VRBAS Media

Autor: INFO

  • Borel: Ne očekuje se poraz Rusije u bliskoj budućnosti

    Borel: Ne očekuje se poraz Rusije u bliskoj budućnosti

    Evropska unija se trenutno suočava sa mnogim problemima, uključujući sukob u Ukrajini, gdje se poraz Rusije “ne očekuje u bliskoj budućnosti”, izjavio je danas visoki predstavnik Unije za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borel.

    “Suočavamo se sa mnogim problemima. Evropa se suočava sa dvostrukim izazovom. Prvo, to je Ukrajina, gdje se poraz Rusije ne očekuje u bliskoj budućnosti”, rekao je Borelj u video obraćanju kongresu Partije evropskih socijalista.

    Uprkos ovoj činjenici, EU bi trebala da nastavi da podržava Kijev jer će pomoć koju mu pružaju SAD “vrlo vjerovatno biti umanjena”, dodao je on.

    “Drugi ozbiljan izazov sa kojim se Evropa suočava je aktuelna kriza na Bliskom istoku”, rekao Borelj i dodao da je ona rezultat “političkog i moralnog neuspjeha međunarodne zajednice”, prenose agencije.

    Zapadni saveznici počeli su da pružaju finansijsku pomoć Kijevu i šalju oružje i municiju Ukrajini ubrzo nakon što je Rusija pokrenula svoju vojnu operaciju u toj zemlji u februaru 2022. godine.

  • Orban: Ne želimo “mini Gazu” u Budimpešti

    Orban: Ne želimo “mini Gazu” u Budimpešti

    Premijer Mađarske Viktor Orban komentarisao je politiku EU prema migrantima.

    Orban smatra da je rješenje da svaka zemlja Evropske unije rješava probleme migranata na vlastiti način.

    “Dali smo ponudu tolerancije Briselu: svaka zemlja može da se nosi sa migracijama onako kako želi, ali ne može natjerati Mađarsku da kopira propalu migracionu politiku zapadne Evrope. Ne želimo terorizam, ratove bandi i mini Gaze u Budimpešti”, naveo je Orban, prenosi Avaz.

    Podsjetimo, Orban je u prošlosti zabranio proteste podrške Palestincima u Mađarskoj. Tada ih je nazvao “proterorističkim”.

  • Dodik: Niko nije rekao da se neće uvažiti stav i pozicija poslodavaca

    Dodik: Niko nije rekao da se neće uvažiti stav i pozicija poslodavaca

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da je spreman da sasluša argumente koji se odnose na njegov prijedlog da najniža plata bude 1.050 KM i da će se o tome razgovarati sa poslodavcima.

    “Niko ne kaže da poslodavci nisu u pravu ako kažu da je to velika cijena, ali isto tako ne mogu ni da kažu da mi nismo u pravu ako želimo da povećamo i osiguramo bolji standard”, rekao je Dodik Srni.

    Dodik je objasnio da je njegov prijedlog bio da svi zajedno pokušaju učiniti napor da se podignu plate u Srpskoj kako bi se održala volja ljudi da ovdje ostanu i da rdae.

    “To je glavna ideja, niko nije rekao da se neće uvažiti stav i pozicija samih poslodavaca, tako da ćemo sa njima svakako razgovarati”, rekao je Dodik Srni.

    Dodik je dodao da to ništa nije “preko koljena”, da ne znači ako je on predložio da je sve definitivno.

    “Spreman sam da saslušam argumente i za i protiv, spreman sam da saslušam argumente koji govore i za veću cijenu minimalnog rada i za nižu cijenu od tih 1.050 KM”, naglasio je Dodik.

    On je naveo da danas nije lako biti vlasnik firme gdje radi 500 ljudi i obezbjeđivati im plate, te istakao kako tim ljudima treba biti zahvalan za napore koje čine ovdje.

    “Svakome od njih se radujem, ali i pokušavam da imamo neku društvenu javnu odgovornost prema činjenici da ovdje treba održati radna mjesta i pobjeći iz začaranog kruga nekog da ne kažem socijalnog ropstva u kojem radnika mora da radi za minimalne uslove. Ako je to moralo u vrijeme tranzicije, sada bi trebalo da svi više povedemo računa o statusu radnika”, rekao je Dodik.

    On je ukazao i na odgovornost radnika za posao koji radi i odgovornost prema radnom mjestu.

    “Živimo u složenom konglomeratu koji se zove BiH, koja je neuspješna, ne daruje nikakve benefite da se u njima uspješno bavite poslovima. Jedina koja se bavi podrškom radu, poslovima i preduzetništu je Srpska i ona je za to nadležna. Zato moramo da vodimo dijalog”, zaključio je Dodik, a prenosi Srna.

  • RITE “Gacko” ponovo u pogonu

    RITE “Gacko” ponovo u pogonu

    Rudnik i termoelektrana /RiTE/ “Gacko” ponovo je počela da radi, a proizvodnja električne energije odvija se bez problema, izjavio je Srni direktor tog preduzeća Maksim Skoko.

    Skoko je naveo da je termoelektrana počela da radi sinoć od 21.40 čas, nakon što je u nedjelju, 5. novembra, prestala sa proizvodnjom električne energije zbog tehnoloških problema u lancu snabdijevanja ugljem, nakon nedavnog olujnog nevremena.

    “Pošto je i bio planiran zastoj u novembru zbog pripreme postrojenja za zimski rad, osim otklanjanja kvara na drobiličnom postrojenju, ovaj zastoj je iskorišten i da se otklone svi nedostaci uočeni tokom eksploatacije”, pojasnio je Skoko.

  • Košarac poručio: Želimo ravnopravan odnos sa EU, dosta je diktata

    Košarac poručio: Želimo ravnopravan odnos sa EU, dosta je diktata

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac rekao je da BiH ne trebaju dodatne lekcije evropskih zvaničnika u BiH, jer postoji saglasnost da su EU integracije spoljnopolitički cilj.
    Košarac je dodao da je “Republika Srpska jasno rekla da je za implementaciju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije integralno i u paketu, te da to podrazumijeva usvajanje zakona o Ustavnom sudu BiH, koji rješava pitanje stranih sudija, što je naš prioritet”.

    On je naglasio da nema kretanja ka EU bez odlaska stranaca iz institucija, niti ima evropske perspektive bez zatvaranja OHR-a, te da to nije stav samo Republike Srpske, to je rekla i Evropa.

    “Srpska uvijek nudi rješenja u kojima se o sudbini ove zemlje odlučuje kroz dogovor dva entiteta i tri konstitutivna, bez da nam stranci kroje kapu. Mi imamo hrabrosti i odlučnosti da preuzmemo odgovornost. Naše politike provodimo kroz legalno i legitimno izabrane institucije, jer su nam građani Srpske dali povjerenje za to na demokratskim izborima”, objavio je Košarac na “Instagramu” reagujući na izjavu Satlera o željama EU i šta BiH treba da uradi do marta.

    Košarac je upitao nije li licemjerno od Evrope da poziva BiH na viši stepen vladavine prava, dok istovremeno ćuti na montirani sudski postupak i politički progon legalno i legitimno izabranog predsjednika Republike Srpke Milorada Dodika i da li je vladavina prava kada jedan stranac, nelegitimni i lažni visoki predstavnik, nametne zakon, po kojem neustavne institucije sude legalnom i legitimnom predsjedniku?!

    “To nije praksa u demokratskim zemljama, koje teže članstvu u EU. To su odlike kolonije, tiranije i diktature. Ne želimo i nećemo biti dio toga. Razumijemo partnerstvo i želimo ravnopravan odnos sa EU. Dosta je diktata!

  • Dodik: Srpska sigurno neće bankrotirati

    Dodik: Srpska sigurno neće bankrotirati

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je Srni da Srpska sigurno neće bankrotirati već će svoje obaveze redovno izmirivati.

    Navodi o bankrotu Srpske, prema ocijeni Dodika, smišljeni su od opozicije i “bajnih mislilaca” kojima je glavna ideja kako skinuti Dodika, ali da će se on, sve dok ga bira narod, boriti za najbolje interese tog naroda.

    Dodik je podsjetio da se godinama sluša priča o tome kako će Republika Srpska propasti, ali se dokazalo da to nije tačno.

    • Niko ne kaže da je danas lagano i da sve teče med i mlijeko, nije nimalo lako, teško je, naravno. I na globalnoj sceni je, ali to niko neće reći od opozicije osim vas što to primjećujete. Oni će reći šta nas briga, nama je važno ovdje. Mi ne možemo da budemo izolovani, ali ne jaučemo zbog toga. Prije će bankrotirati Njemačka nego Srpska, bez obzira koliko će njima biti ovo smiješno – rekao je Dodik.

    On je dodao da je jutros imao razgovor sa jednim njemačkim biznismenom koji pokušava da eksploatira svoje proizvode iz Njemačke, te traži način da u Srpskoj izgradi novu fabriku.

    • Kad je tako loše u Srpskoj, zašto oni dolaze, meni to stvarno nije jasno – pita Dodik.

    Dodik je upitao i kako je moguće da se ne primijeti podatak da je Republika Srpska najmanje zadužena zemlja u regionu, da je njena zaduženost 34 odsto, a pokrivenost uvoza oko 80 odsto, a domaći proizvod oko 15 milijardi KM.

    Dodik je naveo da se već sada rezervišu sredstva da prije Božića iduće godine bude isplaćena penzija.

    On kaže da je zadatak navodnih stručnjaka, koji sad nešto pričaju o svemu tome, da izazivaju nestabilnost.

    • Mislim da je najbolja mjera stanje naroda. Narod u to ne vjeruje. Ako mi redovno isplaćujemo penzije i plate, a to činimo redovno, o kakvom banrkotu je riječ? Bankrotirale su neke zemlje, ali Srpska neće sigurno – zaključio je Dodik.
  • Cvijanović: Nadam se da je Šmitova prijetnja lični stav isfrustriranog pojedinca, a ne njegove zemlje, pogotovo ne EU

    Cvijanović: Nadam se da je Šmitova prijetnja lični stav isfrustriranog pojedinca, a ne njegove zemlje, pogotovo ne EU

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da je nečuveno šta je u stanju da izgovori neizabrani stranac Kristijan Šmit u zemlji čiji Ustav kaže da je demokratska, a ovaj pojedinac bi i dalje da uzurpira ustavna prava parlamenta.
    “Da stvar bude gora, još prijeti da bi smjenjivao ljude kako je to radio Pedi Ešdaun, koji je smjenjivao demokratski izabrane ljude, ostavljajući ih bez prava da pred sudom dokazuju svoju nevinost. I to je uzor Kristijanu Šmitu, zaista nečuveno”, rekla je Cvijanovićeva Srni upitana da prokomentariše Šmitove prijetnji da bi mogao posegnuti za istim mjerama kao svojevremeno Pedi Ešdaun, koji je samo u jedom danu 2004. godine smijenio 59 funkcionera, a od 2002. do 2006. nametnuo više od 400 odluka.

    Cvijanović je rekla da se nada da je ova prijetnja lični stav isfrustriranog pojedinca, a ne stav njegove zemlje, a pogotovo ne Evropske unije.

    “Kako nadmeno, bahato i bezobrazno zvuče njegove izjave i kako je jadno šta su ovi strani namjesnici i diktatori u stanju da kažu ili urade šireći demagogiju i laž da sve to rade da bi nama u BiH bilo tobože bolje. Istina je da nam je od njih, i njihovih akcija bilo sve gore”, konstatovala je Cvijanović.

    Ona je ukazala da treba biti iskren i reći da su oni ozbiljna prijetnja Dejtonskom sporazumu, da se poigravaju međunarodnim ugovorom, ali i sudbinom BiH, a zašto ne reći i da su navijački nastrojeni.

  • Upućeno pismo poslanicima Evropskog parlamenta: BiH može uspjeti nakon što se Dejton i Ustav vjerno sprovedu

    Upućeno pismo poslanicima Evropskog parlamenta: BiH može uspjeti nakon što se Dejton i Ustav vjerno sprovedu

    Predstavnici Republike Srpske u Parlamentarnoj skupštini BiH uputili su pismo poslanicima Evropskog parlamenta u kojem su ukazali da je Srpska uvjerena da BiH može uspjeti i postati prosperitetna članica EU nakon što se Dejtonski sporazum i Ustav BiH vjerno sprovedu, uključujući poštovanje ustavnog uređenja BiH i obnovu demokratske samouprave.

    Naglašeno je i da prisustvo stranca, koji tvrdi da ima diktatorska ovlašćenja u BiH, ozbiljno podriva evropske integracije.

    Pismo su potpisali prvi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkom doma Parlamentarne skupštine BiH Nebojša Radmanović, drugi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Nikola Špirić, predsjedavajuća Kluba poslanika SNSD-a Sanja Vulić, predsjedavajući Kluba – srpski klub Čedomir Јovanović i predsjedavajući Kluba srpskog naroda Sredoje Nović.

    Oni su u pismu iznijeli pregled činjenica o aktuelnoj situaciji u BiH.

    Foto: Pismo poslanicima Evropskoj parlamenta
    Foto: Pismo poslanicima Evropskoj parlamenta

    ZNAČAЈ POŠTOVANjA DEЈTONSKOG SPORAZUMA

    Republika Srpska, jedan od dva entiteta koji čine BiH, posvećena je očuvanju Dejtonskog sporazuma iz 1995. godine i insistira na njegovom vjernom sprovođenju. Dejtonski sporazum ne samo da je osigurao mir u BiH – mir koji bez prekida traje već skoro 28 godina – nego je i uspostavio i ingeniozno ustavno uređenje kojim se obezbjeđuje stabilnost i demokratsko upravljanje u zemlji sa tri duboko podijeljena naroda (Bošnjaci koji su pretežno muslimani, Srbi koji su pretežno pravoslavni hrišćani, i Hrvati koji su pretežno hrišćani rimokatolici).

    Ustav BiH – srž dejtonskog kompromisa – uveo je decentralizovani sistem koji svakom konstitutivnom narodu u BiH daje uvjeravanje da se neće naći pod dominacijom drugih naroda. To je učinjeno tako što je većina nadležnosti data entitetima koji čine BiH, a uvedeni su mehanizmi zaštite vitalnih interesa svih konstitutivnih naroda u BiH ponaosob.

    Ove strukture i mehanizmi od ključne su važnosti za stabilnost BiH jer su politike upravljanja i preovlađujući pogledi na svijet tri konstitutivna naroda veoma različiti.

    Na primjer, najveća bošnjačka politička stranka izrazito je islamističke orijentacije. Eliminisanje ustavnih elemenata podjele vlasti, dakle, nezamislivo je za Srbe i Hrvate u BiH. Republika Srpska dosljedno iskazuje svoju opredijeljenost za Dejtonski sporazum, koja podrazumijeva i posvećenost miru i punom poštovanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka BiH.

    Nažalost, sama srž Dejtonskog sporazuma – Ustav BiH – godinama je na udaru međunarodnog visokog predstavnika i drugih stranih aktera, koji nezakonitim prisvajanjem zakonodavnih ovlašćenja centralizuju BiH suprotno Ustavu BiH. Republika Srpska se suprotstavlja ovakvim nezakonitim postupcima i brani od dalje erozije Ustava BiH isključivo legalnim i mirnim putem.

    Među onima koji pokušavaju da ukinu dejtonski kompromis su političari koji predstavljaju bošnjački narod u BiH, koji često poziraju kao postnacionalistički reformatori koji zagovaraju ono što nazivaju “građanskom državom” BiH. Niko ne treba da se zavarava ovim verbalnim lukavstvom. Budući da Bošnjaci čine neznatnu većinu stanovništva u BiH, “građanska” BiH koju ovi političari prizivaju bila bi zemlja kojom bi za Bošnjake vladali Bošnjaci.

    Navedene nacionalističke politike najvećih bošnjačkih stranaka, kao i stalna nastojanja da ostvare prevagu u institucijama vlasti u BiH, potvrđuju njihovu namjeru da vladaju BiH bez Srba i Hrvata.

    U međuvremenu, strane diplomate nastavljaju da krše svoju obavezu prema Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima – da se ne miješaju u unutrašnje stvari zemlje domaćina. Uplitanjem u unutrašnja pitanja BiH, strane diplomate pokušavaju da vladaju BiH iz stranih prestonica nipodaštavajući Dejtonski sporazum, suverenitet BiH i vladavinu prava.

    Put BiH ka članstvu u EU Republika Srpska nastavlja da podržava nastojanja BiH da postane članica EU i sprovede reforme neophodne da se to postigne, u skladu sa podjelom nadležnosti iz Ustava BiH. Značajan napredak koji je BiH nedavno postigla u reformama neophodnim za početak pregovora o članstvu u EU pokazuje šta domaći lideri u BiH mogu postići kada im se ostavi prostor za dogovor.

    Јedan korak koji je neosporno neophodan da bi BiH postala članica EU je zatvaranje OHR-a. EU je odavno prepoznala da OHR nije u skladu sa članstvom u Uniju, a opšte je poznato da prisustvo stranca koji tvrdi da ima diktatorska ovlašćenja u BiH ozbiljno podriva evropske integracije.

    Druga reforma koja je očigledno potrebna da bi BiH krenula naprijed na putu ka članstvu u EU je da sudije Ustavnog suda BiH budu državljani BiH umjesto da strane sudije sa rezervisanim pozicijama čine blok koji ima prevagu.

    Sud je u velikoj mjeri urušio sopstveni legitimitet u cijeloj BiH zbog dominacije stranih sudija (čija su mjesta trebalo da budu privremena mjera u trajanju od pet godina), zbog korupcije sudskih procesa miješanjem OHR-a i određenih stranih sila, kao i dugom listom neodbranjivih odluka suprotnih Ustavu BiH. Јedan bivši sudija Ustavnog suda čak je priznao da postoji “prećutan dogovor između Suda i visokog predstavnika da Sud uvijek potvrđuje meritum njegovih zakona”.

    Ova korupcija sudskog procesa od spoljnih mešetara ne samo da je ozbiljno i opravdano dovela do nepoštovanja njegovih odluka, nego je ozbiljno narušila i poštovanje vladavine prava u BiH. Kada se Ustavni sud jednom prilikom usudio da pokaže da ima bar neku mjeru nezavisnosti u odnosu na OHR-a prihvativši da razmatra OHR-ove odluke kojima je jasno povrijeđeno pravo na sudski proces, visoki predstavnik je opet odgovorio bezakonjem, poništivši odluku Suda, i dekretom da nijedan postupak OHR-a ne može biti predmet preispitivanja na bilo kom organu BiH.

    EU je s pravom navela da je zamjena stranih sudija jedan od 14 ključnih prioriteta za evropske integracije BiH i ova reforma mora biti završena bez ikakvog odlaganja. Tek nakon nekoliko decenija odbijanja bošnjačkih stranaka da prihvate odavno zakasnjelu reformu u okviru koje bi strane sudije bile zamijenjene domaćim, Narodna
    skupština Republike Srpske je u junu 2023. godine donijela odluku da privremeno obustavi sprovođenje određenih odluka Ustavnog suda BiH dok to pitanje ne bude riješeno u Parlamentarnoj skupštini BiH. Republika Srpska se nada da će pitanje stranih sudija biti uskoro riješeno u paketu sa ostalih četrnaest ključnih prioriteta evropskih integracija.

    NEZAKONITA I DESTABILIZUЈUĆA DIKTATURA KRISTIЈANA ŠMITA U BiH

    Visoki predstavnik je institucija koju su strane potpisnice Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma ovlastile da djeluje, sa strogo ograničenim mandatom, kao koordinator međunarodnih aktivnosti u pogledu civilnih aspekata Dejtonskog sporazuma i da stranama pomaže u njihovim naporima. Dejtonski sporazum nije dao ovlašćenje visokom predstavniku da nameće odluke ni BiH ni njenim građanima, a kamoli da diktatom donosi zakone i kažnjava izvan sudskog procesa.

    Uprkos tome, od 1997. godine do danas, visoki predstavnici prisvajaju, bez ikakvog pravnog utemeljenja, pravo da u BiH vladaju i kažnjavaju dekretom, čime su prekoračili dejtonski mandat visokog predstavnika i odbacili cijeli demokratski sistem uspostavljen Ustavom BiH. Visoki predstavnici, jedan za drugim, ponašaju se nezakonito, kao kolonijalni guverneri, i agresivno nastoje, donošenjem antidemokratskih i pravno apsurdnih diktata, da krajnje decentralizovanu BiH koja je propisana Ustavom BiH zamijene unitarnom “građanskom” državom koja je bila ratni cilj bošnjačke vojske. Čak su i bivši visoki predstavnici priznali nezakonitost takvih postupaka.

    Posljednji legitimno imenovani visoki predstavnik otišao je iz BiH 2021. godine, a Savjet bezbjednosti UN-a – jedino tijelo koje ima ovlašćenje da odobri imenovanje visokog predstavnika – nije dalo saglasnost na nasljednika na toj funkciji. Uprkos tome, penzionisani njemački političar po imenu Kristijan Šmit ubrzo je stigao u BiH, lažno tvrdeći da je novi visoki predstavnik. Otkako je stigao, Šmit impulsivno i opresivno koristi navodna diktatorska ovlašćenja, na osnovu kojih je izdao nekoliko desetina brzopletih, nepromišljenih odluka bez ikakvog demokratskog ili pravnog legitimiteta, čime je ozbiljno ugrozio političku stabilnost BiH.

    Ostavljajući po strani činjenicu da Šmit nije legitimni visoki predstavnik, samokićenje diktatorskim ovlašćenjima nad BiH i njenim građanima su drska i šokantna zloupotreba vladavine prava. Niko, uključujući čak i visokog predstavnika koji bi bio legitimno imenovan, nema nikakva zakonska ovlašćenja da donosi zakone u BiH pukom odlukom. Ovakav samproklamovani autoritet evidentno je suprotan ustavom definisanom demokratskom zakonodavnom sistemu u BiH i usko postavljenom mandatu visokog predstavnika prema Dejtonskom sporazumu, pored toga što krši najosnovnija ljudska prava zagarantovana međunarodnim pravom.

    Šmit je bezobzirno nametnuo vještačke zakone, uključujući i novi opresivni “zakon” kojim je uveo krivične kazne za one koji ne sprovode njegove nezakonite odluke. Naime, uvjeren da je njegova riječ zakon, Šmit je nametnuo BiH krivični zakon kojim se utvrđuju petogodišnje zatvorske kazne za “nesprovođenje odluka visokog predstavnika”.

    Iako su visoki predstavnici kršili Ustav BiH i Dejtonski sporazum nametanjem brojnih zakona BiH tokom dugog niza godina, nijedan se nikada nije usudio da kriminalizuje odbijanje da se poštuju njegovi tobožnji zakoni. Šmitov pokušaj da kriminalizuje neizvršavanje nezakonitih odluka označava opasnu i gnusnu eskalaciju strane represije nad BiH kojom bi se ona, u stvari, pretvorila u policijsku državu.

    Šmit je zaprijetio i da će direktno, van sudskog postupka, kazniti zvaničnike Republike Srpske koji mu ne udovolje. Pravnici, novinari, pa čak i bivši visoki predstavnici, uvažavaju da Šmitova nezakonita vladavina odlukama i prijetnje vansudskim kažnjavanjem predstavljaju prijetnju po budućnost BiH i očigledno krše prava građana BiH zagarantovanih međunarodnim konvencijama kojima je BiH pristupila.

    Odgovarajući na Šmitovo bezakonje i želeći da sačuva vladavinu prava, Narodna skupština Republike Srpske je u junu usvojila zakon kojim se prekida objavljivanje nezakonitih odluka OHR-a u Službenom glasniku Republike Srpske. Nakon što je predsjednik Republike Srpske učinio Ustavom propisan proceduralni korak kojim se proglašava zakon usvojen na Narodnoj skupštini, Tužilaštvo BiH je podiglo optužnicu protiv njega na osnovu Šmitovog novog lažnog “zakona”.

    Ukratko, funkcionere Republike Srpske goni po fiktivnom zakonu neustavno tužilaštvo, pred neustavnim sudom, sa ciljem da se izvrši tiranska, antidemokratska, nezakonita odluka stranca protiv legalno izabranih i imenovanih zvaničnika koji su jednostavno izvršili formalne procedure koje su po zakonu bili dužni da izvrše.

    Optužnice su neprihvatljiv napad na suverenitet i demokratski ustavni poredak BiH i odbacivanje vladavine prava u korist vladavine jednog čovjeka kog podržava strana politička i vojna sila. Upražnjavanje ove bezgranične, tiranske moći mora da prestane.

    RADIKALNI ISLAMISTIČKI POKRETI U BiH

    BiH je već dugo utočište radikalnih islamista. Јedan bivši mudžahedin rekao je za Bi-Bi-Si da je BiH “kolijevka” modernog džihadističkog pokreta i da je ta titula, nažalost, zaslužena. Tokom ‘90-ih, na stotine džihadista, uključujući Osamu bin Ladena i dvojicu otmičara aviona 11. septembra, stigli su tada u BiH kao pomoć bošnjačkoj vojsci u borbi protiv Srba i Hrvata. Bošnjačka vojska uključila je strane džihadiste u odred “El mudžahid”, poznat po teroru nad borcima i civilima i serijskim odrubljivanjem glava. Iako je većina stranih džihadista napustila BiH nakon rata, njihovi lokalni sljedbenici su ostali i raspiruju radikalnu islamističku ideologiju širom BiH, uz saglasnost blagonaklonih bošnjačkih zvaničnika iz Sarajeva.

    Da je selafijska ideologija našla plodno tlo u BiH pokazuje činjenica da je, procentualno gledano u odnosu na sve ostale evropske zemlje, BiH dala najveći broj građana u redove ISIL-a. Nažalost, ISIL-ove regrute koji su se vratili u BiH sudovi su osudili na minimalne kazne. Kako Stejt dipartment navodi u svom izvještaju o terorizmu za BiH iz 2018. godine, “strani teroristički borci često dobijaju kaznu ispod najniže zaprijećene krivičnim zakonom BiH”.

    Štaviše, počinioci mnogih najgorih terorističkih napada u proteklih 25 godina povezani su sa BiH, među njima su napadi 1998. na ambasade SAD-a u Najrobiju i Dares Salamu, napadi 11. septembra, bombaški napad na voz u Madridu 2004. i napadi u Parizu 2015. godine.

    Najveća stranka koja predstavlja većinsku nacionalnu grupu u BiH, Bošnjake, eksplicitno je islamistička u svojoj ideologiji. Njen osnivač, kog stranka izuzetno poštuje, napisao je 1990, godine i kada je stranka osnovana, da “islamski pokret treba i može prići preuzimanju vlasti čim je moralno i brojno toliko snažan da može ne samo srušiti postojeću neislamsku, nego i izgraditi novu islamsku vlast”.

    U Federaciji BiH postoje sela u kojima stanovnici sprovode šerijatski zakon. Dijelovi BiH naseljeni Bošnjacima i dalje su dom brojnim spavačkim ćelijama Al Kaide i ISIL-a koje bi potencijalno mogle biti aktivirane ako i kada stigne naređenje. U savjetima za putnike objavljenim u julu 2023. godine, američki Stejt dipartment kaže: “Terorističke grupe i dalje planiraju moguće napade u BiH. Teroristi mogu izvršiti napad sa tek nekim ili bez ikakvog prethodnog upozorenja…”. U maju ove godine, francuski ministar unutrašnjih poslova Žerald Darmanen rekao je da je primarni rizik za Evropu i Francusku “sunitski islamistički terorizam”. Prema situaciji iz oktobra ove godine, izvještaji italijanskih obavještajnih službi govore da u BiH djeluje do dvadeset islamističkih terorističkih grupa.

    Iako se čini da je bezbjednosna situacija stabilna u dijelovima BiH koji su naseljeni Hrvatima i Srbima, nažalost, većina sarajevskih političkih institucija i medijskih kuća nije spremna da se suoči sa ovim problemom, nego radije povlađuje latentnim antisemitskim strujama u bošnjačkom društvu.

    Kada se sagleda ova realnost, aktuelni rat između Hamasa i Izraela pogoršaće i ovaj raskol u društvu BiH i donijeti novi sloj diplomatskih i bezbjednosnih problema u zemlji. U svjetlu ovih činjenica, neobjašnjivo je da OHR, uz podršku mnogih zapadnih država, pokušava da centralizuje BiH, koncentrišući na taj način svu vlast u rukama Bošnjaka i jačajući islamistički vrh u Evropi.

    Zapadne države, umjesto toga, treba da djeluju u skladu sa svojim bezbjednosnim interesima i poštuju međunarodno pravo tako što će podržati odavno zakasnjelo zatvaranje OHR-a i poštovati decentralizovanu ustavnu strukturu BiH.

    Uprkos trenutnim turbulencijama u BiH, Republika Srpska je uvjerena da BiH može uspjeti i postati prosperitetna članica EU nakon što se Dejtonski sporazum i Ustav BiH vjerno sprovedu, uključujući poštovanje ustavnog uređenja BiH i obnovu demokratske samouprave.

  • Stevandić čestitao Dan primirja u Prvom svjetskom ratu

    Stevandić čestitao Dan primirja u Prvom svjetskom ratu

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić čestitao je Dan primirja u Prvom svjetskom ratu svim građanima Republike Srpske i Srbije, istakavši da je srpski narod u tom ratu podnio najveću žrtvu, ali i upisao se u slavnu stranu istorije.

    Ovaj veliki dan prilika je da se sjetimo i odamo zahvalnost svim našim slavnim vojnicima koji su u teškom i slavnom trenutku naše istorije bili na strani sila pobjednica u Velikom ratu i koji su dali ogromnu žrtvu za slobodu i mir naše otadžbine od Cera preko Albanije do Kajmačkalana – naveo je Stevandić.

    On je istakao da je njihova herojska žrtva zavjet da srpski narod čvrsto ostane na stazi slobode i pravde i da se odupre svim izazovima sa kojima se bude suočavao i sa kojima se danas suočava.

    • Srpski narod u Prvom svjetskom ratu podnio je najveću žrtvu i izgubio jednu trećinu stanovništva, ali se upisao u slavnu stranu istorije. To je naš dug i obaveza prema našim pretcima, jer sloboda nema cijenu – naveo je Stevandić u čestitki.

    Dan primirja u Prvom svjetskom ratu obilježava se u znak sjećanja na 11. novembar 1918. godine kada je u francuskom gradu Kompjenu potpisano primirje, čime je okončan Prvi svjetski rat.

    Kao motiv za amblem tog praznika koristi se cvijet Natalijine ramonde, a odabran je u znak sjećanja na vaskrs Srbije, koja se iz pepela Prvog svjetskog rata uzdigla i nastavila put kojim i danas uspješno gradi poziciju vodeće zemlje u regionu.

  • Vidović: Budžet od 5,5 do šest milijardi KM

    Vidović: Budžet od 5,5 do šest milijardi KM

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da je Srpska finansijski stabilna i da bi budžet Republike u narednoj godini trebalo da iznosi od 5,5 do šest milijardi KM. Vidovićeva smatra da je realan prijedlog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da najniža plata sljedeće godine bude 1.050 KM.

    Vidovićeva je u intervjuu Srni rekla da se intenzivno priprema budžet Republike Srpske za narednu godinu i da bi u decembru Narodna skupština trebala da ga usvoji.

    • Sigurno je da će finansijska stabilnost biti sačuvana i ispunjene budžetske obaveze – naglasila je Vidovićeva.

    Ona je ocijenila da je važno što je rebalans ovogodišnjeg budžeta Srpske od 5,5 milijardi KM usvojen, jer je budžetski okvir proširen za 140 miliona KM.

    • Rebalansom je bilo neophodno uraditi relokaciju na prihodnoj i rashodovnoj strani. Time zatvaramo budžetski okvir za ovu godinu – navela je Vidovićeva i napomenula da Srpska ima zaduženost od 34 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je mnogo manje od evropskih zemalja.

    Ona je naglasila da će budžet Srpske i u narodnoj godini biti stabilan.

    • Sve što dogovorimo sa socijalnim partnerima biće ispoštovano, ali i isplata penzija, plata, socijalnih davanja, te borački dodaci. Moraćemo imati i značajne uštede kada je riječ o materijalnim troškovima i ostalim davanjima koja nisu neophodna – rekla je Vidovićeva i navela da Srpska ima mnogo ugovorenih investicija, među kojima je i zelena energija.

    Prema njenim riječima, u Srpskoj će naredne godine biti konsolidovan deficit koji je bio neznatno povišen.

    Realan Dodikov prijedlog o najnižoj plati

    Vidovićeva smatra da je realan prijedlog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da najniža plata sljedeće godine bude 1.050 KM.

    • Prikazano je da više od 140.000 radnika ima nižu platu od 1.000 KM. Međutim, to nije tačno zato što veliki broj poslodavaca isplaćuje minimalnu platu i na taj nivo uplaćuje doprinose, a u kovertama se uplaćuje ostatak – rekla je Vidovićeva.

    Ona je navela da će Vlada razgovarati sa socijalnim partnerima o povećanju najniže plate.

    Projektovan rast prihoda od indirektnih poreza

    Kada je riječ o projektovanim prihodima od indirektnih poreza od 7,7 odsto u ovoj godini, Vidovićeva je navela da je Republika Srpska za narednu godinu projektovala rast od osam odsto.

    • Direktni prihodi su u ovoj godini bili viši i iznosili su od 14 do 15 odsto. Bilježen je rast indirektnih prihoda od 4,9 odsto, razlog je to što smo prošlogodišnjni budžet usvojili u novembru, a kasnije je uvećan budžet BiH i Srpskoj su oduzeta 52 miliona KM – precizirala je Vidovićeva.

    Ona je napomenula da bi Srpska u ovoj godini od indirektnih poreza trebalo da dobije 50 miliona KM manje od planiranog iznosa.

    • Nije tačno da Srpska uzima prihode lokalnih zajednica. U Srpskoj je sprovoden 131 projekat koji se odnosi na vodovod, kanalizaciju, škole, odbranu od poplava i ništa nije uzeto za budžet Srpske. Republika Srpska vraća kredite za realizaciju projekata u lokalnim zajednicama – rekla je Vidovićeva.

    Srpska neće svoju imovinu prenijeti na BiH

    Komentarišući izvještaj Evropske komisije o napretku BiH, ona je rekla da sumnja u uslove za dobijanje novca za realizaciju projekata u Srpskoj i BiH.

    • Traži se da nestane Republika Srpska i bude formirana unitarna BiH što ne možemo prihvatiti. Svoju imovinu ne možemo prenijeti na nivo BiH i, ako misle da će usvajanjem nekog zakona ovo riješiti i time završti sa predsjednikom Republike Miloradom Dodikom – moram im poručiti da je to nemoguće – naglasila je Vidovićeva.

    Ona je rekla da je narod birao Dodika, što znači da ima podršku većine. “Ako neko želi da se suprotstavi narodu od toga neće biti ništa. Kristijan Šmit je pozvao da se ne ulaže u Srpsku zato što, kao je naveo, nema imovinu što je nedopustivo”, poručila je Vidovićeva.

    Govoreći o Centralnoj banci BiH, Vidovićeva je ukazala da se ne može očekivati reagovanje ove finansijske institucije da bi pomogla domaćim privrednicima.

    • Nemamo primjedbu na “Karensi bord”, nego zato što je višak iznad rezervi Banke plasiran u insotranstvo, a ne u Republiku Srpsku i u Federaciju BiH. Kamate su jedno vrijeme bile negativne, kao i efekat plasmana što je dovelo do prodaje rezervi zlata”, precizirala je Vidovićeva.