VRBAS Media

Autor: INFO

  • Nova desna ruka Zelenskog: Kremlj tvrdi da je špijun SAD-a

    Nova desna ruka Zelenskog: Kremlj tvrdi da je špijun SAD-a

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odlučio je smijeniti dosadašnjeg ministra odbrane Oleksija Reznikova i na njegovo mjesto postaviti Rustema Umerova. Ko je novi ukrajinski ministar odbrane?

    Umerov je rođen 19. aprila 1982. godine u Samarkandu, na teritoriji današnjeg Uzbekistana.

    Porodica mu potiče iz Alušte na Krimu. Po nacionalnosti su Krimski Tatari, muslimanske vjeroispovijesti. Sovjetske vlasti protjerale su Krimske Tatare 1944. s Krima u Uzbekistan, što je ukrajinski parlament 2015. proglasio genocidom nad Krimskim Tatarima.

    Rustem Umerov je diplomirao i magistrirao ekonomiju i finansije na Nacionalnoj akademiji za menadžment u Kijevu.

    Za zastupnika je izabran u julu 2019. kao član stranke Holos.

    Učestvovao je u izradi stotinjak zakona i kreirao je izjavu ukrajinskog parlamenta o nelegitimnosti ruske aneksije Krima.

    Bio je prisutan i na mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine na samom početku sukoba, u martu 2022. godine, piše “Slobodna Dalmacija”. Prema navodima stranice “Meduza”, Kremlj je optužio Umerova da je špijunirao za SAD i namjerno odugovlačio pregovore u korist Ukrajine.

    Nešto kasnije, 28. marta, je objavljeno da su Umerov, Roman Abramovič i još jedan zastupnik nakon pregovora razvili simptome koji podsjećaju na trovanje. Trojica pregovarača odletjela su u Istambul da dobiju medicinsku pomoć, a Umerov je kasnije na Facebooku objavio da je dobro i zamolio ljude da “ne vjeruju neprovjerenim informacijama”.

    Od septembra 2022. godine se nalazi na čelu Fonda državne imovine Ukrajine.

  • Nešić traži da se hitno otkrije autor prijetećeg transparenta ispred Suda i Tužilaštva BiH

    Nešić traži da se hitno otkrije autor prijetećeg transparenta ispred Suda i Tužilaštva BiH

    Ministar bezbjednosti Bosne i Hercegovine Nenad Nešić traži od nadležnih policijskih agencija i Tužilaštva BiH da hitno otkriju ko su autori i ko je postavio sramne i prijeteće transparente ispred Suda i Tužilaštva BiH.

    Riječ je o krivičnom djelu izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz člana 145a. Krivičnog zakona BiH za koje je zaprijećena zatvorska kazna od tri godine zatvora. Zapanjujuće je da pored obezbjeđenja sudske policije neko na ogradu objekta Tužilaštva i Suda BiH postavi transparente “Sljedeći put nećete morati lagati da smo vas otjerali iz Sarajeva i okoline”. Čemu služe nadzorne kamere i obezbjeđenje, pa počinioci ovog gnusnog djela bez bojazni krivično djela čine u dvorištu pravosudnih institucija. Tako su isto mogli postaviti eksploziv i zato očekujem da istražni organi utvrde da li je bilo propusta u radu obezbjeđenja – naveo je Nešić.

    Nešić ističe da je zapaljen bahatošću onih koji su postavili transparent i da je očito da oni smatraju da su Tužilaštvo i Sud njihovi instrumenti, te da će proći nekažnjeno.

    • Ovo je vrlo ozbiljan test za Tužilaštvo BiH da pokaže da nema nedodirljivih i da neće tolerisati prijetnje ratom i progonom, niti raspirivanje nacionalne mržnje. Očekujem od policijskih agencija da u najkraćem mogućem roku obavijeste javnost da su identifikovali počinioce krivičnog djela i uputili Tužilaštvu BiH izvještaj o počinjenom krivičnom djelu – poručio je Nešić.
  • Kojić: Sarajevo pokazalo sve što je moglo iz riznice mržnje prema Srbima

    Kojić: Sarajevo pokazalo sve što je moglo iz riznice mržnje prema Srbima

    Sarajevo je prethodnih dana pokazalo sve što je moglo iz riznice mržnje prema Srbima, a dokaz te zadojenosti su i pogrdne poruke ispisane kod zgrade Suda i Tužilaštva BiH, rekao je predsjednik Skupštine Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Branimir Kojić.

    Kojić je rekao Srni da su transparenti sa pogrdnim porukama dokaz da u BiH nema suživota, te da time poručuju svim Srbima u Federaciji BiH da su svakog trenutka na nišanu islamista i separatista kojima smeta sve pravoslavno, kao i da se sele ukoliko žele da iznesu živu glavu.

    On je napomenuo da nigdje nema poziva američke i britanske ambasade za pronalazak onih koji su postavili ove poruke.

    • Kako ćute oni, tako se i turista Kristijan Šmit ućutao, a ne tako davno su ekspresno pozivali da budem sankcionisan jer sam navodno prijetio povratnicima, što pokazuje kakvi su aršini zapadnih ambasada prema Srbima u odnosu na druge narode – naglasio je Kojić.

    Kojić je istakao kako je očigledno da sarajevskoj mahali nije dovoljno to što su protjerali više od 157.000 Srba, što su u logorima mučili i ubijali Srbe nego sada otvoreno prijete, vrijeđaju i šalju poruku da nisu za mir, da žele rat i da im je unitarna BiH jedini cilj.

    • Prethodnih dana je Sarajevo pokazalo sve što je moglo iz svoje riznice mržnje prema Srbima, samo još da krenu da pucaju po nama, a da na sve to svi i dalje zabijaju glavu u pijesak i prave se slijepi – ocijenio je Kojić.

    Ukoliko se nastavi takva praksa, smatra Kojić, jedino rješenje za sve narode je mirno razgraničenje i otcjepljenje Republike Srpske jer ovakva BiH nije dobra ni za jedan narod.

    Kod Suda i Tužilaštva BiH u Sarajevu juče su bili okačeni transparenti sa uvredljivim porukama Srbima – “Sljedeći put nećete morati lagati da smo vas otjerali iz Sarajeva i okoline” i “Četnici su najveće kukavice”.

    Predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH Đorđe Radanović podnio je 24. avgusta zahtjev za održavanje mirnog skupa u petak, 1. septembra, ispred zgrade Tužilaštva BiH zbog političke optužnice protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika Srpske” Miloša Lukića.

    Sarajevska policija zabranila je okupljanje ispred Suda i Tužilaštva BiH zbog “neispunjavanja formalnih uslova i iz bezbjednosnih razloga”, ali su mirni protesti pod sloganom “Granica postoji” održani na entitetskoj granici linijama kod Istočnog Sarajeva, Lopara, Doboja i Nevesinja gdje su okupljeni građani na pola sata blokirali saobraćaj.

    Tužilaštvo BiH podiglo je 11. avgusta optužnicu protiv Dodika i Lukića zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita.

  • Grenel: Nakon odlaska Trampa, pogoršani odnosi Beograda i Prištine

    Grenel: Nakon odlaska Trampa, pogoršani odnosi Beograda i Prištine

    Odnosi Beograda i Prištine pogoršani su nakon odlaska Donalda Trampa sa mjesta predsjednika SAD, ocijenio je bivši američki izaslanik za dijalog Ričard Grenel.

    Povodom tri godine od potpisivanja Vašingtonskog sporazuma, Grenel je istakao da je aktuelni predsjednik SAD Džozef Bajden jasno stavio do znanja da Balkan nije prioritet.

    Grenel je ocijenio da su odnosi Beograda i Prištine narušeni zbog napuštanja diplomatskog, političkog i ekonomskog vođstva aktuelnog američkog predsjednika Bajdena.

    On smatra i da je naivno računati na inostranu poslovnu ekspanziju u regionu, gdje je fizička bezbjednost ljudi i imovine garantovana prisustvom NATO trupa.

    Grenel je u izjavi za portal Kosovo onlajn ocijenio da je odluka Bajdena da ustupi američki diplomatski i ekonomski angažman u regionu analitičkoj paralizi EU samo pogoršala stvari, te ukazao da je pokazatelj da su poništena dostignuća Trampa to što moratorijum za članstvo takozvanog Kosova u međunarodnim institucijama nije produžen.

    Vašingtonskim sporazumom, potpisanim 4. septembra 2020. godine je, između ostalog, bio dogovoren moratorijum na godinu dana, odnosno da Priština neće raditi na ulasku u međunarodne institucije i organizacije, a Beograd neće sprovoditi diplomatske aktivnosti čiji je cilj povlačenje odluke o priznavanju nezavisnosti Kosova.

    Glavni akcenat ekonomskog dokumenta, koji je imao 16 tačaka i dvije verzije, bio je na osnivanju razvojnog fonda i otvaranje regionalne Međunarodne razvojne finansijske korporacije u Beogradu.

    Neke od tačaka ticale su se izrade studije u vezi sa jezerom Gazivode, izgradnje auto-puta Beograd-Priština, obnove željezničkog saobraćaja, a data je i podrška inicijativi “Otvoreni Balkan”.

  • Mali: Dobra vijest za građane Srbije

    Mali: Dobra vijest za građane Srbije

    “Dobra vijest za građana Srbije je da su nam prihodi veći od planiranih”, rekao je danas ministar finansija Siniša Mali.

    “To nam omogućava da smanjimo deficit budžeta na 2,8 odsto”, rekao je Mali na RTS.

    Govoreći o rebalansu budžeta koji će se uskoro naći pred poslanicima, Mali je rekao da višak novca ide prvenstveno na povećanje plata i penzija, poboljšavanje standarda života građana, investicije…

    Ministar finansija izjavio je da će prosečna plata u Srbiji u decembru ove godine dostići 840 evra. “Na putu smo da ostvarimo planove iz programa Srbija 2025 i da prosečna plata bude 1.000 evra, a penzija 450”, rekao je Mali na RTS.

    “Već u oktobru prve plate prosvetnim i medicinskim radnicima biće za 5,5 odsto veće u odnosu na avgustovske plate. Vodimo računa o tome da građani ne trpe zbog povećanja cena. Za ostale zaposlene u javnom sektoru sledi povećanje od 10 odsto od početka januara”, najavio je Mali. Naglasio je da će biti dodatnog povećanja penzija od 14,8 odsto od 1. januara.

    “Nama su plate u realnom iznosu pozitivne u prvih 6 meseci ove godine”, istakao je ministar finansija.

    “Ukupno povećanje penzija za dve godine nam je 60,1 odsto. Nema zemlje u Evropi koja je toliko povećala penzije”, naglasio je Mali. “Uprkos inflaciji, imamo realno povećanje plata, štitimo standard građana”, dodao je.

    “Dobio sam podatke do 8 sati jutros ukupno 935.000 dece se do sada prijavilo za pomoć države od 10.000 dinara”, rekao je Mali. “U budžetu smo spremili oko 12 milijardi dinara za to”, objasnio je.

    “Imaćemo 7,2 odsto BDP-a usmerenog ka kapitalnim investicijama”, najavio je Mali govoreći o Predlogu o rebalansu budžeta koji će se naći pred poslanicima.

    “Uprkos krizi, konfliktu u Ukrajini koji ne jenjava, u Srbiji vodimo odgovorno računa o svakom dinaru i budžet usmeravamo na ono što je najpotrebnije građanima, povećanje plata i penzija, a imamo i rekordan budžet za poljoprivredu. Ove godine 7 odsto budžeta ide na poljoprivredu što je svojevrsan rekord”, kazao je Mali.

    “Biće puno lepih vesti za naše najstarije sugrađane, 786 hiljada penzionera se već prijavilo za penzionerske kartice i ja ih pozivam sve da se prijave jer će biti značajnih popusta”, rekao je.

    Minimalac

    “Kada je minimalna zarada u pitanju s jedne strane imate poslodavce a sa druge sindikate. Mi smo povećali minimalac za 14,3 odsto za ovu godinu, a inflacija je na godišnjem nivou 12,5 odsto što znači da je povećanje minimalne zarade realno veće”, objasnio je Mali.

    “Predlog je da idemo sa 17,8 odsto povećanja minimalne zarade, što je procentualno najveće povećanje do sada, to je nekih 47.154 dinara minimalne zarade. Pošto minimalna zarada gura naviše prosečnu platu, 840 evra će biti prosečna plata u decembru”, najavio je Mali.

    “U Srbiji imate rekordan broj zaposlenih danas, tačnije 2.308.000, što je pola miliona više nego pre 10 godina”, dodao je.

  • Mijović: Postupak se dovodi u pitanje zbog curenja informacija

    Mijović: Postupak se dovodi u pitanje zbog curenja informacija

    Ekspert za međunarodno pravo Ljiljana Mijović tvrdi da je u slučaju presude Evropskog suda za ljudska prava “Kovačević protiv BiH” došlo do protivpravnog curenja informacija čime se i sam postupak dovodi u pitanje, posebno principi nepristrasnosti i nezavisnosti.

    Mijovićeva, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, izjavila je da bi bilo logično očekivati da Kancelarija zastupnika BiH pred Evropskim sudom zatraži odlučivanje Velikog vijeća Evropskog suda u ovom premetu.

    Ona je ocijenila da je presuda u slučaju “Kovačević protiv BiH” veliko iznenađenje s obzirom na to da u znatnoj mjeri odstupa od prakse ovog suda, prvenstveno u pogledu ocjene uslova za prihvatljivost predstavke.

    • Presudom je prihvaćen apstraktni zahtjev podnosioca koji traži od suda ocjenu usklađenosti Ustava BiH sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, iako Evropska konvencija zahtijeva kao veoma bitan uslov za obraćanje Sudu dokazivanje statusa direktne žrtve – rekla je Mijovićeva za Glas Srpske.

    Ona je istakla da se kod ocjene prihvatljivosti svake predstavke veoma striktno procjenjuje da li je podnosilac iscrpio domaće pravne lijekove, te se, ukoliko to nije učinio, predstavka proglašava neprihvatljivom.

    • U ovom predmetu Evropski sud je predstavku prihvatio iako podnosilac nije ni pokušao da se obrati domaćim institucijama. Time je Evropski sud proglasio Ustavni sud BiH nedjelotvornim pravnim lijekom – dodala je Mijovićeva, koja je nekoliko godina radila i kao sudija u Evropskom sudu za ljudska prava.

    Na pitanje koliko je ova presuda politička, a koliko pravno utemeljena, Mijovićeva je rekla da pravnu utemeljenost može cijeniti samo Veliko vijeće Evropskog suda ukoliko dođe do podnošenja zahtjeva od zastupnika BiH pred tim sudom.

    Mijovićeva je napomenula da se, s obzirom na specifičnosti bosansko-hercegovačkog konteksta, etnička pripadnost u BiH, koja je suštinska kategorija i u ovom predmetu, ne može posmatrati kao pravna kategorija budući da ona formalno podrazumijeva isključivo opredjeljenje pojedinca da se izjasni o pripadnosti što stricto sensu predstavlja subjektivni kriterijum.

    Odnosno, pojasnila je, predstavlja pravo svakoga da se deklariše ili ne kao pripadnik jedne etničke grupe, ali ne postoji zakonska obaveza za pojedinca da to i učini.

    • Kako nema te obaveze, nema ni objektivnih parametara na osnovu kojih bi se ta pripadnost i utvrđivala – navela je Mijovićeva.

    Ona je naglasila da se u ovom slučaju radi o presudi sedmočlanog vijeća Evropskog suda za ljudska prava koja nije konačna.

    • Presuda nije konačna s obzirom na to da postoji mogućnost ulaganja žalbe, odnosno zahtjeva da o toj presudi odlučuje Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava, u sastavu od sedamnaest sudija – rekla je Mijovićeva.

    Evropski sud za ljudska prava presudio je da je apelant Slaven Kovačević navodno diskriminisan zbog načina izbora članova Predsjedništva BiH i delegata u Domu naroda Parlamenta Bi

  • Predložen pritvor uhapšenom u akciji banjalučke policije

    Predložen pritvor uhapšenom u akciji banjalučke policije

    Bojanu M. (40) koji je uhapšen u petak u akciji “Povratnik” predložen je pritvor, saopšteno je iz banjalučkog Okružnog javnog tužilaštva.
    Bojanu M. prijedlog pritvora stavljen je zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo Neovlaštena proizvodnja i promet opojnih droga.

    Kako stoji u saopštenju, Bojan M. sumnjiči se da je u neutvrđenom periodu a do 31. avgusta na području Banjaluke nabavljao kokain koji je nakon vaganja i prepakivanja prodavao daljim korisnicima. Prijedlog pritvora stavio je nakon ispitivanja postupajući tužilac OJT Banjaluka Osnovnom sudu.

    “Tužilac je stavio prijedlog za određivanje mjere pritvora zbog postojanja naročitih okolnosti koje ukazuju da će osumnjičeni ometati krivični postupak uticajem na svjedoke, te zbog postojanja naročitih okolnosti koje opravdavaju bojazan da će osumnjičeni ponoviti krivično djelo, shodno člana 197. stav 1. tačka b. i v. Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske. O prijedlogu za određivanje mjere pritvora odlučiće sudija za prethodni postupak Osnovnog suda u Banjaluci.

    Podsjećamo, Bojan M. uhapšen je u petak, 1. septembra. Zajedno sa njim uhapšen je i Stevan A. koji je pušten da se brani sa slobode.

    U akciji “Povratnik” u kojoj je uhapšen pomenuti dvojac pronađeno je i oduzeto 640 grama kokaina i 5.400 KM a izvšeni su pretresi na tri lokacije.

    Naime, uhapšeni Bojan M. je, prema nezvaničnim saznanjima ATV-a, dobro poznat organima gonjenja i iza sebe ima niz krivičnih djela – od prodaje droge do nasilničkog ponašanja.

  • Rod voća umanjen – posljedice će se osjetiti u sljedeće dvije godine

    Rod voća umanjen – posljedice će se osjetiti u sljedeće dvije godine

    Ovogodišnje nepogode, grad i olujno nevrijeme napravili su velike probleme voćarima i povrtarima i imamo umanjen rod, rekao je u Јutarnjem programu RTRS predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović.

    Јedna u najtežih godina u voćarstvu. Najveće štete imali su voćari i povrtari. To će se odraziti i na sljedeće dvije godine gdje očekujemo manji rod – rekao je Dojčinović.

    Dojčinović je rekao da počela berba ranih sorti jabuka.

    • Od 20. septembra očekujemo berbu svih sorti jabuka – naveo je Dojčinović.

    Istakao je da je berba kruški završena.

    • Kvalitet kruške je loš. Imamo i manje količine nego inače – dodao je Dojčinović.
  • Tokom septembra isplata pomoći za grijanje

    Tokom septembra isplata pomoći za grijanje

    Vlada Republike Srpske odobrila je isplatu pomoći za grijanje iz paketa predpristupne pomoći Evropske unije u iznosu od 32,2 miliona maraka.

    Pomoć će dobiti korisnici iz dvije boračke kategorije, penzioneri čija penzija je manja od 350 maraka, korisnici novčane pomoći, dječijeg dodatka i stariji od 65 godina bez primanja.

    Ministar rada i boračko invalidske zaštite Danijel Egić istakao da pojedinačna pomoć iznosi 476 KM.


    “Biće obuhvaćeno 48.000 domaćinstava”, naveo je Egić.

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić je rekao da je skoro cijeli proces završen.

    “Naredni korak je isplata koja se treba završiti do kraja septembra. Direktno će se uplaćivati na račune ili putem Pošta Srpske”, naveo je Šeranić.

    Istakao je će brzina isplate zavisiti i od tačnosti podataka korisnika.

  • Mogu li se zamjeniti njemački partneri?

    Mogu li se zamjeniti njemački partneri?

    Nekoliko sedmica nakon što su njemačke vlasti zaustavile projekte u Republici Srpskoj vrijedne više od 100 miliona evra, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik tvrdi da je za istu našao zamjenu u novcu iz Mađarske i Kine. Pitanje je međutim, da li će taj novac uopšte doći brzo i jeftino kako se najavljuje i da li to može imati i negativne posljedice?

    Mađarska i Kina će nadoknaditi novac za četiri važna projekta čije je finansiranje zvanični Berlin obustavio, govorio je Dodik u avgustu. Sada tvrdi da određene njemačke banke nisu odustale od projekata , ali da je našao alternativu za te projekte u Mađarskoj.

    “Mi smo našli alternativu kroz podršku sa strane mađarske da Hrgud pokrijemo sredstvima koje smo tamo obezbijedili”, rekao je Dodik.

    U pitanju su četiri projekta iz oblasti energetike i ekologije koji su obustavljeni odnosno Njemačka je pustila da prođe rok za implementaciju.

    Radi se o projektimа: izgradnja vjetroparka “Hrgud” kod Berkovića, vrijednosti 64,2 miliona evra, dvije faze revitalizacije Hidroelektrane “Trebinje 1”, vrijednosti oko deset miliona evra, te prečišćavanje otpadnih voda u Gradišci, vrijednosti 14,3 miliona evra.

    Dodik je više puta pominjao i kineske partnere kao alternativu za finansiranje važnih projekata.

    “Kompanija Enerdži Kina je jedna od najmoćnijih državnih kompanija Kine i mi ćemo s njima tragati za novim rješenjima”, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci prije nekoliko dana.

    U Kinu je ranije išao i premijer Radovan Višković, međutim predstavnici opozicije su skeptični.

    “Njemačka je jadan od pet najjačih spoljno-trgovinskih partnera Republike Srpske pored Srbije, Hrvatske, Italije i Austrije. Da su Mađarska i Kina daleko od ovih zemalja i da po onome što su do sada uradili teško je očekivati da oni mogu nadoknaditi te velike projekte sa kojima je Njemačka prisutna u Republici Srpskoj toliko godina i decenija”, smatra predsjednik Partije demokratskog progresa Branislav Borenović.

    Ekonomisti međutim smatraju da Dodik ovakvim najavama talasa javnost i sada provocira one koji su ga godinama podržavali, međutim, kako navode, teško je očekivati da će na ovaj način dobiti novac po njemačkim uslovima.

    “Što se tiče Mađara, ja sam to prije više nedjelja najavila da će još eventualno Mađarska izdvojiti nekih stotinjam miliona evra što se i obistinilo ali da više od toga ne može. Što se tiče Kineza, zavisi kakav je aranžman jer sa Kinezima nije lako pregovarati nisu oni oni koji daju grantove. To jednostavno može da bude ili kredit ili da njihova firma bude angažovana. Mogu oni tad i da kreditiraju ali to se vratiti mora”, smatra ekonomista Svetlana Cenić.

    Uprkos pričama o okretanju ka istoku Dodik kaže da će se 7. septembra sastati sa specijalnim njemačkim predstavnikom za Zapadni Balkan Manuelom Saracinom. Tako se nameće pitanje da li je u pitanju geopolitika ili traganje za novcem koji Republici Srpskoj nedostaje?

    “Mislim da se ovdje traži način kako nadomjestiti onaj novac koji je otkazan odnosno da se nađe zamjena ko bi mogao podržati one projekte koje su neke zemlje članice EU obustavile za BiH. Da li oni zaista mogu nadomjestiti te projekte ili će se vršiti realokacija od nekih drugih sredstava koje su te zemlje prethodno obećale ovom prostoru to ostaje otvoreno”, kaže politikolog Tanja Topić.

    Da novca nedostaje za brojne projekte, pa ga zvaničnici Republike Srpske traže na svim stranama, smatraju naši sagovornici, dokazuje i Dodikova nedavna izjava da Bosna i Hercegovina treba da uđe u BRIKS, ekonomski savez koji predvode Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika.