VRBAS Media

Autor: INFO

  • Zelenski se sprema da preda teritoriju?

    Zelenski se sprema da preda teritoriju?

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sprema se da Poljskoj preda zapadni deo zemlje, ali Ukrajinci to neće dozvoliti izjavio Lukašenko.

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko je izjavio da Zelenski de ka tome i tvrdi da je već donijeta odluka kojom su poljski policajci dobili skoro isti status kao ukrajinski.

    Lukašenko je u razgovoru sa ukrajinskom novinarkom Dijanom Pančenko, koji je prenela ruska agencija Tass, dodao da je to čuo, kao i da se Ukrajina za to priprema.

    “Štaviše, u Poljskoj su već formirane vojne jedinice za pomoć Ukrajini. Ako udju, nećete moći da ih vratite jer iza Poljske stoje Amerikanci”, naveo je Lukašenko.

    Dodao je da će, ukoliko budu predati Poljskoj, zapadni delovi Ukrajine postati deo NATO-a.

    “To će biti poljska teritorija. A biti deo Poljske znači biti deo NATO-a. Sve ide ka tome. To je neprihvatljivo za nas, kao i za Ruse”, poručio je beloruski predsednik.

  • Dodik: Optužnica ima prepoznatljivog naručioca

    Dodik: Optužnica ima prepoznatljivog naručioca

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da su sve probleme koje ima BiH stvorili međunarodni službenici poput (američkog ambasadora) Majkla Marfija, uključujući i cirkus u vezi sa intervencijama u Krivični zakon BiH.

    Dodik je na Twitteru napisao da optužnica protiv vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika Republike Srpske Miloša Lukića i njega ima prepoznatljivog naručioca i dobro poznat rukopis.

    “I da mu nisam izgovorio ime, nema niko u BiH i regionu ko ne zna autora tog parapravosudnog cirkusa”, naglasio je Dodik.

    Podsjećamo, Tužilaštvo BiH podiglo je u petak, 11. avgusta, optužnicu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita. Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.

  • Šmit: Dodik svjesno ne razumije Dejtonski sporazum

    Šmit: Dodik svjesno ne razumije Dejtonski sporazum

    Kristijan Šmit, kojeg RS ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, izjavio je danas da Milorad Dodik, predsjednik RS ”svjesno ne razumije Dejtonski sporazum” i da ”krši” njegovu poziciju.

    ”To je u suprotnosti s međunarodnim pravom. Iako je generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš jasno odgovorio na pismo članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović o mom izboru, Dodik to ne priznaje. Visoki predstavnik ostaje institucija međunarode zajednice u cilju obezbeđenja mira u BiH i ja to ozbiljno shvatam. Dodiku i njegovim prijateljima želim da kažem da je bolje da mu prijateljski objasne kakva je realnost, jer radi na tome da postane nepodnošljiv u političkom smislu. Neka Dodik ne potcjenjuje odlučnost međunarodne zajednice”, rekao je Šmit, a prenosi “Glas Amerike”.

    On je naveo da je, prema Dejtonskom sporazumu, BiH ”nosilac međunarodnih nadležnosti, a ne RS, FBiH ili Distrikt Brčko”.

    ”Nečuveno je negiranje nezavisnosti ili napad na nezavisnost Ustavnog suda. To je udar na entitet. Dodik na taj način ne prihvata, odnosno krši moju i poziciju moje službe”, rekao je Šmit.

    Na konstataciju novinara da je podizanje optužnice protiv Milorada Dodika komentarisao predsjednik Hrvatske Zoran Milanović riječima da Šmit koristi svoja ovlašćenja kako bi zaštitio sebe, Šmit je rekao da mu je takva tvrdnja više zbunjujuća nego logična.

    ”Svaki predsjednik zemlje članice Evropske unije ili drugih država zaslužuje poštovanje. To ne mogu da kažem za svako mišljenje koje pročitam. Njegova tvrdnja mi je više konfuzna, nego logična”, rekao je on.

    Upitan da li će uvažiti zahtjev Instituta za istraživanje genocida Kanada (IGK) i sankcionisati predsjednika skupštine RS Nenada Stevandića zabranom obavljanja bilo koje političke funkcije jer je uvršten na američku crnu listu zbog podsticanja donošenja zakona kojim se nepoštuju odluke visokog predstavnika, Šmit je istakao da je o tim pitanjima govorio 11. jula u Srebrenici i da treba provjeriti Stevandićevu ulogu za vrijeme rata.

    ”Zajednički moramo postići da ljudi koji su počinioci krivičnih djela, ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti ili genocida, ne mogu biti na javnim pozicijama u BiH. Tu mjeru treba primijeniti na svakoga, kada je riječ o ponašanju bilo koga iz perioda rata, pa i na Stevandića”, rekao je Šmit.

    Na pitanje da li je to što je Evropska komisija odobrila četiri projekta vrijedna 298 miliona evra za BiH, pri čemu nijedan projekat nije namijenjen RS, neki vid finansijske izolacije i kazne, Šmit je ocijenio da se te sankcije ne odnose na ljude nego na Dodika i njega treba da nateraju na konstruktivno ponašanje.

    ”To je strategija i Nemačka se veoma jasno pozicionirala po tom pitanju, pa tako nema novca za projekte u RS-u. To može da se promijeni kada se vidi konstruktivna saradnja, a pre svega ako je obezbijeđeno korišćenje tih sredstava u skladu s vladavinom prava”, rekao je Šmit.

  • Zbog propusta vlasti Srpska kladionici mora da plati pet miliona KM

    Zbog propusta vlasti Srpska kladionici mora da plati pet miliona KM

    Nakon što je banjalučki Okružni privredni sud presudio da je Republika Srpska kompaniji “Premier sport” dužna isplatiti više od pet miliona KM na ime izgubljene dobiti, Republika Srpska podnijela je žalbu na tu presudu, ali i kompanija “Premier sport”, koja traži da joj se na ime izgubljene dobiti isplati 30 miliona KM.

    Naime, sve je počelo još u septembru 2018. godine kada je “Premier”, po tada važećem Zakonu o igrama na sreću, podnio zahtjev za produženje licence za priređivanje elektronskih igara, odnosno igara bingo i trke pasa. Taj zahtjev Republička uprava za igre na sreću je odbila, uz obrazloženje da nije blagovremeno podnesen, međutim kasniji postupak je pokazao da je zahtjev bio uredan, ali ni tada nije ispravljena greška, a obrazloženje je bilo da je u međuvremenu usvojen novi Zakon o igrama na sreću.

    Po tom novom zakonu, “Premier” nije mogao dobiti licencu jer elektronske igre može priređivati samo “Lutrija Republike Srpske” (Kasnije “Lutrija Republike Srpske” u partnerstvu sa firmom “Casinos Austrija VLT AG” osniva zajedničko preduzeće “Elektronska video-lutrija” (EVL), pod čijim okriljem kao master diler i nezaobilazni posrednik u uspostavljanju i pokretanju elektronskih igara na sreću djeluje firma “Senet”, koja je u vlasništvu porodice Mileta Radišića, tačnije njegovog sina Srećka).

    S obzirom na to da je nakon žalbenih postupaka, pa čak i naloga Vrhovnog suda Republike Srpske, Ministarstvo finansija Republike Srpske odbilo izdati licencu kompaniji “Premier”, pokrenut je još jedan sudski spor, a Okružni privredni sud u Banjaluci presudio je i praktično sam kompaniji “Premier” produžio licencu za elektronske igre na 10 godina i to od 2019. do 2029. godine.

    Kako cijelo vrijeme, dakle u toku trajanja sudskog postupka, “Premier” nije mogao priređivati elektronske igre, tačnije tri godine i četiri mjeseca, ova kompanija podnijela je tužbu protiv Republike Srpske za naknadu štete za izgubljenu dobit u iznosu od 30 miliona KM uvećano za kamate.

    “Iako je ova presuda u našu korist, na nju smo podnijeli žalbu jer nam je Okružni privredni sud u Banjaluci dosudio naknadu štete po osnovu izgubljene dobiti za samo šest i po mjeseci, odnosno od 1. januara 2022. do 18. jula 2022, dok mi naše najpopularnije igre bingo i utrke pasa nismo priređivali tri godine i četiri mjeseca, odnosno od 17. marta 2019. do 19. jula 2022. godine te smo tužbom potraživali naknadu štete za cjelokupni period u ukupnom iznosu od 30 miliona KM uvećano za kamate. Očekujemo da naša žalba bude usvojena te da nam Republika Srpska nadoknadi ukupnu štetu od 30 miliona KM uvećano za kamate, što je jedini logičan ishod nakon silnih nezakonitih radnji Vlade Republike Srpske i ministarke finansija Zore Vidović, koji su radili protiv interesa Republike Srpske, a u korist privatnih interesa pojedinaca bliskih vlasti”, rekli su nam u kompaniji “Premier sport”.

    U Ministarstvu finansija na čijem je čelu Vidovićeva samo su nam kratko rekli da će se Republika Srpska žaliti na prvostepenu presudu, ne želeći da odgovore na pitanja o tome da li će neko biti pozvan na odgovornost s obzirom na to da je presudama suda utvrđeno da su republičke institucije, ne izdavajući licencu, napravile propust.

  • Kasni isplata ostatka granta za most na Savi

    Kasni isplata ostatka granta za most na Savi

    Evropska investiciona banka nije isplatila BiH drugu tranšu u sklopu granta od tri miliona evra za izgradnju mosta na Savi kod Gradiške, zbog čega bi BiH izvođaču radova morala isplatiti penale za sredstva koja im nisu doznačena.

    Naime, preduzeće “Integral inženjering” iz Laktaša je sve radove na mostu završilo još u proljeće prošle godine, a novac ni do danas nije isplaćen, zbog čega se može postaviti pitanje da li je EU, koja je odobrila grant, uvela nove sankcije Republici Srpskoj.

    U “Integralu” su za “Nezavisne” rekli da očekuju od Ministarstva komunikacija i transporta BiH da ispuni sve obaveze koje je, kao investitor na ovom mostu, preuzeo prema izvođaču radova.

    “U fazi kad moramo izraziti nezadovoljstvo su radovi u kojima je ‘Integral’ kao vodeći partner iznio veliki dio posla i participirao s velikim troškovima u realizaciji projekta, a do dan-danas nije primio sva sredstva za obavljanje radova od Ministarstva komunikacija i transporta BiH, koje je bilo sufinansijer. Na hrvatsku stranu i investitora ‘Hrvatske ceste’ nemamo nikakve primjedbe”, rekao je “Nezavisnim” Damjan Kralj, direktor podružnice “Integral inženjeringa” a.d. Zabok. Podsjećanja radi, most su popola finansirali BiH i Hrvatska, a Hrvatska dalje finansira radove na brzoj cesti koja će most spojiti s auto-putem Zagreb – Beograd. Radove na toj dionici takođe obavlja preduzeće “Integral inženjering”.

    U Ministarstvu su nam rekli da nastoje da se dug prema izvođaču namiri, ali da Evropska investiciona banka EU nije isplatila sredstva.

    Majda Tatarević, stručna savjetnica za odnose s javnošću i međunarodnu saradnju u Ministarstvu, rekla nam je da dug za izvođenje radova iznosi 890.000 maraka, a da je ukupan iznos koji treba namiriti 1,7 miliona evra.

    Pojasnila je da je projekat finansiran iz namjenskih sredstava budžeta BiH i grant sredstava na osnovu ugovora s Evropskom investicionom bankom.

    Tatarevićeva ističe da je isplaćeno ukupno oko 24,4 miliona maraka za projekat, i prva tranša granta EU od 1,3 miliona evra, te da je sav ovaj novac utrošen za realizaciju projekta.

    “Od EIB-a je dobijen odgovor da je zahtjev za uplatu druge tranše granta još uvijek u obradi. Ukupna sredstva odobrena kao grant iznose nešto više od tri miliona eura. Zbog nemogućnosti raspolaganja grant sredstvima, dovedeno je u pitanje blagovremeno izmirenje obaveza nastalih prilikom realizacije ovog projekta, a što može imati negativne posljedice po budžet institucija BiH kroz plaćanje zateznih kamata, pokretanje sudskih postupaka i slično”, rekla je ona.

    Kako bi se izbjegao eventualni sudski postupak, ona je istakla da je Ministarstvo u maju Savjetu ministara BiH uputilo prijedlog da se sredstva isplate.

    “Ministarstvo je u maju Vijeću ministara BiH uputilo prijedlog odluke o utvrđivanju namjene dijela sredstava uplaćenih od dozvola za korištenje radiofrekventnog spektra za pružanje usluga putem mobilnih pristupnih sistema”, naglasila je ona.

    Dodaje da su Savjetu ministara poslali tri naknadne urgencije za uvrštavanje prijedloga ove odluke u dnevni red.

    “Usvajanjem ove odluke, ili uplatom preostalog iznosa grant sredstava, stiču se uslovi za izmirenje svih do sada nastalih obaveza.”

    U Delegaciji EU su nas u utorak uputili na EIB, koji nam, do danas, nije odgovorio na poslata pitanja.

  • Dvije zemlje odbacuju američki dolar

    Dvije zemlje odbacuju američki dolar

    Zalihe američkih obveznica u Saudijskoj Arabiji pale su na najniži nivo u više od šest godina, piše “Bloomberg”.

    Zalivska zemlja je u junu prodala više od tri milijarde dolara državnog duga SAD, dok je njihov susjed, Ujedinjeni Arapski Emirati prodao skoro četiri milijarde dolara.

    Naftne države u regionu Persijskog zaliva traže nove načine za investiranje kako bi ostvarile veće prinose u svijetu kome je dosta hegemonije američkog dolara.

    Iako “Bloomberg” saudijska ulaganja u “rizičnu imovinu” (sve osim nafte) poput proizvođača električnih vozila “Lucid”, “Uber” ili fudbalski klub “Njukasl” predstavlja kao moguće potencijalne gubitke za Kraljevstvo, globalno gledano, preraspodjela saudijskog bogatstva mogla bi da dovede do viših američkih kamatnih stopa.

    Kina je takođe rasprodala američke obveznice u vrijednosti od 11.3 milijarde dolara, kako bi svoj “dolarski novčanik” svela na najniži nivo od sredine 2009. Japan i Velika Britanija bili su među najvećim kupcima onoga što se i dalje smatra jednim od najsigurnijih sredstava za posjedovanje.

    Saudijska Arabija je najveći svjetski izvoznik nafte i stub petrodolarskog sistema uspostavljenog 1970-ih koji se oslanja na cijene izvoza sirove nafte u američkoj valuti, prenosi “b92”. Iako je decenijama održavala vezu sa dolarom i ulagala u američku imovinu, sada nastoji da ojača svoje odnose sa ključnim trgovinskim partnerima, uključujući Kinu, kao dio napora da diverzifikuje ekonomiju dalje od energije.

  • “Kraj je blizu…”

    “Kraj je blizu…”

    CIA je upozorila američkog državnog sekretara Entonija Blinkena da ukrajinska kontraofanziva neće biti ovenčana uspjehom.

    Ovo je objavio na svom sajtu američki novinar i dobitnik Pulicerove nagrade Simur Herš.

    “Blinken je od CIA saznao da ukrajinska kontraofanziva ne daje rezultate. To je bio šou Zelenskog i neki iz administracije su poverovali u tu besmislicu”, navodi Herš reči saradnika CIA.

    On je istakao da se pristup američke vlade situaciji u Ukrajini neće promeniti, ali se bliži kraj sukoba.

    “Pristup Bele kuće konfliktu (u Ukrajini), kada je reč o realnim razgovorima sa američkim narodom, ostaće isti. Ali kraj je blizu, bez obzira na izjave Bajdenovih ljudi koje izgledaju kao da su iz crtanih filmova”, navodi se u tekstu.

  • Otpušteni svi vojni komesari

    Otpušteni svi vojni komesari

    Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski je aktivirao odluku Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu o inspekciji vojnih komesarijata.

    Od danas su u zemlji otpušteni svi regionalni vojni komesari. Dokument o razrešenju je objavljen na sajtu predsednika Ukrajine, prenose “RIA novosti”.

    “Stavlja se na snagu odluka Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu Ukrajine od 11. avgusta 2023. godine ‘O rezultatima inspekcije teritorijalnih centara za regrutaciju i socijalnu podršku Oružanih snaga Ukrajine’. Ova uredba stupa na snagu od dana objavljivanja”, navodi se u saopštenju dekreta objavljenog na sajtu kancelarije Zelenskog.

    Odlukom Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu predlaže se donošenje odluke o mandatu oblasnih vojnih komesara, čime se prekida praksa njihove rotacije. Istovremeno, na položaje regionalnih vojnih komesara će biti imenovane “osobe iz oficirskog kadra koje su direktno učestvovale u borbenim dejstvima i koje prođu inspekciju Službe bezbednosti Ukrajine”.

    Ranije je šef Nacionalne agencije za borbu protiv korupcije Ukrajine Aleksandr Novikov rekao da je zemlja počela da proverava šefove vojnih kancelarija na svim nivoima na korupciju. Zelenski je preliminarne rezultate revizije nazvao razočaravajućim. Državni istražni biro Ukrajine saopštio je da istražuje više od 110 slučajeva protiv zaposlenih u vojnim komesarijatima zbog sumnje na zloupotrebe.

  • Đenić: Stranka me je predložila za direktora Instituta za javno zdravstvo RS

    Đenić: Stranka me je predložila za direktora Instituta za javno zdravstvo RS

    Bojan Đenić, koji će naslijediti Kostadina Vasića na čelu Instituta za javno zdravstvo RS kazao je za “Nezavisne novine” da mu je rukovodstvo Ujedinjene Srpske, čiji je član, prije nekoliko dana saopštilo da će biti predložen za vršioca dužnosti direktora ove zdravstvene ustanove, umjesto njegovo stranačkog kolege.

    “Tu informaciju sam saznao nakon sjednice Predsjedničkog kolegijuma stranke. Tada je odlučeno da moje ime bude prijedlog za vršioca dužnosti direktora Instituta za javno zdravstvo, a to je Vlada potvrdila danas. Ja ću do zvaničnog imenovanja obavljati dužnost direktora Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva u Istočnom Sarajevu”, rekao je Đenić.

    Na naše pitanje da li je na sjednici Predsjedničkog kolegijuma Ujedinjene Srpske bilo nesuglasica ili sukoba nakon što je on umjesto Vasića predložen za direktorsku fotelju u Institutu za javno zdravstvo RS, Đenić tvrdi da o tome ne zna ništa, jer nije prisustvovao toj sjednici.

    “Ja nisam član Predsjedničkog kolegijuma stranke. Nisam bio tamo prisutan. Koliko je meni poznato nije bilo nikakvih sukoba. Sve što piše u medijima oko tih nesuglasica i svađa ja sam samo u medijima i pročitao”, naveo je Đenić, koji je odrično odgovorio i na pitanje da li je u prethodnim danima bio u kontaktu sa Vasićem.

    “Ne, nisam bio u kontaktu”, poručio je on.

    Podsjetimo, Vlada RS je na današnjoj sjednici donijela odluku da ne produži mandat vršiocu dužnosti direktora Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske Kostadinu Vasiću, a sa Trga Republike Srpske rečeno je za “Nezavisne” da je Đenin njegova zamjena.

  • Stanivuković: Ninković radi šta mu Đajić kaže, a “ni krmača ne ide na gorivo pa je meso skuplje”

    Stanivuković: Ninković radi šta mu Đajić kaže, a “ni krmača ne ide na gorivo pa je meso skuplje”

    Ninković radi samo ono šta mu Đajić kaže, rekao je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković reagujući na krivičnu prijavu koju je danas protiv njega podnio predsjednik gradske Skupštine Ljubo Ninković zbog zloupotrebe službenog položaja tokom donošenja odluke o poskupljenju parkinga u Banjaluci.
    “Ova prijava napisana je na UKC-u od strane Đajića, koji se više brine pitanjima u gradu nego o katastrofalnoj situaciji u Kliničkom centru”, navodi Stanivuković.

    On je na konferenciji za medije slikovito opisao zašto je došlo do poskupljenja parkinga.

    “Ni krmača ne ide na gorivo pa je meso skuplje, ni koka ne ide na gorivo pa su jaja skuplja”, rekao je Stanivuković.

    Ponovio je jučerašnji prijedlog da će uvesti besplatan parking, ukoliko SNSD ukine akcize na gorivo ili skupu struju.

    “Moja poruka im je, smanjite bilo šta od nameta na državnom ili republičkom nivou i pokažite da stvarno brinete za građane”, kaže Stanivuković.

    Kako kaže, u duhu dogovora spreman je da povuče prvi potez.

    “Spreman sam da odmah sutra donesem pravilnik o besplatnom parkingu u Banjaluci, a zato vrijeme neka Đajić i SNSD, povuku neke poteze o smanjenu nameta”, dodaje gradonačelnik i poziva Đajića da reaguje prema Elektroprivredi i predloži smanjenje cijene struje.

    Najavio je da će se i narednih dana pozabaviti prvim čovjekom banjalučkog SNSD-a.

    “U narednih par dana održaću pres konferenciju na UKC-u, gdje ću iznijeti jasne dokaze da se gore u mašinama ne pere veš, već novac”, rekao je Stanivuković.