VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vrhovni sud BiH nema podršku poslanika iz Republike Srpske

    Vrhovni sud BiH nema podršku poslanika iz Republike Srpske

    Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na predstojećoj sjednici razmatraće Prijedlog zakona o Vrhovnom sudu Bosne i Hercegovine koji je predložio Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma, a sigurno je da taj zakon neće proći, jer neće dobiti podršku Republike Srpske.

    “Zvizdić kao da ne učestvuje u razgovorima partnera na nivou BiH, gdje je dogovoreno da se u okviru Suda BiH osniva apelaciono odjeljenje kako bi se obezbijedila dvostepenost. Sve je usaglašeno, osim sjedišta tog suda i sada on, iz ne znam kojeg razloga, predlaže zakon koji bi bio antiustavan i koji bi uspostavio neki vrhovni sud kao vrhovni autoritet u BiH”, rekao je Milorad Kojić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    U samom zakonu koji je predložio Zvizdić navedeno je da razlog za uspostavljanje vrhovnog suda BiH treba razlikovati apelacionu nadležnost drugostepenog odjeljenja Suda BiH i Ustavnog suda BiH i kasacionu nadležnost vrhovnog suda.

    “Na taj način bi se jasno odvojila specifična uloga drugostepenog odjeljenja Suda BiH i Ustavnog suda BiH od specifične uloge vrhovnog suda BiH, koja se odnosi na područje kontrole zakonitosti, primjenu prava i zauzimanje opštih pravnih stavova. Osnivanjem Vrhovnog suda BiH završila bi se piramida pravosuđa u BiH, jer je poznato da sve države regiona, a i najveći dio država EU, imaju poseban vrhovni sud kao trećestepeni organ koji se bavi ujednačavanjem sudske prakse i zaštitom pravne sigurnosti svih građana”, navodi se u obrazloženju zakona o vrhovnom sudu BiH koji je predložio Zvizdić.

    Kojić ističe da ne postoji nikakva mogućnost uspostavljanja vrhovnog suda BiH te da stranka iz koje on dolazi sigurno neće dati podršku.

    “Naša reakcija je jasna, ako on smatra da je potreban vrhovni sud, onda mi smatramo i predložili smo da prestanu važiti Sud i Tužilaštvo BiH”, istakao je Kojić.

    U obrazloženju predloženog zakona, Zvizdić je naveo i da je vrhovni sud jedini način da se kroz ujednačavanje sudske prakse stvori jedinstven pravni prostor.

    “U državi u kojoj paralelno postoje četiri pravna sistema i četiri krivična zakona uspostavljanje jednog vrhovnog suda na nivou države je jedini način da se kroz ujednačavanje sudske prakse stvori jedinstven pravni prostor. Neprihvatljiv je stav da se jednakost građana obezbjeđuje na nivou entiteta. Ustav BiH svim građanima garantuje jednakost pred zakonom, i to je garancija koju mora ispoštovati država Bosna i Hercegovina, a ne entiteti, kantoni ili Brčko distrikt”, navodi se u obrazloženju i dodaje da je pravna sigurnost i jednakost od suštinske važnosti za prosperitet države.

    Prijedlogom zakona o kojem će raspravljati poslanici navedeno je i da sjedište vrhovnog suda treba da bude u Sarajevu te da predsjednik Vrhovnog suda treba najmanje dva puta godišnje da održava zajedničke kolegijume sa predsjednicima Apelacionog odjeljenja Suda BiH, Vrhovnog suda FBiH, Vrhovnog suda Republike Srpske i Apelacionog odjeljenja Brčko distrikta.

    “Sigurno mi kao poslanici iz Republike Srpske nećemo takav zakon prihvatiti niti ćemo glasati za njega. Gospodin Zvizdić je dio većine u zajedničkim institucijama BiH i kao takav, ja ne vjerujem da je on ovaj prijedlog usaglasio sa svojim kolegama iz SNSD-a, nego da je to njegov vlastiti prijedlog i vlastita inicijativa. Vjerujem da niko od nas poslanika iz Republike Srpske neće ovo podržati”, rekla je Mira Pekić, poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    Ona kaže da je čudi to što se u isto vrijeme razgovara o zakonu o Sudu BiH u toj istoj vladajućoj koaliciji, gdje se predviđaju određene izmjene tog zakona, gdje se predviđa, bar ono što smo vidjeli, prenos, određenog dijela nadležnosti, odnosno osnivanje novih sudova.

    “To je ono što me brine, a ova Zvizdićeva inicijativa me uopšte ne brine, to neće proći kod poslanika iz Republike Srpske”, rekla je Pekićeva.

  • Stanivuković: Svako naselje imaće modernu glavnu ulicu

    Stanivuković: Svako naselje imaće modernu glavnu ulicu

    Ideja ove gradske administracije je da kroz sva velika banjalučka naselja rade glavnu saobraćajnicu koja bi bila žila kucavica tog naselja.

    Najavio je ovo za “Nezavisne” Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, te dodao da bi naselja imala kanalizaciju, vodu, ivičnjake, obostrane trotoare, rasvjetu i ostalo.

    “To smo radili ove godine u Motikama sa mostom, u šta je uloženo preko tri miliona KM”, potvrdio je Stanivuković za “Nezavisne novine”, te dodao da su isto uradili i u Priječanima.

    “Počeli smo raditi u Debeljacima, Kuljanima, gdje niko nije radio”, naveo je on, te dodao da su ovo najbrže rastuća naselja.

    “Radimo put prema Donjim Kolima, a naredne godine plan je da u Motikama i Priječanima radimo još dodatnih 500-700 metara puta”, istakao je on.

    Plan je, kako navodi, da nastave put u Debeljacima.

    “Radićemo i rehabilitovati glavne puteve kroz Petrićevac”, pojasnio je on.

    Kako kaže, radiće trotoare kroz Vrbanju, Novoseliju, Karanovac, te u Rekavicama i drugim banjalučkim naseljima.

    “Nastavljamo sa ovom praksom i idemo ka tim ciljevima da svako naselje ima modernu glavnu ulicu”, ispričao je on.

    Od najvećih infrastrukturnih projekata naredne godine, kako ističe, Banjaluka će dobiti centralno spomen-obilježje, mostove u Česmi i Dervišima i 10 novih parkova.

    Pored ovih infrastrukturnih planova, kako kaže, tu su besplatna legalizacija više od 3.000 kuća, besplatne građevinske dozvole, besplatni placevi, besplatan idejni projekat i priključak za vodu i kanalizaciju.

    “To je više od 60.000 KM stimulacije od strane grada za mlade bračne parove i porodice poginulih boraca”, rekao je Stanivuković.

    Dodao je da su takođe omogućili besplatne knjige i mature.

    “U sve ove besplatne mjere ulažemo oko 35 do 50 miliona KM”, naveo je on, te dodao da je jedan od najvećih projekata besplatan javni prevoz za 50.000 penzionera.

    “Oni će dobiti kartice sa kojima će moći povoljnije kupovati proizvode”, pojasnio je on.

  • Marfi odlazi s mjesta ambasadora SAD?

    Marfi odlazi s mjesta ambasadora SAD?

    Kako nezvanično saznajemo, jutros je među diplomatama u Sarajevu odjeknula vijest o skorom odlasku kući ambasadora SAD Majkla Marfija.

    Proteklih dana u ambasadi je boravio visoko rangirani američki diplomata i bivši ambasador SAD u BiH Erik Nelson, kako bi Marfiju prenio vijest o skorom odlasku kući.

    Da razgovor nije bio nimalo prijatan govori činjenica kako Nelson nije objavio niti jednu fotografiju sa Marfijem.

    Nelson je obavio sastanke sa Marfijevim najbližim saradnicima s ciljem iznalaženja najbolje taktike za saniranje štete nastale neodgovornim ponašanjem i izjavama još kratko aktuelnog ambasadora.

    Fotografija iznad je nastala nakon tog sastanka, a izraz na licima govori kako je i Marfijevim saradnicima očigledno dosta njegove diplomatije slona u prodavnici stakla.

  • Vučić: Nije nam laka pozicija

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić istakao je da smo do sada uspevali da čuvamo svoju politiku i da budemo samostalna i nezavisna država.Vučić je istakao da je večeras u Parizu imao veoma dug i iscrpan razgovor sa belgijskim premijerom Aleksandrom de Kroom, kao i da je jedna od glavnih tema bila KiM.

    “Razgovarali smo. Prvo jutros smo imali bilateralni sastanak koji je bio veoma dug iscrpan sa belgijskim premijerom Aleksandrom de Kroom. Oni postaju predsedavajuća članica Evropske unije od 1. januara 2024. godine. Oni se pripremaju za taj period i razume se da će se baviti i Zapadnim Balkanom, regionom iz kojeg mi dolazimo, i zainteresovani su bili za kosovsko-metohijsku situaciju, ali i svi ostali”, rekao je Vučić.

    Predsednik Srbije je naveo da je razgovarao i o evropskim integracijama sa belgijskim premijerom i da je to veoma važno, ali da to zavisi od raspoloženja u EU.

    “Hoćemo li mi sledeće godine ili one tamo godine postati članica Evropske unije? Nećemo. I to nema veze sa nama, to nema veze ni sa kim. To ima veze sa raspoloženjem u EU. Prva je Francuska, koja želi drugačije da se postave odnosi unutar same Unije, da bi razmišljala o tome. Ja ne mislim da je to za nas sve posebno loše. Mislim da je dobro da razgovaramo o stvaranju jedinstvenog ekonomskog tržišta, da u tome učestvujemo, da dobijemo zelene takozvane propusne linije za naše kamione, da ne moraju da čekaju na granicama, time bi značajno smanjili svoje troškove”, rekao je Vučić.

    Vučić je naveo da je nedavna poseta Ursule fon der Lajen veoma važna, jer Plan rasta za Zapadni Balkan donosi šest milijardi evra, a da bi više od dve milijarde trebalo da pripadne Srbiji.

    “Dakle, vidimo šta je to još što možemo dobiti, što je to što još mi možemo da učinimo, naravno, želeći sebe da menjamo u pozitivnom smeru, ali uvek čuvajući naše nacionalne interese i čuvajući i naše tradicionalne prijatelje, ne okrećući im leđa u prvoj sekundi kada nam nije lako ili kada nam je teško, a da opet državu Srbiju nijednog trenutka ne ugrozimo. Nije nam laka pozicija, ali zato su ovi razgovori od izuzetnog značaja”, rekao je Vučić.

    Vučić je ranije prokomentarisao da Srbija ide ka evropskom putu, ali da vodi računa o svojim interesima i da ima i prepreka na tom putu i da se one odnose pre svega na KiM i odnos prema Rusiji.

    “Dve su ključne stvari, jedna je Kosovo i Metohija. Mi smo jedini koji imamo to posebno poglavlje 35. A druga stvar je usklađivanje sa spoljnom politikom Evropske unije, odnosno uvođenje sankcija Ruskoj Federaciji. Ja to nikada nisam krio. Čak kad su oni fini, videli ste da je Ursula von der Lajen bila zaista ljubazna i pristojna u Beogradu i nije htela ni da kaže – uvesti sankcije Ruskoj Federaciji, nego je to onako diplomatski rekla – odnos, što valjda znači izjednačavanje u spoljnoj politici. Da prevedem ja to naravno, da sam sam rekao i to pred njom- to je uvođenje sankcija Ruskoj Federaciji i oni će na tome razumljivo nastaviti da insistiraju”, rekao je predsednik Srbije.

    Vučić je rekao da smo do sada uspevali da čuvamo svoju politiku i da budemo samostalna i nezavisna država.

    Vučić je naveo da je Srbija uspela da odoli pritiscima i da nije uvela sancije Rusiji i podsetio da sa Rusijom imamo korektan odnos i da imamo sigurno obezbeđivanje gasnog tržišta.

    “Prošlo je već, ne zaboravite, 20-21 mesec da nismo uveli sankcije. Hoćemo li izdržati ili ne? Ja se ne zaklinjem, ali moja zalaganja i moja reč da ćemo se zalagati za nešto, da ćemo se boriti za nešto, mnogo znači”, rekao je Vučić.

    Vučić je naveo da je velika stvar što će se 15. novembra sastati predsednik SAD Džozef Bajden i kineski predsednik Si Đinping i da se nada dobrim rezultatima tog sastanka, a možda i otopljavanju odnosa, jer bi to bila odlična vest za ceo svet.

    “Svi znaju da predstoji veliko rivalstvo Amerike i Kine. Velika je stvar 15. novembra što se sastaju Bajden i Si. Ceo svet će da gleda taj susret u San Francisku u Kaliforniji. To su dve ubedljivo najmoćnije zemlje, a svi ostali, ma koliko snažni bili, mali su i nisu uporedivi sa ove dve velike sile”, rekao je Vučić.

  • Aleksić: Proces protiv NATO-a ima perspektivu

    Aleksić: Proces protiv NATO-a ima perspektivu

    Advokat Srđan Aleksić iz Srbije priprema tužbe protiv NATO-a zbog nezakonite upotrebe osiromašenog uranijuma od strane alijanse tokom bombardovanja Republike Srpske (1995) i Srbije (1999). Aktivista za ljudska prava zastupa interese 3.500 pogođenih žitelja bivše Јugoslavije, među kojima su i Albanci, koji su od zapadne agresije oboljeli od raka i drugih teških bolesti, piše Ruska gazeta.

    Intervju Aleksića za Rusku gazetu prenosimo u cijelosti:

    Kako planirate da dokažete zločine NATO-a?

    Srđan Aleksić: Prilikom bombardovanja Republike Srpske, Sjevernoatlantska alijansa je koristila municiju sa osiromašenim uranijumom, koja ima dugoročni efekat – vreme poluraspada ovog elementa je oko četiri milijarde godina. To znači da je osiromašeni uranijum zauvijek ostao u Republici Srpskoj. S tim u vezi, namjeravamo da prikupimo materijalne dokaze o civilima oboljelim od raka. Riječ je o medicinskoj dokumentaciji lica koja žive ili su živjela na teritoriji koja je bila izložena NATO napadima zabranjenom municijom. Na osnovu biopsije i uzoraka krvi izvršićemo istraživanja na Institutu za nanotehnologiju u Torinu (Italija) i dokazati prisustvo osiromašenog uranijuma i teških metala u materijalima koji su izuzetno opasni po zdravlje stanovništva Republike Srpske.

    Na čemu će se zasnivati tužbe?

    Srđan Aleksić: Kada dobijemo dokaze od italijanskog instituta o odnosu posljedica upotrebe osiromašenog uranijuma i bolesti među civilnim stanovništvom i vojskom, očekujemo da će i naše tužbe biti zadovoljene, slično presudama u Italiji. Princip našeg rada je sličan pristupu italijanskog advokata Anđela Tartalje (ostvario je obeštećenje za više od 200 italijanskih vojnika koji su učestvovali u NATO operaciji 1999. godine i potom oboljeli od raka). Pridržavaćemo se ovog modela u Republici Srpskoj. Aristotel je rekao da ići kod sudije znači ići ka pravdi. Ako je pravda dostižna za italijansku vojsku, onda ona mora postojati i za građane Republike Srpske i Srbije. U slučaju negativnih sudskih odluka, ako sudovi BiH budu smatrali da građani Republike Srpske nemaju pravo na zaštitu sopstvenih života, onda ćemo se žaliti Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

    Republika Srpska i dalje insistira na ukidanju funkcije visokog predstavnika za BiH zbog svoje antisrpske politike koja koči razvoj cijele BiHe. Šta Banjaluka sada namjerava da uradi po tom pitanju?

    Srđan Aleksić: Italijanski advokat Anđelo Tartalja pokušaće da pred nadležnim sudovima Evrope dokaže da se nemački državljanin Kristijan Šmit nezakonito naziva visokim predstavnikom, da svojim nezakonitim radnjama i nelegitimnim odlukama nameće zakone i propise u cilju slabljenja institucija Republika Srpska.

  • Kovačević: Nema pregovora bez zatvaranja OHR-a i odlaska stranih sudija

    Kovačević: Nema pregovora bez zatvaranja OHR-a i odlaska stranih sudija

    BiH ne može napraviti sljedeći korak i otvoriti pregovore o pristupanju sa EU dok ne ispuni svih 14 prioriteta, što podrazumijeva i zatvaranje OHR-a i odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, rekao je delegat u Klubu srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević.

    Ako nas pitate, to je prioritet broj jedan i treba da uđemo u Parlamentarnu skupštinu BiH i taj posao završimo”, istakao je Kovačević, komentarišući nedavno objavljeni Izvještaj Evropske komisije o napretku BiH.

    On je rekao da su predstavnici Republike Srpske spremni da u Parlamentarnoj skupštini BiH završe sve, ali da sva pitanja budu stavljena na dnevni red, što podrazumijeva zatvaranje OHR-a i odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH.

    • To je nešto što piše u 14 prioriteta Mišljenja Evropske komisije – naglasio je Kovačević.

    On je istakao da iz Republike Srpske ne postoji nikakav problem da se sve stavi na sto i u Parlamentarnoj skupštini BiH završi sav posao i svih 14 prioriteta.

    • Dobili smo i sada u izvještaju Evropske komisije da će pregovori biti otvoreni onog trenutka kada ispunimo sve što piše u 14 prioriteta. Međutim, čuli smo stav predstavnika sarajevskih ili bošnjačkih političkih stranaka da pitanje stranih sudija u Ustavnom sudu BiH treba da se riješi dan pred ulazak u EU. Evropska komisija je rekla da tako ne može – naglasio je Kovačević.

    On je ukazao da se u BiH problematizuje sve kada se govori o onome što je ustavna struktura, nadležnosti entiteta i nadležnosti BiH, onoliko koliko ih ima i kako je navedeno u Ustavu BiH.

    Kovačević je rekao da se nedavno objavljeni izvještaj Evropske komisije odnosio na Ukrajinu, Moldaviju, Gruziju i BiH, te da unutar tog konteksta i treba gledati na to pitanje. Prema njegovim riječima, kada se izvještaj Evropske komisije za BiH uporedi sa zemljama kao što su Ukrajina i Moldavija, onda mnogo pozitivnije djeluje za te zemlje.

    • Ali, moramo biti realni, to su zemlje koje ne kontrolišu svoju teritoriju i ne zna se uopšte o kojoj teritoriji je riječ. To su zemlje u kojima do prije pet ili 10 godina nisu ni znali da li uopšte žele u EU ili prema nekoj drugoj strani. Očigledno je da to kod njih zavisi od izbora od izbora. Sada vjerovatno žele u ovim okolnostima da to brzo završe – rekao je Kovačević za BHRT.

    On je naglasio da je BiH uradila mnogo više od Ukrajine, Moldavije i Gruzije zajedno i istakao da za razliku od ove tri zemlje u BiH postoji konsenzus o evropskom putu koji ne zavisi od toga kakvi će biti rezultati izbora.

    • Mislim da je BiH unazad decenijama uradila stvarno mnogo i mnogo više nego brojne zemlje koje su već članice EU poput Rumunije i Bugarske. Uradili smo ogromne stvari i zaboravlja se koliko se BiH promijenila, sistem unutar BiH. Ako pitate nas iz Republike Srpske, mi mislimo da je to u većini slučajeva bilo negativno, ali to su bili zahtjevi EU”, naveo je Kovačević.

    On je naglasio da je BiH decenijama na evropskom putu i ispunjava uslove koji se pred nju postavljaju, ali da su, nažalost, zahtjevi EU najčešće bili takvi da se BiH mijenja, što je, kako smatra, loše.

    • Da li je bilo ili nije bilo dovoljno to su sada već neke druge stvari. Teško je o tome govoriti na pojednostavljen način da li smo zadovoljni ili ne. Bliže sam tome da nisam zadovoljan i da nemamo pretjerano razloga da budemo zadovoljni načinom na koji su nas pozicionirali i tretirali – rekao je Kovačević.

    On je naglasio da u BiH, od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, postoji konsenzus svih političkih stranaka u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj, u vlasti i opoziciji, da se ide u EU.

    • Boravio sam nedavno u posjeti Evropskom parlamentu i imao razgovore sa poslanicima tog parlamenta, predstavnicima Evropske komisije i Savjeta EU, ali i u parlamentu Belgije. Iz perspektive Belgije BiH je prejednostavna zemlja u kojoj se veoma jednostavno donose odluk – rekao je Kovačević.

    On je naglasio da je, kada je riječ o BiH, neprihvatljivo da stalno postoje zahtjevi da se zemlja centralizuje, dok se u Belgiji, središtu i zemlji u kojoj se nalaze sve institucije EU, odluke donose mnogo teže nego u BiH.

    • EU je, na primjer, željela potpisati sporazum o slobodnoj trgovini sa Kanadom. Svih 27 zemalja članica EU su željele da potpišu sporazum o slobodnoj trgovini sa Kanadom, 26 zemalja je potpisalo i ratifikovalo taj sporazum, u Belgiji je zapelo jer Valonija nije dala dozvolu. Valonija kao jedan entitet nije dala dozvolu da se ratifikuje taj sporazum i cijela EU nije ratifikovala Sporazum o slobodnoj trgovini sa Kanadom – rekao je Kovačević.
  • Izetbegović: Dodik je procijenio da ovaj put ima partnere sa kojima može završiti ovakvu stvar

    Izetbegović: Dodik je procijenio da ovaj put ima partnere sa kojima može završiti ovakvu stvar

    Predsjednik SDA Bakir Izetbegović nakon prve konstituirajuće sjednice nakon kongresa obratio se novinarima.

    Izetbegović je kazao da 50 i više građana čekaju evakuaciju iz Gaze i naveo primjer da su svi građani Hrvatske evakuisani.

    “Insistiramo da se Ministartvo vanjskih poslova aktivira po tom pitanju, njihova objašnjenja pokazuju svu njihovu nesposobnost.” kritikovao je Izetbegović.

    O izvještaju Evropske komisije kazao je da aktuelna vlast nije uspjela.

    “Jasno je i nedvosmisleno da aktuelna vlast nije uspjela obezbjediti potreban napredak u ispunjavanju uvjeta na evropskom putu. Kao što je jasno i da je Evropska komisija potpuno spustila kriterije. Pozivam aktualnu vlast da do naredne sjednice Vijeća EU iskrosite vrijeme za stalne zasjedanja u Vijeću ministara i Pralamentu BiH kako bi se ispunio barem dio kriterija potrebnih za ptvaranje pregovora. SDA će svojim kapacitetom podržati sve što je na evropskom putu. Mislim da se radi o dva ili tri zakona.” kazao je Izetbegović.

    Što se tiče izmjena Izbornog zakona insistiramo da se do kraja godine u najmanju ruku usvoje izmjene zakona koji će osigurati integritet i transparentnost izbornog procesa na lokalnim izborima 2024.

    Izetbegović je govorio i o Ustavnom sudu BiH i reformama na kojima insistira Milorad Dodik .

    “Kada je u pitanju Ustavni sud mislim da se krenulo pogrešnim putem. Nijedan zakon ne regulište funkcionisanje Ustavnog suda BiH jedini zakon je sam Ustav BiH i pravila koji oni dalje donose. Trojka je napravila inicijalnu pogrešku. Dodik je 2015. imao isti zahtjev kao i danas da se ukinu strane sudije i da se unese etnički princip odlučivanja Suda što je najopasnije. Tada je Ustavnopravna komisija PSBIH i Doma naroda PSBIH zaustavila ovo kao neustavno. Dodik je procijenio da ovaj put ima partnere sa kojima može završiti ovakvu stvar. Ne smije biti priče o izmjenama funkcioniranja Ustavnog suda BiH putem zakona, sve mora biti u skladu isključivo sa Ustavom BiH.” rekao je Izetbegović.

  • Cvijanović: Srpski narod ima mnogo iskrenih prijatelja u Francuskoj

    Cvijanović: Srpski narod ima mnogo iskrenih prijatelja u Francuskoj

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović poručila je danas u Parizu da srpski narod ima mnogo iskrenih prijatelja u Francuskoj.

    “Srećna sam što sam danas imala priliku da upoznam Žan Lana Lakapela, poslanika u Еvropskom parlamentu, i pukovnika Žaka Ogara koji je 1999. nakon dolaska Kfora branio srpski narod i naše svetinje na Kosovu i Metohiji”, napisala je Cvijanovićeva na Instagramu.

    Ona je istakla da je u današnjem susretu bilo mnogo istorijske simbolike koja svjedoči o kontinuitetu prijateljstva i dubokim vezama srpskog i francuskog naroda.


    “Najprije, položili smo vijence na Spomenik kralju Aleksandru i kralju Petru Karađorđeviću, kojeg je Francuska za zasluge u ratu protiv Pruske 1870. godine odlikovala Ordenom Legije časti”, rekla je Cvijanovićeva.

    Cvijanovićeva je podsjetila da se, nakon samo pet godina, budući kralj Petar pod pseudonimom Petar Mrkonjić, na području današnje Republike Srpske, borio za slobodu srpskog naroda u BiH u ustanku protiv osmanske okupacije.

    “Kao srpski kralj, Petar je 1912. godine odlikovao Ordenom Svetog Save Gustava Lakapela, pradjeda francuskog evroparlamentarca kojeg sam danas upoznala. Mog drugog sagovornika, pukovnika Žaka Ogara, odlikovale su Srbija, a ove godine povodom 9. januara i Republika Srpska – Ordenom časti sa srebrnim zracima”, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je napomenula da ovdje nije riječ samo o ordenima i odlikovanjima, već o tradicionalnom savezništvu iz prošlosti koje treba da bude temelj dobrih odnosa i uspješne saradnje u budućnosti.

    “Čast mi je što sam danas upoznala iskrene i osvjedočene prijatelje našeg naroda”, istakla je Cvijanovićeva.

  • Orban: Rukovodstvo u Briselu donosi loše odluke čije posljedice utiču na sve

    Orban: Rukovodstvo u Briselu donosi loše odluke čije posljedice utiču na sve

    Rukovodstvo u Briselu donosi konkretne loše odluke čije posljedice utiču na sve nas i primjer za to je migracija, rekao je premijer Mađarske Viktor Orban.


    Orban je naveo da Еvropska unija donosi pogrešne odluke o odnosu prema ukrajinsko-ruskom ratu.

    • Sada govorimo o članstvu Ukrajine u Еvropskoj uniji, o odnosu prema ukrajinsko-ruskom ratu i tu se donose sve pogrešne odluke. Rukovodstvo koje je sada u Briselu ispunjava mandat globalističke elite, nisu naši ljudi. Dakle, kada u vijestima vidimo briselske birokrate, nijedan Mađar ne bi smio da pomisli da su to oni koje smo tamo postavili i da služe našim interesima – naveo je Orban.

    Istakao je da su to su “ljudi koji ne rade ono što mi želimo”.

    • I ne samo da ne rade ono što Mađari žele, nego ni ono što rade Еvroljani u cjelini. Ljudi ne žele migracije ne žele rat, ne žele nemire. Oni žele dobro planiranu tranziciju na zelenu ekonomiju, a ne onu koja će uništiti njihovu industriju. Mogu dati mnogo primjera – poručio je Orban i dodao da sa sigurnošću može da kaže da je rukovodstvo koje je sada u Briselu zarobljeno od strane globalitičke elite, finansijskih grupa, velikih grupa ekonomskih sila.
    • Njihove odluke su motivisane interesima ovih grupa, a ne mađarskim, njemačkim, francuskim ili interesima italijanskog naroda – naglasio je Orban.
  • “Nadamo se konferenciji o ukrajinsko-američkoj proizvodnji oružja”

    “Nadamo se konferenciji o ukrajinsko-američkoj proizvodnji oružja”

    Kijev se nada da će konferencija o zajedničkoj ukrajinsko-američkoj proizvodnji oružja biti održana u decembru u SAD.

    Ovo je danas izjavio Andrij Jermak, šef kabineta predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.

    “Postojao je veoma važan dogovor između predsednika (Ukrajine Volodimira) Zelenskog i predsednika (SAD Džozefa) Bajdena”, rekao je Jermak za ukrajinsku televiziju 1+1, preneo je Rojters.

    Ukrajina daje prioritet sopstvenim odbrambenim proizvodnim kapacitetima zbog zabrinutosti da bi snabdevanje sa Zapada moglo oslabiti, navela je agencija.

    Ona se, takođe, nada da će zajednička preduzeća sa međunarodnim proizvođačima oružja pomoći u oživljavanju domaće industrije koja pati od neefikasnosti i nedostatka transparentnosti godinama pre napada Rusije u februaru 2022. godine.

    Prošlog meseca Ukrajina je osnovala zajedničko odbrambeno preduzeće sa nemačkim proizvođačem oružja Rajnmetal AG za servisiranje i popravku zapadnog oružja.

    U septembru je bila domaćin međunarodnog foruma odbrambene industrije na kome se predstavilo više od 250 zapadnih proizvođača oružja.