službene rezidencije premijera Benjamina Netanjahua u centru Jerusalima pozivajući ga da podnese ostavku.

    Demonstranti su pozvali Netanjahua na ostavku i povratak taoca koje drži Hamas.

    Takođe su odali počast žrtvama napada i zarobljenicima.

    “Gdje si bio u Kfar Azi?” skandirali su demonstranti, misleći na jednu od izraelskih zajednica koju je pregazio Hamas.

    Na snimku objavljenom na Twitteru vidi se sukob između demonstranata i policije koja čuva rezidenciju.

  • MMF i EU traže novi zakon – Vlast i dalje tapka u mjestu

    MMF i EU traže novi zakon – Vlast i dalje tapka u mjestu

    Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma koji je sada na snazi, Bosna i Hercegovina ima od 2015. godine. Ali je očigledno neprimjenjiv.

    Usvajanje novog zakona, već godinama traže MMF i Evropska unija, a da će se u Parlamentu BiH naći do kraja ovog mjeseca, najavio je nedavno predsjednik SNSD-a, Milorad Dodik.

    Kako to obično biva sa obećanjima Milorada Dodika, Zakon nije usvojen, a BiH rizikuje vraćanje na sivu listu MANIVOLA. U prevodu, otežane transakcije pa i finansijske blokade za sve građane koji na bilo koji način nešto plaćaju u regionu i svijetu.

    „Ostaće da se to usaglasi oko pranja novca, to je evropski Zakon, i to ne bi trebalo da bude samo dio agende ispunjavnja 14 prioriteta, nego da BiH ne bi dospjela na crnu listu”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a prije 20-tak dana.

    Ni evropski zahtjevi ni mogući finansijski blokovi izgleda da nisu natjerali vladajuću koaliciju na nivou BiH da konačno donesu novi Zakon o sprječavanju pranja novca. Krajnji rok je bio do kraja oktobra, a umjesto Zakona stižu samo nova obećanja. Ovaj put od predsjedavajuće Savjeta ministara BiH.

    „Kada su u pitanju svi najavljeni, pa i taj Zakon o sprječavanju pranja novca, to je maltene završeno. Nama su bile potrebne još jedna ili dvije sjednice“, poručila je prije nekoliko dana i predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, Borjana Krišto.

    MMF i Evropska unija već godinama zahtijevaju od BiH usvajanje ovog Zakona. U suprotnom, BiH rizikuje uvrštavanje na sivu listu Manivola. A to znači finansijske, političke i ekonomske posljedice za sve građane BiH.

    „To u praksi znači, osim što će BiH biti prepoznata kao nepovoljno tržište za strane investitore i onemogućava poslovanje sa privrednim subjektima, transkacije čini otežanim, jer su sva plaćanja upitna. To nanosi štetu i pojedincima, jer sve države i kompanije mogu da posumnjaju u porijeklo novca koji dolazi iz i u BiH, mogu blokirati, otežati ili poskupjeti transkacije“, rekao je Igor Gavran, ekonomista.

    Osam godina nakon što je BiH skinuta sa sive liste, vraćanje na nju postaje sve izvjesnije.

    „Očekujem da u što skorije vrijeme dođe do usvajanja ovog Zakona, jer su to koalicioni partneri usaglasili. Što se tiče samog zakonskog rješenja, a ukoliko dođe do njegovog usvajanja, vjerujem da će biti nedoumica i praznina, vjerujem da će u narednim mjesecima doći već do Izmjena i dopuna“, kaže Milan Petković, poslanik Ujedinjene Srpske u PD PS BIH.

    „Bilo je uvjeravanja da će se to desiti u septembru, pa do kraja oktobra, evo već je kraj godine a tog Zakona nema na vidiku. I imam osjećaj da tu postoji strah od jednog dijela vladajuće koalicije, da će se usvajanjem tačno vidjeti tok novca u ovoj zemlji“, poručuje Branislav Borenović, član Komisije za borbu protiv korupcije u PD PS BIH.

    Iako se zbog manjkavosti postojećih zakonskih propisa ne može utvrditi koliki je obim problema pranja novca u BiH, iz SIPE su u svom izvještaju za prošlu godinu naveli da je samo u istragama krivičnih djela pranja novca utvrđeno da je kroz finansijski sistem BiH u legalne novčane tokove ubačeno više od 35 miliona maraka nelegalno stečenog novca.

  • Srpska samo na kamate dala preko milijardu maraka

    Srpska samo na kamate dala preko milijardu maraka

    Republika Srpska je od 2012. do kraja 2022. samo za kamate i ostale naknade za spoljni i unutrašnji dug platila više od milijardu maraka!

    Tačnije, ukupni troškovi za servis kamate, servisnih troškova i ostalih naknada (izuzev komisione provizije), a po osnovu spoljnog i inostranog duga Republike Srpske iznose 1.032.690.00 KM.

    To je navedeno u odgovoru Ministarstva finansija RS na poslaničko pitanje šefa Kluba poslanika SDS Vukote Govedarice, piše Srpskainfo.

    Ova cifra ne uključuju servis kamate po osnovu direktnog duga jedinica lokalne samouprave i fondova socijalne sigurnosti, što zači da je konačan zbir i veći.

    Najveći iznos kamate i sličnih troškova u iznosu od 122,90 miliona KM plaćen je 2022. godine.

    Teška godina bila je i 2015. kada smo platili 115,57 miliona maraka.

    Bez obzira na ove brojke, zvaničnici Srpske se i dalje vode time da RS nije prezadužena.

  • Drama u Hamburgu i dalje traje: Muškarac na aerodromu kao taoca drži kćerku, policija pregovara

    Drama u Hamburgu i dalje traje: Muškarac na aerodromu kao taoca drži kćerku, policija pregovara

    Policija u Hamburgu pokrenula je veliku operaciju spašavanja taoca na aerodromu kojeg već nekoliko sati na aerodromu drži jedan muškarac.

    Prema informacijama njemačkih medija, muškarac je u subotu uvečer automobilom prošao kroz sjevernu kapiju aerodroma u Fuhlsbuttelu gdje je navodno i pucao te bacao molotovljeve koktele.

    “U automobilu bez registarskih oznaka, muškarac je probio barijere i izletio na pistu. Pucao je dva puta u zrak te je bacio dva molotovljeva koktela”, piše Mopo.

    Nakon toga, s automobilom se parkirao ispod jednog od aviona, a navodi se kako se u automobilu nalazi i njegova 4-godišnja kćerka.

    “Specijalne snage opkolile su automobil te su pozvani i pregovarači. Aerodrom je trenutno u potpunosti zatvoren za letove”, pojasnili su.

    Kako je naglašeno, policajci su u kontaktu s muškarcem od 23 sata, a na njegov zahtjev pregovori se vode na turskom jeziku.

    “Policiji se javila i supruga muškarca te je rekla kako je on kidnapovao kćerku. Pozadina cijele priče navodno je u sporu oko starateljstva. Policija je isključila političke motive za ovakvu situaciju”, naveli su iz policije Hamburga.

  • Komšić: Govor pred Savjetom bezbjednosti UN-a izazvao je pažnju ambasadora, odudarao je od uobičajenog

    Komšić: Govor pred Savjetom bezbjednosti UN-a izazvao je pažnju ambasadora, odudarao je od uobičajenog

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić ocijenio je danas u izjavi za Fenu da je njegov govor u Vijeću sigurnosti UN-a, u kojem je kritizirao visokog predstavnika Christiana Schmidta, izazvao pažnju ambasadora zemalja članica Vijeća sigurnosti UN-a.

    “Ono što sa sigurnošću mogu reći jeste da je govor izazvao pažnju ambasadora zemalja članica Vijeća sigurnosti. Bar sam primijetio da sa zanimanjem slušaju jer je govor odudarao od uobičajenog izlaganja ambasadora u toj instituciji. Šta ko o tome misli sigurno je vezano za zvanične političke pozicije zemalja koje predstavljaju”, rekao je Komšić.
    Također, dodao je, da ne treba misliti da je, u ovakvoj situaciji u svijetu, baš Bosna i Hercegovina top tema Vijeća sigurnosti UN-a.

    “U svakom slučaju, nastup je primjećen i vlade zemalja članica Vijeća sigurnosti UN-a će biti obavještene o njemu”, kaže Komšić.

    Tokom boravka u New Yorku sastao se i sa generalnim sekretarom UN Antoniom Guterasom.

    Jedna od tema bilo je i to Imaju li UN rješenje za ratne sukobe u Palestini i Ukrajini, razgovara li se o mirovnim planovima ili postoji mogućnost da sve preraste u globalni sukob.

    “Sa generalnim sekretarom UN-a sam naravno razgovarao i o tim pitanjima. Prenio sam mu svoju podršku, jer u tim slučajevima mogu govoriti samo u svoje ime, njegovim stavovima vezano za ta pitanja. Na žalost, stvarna moć da se zaustavi ova strahota u Gazi je u drugim ‘centrima moći’ u svijetu. Ali, stavovi koje zastupa generalni sekretar UN zaista imaju veliku podršku zemalja članica UN-a. Kada se pogleda cjelokupna situacija u svijetu ta podrška je čak neuobičajeno velika i jaka”, rekao je Komšić.

  • Stanivuković pozvao Banjalučane na oprez

    Stanivuković pozvao Banjalučane na oprez

    U toku su radovi na uspostavljanju novog režima jednosmjernog saobraćaja u centru grada, koji će u funckiji biti već od ponedjeljka, 6. novembra, saopšteno je iz Gradske uprave.
    Radove na formiranju najduže jednosmjerne saobraćajnice u našem gradu obišao je i gradonačelnik Draško Stanivuković.

    “Siguran sam da će ovaj veliki projekat donijeti Banjoj Luci brojne benefite u saobraćajnom smislu. Ovo je veliki iskorak jer Banju Luku vidimo kao veliki grad. Sve radove na uvođenju jednosmjernog saobraćaja završićemo do nedjelje, a već od ponedjeljka ovo bi trebalo da bude jedna nova i jedna bolja Banja Luka”, poručio je gradonačelnik.

    Dodao da je rađeno više studija u vezi sa ovim projektom vrijednom oko dva miliona KM, te da su konsultovani stručni ljudi iz zemlje i regiona.

    “Ulica kralja Petra I Karađorđevića, kao žila kucavica grada, će uvođenjem jednosmjernog saobraćaja dobiti svoj puni kapacitet i biće maksimalno iskorištena što će rasteretiti druge ulice i doprinijeti boljem protoku saobraćaja. Ovim konceptom saobraćajne revolucije – najduže jednosmjerne ulice sa biciklističkim stazama, te odvojenom trakom za javni prevoz svi su na dobitku, jer i taksisti, vozači i biciklisti i pješaci dobijaju više”, istakao je Stanivuković.

    Dodao je da će novi režim biti u funkciji već u ponedjeljak, dok će u potpunosti zaživjeti kada bude završena najveća kružna raskrsnica kod zgrade „Ekvatora“.

    “Iako je naš plan bio da sve bude završeno i ranije, radovi su, zbog političkih opstrukcija, prolongirani, što je prolongiralo i saobraćajne gužve na ovoj lokaciji”, kazao je on.

    Gradonačelnik je, zbog uvođenja novog režima saobraćaja, uputio molbu svim sugrađanima i vozačima da od ponedjeljka za dodatni oprez i pažnju.

    Svima nam je potrebno da steknemo nove navike. Decenijama je u ovom dijelu grada bio dvosmjerni saobraćaj, a sada dobijamo nešto potpuno drugačije te je potrebno da vozimo nešto opreznije. Uz podršku pripadnika MUP Republike Srpske koji će usmjeravati saobraćaj, ali i edukovati učesnike u saobraćaju potrebno je da u sticanju nove saobraćajne navike učestvujemo svi i pomognemo ovom projektu da zaživi – naglasio je on.

    Gradonačelnik je dodao da će u centru grada biti postavljeni novi semafori, koji će u značajnoj mjeri doprinijeti boljem protoku saobraćaja.

    “Ugrađujemo i pametne semafore, jedan smo postavili prema Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske za lakši prolazak vozila hitne pomoći i vatrogasnih vozila. Novi semafori u centru grada opremljeni su kamerama koje će detektovati gužve i u skladu s tim adaptivno regulisati saobraćaj”, pojasnio je Stanivuković.

    Osvrnuvši se na opredjeljenje Grada da promoviše alternativne vidove prevoza, gradonačelnik je najavio da će do kraja godine Banja Luka dobiti i električne bicikle sa 27 novih stajališta.

    “Naš plan je da glavnu gradsku saobraćajnicu više ne zatvaramo za saobraćaj, te da sve velike javne događaje od sada pravimo u Gajevoj ulici ili na novom trgu kod Sportskog kompleksa, jer želimo da na drugi način razvijamo naš grad. Ovo će biti jedna nova savremena Banja Luka”, zaključio je on.

    U ime Odjeljenja za saobraćaj i puteve Milenko Džever istakao je da se ovog vikenda aktivno radi na implementaciji novih saobraćajnih mjera, kojim će biti uspostavljen novi jednosmjerni režim saobraćaja.

    “Novi režim biće u funkciji već od ponedjeljka, a uporedo s tim mi nastavljamo sa aktivnostima prilagođavanja i usklađivanja saobraćaja i semaforskih uređaja na ostalim raskrsnicama. Osim toga biće obilježena i dva nova autobuska stajališta u Vidovdanskoj ulici i to jedno kod Parka „Petar Kočić“ i drugo u blizini Skupštine preko puta Paskuline ciglane”, kazao je on, te dodao da je javnost već informisana o izmjenama trasa gradskih i prigradskih linija.

    Podsjećamo, kada je riječ o aktivnostima koje se trenutno izvode u centru grada, one podrazumijevaju sljedeće: kompletno iscrtavanje nove horizontalne signalizacije i brisanje već postojećih linija (prvi put se radi u gradu i za šta će biti angažovane posebne mašine), postavljanje vertikalne saobraćajne signalizacije, te će se započeti sa jednosmjernim režimom odvijanja saobraćaja.

    Takođe, biće obilježene biciklističke staze, posebne trake za autobuse i taksi prevoz, postavljen „pametni semafor“.

    Naime, formiranje jednosmjernog odvijanja saobraćaja u glavnoj saobraćajnici je jedna od niza mjera i aktivnosti za poboljšanje odvijanja saobraćaja u centralnoj gradskoj zoni, odnosno mjera koja će doprinijeti boljem odvijanju saobraćaja i razvoju javnog prevoza i biciklističkog saobraćaja, a što i predstavlja viziju razvoja grada po principima održive urbane mobilnosti.

  • Nešić: Ja radim svoj posao, Šmit pokušava da radi ono za šta nije ovlašten

    Nešić: Ja radim svoj posao, Šmit pokušava da radi ono za šta nije ovlašten

    Ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić poručio je da on radi svoj posao, a da Kristijan Šmit pokušava da radi ono za šta nije ovlašten.

    Nešić je rekao da nije Šmitov posao da donosi zakone već je to posao izabranih predstavnika u Parlamentarnoj skupštini BiH.

    Šmit je za federalne medije rekao da Nešić treba da radi ono što mu je posao, da ima još puno toga da uradi i da vodi računa o pitanju, kao što je “kako se štite diplomate”.

    • Za razliku od Šmita ja i te kako radim svoj posao, brinem o bezbjednosti svih građana u BiH, o bezbjednosti imovine unutar BiH, a isto tako vodim računa o migrantima koji prolaze ili ostaju u BiH – istakao je Nešić za Srnu.

    Nešić je naglasio da Šmitova bezbjednost neće biti ugrožena i da ne treba da se brine, ali će morati da poštuje zakone ove zemlje.

    Nakon što je njemački turista poručio da će u BiH ići tamo gdje je potrebno, te da “ni Nešić ni bilo ko drugi u Republici Srpskoj ne treba da policijacu koji mu pruža podršku učine ništa nažao jer će tada imati diplomatski problem koji će pokrenuti”, Nešić je odgovorio da, koliko mu je poznato, Šmitu niko nije prijetio i kao ministar bezbjednosti garantuje da mu niko neće prijetiti.

    Ali, naglasio je Nešić, Kristijan Šmit mora da reguliše svoj boravak u BiH jer zakoni za sve važe, pa i za njega.