VRBAS Media

Autor: INFO

  • Pješak nastradao u Banjaluci

    Pješak nastradao u Banjaluci

    Pješak Rajko Đurđević (76) iz Banjaluke, poginuo je danas kada ga je u Ulici Oplenačka, udario kombi.

    Nesreća se desila oko 11.25 časova u naselju Lauš, a teretim vozilom upravljao je Nikola Kutić (26) iz Banjaluke.

    Kako je saopšteno iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka uviđaj na licu mjesta nezgode obavio je dežurni tužilac Igor Cimeša, zajedno sa policijskim službenicima Policijske stanice za bezbjednost saobraćaja Banjaluka.

    “Tužilac je naložio da se preduzmu sve potrebne istražne radnje i mjere na utvrđivanju okolnosti saobraćajne nezgode, a naložena je i obdukcija tijela smrtno nastradalog lica koja će biti obavljena u Zavodu za sudsku medicinu Republike Srpske”, navodi se u saopštenju.

  • Ninković podnio krivičnu prijavu protiv Stanivukovića

    Ninković podnio krivičnu prijavu protiv Stanivukovića

    Predsjednik Skupštine grada Banjaluka LJubo Ninković izjavio je da je podnio Okružnom tužilaštvu u tom gradu krivičnu prijavu protiv gradonačelnika Draška Stanivukovića zbog “osnovane sumnje da je izvršio krivična djela zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja, kao i zloupotreba u postupku javne nabavke u vezi sa izgradnjom objekta osnovne škole u naselju Ada”.

    “Tražio sam od gradske administracije dokaze do petka o tome da li je potrebna nova javna nabavka za školu u Adi, ali nisam dobio”, rekao je Ninković nakon što je u Okružnom tužilaštvu predao krivičnu prijavu protiv Stanivukovića.

    On je rekao da traži od tužilaštva da obavi svoj posao i sve detaljno istraži, te da time pokaže da postoje zakoni i da niko ne može pobjeći od svojih postupaka.

    Na pitanje novinara da li je zvanično od gradonačelnika Banjaluke tražio dokumentaciju da li je nova javna nabavka neophoda ili je to učinio samo putem medija, Ninković je odgovorio kratko da je to uradio samo putem medija.

    Prema riječima Ninkovića, bez ikakve najave i pitanja gradonačelnik je raspisao novu javnu nabavku za osnovnu školu u Adi, koja već uveliko radi.

    On je naveo da je danas podnio krivičnu prijavu, kako je i obećao.

    “Podsjetiću da su /savjetnik gradonačelnika/ Milada Šukalo i /načelnik Odjeljenja za komunalne poslove grada Banjaluka/ Boriša Mandić potpuno nevješto pokušali da odbrane gradonačelnika”, ocijenio je Ninković, a prenosi Srna.

  • Osuđenik udario policajku pa pobjegao kroz prozor suda

    Osuđenik udario policajku pa pobjegao kroz prozor suda

    I. M. iz Kaknja optužen za teško zlostavljanje djece pobjegao je danas iz prostorija Osnovnog suda u Banjaluci nakon što mu je izrečena presuda.

    Ovo je za N1 potvrdio direktor Sudske policije Republike Srpske Željko Dragojević koji je istakao da se sve desilo danas oko 14:30 minuta nakon što je optuženiku za pedofiliju izrečena presuda i nakon što je sproveden u sobu za zadržavanje.

    “Sve raspoložive snage Sudske policije su na terenu kao i pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske”, rekao je Dragojević.

    Kako N1 saznaje, osuđenik je udario sudsku policajku i pobjegao kroz prozor suda.

    Podsjetimo da je krivično djelo zbog kog je danas osuđen počinjeno na banjalučkom području, te da je uhapšen u Njemačkoj nakon što je neko vrijeme bio u bjekstvu.

    Okružno javno tužilaštvo Banjaluka protiv I.M. podiglo je optužnicu za krivično djelo obljuba djeteta mlađeg od 15 godina.

    Teretio se da je zlostavljao 9-godisnju unuku, a optužnicu je potvrdio Osnovni sud.

  • EK o napretku Srbije: Beograd se nije pridružio mjerama protiv Moskve

    EK o napretku Srbije: Beograd se nije pridružio mjerama protiv Moskve

    Srbija se nije pridružila mjerama EU da se uvedu sankcije Rusiji, naglašeno je u izvještaju Evropske komisije o napretku Srbije, koji će sutra biti predstavljen u Briselu, a u koji je RTS imao uvid.
    Evropska komisija poziva Beograd da sarađuje u istrazi u slučaju Banjska, da liši slobode i procesuira odgovorne za napade, i da u potpunosti primjeni sve do sada postignute sporazume u dijalogu sa Prištinom.

    Osim što se konstatuje da nisu uvedene restriktivne mjere prema Rusiji, naglašava se i da su neke akcije i izjave Srbije bile u suprotnosti sa spoljnopolitičkim stavovima EU.

    “Potrebno je da Beograd ispuni svoje obaveze u okviru dijaloga i da se posveti punoj primjeni svih prethodnih sporazuma, uključujući sporazum o putu ka normalizaciji i aneks o implementaciji”, navodi se u izvještaju.

    Poziva se i na brzo održavanje vanrednih izbora u opštinama na sjeveru Kosova uz bezuslovno učešće Srba ocjenjujući da je normalizacija odnosa ključan uslov za obje strane.

    Govoreći o ispunjenosti političkih kriterijuma, ocjenjuje se da je politička polarizacija u društvu nastavljena.

    “Još uvijek treba ispuniti preporuke OEBS-a i Savjeta Evrope o izbornom okviru. Rad parlamenta obilježile su tenzije vladajuće koalicije i opozicije, a uglavnom su poslanicima dostavljani prijedlozi po hitnoj proceduri, što bi trebalo da bude izuzetak”, navodi se u izvještaju i ocjenjuje da poslovnik nije sistematski primjenjivan, a zapaljivi rječnik u parlamentu nije sankcionisan.

    Dodaje se da u borbi protiv korupcije postignut napredak, konstatovano da je došlo do blagog povećanja broja novih istraga i pravosnažnih presuda u slučajevima korupcije na visokom nivou, ali da je broj novih optužnica opao.

    “Nije bilo slučajeva konačnog oduzimanja imovine, za šta je potrebna evidencija. Srbija tek treba da usvoji nacionalnu antikorupcijsku strategiju i prateći akcioni plan, za koje je predstavila prvi nacrt”, smatra Komisija, a prenosi RTS.

    U cjelini, kako je naglašeno, korupcija je rasprostranjena u mnogim oblastima i ostaje pitanje koje zabrinjava. Takođe, kako ističu, postoji potreba za snažnom političkom voljom za efikasno rješavanje pitanja korupcije, kao i za snažan odgovor krivičnog pravosuđa na korupciju na visokom nivou.

    Ograničen napredak, prema ocjeni Evropske komisije, ostvaren je i u oblasti slobode izražavanja.

    “Policija i tužilaštvo su brzo reagovali na nekoliko slučajeva napada i prijetnji, radeći sa stalnom radnom grupom za sigurnost novinara. Međutim, slučajevi prijetnji, zastrašivanja, govora mržnje i nasilja nad novinarima i dalje zabrinjavaju”, navodi se u izvještaju.

    Komisija konstatuje da je Srbija nastavila sa primjenom medijske strategije i da su usvojeni amandmani na zakone o javnom informisanju i medijima i o elektronskim medijima. Zakonski proces, međutim, po ocjeni Komisije, nije u potpunosti završen u skladu sa zakonodavstvom i standardima EU, posebno u pogledu vlasništva nad medijima, pravilima o državnoj pomoći i mehanizmima za zaštitu pluralizma i uredničke nezavisnosti.

  • Stanivuković tvrdi da je Banjaluka dobila građevinsku za kružni tok – radovi ipak stoje

    Dobili smo pravosnažnu građevinsku dozvolu i svu potrebnu dokumentaciju za kružnu raskrsnicu kod “Ekvatora”!
    Objavio je ovo na svojim društvenim mrežama gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković. Uprkos tome, dodaje on, Amidžić i Đajić, ne dozvoljavaju radove.

    “I sa tim dokumentima Republička urbanističko-građevinska inspekcija, kojom koordinišu Amidžić i Đajić, ne skida traku i ne dozvoljava nastavak radova. Sinoć su u stranačkim krugovima insistirali i vršili pritisak nad inspektorima u privatnoj inspekciji da i dalje sabotiraju radove, bez obzira što imamo sve ono što su oni zahtjevali, a mi smatramo da nije neophodno.
    Tražimo urgentno postupanje po izdatoj građevinskoj dozvoli u skladu sa zakonom i jasno pitamo kome smeta da se grade najbitniji infrastrukturni projekti, najveća kružna raskrsnica kao i Centralno spomen-obilježje”, naveo je Stanivuković u objavi.

    Zar Banja Luka koja napreduje i razvija se nije cilj svima, upitao je on.

    Podsjećamo, inspekcija je 30. oktobra crvenom trakom obilježila kružnu raskrsnicu između “Ekvatora” i tvrđave Kastel, te su potpuno obustavljeni radovi na ovom projektu.

    Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, je tada optužio Gradski odbor SNSD-a za ovo.

    “Koja pakost i želja da Banjaluka ne ide naprijed! Nezakonito staviti traku u želji da se gradske investicije uspore ili u potpunosti zaustave govore o krajnjim namjerama SNSD-a u Banjaluci i njihovog doktora!”. Kome prijaju gužve u gradu i kome odgovaraju zaustavljene investicije?”, napisao je tada Stanivuković na društvenoj mreži “X”.

  • Dodik: Otcjepljenje nije naš plan, ali imamo podršku 10 do 15 zemalja

    Dodik: Otcjepljenje nije naš plan, ali imamo podršku 10 do 15 zemalja

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da otcjepljenje Srpske nije plan njenog rukovodstva, ali je istakao da sada ima 10 do 15 zemalja koje su iskazale spremnost da podrže Republiku.

    Dodik je rekao da su među tim zemljama i članice EU, ali i druge zemlje svijeta.

    • Nama ne treba više – rekao je Dodik u intervjuu za hrvatski nedjeljnik “Nacional”.

    Odgovarajući na pitanje da li je među tim zemljama i Rusija, Dodik je rekao da je Ruska Federacija sada zauzeta nekim svojim problemima i pitanjima, ali da će je pitati.

    • Rusija poštuje teritorijalni integritet BiH i to je zvanična politika s kojom se mi sauočavamo. A kako će se Rusija ponašati u trenutku novog činjeničnog stanja, to tek treba da vidimo – rekao je Dodik.

    Dodik je ponovio da će Srpska proglasiti nezavisnost ako Kristijan Šmit nametne zakon o imovini, jer bi to bilo potpuno rušenje Republike Srpske.

    • Istog trenutka ćemo zakazati sjednicu Narodne skupštine i proglasiti nezavisnost Republike Srpske. Šta drugo da radimo? Samo potvrđujem opredjeljenje političkog i državnog rukovodstva i naroda Republike Srpske da ako se dirne u imovinu, onda je Republika besmislena, nema njenog postojanja. Mi je moramo braniti i donijećemo takvu odluku – rekao je Dodik.

    On je naveo da se teritorija Republike Srpske prostire na 49 odsto BiH, što piše u ženevskim papirima kao osnova za Dejtonski sporazum, te da je na tom području suverena vlast Srpske.

    Predsjednik Srpske je istakao da on lično nije ugrožen, već Republika Srpska.

    • Ugroženi smo kada nametnu Tužilaštvo i Sud BiH bez ustavne osnove, kada pošalju stranca koji mijenja zakonodavstvo, a nije izabran u Savjetu bezbjednosti UN. Ugrožavanje Republike Srpske je kada taj stranac skupi neku grupu eksperata da prenose vlasništvo nad imovinom, školama, rijekama, šumama, poljoprivrednim zemljištem na nivo BiH – rekao je Dodik.

    On je naveo da je ugrožavanje i kada Šmit nametne zakon, a nema na to pravo, pa se onda sudi predsjedniku Republike Srpske zato što je potpisao ukaz o proglašenju zakona koji je donijela Narodna skupština Srpske.

    • Optužilo me Tužilaštvo BiH koje ne postoji u Ustavu BiH i sudi mi se u sudu koji, takođe, ne postoji u Ustavu BiH. Nisam se odao alkoholu, udario nekoga i nanio mu fizičke povrede da idem na sud, samo sam u skladu sa Ustavom potpisao ukaz – rekao je Dodik.

    Predsjednik Srpske je ukazao da je Republika Srpska ugrožena i time što su joj oteli vojsku i napravili zajedničku, a što nije u skladu sa Dejtonskim sporazumom.

    • Uništili su obavještajnu službu u Republici Srpskoj, organizovali je na nivou BiH i služi isključivo muslimanskom interesu. Oteli su nam indirektne poreze i čak 83 različite nadležnosti, nametnuli navodno jedinstvenu RTV korporaciju koja bi trebala upravljati našim kamerama u Banjaluci. Možete li mi pokazati zemlju u kojoj to postoji? I onda nam EU govori o vladavini prava – rekao je Dodik.

    OČUVATI MIR I STABILNOST

    Predsjednik Republike Srpske rekao je da je politika Srpske očuvanje mira i saradnja na bazi konsenzusa, ali da je BiH neuspješna i ne može dugo preživjeti jer je i dalje pod dominacijom američke Demokratske partije i njenog establišmenta.

    Dodik je ukazao da je svijet destabilizovan i vri, te da u ovom vremenu treba mnogo snage, pameti i kohezije među ljudima da se očuvaju, prije svega, mir i stabilnost kao najvrednije što imaju i da se politički, konstitutivni i drugi problemi rješavaju u tim okvirima.

    Predsjednik Republike Srpske istakao je da svaki pokušaj nasilja na ovim prostorima apsolutno nikome ne treba.

    • Što se tiče odnosa, neke su stvari završene, hrvatski narod formirao je svoju državu, srpski narod jednako tako, a što se tiče Republike Srpske u BiH, BiH je ispregovarana država i kao takva, naravno, živi sudbinu ispregovarane, a ne željene države – rekao je Dodik.

    On je naveo da je očigledno da svi u BiH nisu željeli BiH, da je ona nametnuta snagom volje nekadašnje velike sile i da svih proteklih 30 godina nije dala za pravo tom konceptu.

    • Trebalo je ići na drugi koncept, koji je bio prisutan u vrhu Sjedinjenih Američkih Država kroz ono što je nekadašnji savjetnik za nacionalnu bezbjednost Sandi Berger predlagao, a to je da se u BiH formiraju tri nezavisne države koje će imati dominantno srpsku, hrvatsku i bošnjačko-muslimansku komponentu koje bi lakše bile razvijene i apsorbovane u međunarodni okvir – rekao je Dodik.

    On je podsjetio da su narodi u ovakvoj BiH ostali zarobljeni i da zato niko nije zadovoljan.

    • Ne samo Srbi, jednako su nezadovoljni i muslimani-Bošnjaci koji smatraju da Bosna treba biti njihova, odnosno centralizovana u najznačajnijem dijelu i zato posežu za pričom da uskrate prava Hrvatima i Srbima – rekao je Dodik.

    On je naveo da se Hrvatima žele uskratiti prava zato što se glasovima muslimana bira član Predsjedništva BiH i većina mandata u najvišim zakonodavnim institucijama, čime se stvaraju problemi u odnosima tri konstitutivna naroda.

    • Zato i kažem da je BiH zemlja eksperimenta u kojem se još iživljavaju razne američke i druge kancelarije koje pokušavaju okriviti svakoga ko nije na njihovoj poziciji lažnog multikulturalizma, što je zapravo zalaganje za dominaciju muslimanske većine u BiH – kategoričan je Dodik.

    S tim u vezi, navodi on, Republika Srpska se bori, ali da to ne znači da treba posegnuti za bilo kakvim oblicima nasilja.

    Dodik je ponovio da se Republika Srpska zalaže za dejtonsku BiH gdje bi se mogli zadovoljiti okviri u kojima bi se našli srpski narod i Republika.

    • To je samo ta Bosna. Svaka druga, i ova koja danas živi, za nas nije prihvatljiva i mora nestati u političkom smislu – rekao je Dodik.

    On je ponovio da plana o otcjepljenju Republike Srpske nema, ali da je to opcija koju ne treba isključiti.

    • Dakle, ni Srbi, ni Hrvati, ni muslimani-Bošnjaci, ni međunarodna zajednica nije zadovoljna BiH. Zato treba dati neko rješenje, a mi predlažemo da se vratimo izvornom Dejtonu ali ta se opcija ne razmatra – zaključio je Dodik.
  • Vipotnik: Sve institucije, NVO, mediji i pojedinci treba da doprinesu u sprečavanju namjera Hrvatske

    Vipotnik: Sve institucije, NVO, mediji i pojedinci treba da doprinesu u sprečavanju namjera Hrvatske

    Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiji Republike Srpske Bojan Vipotnik izjavio je danas u Novom Gradu da će Ministarstvo nastaviti da prati sve aktivnosti u vezi sa problemom Trgovske gore, uključujući i učešće u postupcima koji će se sprovoditi u Hrvatskoj.

    Vipotnik je na tematskoj sjednici Skupštine opštine Novi Grad poručio da sve institucije, nevladine organizacije, mediji i pojedinci treba da u domenu svoje nadležnosti doprinesu u sprečavanju namjera Hrvatske da na lokaciji Trgovska gora skladišti radioaktivni otpad.

    “Narodna skupština Republike Srpske jednoglasno je usvojila Rezoluciju o protivljenju izgradnje odlagališta radioaktivnog otpadan na lokaciji Trgovska gora što je jaka poruka da su svi u Srpskoj jednoglasni kad je ovaj problem u pitanju”, naglasio je Vipotnik.

    Vipotnik je napomenuo da su na teritoriji Republike Srpske i Federacije BiH /FBiH/ nedavno počela istaživanja čiji će rezultati poslužiti za argumentaciju da odbarana lokacija nije adekvatna.

    On je naveo da je resorno ministarstvo u saradnji sa federalnim Ministarstvom turizma i životne sredine iniciralo da se na zajedničkoj sjednici vlada Republike Srpske i Federacije BiH /FBiH/ razmatra intenziviranje aktivnosti u vezi sa problematikom Trgovske gore.

    Vipotnik je podsjetio da je BiH u roku dostavila primjedbe na sadržaj studije uticaja na životnu sredinu.

    Prema njegovim riječima, Hrvatska je u dostavljenom aktu nije dala osvrt na dostavljene primjedbe, ali je navedeno da ih treba uzeti u obzir.

    On je istakao da su ove godine intenzivirani bilaterarni sastanci u Sloveniji, Mađarskoj i Austriji radi dobijanja podrške protivljenju namjerama Hrvatske.

    “Na tradicionalnoj konferenciji Klimatske promjene rizici i zajedničko djelovanje u Trebinju, održana je panel posvećen Trgovskoj gori”, dodao je on.

    Tematskoj sjednici SO Novi Grad prisustvuju i pomoćnik ministra za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose Borislav Bojić i predsjedavajući Ekspertskog tima Emir Dizdarević.

    Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nukearne elektrane “Krško” kao i postojeći institucionalni otpad skladišti na lokaciji Trgovska gora u opštini Dvor na samoj granici sa BiH.

  • Održana projekcija filma “Toxic NATO”; Nikakve lekcije nisu naučene od bombardovanja Srbije

    U Minhenu je sinoć prikazan  dokumentarni film pod nazivom “Toxic NATO,” čiji je autor njemački režiser Moric Enders. Ovaj film govori o ozbiljnim posljedicama NATO bombardovanja juga Srbije tokom 1999. godine i o pravnoj borbi za žrtve osiromašenog uranijuma.


    U filmu se ističe da je tokom bombardovanja planine Pljačovica na Srbiju bačeno više od dvije tone osiromašenog uranijuma. Uranijska prašina se proširila na grad Vranje i pet okolnih sela, ostavljajući za sobom tragične posljedice. Gotovo da nema kuće u ovim područjima gdje neko nije obolio od kancera ili stradao od te smrtonosne bolesti.


    U dokumentarnom filmu govori Srđan Aleksić, advokat koji godinama traga za pravdom za one koji su oboljeli od kancera kao posljedice bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije osiromašenim uranijumom tokom NATO agresije. Aleksić najavljuje da se trenutno vode pregovori kako bi se film prikazao na televizijama u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Sjedinjenim Američkim Državama, ali i u Srbiji i Republici Srpskoj. Takođe, film će biti prikazan na brojnim međunarodnim filmskim festivalima.
    Aleksić ističe da su posljedice bombardovanja Srbije ostavile trajan utisak i da se nije ništa naučilo iz te katastrofe.

    Osuđuje upotrebu osiromašenog uranijuma u vojne svrhe, ističući da se isti oblik agresije sada dešava u Ukrajini, gdje Sjedinjene Američke Države i Engleska isporučuju oružje koje sadrži osiromašeni uranijum. Poruka ovog dokumentarnog filma je jasna: osiromašeni uranijum treba zabraniti kao oružje.


    Aleksić organizuje međunarodne simpozijume o posljedicama osiromašenog uranijuma i ističe da je saradnja sa učesnicima ovih događaja dovela do stvaranja ovog filma. “Štetni efekti su dugotrajni, osiromašeni uranijum nakon što zatruje zemlju ostaje prisutan milijardama godina, što znači da će mnoge buduće generacije u Srbiji i Republici Srpskoj patiti od bolesti povezanih sa ovim opasnim materijalom, uključujući kancer, neplodnost i autoimune bolesti,” poručuje Aleksić. Takođe najavljuje interes režisera filma za snimanje dokumentarca o patnjama srpskog naroda u Republici Srpskoj i o dugotrajnim posljedicama po životnu sredinu.


    Aleksić upozorava da zapadnom svijetu ne smije doći do onoga što se dogodilo u Srbiji te da je imperativ ukazati na opasnost korištenja municije sa osiromašenim uranijumom, kako bi se izbjegla još veća katastrofa.

  • Evropska komisija će vjerovatno podržati otvaranje pregovora s BiH, pojedine diplomate ljute

    Evropska komisija će vjerovatno podržati otvaranje pregovora s BiH, pojedine diplomate ljute

    Evropska komisija podržala je otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom na izenanađenje mnogih, uz Moldaviju i Ukrajinu, prenosi Politico.

    Glasine o zelenom svjetlu Sarajeva nisu dobro prošle među nekim diplomatama EU, koji su ljutito ukazivali na navodno nazadovanje Bosne i Hercegovine u pogledu vladavine prava, reklo je nekoliko zvaničnika.

    “Dodijelili smo Bosni status kandidata pod pretpostavkom da će to potaknuti reforme, a od tada smo vidjeli samo pogoršanje vladavine prava i političke situacije. Kako sada možemo odlučiti da započnemo pregovore s njima, a da i dalje očekujemo da druge zemlje kandidati marljivo rade svoje reforme?” rekao je nezadovoljni diplomata EU za Politico.

    Diskusije u Briselu i u glavnim gradovima EU idu u smjeru da li će Evropska komisija podržati početak pregovora o pridruživanju sa Ukrajinom, ali većina zemalja Zapadnog Balkana čeka u redu više od decenije.

    Brisel pojačava svoj angažman sa balkanskim zemljama uoči presudnog samita lidera EU, koji imaju posljednju riječ o tome da li će nastaviti s prijedlozima Komisije za proširenje.

    Visoki diplomata EU Josep Borrell pozvao je svoje kolege iz regiona da razgovaraju o vanjskoj politici u Briselu 13. novembra, izjavila su tri visoka diplomata. Široko se spekuliše da će se balkanski lideri sastati sa svojim kolegama iz EU na specijalnom samitu u Briselu 13. decembra, dan prije samita Vijeća EU.

  • Moskva: U 00.00 h se povlačimo

    Moskva: U 00.00 h se povlačimo

    U 00:00 sati 7. novembra 2023. završen je postupak povlačenja Rusije iz Sporazuma o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi.

    Reč je o ključnom sporazumu koji je nakong hladnog rata trebalo da smanji potencijalne sukobe između Istoka i Zapada.

    Vest o povlačenju Rusije iz tog sporazumja, čija je skraćenica CFE, objavilo je rusko ministarstvo spoljnih poslova u saopštenju na svojoj internet stranici.

    “Time je međunarodno-pravni dokument za nas konačno postao istorija”, dodaje se u saopštenju.

    Sporazum iz 1990, koji je putem pregovora dogovoren i sklopljen na kraju hladnog rata i potpisan godinu dana nakon pada Berlinskog zida, postavio je ograničenja na raspoređivanje vojne opreme kako bi se održala vojna ravnoteža između NATO-a i zemalja tadašnjeg Varšavskog saveza.

    Rusija je suspendovala svoje učestvovanje u sporazumu 2007. i zaustavila aktivno učestvovanje 2015. godine.

    U maju 2023., kada je Rusija već duboko bila u ratu u Ukrajini, predsednik Vladimir Putin potpisao je dekret kojim otkazuje sporazum, izazvavši osudu NATO-a za “podrivanje evroatlantske bezbednosti “.