VRBAS Media

Autor: INFO

  • Crnadak: Ako se optužnica potvrdi, Dodik treba da podnese ostavku

    Crnadak: Ako se optužnica potvrdi, Dodik treba da podnese ostavku

    Narodski rečeno, SNSD i partneri se prave blesavi. Izjava da nisu odustali od zakona o Ustavnom sudu BiH ne znači ništa, jer je zaključak Narodne skupštine jasan: “Nema usvajanja drugih zakona dok se taj ne usvoji”. Tačka. Nema radnih grupa, čitanja zakona na glas i drugih besmislica, zaključak je proveden tek kad se usvoji zakon o Ustavnom sudu.

    Ovo kaže Igor Crnadak, potpredsjednik PDP i šef Kluba poslanika te stranke u Narodnoj skupštini, komentarišući argumentaciju vlasti, posebno predsjednika NSRS Nenada Stevandića, da nisu odustali od zakona o Ustavnom sudu BiH, a time ni od zaključka parlamenta.

    – Oni su pogazili zaključak, jer je trebalo kupiti zgradu od kuma, dati nove tendere raznim prointerima i sirijusima, kupiti nove limuzine… Na kraju krajeva, javno smo dokazali da SNSD čak ne primjenjuje ni Zakon o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH. Očigledno da Dodik nije omekšao poslije optužnice, nego se potpuno slomio. Ovo je težak period za njega i veoma, veoma opasan period za Republiku Srpsku, kojoj je on postao ozbiljan kamen oko vrata – tvrdi Crnadak u intervjuu za Srpskainfo.

    Odgovarajući na pitanje da je podizanje optužnice protiv Milorada Dodika u javnosti je predstavljeno kao napad na čitavu Republiku Srpsku, Crnadak je rekao da u toj tezi nema nimalo istine.

    “Optužnica se odnosi na Dodika, a ne na funkciju predsjednika Republike. Najbolje i za Dodika i za Republiku Srpsku bi bilo da, ukoliko se optužnica potvrdi, podnese ostavku i posveti se odbrani, a da se izabere novi predsjednik RS, koji ne bi bio pod takvim opterećenjem. Međutim, Dodik je izabrao pristup „država, to sam ja“ i stavio je ispred sebe, kao nekakav štit, i institucije i funkcionere i narod. Ne pokazuje da mu je stalo do Srpske, nego isključivo do vlastite političke karijere i ostanka na vlasti po svaku cijenu”; kazao je on.

    Crnadak dalje navodi da je pravna situacija u kojoj se nalazi Dodik ozbiljna.

    “Vjerujem da bi volio da nikad nije dao izjavu, nakon smjene Poplašena 1999. godine, da nije Vestendorp diskvalifikovao Poplašena, nego Poplašen sam sebe, jer je radio protiv Srpske”, podsjetio je Crnadak i dodao:

    “Danas svako može u toj izjavi riječ Vestendorp zamijeniti sa Šmit, a riječ Poplašen sa Dodik”.

  • Putin: Genetika može da donese oružje strašne razorne moći

    Putin: Genetika može da donese oružje strašne razorne moći

    Rusija razumije važnost i opasnosti kada se radi o genetskoj tehnologiji i želi da održi etički pristup ovoj oblasti istraživanja, jer ona na kraju može donijeti oružje strašne razorne moći, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

    On se obratio učenicima povodom početka nove školske godine, a video-zapis tog govora objavio je danas ruski novinar Pavel Zubin na društvenim mrežama.

    “Prema riječima stručnjaka, genetika je važna i opasna. Smatra se da će oni koji zauzmu vodeće pozicije u polju genetike u svojim rukama imati oružje užasne destruktivne moći”, rekao je Putin.

    Putin je naglasio da Rusija ostaje privržena održavanju etičkog pristupa genetskom istraživanju, te da će Moskva osigurati to da se pozitivni temelji koji stoje iza genetike ne pretvore u prijetnju cijelom čovječanstvu, prenijela je “Raša tudej”.

    Ruski predsjednik održao je otvoreno predavanje pod nazivom “Razgovor o onome što je važno” u petak, 1. septembra, prvog dana nove školske godine. Godišnjem obraćanju, koje prenosi televizija, prisustvovalo je oko 30 učenika koji su ostvarili značajne uspjehe, kao što su pobjede na međunarodnim takmičenjima u raznim poljima.

  • Hoće li EU progledati BiH kroz prste?

    Hoće li EU progledati BiH kroz prste?

    U EU se sve češće čuju glasovi da bi evropski put BiH trebalo ubrzati, i da ne bi trebalo čekati da sa zemljom započnu pregovori o članstvu u EU, iako je donedavno prevladavao stav da se ne treba žuriti.

    Nakon što je Šarl Mišel, predsjednik najvišeg tijela EU, Evropskog savjeta, prije nekoliko dana na Strateškom forumu u slovenačkom Bledu rekao da bi i EU i zemlje kandidati trebalo da budu spremni do 2030. za proširenje, pojavila su se očekivanja da bi moglo doći do određenog ubrzavanja evropskih integracija.

    Oliver Varhelji, evropski komesar za proširenje, nedavno je u Toledu, na neformalnom sastanku Savjeta za spoljne poslove EU, rekao da je Komisija spremna da podrži prijedloge kako bi se to postiglo, navodeći da preostaje da se vidi da li će se to dogoditi u oktobru s prijedlozima koje imaju, podsjećajući da je namjera da se postigne istinska integracija ljudi i ekonomija u EU.

    “Mislim da će svi imati sve na stolu do oktobra, tako da se nadam da neće biti samo jedan, nego svi”, rekao je on i dodao da je Mišelova poruka dobrodošla.

    I Gordan Grlić Radman, ministar spoljnih poslova Hrvatske, dao je sličnu izjavu, uz napomenu da vjeruje da će BiH prije kraja ove ili početkom sljedeće godine započeti pregovore o članstvu.

    On je, naime, rekao da je to bio hrvatski prijedlog na posljednjem sastanku Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje u julu, te da Hrvatska očekuje pozitivan izvještaj Evropske komisije o napretku zemalja zapadnog Balkana.

    S obzirom na to da je vladajuća koalicija na nivou BiH proteklih nekoliko dana uspjela da usvoji nekoliko važnih zakona, pojavljuje se sve veći broj pobornika što skorijeg započinjanja pregovora o članstvu. Protivnici ove ideje smatraju da bi to bila nagrada za nedovoljno izraženu volju domaćih političara da sprovode reforme, tvrdeći da usvojeni zakoni ne idu dovoljno daleko. Pobornici, pak, ističu da početak pregovora ne znači i članstvo, te da bi to bila prilika da se kroz rad na klasterima utiče na popravljanje nedostataka koji se pojave u primjeni.

    Upravo će primjena ovih zakona, posebno Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, biti ključan dokaz da li su ovi zakoni dobri, smatra Vehid Šehić, direktor Foruma građana Tuzla, bivši sudija, tužilac i predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

    On smatra da EU ne bi trebalo da gleda kroz prste BiH i da insistira na sprovođenju reformi. Podsjeća da su najvažniji prioriteti u 14 preporuka Evropske komisije borba protiv korupcije i vladavina prava, te integritet izbornog procesa.

    “Šta je od tih uslova BiH ispunila, faktički ništa. Ne vidim razlog da može imati neki ubrzani put za otvaranje poglavlja. Jeste EU blagonaklona prema BiH, ali mislim da to nije opravdano i moraju nastaviti pritisak da bismo ono što smo potpisali ispunili”, rekao je Šehić za “Nezavisne novine”.

    Dodao je da se i na primjeru Sjeverne Makedonije vidi da ni nakon promjene imena nema napretka prema EU, zato što nema istinski organizovane borbe protiv kriminala i korupcije. Podsjetio je da je i podnošenje zahtjeva za kandidaturu BiH za članstvo u EU prije nekoliko godina bilo proslavljano kao istorijski datum, i da su slične izjave davali čak i neki evropski zvaničnici, a da se ispostavilo da je to bio samo jedan papir koji je predat.

    Ivana Marić, politička analitičarka iz Sarajeva, za “Nezavisne novine” kaže da političari godinama izazivaju vještačke krize.

    Smatra da je slična situacija i sa zakonima koji su sastavni dio 14 prioriteta koje je EU postavila pred BiH 2019.

    “Oko tih zakona ne postoji stvarno proturječje već vještačko. Zbog toga je vrlo moguće da će vladajuća koalicija do kraja godine uspjeti ispuniti većinu od tih 14 uvjeta i time privoljeti EU da otvori pregovore sa BiH o članstvu. Na sličan način smo ostvarivali i sve dosadašnje etape EU puta, preko noći su se rješavali problemi koji su godinama bili nerješivi”, kaže ona.

  • Zelenski smijenio ministra odbrane Ukrajine

    Zelenski smijenio ministra odbrane Ukrajine

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski potvrdio je večeras da je Aleksij Reznikov smijenjen sa dužnosti ministra odbrane te zemlje.

    ”Ove nedelje od parlamenta će biti zatraženo da usvoji tu kadrovsku odluku. Odlučio sam da smijenim ministra odbrane Ukrajine. Aleksij Reznikov je prošao kroz ovih više od 550 dana rata u punom obimu. Vjerujem da su Ministarstvu potrebni novi pristupi i drugi formati saradnje kako sa vojskom, tako i sa društvom u cjelini”, rekao je Zelenski, a prenosi agencija Unian.

    On je rekao da bi to Ministarstvo trebalo da preuzme Rustem Umerov, koji je trenutno na čelu Fonda za državnu imovinu, dok će Reznikov biti imenovan za ambasadora Ukrajine u Velikoj Britaniji.

    Umerov je 2022. imenovan za šefa Fonda za državnu imovinu, a prije toga bio je narodni poslanik.

  • Najavljeno novo poskupljenje goriva

    Najavljeno novo poskupljenje goriva

    Poskupljenje goriva do osam feninga po litru na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj neće biti jedini udar na džepove građana, jer po običaju i ustaljenoj praksi, uslijediće i poskupljenja gotovo svih proizvoda neophodnih za život, što će dodatno “istopiti” ionako mršave potrošačke novčanike.

    Obrazloženje distributera išlo je u pravcu da su prinuđeni na ovakav potez jer ne mogu ugroziti svoje poslovanje, a prateći dosadašnju situaciju, odgovor trgovaca će sigurno biti identičan u vidu poskupljenja.

    Nažalost, kola će se opet slomiti na stanovništvu, koje će, poručuju stručnjaci, morati tražiti način na koji način može potrošiti neku marku manje.

    “Ne znam više šta nije poskupjelo. A poskupljenjem goriva će ovdje ponovo sve poskupjeti, tako da će ovo biti jedna veoma neizvjesna jesen i zima za naše potrošače, jer najavljena su poskupljenja svih usluga od strane preduzeća”, kaže za “Nezavisne novine” Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja potrošača “Don” iz Prijedora.

    Prema njenim riječima, četiri mjeseca koja su ostala do kraja tekuće godine, po pitanju poskupljenja, biće jako turbulentna, čak i više nego iduća godina.

    Marićeva tvrdi da to ne treba nikoga da začudi, jer je odgovor na pitanje kako je to moguće, u stvari vrlo jednostavan.

    “Najavljuju se poskupljenja u ovoj godini i izvjesno je da će do toga doći. Mnogo više nego iduće godine, jer je 2024. godina izborna, pa je vrlo vjerovatno da se trgovci, te drugi neće tako lako usuditi da baš tada jako povećavaju cijene”, smatra Marićeva.

    Da su izbori moguća slaba tačka za nadležne, saglasan je i ekonomista Milenko Stanić. Tu se, kako kaže, može tražiti neka šansa da ne dođe do daljih poskupljenja i šansa da državni i republički organi donesu jasne zakonske odredbe koje neće ići nauštrb građana.

    “Možda će zbog činjenice da su izbori vlasti odgovornije pristupiti tom pitanju. U stvari, gledajući svoje interese da ih glasači ne bi kaznili, možda bi mogli krajem ove godine i početkom iduće da propišu mjeru koja predstavlja akciznu politiku. U prevodu, Savjet ministara BiH sa Parlamentarnom skupštinom BiH mogao bi da donese odluku da u situaciji ako maloprodajne cijene nafte pređu određenu granicu, recimo tri KM po litru, nastupi period intervencije i da se otpiše određeni procenat akciza. Na taj način bi se zaštitili domaća privreda i stanovništvo, da se uspostavi tzv. plafonirana cijena. Dosad nismo imali podršku za slične inicijative koje su dolazile i od nekoliko klubova poslanika i pojedinačno”, navodi Stanić za “Nezavisne novine”.

    Što se tiče poskupljenja goriva, on kaže da tu više ne vrijedi polemisati, jer BiH zavisi od ino-proizvođača jer nema svoje proizvodne kapacitete i izvore nafte.

    “Rafineriju smo izgubili, kao i ključne poluge i instrumente kojima možemo uticati na svjetske cijene nafte kod nas. Jedina mogućnost je da domaći organi vlasti izađu u susret građanima i privredi u smislu korekcija cijena nafte, koja će se sigurno i u narednom periodu kretati ovom cik-cak linijom, više prema gore nego prema dolje. I članice OPEK+ se drže dogovora, smanjuju proizvodne kvote, time podižu cijene”, zaključio je Stanić.

  • Su-34 jeste nosio “kinžal”

    Su-34 jeste nosio “kinžal”

    Ruski borbeni bombarder Su-34 koristi hipersoničnu raketu “kinžal” tokom specijalne vojne operacije u Ukrajini, rekao je neimenovani zvaničnik odbrane za Tass.

    “Lovac Su-34 koristio je u specijalnoj vojnoj operaciji hipersoničnu raketu ‘kinžal’. Prva posada koja je uspešno izvršila takav zadatak dobiće državna priznanja”, rekao je zvaničnik.

    “Kinžal” je najnoviji ruski sistem sa hipersoničnim aero-balističkim raketama koje nose specijalno opremljeni lovci-presretači MiG-31K.

    Raketa “kinžal” ima visoku manevarsku sposobnost i može da pogađa kopnene i pomorske ciljeve, podseća ruska agencija.

    Raketni sistem “kinžal” je u eksperimentalnoj upotrebi od decembra 2017, a ruska vojska ga je prvi put zvanično upotrebila u borbi u Ukrajini 18. marta 2022. godine.

  • Od utorka naplata parkinga

    Od utorka naplata parkinga

    Parking u Banjaluci besplatan je još sutra, tačnije u ponedjeljak 4. septembra, a nakon toga, od utorka 5. septembra primjenjivaće se stari cjenovnik, te će shodno tome biti vršena i redovna kontrola parkinga.
    Iz Odsjeka za parkinge, koji djeluje sastavu Odjeljenja za inspekcijske poslove i komunalnu policiju ističu da će o svim eventualnim promjenama i primjeni novog Pravilnika, odnosno o prilagođavanju zona u narednom periodu blagovremeno informisati javnost.

    Odluku o besplatnom parkingu, koja je na snazi od 23. avgusta donio je gradonačelnik Draško Stanivuković.

    Podsjećamo, kako bi se smanjile gužve u saobraćaju u centru grada i građani preorjentisali na korištenje alternativnih vidova prevoza, kao što su javni prevoz i bicikli – Grad Banja Luka prilagodiće parking zone na pojedinim lokacijama u gradu.

    Najavili su ovo iz resornog odjeljenja, istakavši da je ovo prilagođavanje parking zona zapravo regulativna mjera koja za krajnji cilj ima unapređenje saobraćaja.

  • Putin očajan: Kreće masovna mobilizacija?

    Putin očajan: Kreće masovna mobilizacija?

    Rusija eksploatiše strane državljane u nastojanju da pribavi više osoblja za svoje ratne napore suočena sa sve većim žrtvama.

    To je saopštilo Ministarstvo odbrane Ujedinjenog Kraljevstva.

    Oni dodaju i da Rusi verovatno na milione migranata iz centralne Azije gledaju kao na potencijalne regrute.

    U najnovijem izveštaju obaveštajnih službi navodi se da je Rusija od kraja juna apelovala na građane susednih zemalja oglasima za regrutaciju ljudi da se bore u Ukrajini.

    Kako prenose britanski mediji, Rusija je od početka rata ostala bez gotovo pola miliona vojnika koji su ili ubijeni ili povređeni, pa predsednik Vladimir Putin pokušava da privuče nove plaćenike.

    Takođe, on je u problemima i zbog plaćenika grupe Vagner, koji su povučeni iz borbe u Ukrajini nakon pobune i ostali bez lidera Jevgenija Prigožina.

    U Jermeniji i Kazahstanu su viđeni onlajn oglasi koji nude 495.000 rubalja (oko 5.100 dolara) za početne uplate i plate od 190.000 rubalja (oko 2.000 dolara), saopštilo je ministarstvo.

    Takođe su regruteri aktivni u regionu Kostanaj na Severu Kazahstana, gde mahom živi etničko rusko stanovništvo.

    Zna se da je bar od maja, Rusija prilazila migrantima iz centralne Azije sa pozivima da se bore u Ukrajini sa obećanjima o brzom dobijanju državljanstva i platama do 4.160 dolara, navodi britansko ministarstvo na platformi X (Tviter).

    A bilo je, čini se, i prinudnih regrutacija.

    “Uzbekistanskim migrantima u Marijupolju su navodno oduzeti pasoši po dolasku i bili su primorani da se pridruže ruskoj vojsci”.

    Ministarstvo je takođe saopštilo: “U Rusiji ima najmanje šest miliona migranata iz centralne Azije, koje Kremlj verovatno vidi kao potencijalne regrute”.

    Rusija verovatno želi da izbegne dalje nepopularne mere domaće mobilizacije uoči predsedničkih izbora 2024. godine.

    Eksploatisanje stranih državljana omogućava Kremlju da stekne dodatno osoblje za svoje ratne napore suočenim sa sve većim žrtvama.

    Oko 280.000 ljudi prijavilo se do sada ove godine za profesionalnu službu u ruskoj vojsci, izjavio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije, bivši predsednik Dmitrij Medvedev.

    Tokom posete Dalekom istoku Rusije, Medvedev je rekao da se sastaje sa lokalnim zvaničnicima kako bi radio na naporima za jačanje oružanih snaga.

    Prošle godine, Rusija je objavila plan da poveća svoje borbeno osoblje za više od 30 odsto na 1,5 miliona.

    Neki ruski poslanici su sugerisali da je Rusiji potrebna profesionalna vojska od sedam miliona vojnika da bi osigur

  • Ukrajina pred porazom

    Ukrajina pred porazom

    Ukrajina će se suočiti sa mnogo problema i biće joj teško da izađe iz sukoba kao pobednik ako se on bude odugovlačio.

    To smatra penzionisani vicemaršal britanskog vazduhoplovstva Šon Bel.

    “Ne mogu sebi da priušte da budu uvučeni u dugi iscrpljujući rat, jer će im biti teško da u njemu pobede“, rekao je Bel za “Skaj njuz“. Prema njegovim rečima, što duže bude trajao sukob, biće više problema. Bivši oficir RAF-a je napomenuo da će Ukrajina, ako se sukob bude odugovlačio, postati “ranjivija”.

    Osim toga, Bel je dodao da će produžavanje sukoba dovesti do smanjenja isporuka oružja u zemlju i do problema sa brojem vojnika. Rusija je pokrenula specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini 24. februara 2022. godine.

    Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da je cilj operacije “zaštita ljudi koji su osam godina izloženi maltretiranju i genocidu od strane kijevskog režima“.

    On je napomenuo da je specijalna operacija iznuđena mera i da Rusiji “nije ostavljena nikakva šansa da postupi drugačije. Stvoreni su bezbednosni rizici tako da je bilo nemoguće reagovati drugim sredstvima“.

  • Način funkcionisanja Kristijana Šmita: Neistina na neistinu

    Način funkcionisanja Kristijana Šmita: Neistina na neistinu

    Neistina na neistinu, tako, čini se, funkcioniše Nijemac Kristijan Šmit. Osim što se lažno predstavlja, tvrdi i da je granica između Republike Srpske i drugog entiteta samo administrativna linija. Njegov zadatak je da deklasira Republiku. Srpska neće posustati pred pritiscima, kategoričan je Milorad Dodik.


    “Aneks dva Dejtonskog sporazuma stav 1 kaže da postoji linija razgraničenja – razgraničenje je ovdje ključno. Neko je smatrao da je normalno da ovo razgraniči. Takvi buzdovani, kao što je Šmit, pokušavaju to nešto da objedine po cijenu da unište sve od jednog naroda. U Sarajevu imate one koji stalno aplaudiraju njegovim budalaštinama i lažima, spremni da prihvate da im stranac nametne zakon”, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Obmanjuje Šmit i tvrdnjama da i ako se donese zakon o prestanku mandata inostranih sudija u Ustavnom sudu BiH, sadašnje strane sudije u tom sudu ipak ostaju dok svako od njih ne navrši 70 godina. Da je ovo samo još jedna u nizu Šmitovih neistina, jasno se vidi i u Ustavu BiH. Ukazao je na to i profesor ustavnog prava Milan Blagojević.


    “Koliko je ovo neistina, govori relevantna odredba iz člana 6. stav 1. tačka d) Ustava BiH. Naime, tom ustavnom odredbom je propisano da Parlamentarna skupština BiH može donijeti zakon ‘KOJIM ĆE PROPISATI DRUGAČIJI NAČIN IZBORA TROJE SUDIJA KOJE BIRA PREDSJEDNIK EVROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA'”. Riječi ‘DRUGAČIJI izbor’ u sebi sadrže i značenje izbora novih sudija umjesto dotadašnjih stranih sudija, kao i značenje prestanka mandata inostranih sudija trenutkom izbora novih“, rekao je profesor Ustavnog prava Milan Blagojević.

    Na sve to, opozicija u Srpskoj nijema. Degutantno je, kaže predsjednik Srpske, slušati njihovu priču o patriotizmu, a ćute o strancu koji nameće zakone u kome kaže da ko ne poštuje njega, ide u zatvor. Zar neko misli, pita Dodik, da će to završiti samo na njemu. Ovo je, tvrdi, tek priprema za otimanje onoga što pripada Srpskoj.


    “Ja da sam htio da se bavim svojim komforom, ne bih ja radio ovako što radim. Ja ovo radim zato što sam ubijeđen da je ovo najbolja odbrana Republike. To kada oni kažu – to je izdaja… Koja izdaja, ljudi? Meni uveli sankcije Amerika, Britanija, Njemačka stalno birka nešto da uvede sankcije samo zato što ih ne poštujem, ne slušam i što ne želim da Republika Srpska bude dovedena u poziciju prazne ljušture i oni pričaju o tome“, kaže predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Opozicija, očigledno po diktatu svojih nalogodavaca, ćuti o Kristijanu Šmitu, strancu koji glumi visokog predstavnika, i njegovim napadima na Srpsku, poruka je i Staše Košarca. Kaže, oni odjednom o zaključcima Narodne skupštine, a o izvoru i suštini problema, ne govore ni riječi.