Autor: INFO

  • NSRS usvojila više zakona, nacrta zakona, izvještaja, kao i Program fiskalne konsolidacije

    NSRS usvojila više zakona, nacrta zakona, izvještaja, kao i Program fiskalne konsolidacije

    Narodna skupština Republike Srpske danas je na Petoj redovnoj sjednici usvojila više zakona, nacrta zakona, izvještaja, kao i Program fiskalne konsolidacije za period od 2024. do 2026. godine.

    Usvojeno je sedam zakona: Zakon o Fondu solidarnosti Republike Srpske – po hitnom postupku, Zakon o Agenciji za informaciono-komunikacione tehnologije – po hitnom postupku, Zakon o izmjenama Zakona o republičkoj upravi – po hitnom postupku, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o apotekarskoj djelatnosti – po hitnom postupku, Zakon o dopuni Zakona o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima Republike Srpske.

    Usvojeni su navedeni nacrti zakona: Nacrt zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme u Republici Srpskoj, Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, uz prihvaćen Zaključak Kluba poslanika SNSD o upućivanju ovog nacrta zakona u javnu raspravu, koja će biti sprovedena u roku od 30 dana, Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljstvu, uz prihvaćen Zaključak o upućivanju ovog nacrta zakona u javnu raspravu, koja će biti sprovedena u roku od 30 dana.

    Usvojeni su navedeni izvještaji: Izvještaj Komiteta za koordinaciju nadzora Finansijskog sektora Republike Srpske za 2022. godinu, Izvještaji Agencije za osiguranje Republike Srpske: a) Izvještaj o stanju sektora osiguranja u Republici Srpskoj za period od 1. 1. 2022. do 31. 12. 2022. godine; b) Izvještaj o radu za period od 1. 1. 2022. do 31. 12. 2022. godine; v) Izvještaj o finansijskom poslovanju za period od 1. 1. 2022. do 31. 12. 2022. godine, Izvještaj o radu Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske za 2022. godinu i Izvještaj o radu i poslovanju Garantnog fonda Republike Srpske a. d. Banja Luka za 2022. godinu.

    Kada je riječ o Izvještajima Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske, Narodna skupština usvojila je Godišnji revizorski izvještaj za 2023. godinu, a primila k znanju Izvještaj o provedenoj finansijskoj reviziji Konsolidovanog godišnjeg finansijskog izvještaja za korisnike budžeta Republike Srpske za period od 1. 1. do 31. 12. 2022. godine.

    Narodna skupština izabrala je Zorana Gvozdenovića za zamjenika pravobranioca Republike Srpske, sa sjedištem zamjenika u Banjaluci, na period od četiri godine, a Bojanu Rauš Pilipović za zamjenika pravobranioca Republike Srpske, sa sjedištem zamjenika u Prijedoru, na period od četiri godine.

    Narodna skupština izabrala je Slobodana Šarabu za člana Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske, na period od pet godina.

    Narodna skupština, prvog dana Pete redovne sjednice, u utorak, 26. septembra, nije izabrala Milana Petrovića za potpredsjednika Narodne skupštine Republike Srpske iz reda opozicione partije sa najvećim brojem poslaničkih mandata. Petrovića je na ovu funkciju predložio Klub poslanika SDS.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić zaključio je rad Pete redovne sjednice Narodne skupštine.

  • Vlada Srpske: Zahtjev za mjesečni borački dodatak mogu da podnesu borci svih kategorija

    Vlada Srpske: Zahtjev za mjesečni borački dodatak mogu da podnesu borci svih kategorija

    Vlada Republike Srpske donijela je na današnjoj sjednici u Uredbu o izmjenama Uredbe o boračkom dodatku, saopšteno je iz Vlade Republike Srpske.

    Prema izmjeni Uredbe, zahtjev za ostvarivanje prava na mjesečni borački dodatak mogu da podnesu borci svih kategorija, ukoliko im je rješenjem o kategorizaciji utvrđeno angažovanje u zoni borbenih dejstava, s obzirom da se iznos mjesečnog boračkog dodatka utvrđuje množenjem broja mjeseci provedenih u zoni borbenih dejstava sa osnovicom za obračun mjesečnog boračkog dodatka koja, za 2023. godinu, iznosi 2,20 KM.

    Pravo na mjesečni borački dodatak priznaje se od 1. oktobra 2023. godine, ukoliko je zahtjev za priznavanje prava na mjesečni borački dodatak podnesen u mjesecu septembru 2023. godine.

    U pogledu početka priznavanje prava na mjesečni borački dodatak po zahtjevima koji se podnesu u narednom periodu, prava na mjesečna primanja pripadaju od prvog dana narednog mjeseca po podnošenju zahtjeva.

    Korisnici mjesečnog boračkog dodatka koji su ostvarili pravo na mjesečni borački dodatak prije donošenja ove Uredbe, ne podnose novi zahtjev za ostvarivanje prava na mjesečni borački dodatak jer su već stekli to pravo.

    Nakon stupanja na snagu ove Uredbe, pravo na mjesečni borački dodatak mogu ostvariti i korisnici invalidskih penzija kod kojih je uzrok invalidnosti vršenje vojne dužnosti u okolnostima oružanih sukoba, koji nisu imali pravni osnov, odnosno mogućnost da ostvare to pravo.

    Vlada Srpske utvrdila je Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o državnim stanovima na kojima ne postoji stanarsko pravo, čime je stvoren pravni osnov za konačno rješavanje stambenog pitanja jedne kategorije lica kao i izvršavanje obaveze koju lokalne zajednice imaju u pogledu njihovog stambenog zbrinjavanja.

    Ovom izmjenom i dopunom zakona jedinice lokalne samouprave dobijaju mogućnost da izvrše svoju zakonsku obavezu i riješe stambeno pitanje nosiocima stanarskog prava na stanu u privatnom vlasništvu dodjelom drugog stana koji je prethodno lokalnoj zajednici vraćen na raspolaganje.

    U protivnom, bez ove zakonske dopune, lokalne zajednice bi i dalje imale obavezu rješavanja stambenog pitanja pomenutim licima, ali bi za to morale koristiti druga sredstva što je do sada za njih predstavljalo veliku obavezu, jer lokalne zajednice ne raspolažu sa dovoljno stambenog fonda niti sredstava u budžetu za realizaciju te obaveze, navodi se u saopštenju.

    Istovremeno se stvaraju uslovi da se stan koji su ta lica do tada koristila vrati u posjed njihovim prvobitnim vlasnicima.

    Vlada je danas donijela i Odluku o prestanku važenja Odluke o isplati mjesečnog novčanog primanja socijalno ugroženim nezaposlenim borcima Odbrambeno – otadžbinskog rata Srpske od prve do pete kategorije.

    Zbog obezbjeđivanja prava na mjesečni borački dodatak, prestaje isplata mjesečnog novčanog primanja socijalno ugroženim nezaposlenim borcima od prve do pete kategorije kategorije, koje je uspostavljeno odlukom Vlade Republike Srpske, koja prestaje da važi.

    Isplata mjesečnog novčanog primanja je izvršena zaključno za mjesec septembar 2023. godine, a svi borci kojima je vršena isplata tog primanja, imaju mogućnost da podnesu zahtjev za ostvarivanje prava na mjesečni borački dodatak.

    Takođe, Vlada je donijela Rješenje o davanju saglasnosti na Memorandum o saradnji Vlade Srpske i Boračke organizacije Srpske.

    Kao rezultat razgovora predstavnika Vlade Republike Srpske i Boračke organizacije Republike Srpske, a polazeći od opredjeljenja Vlade Republike Srpske da se status boračkih kategorija treba poboljašti, predloženo je potpisivanje Memoranduma o saradnji između Vlade Republike Srpske i Boračke organizacije Republike Srpske.

    Na današnjoj sjednici, Vlada Republike Srpske dala je saglasnost za zaključivanje Memoranduma o razumijevanju između Vlade Republike Srpske i Eco-Investment, a.s., Republika Češka, kojim se utvrđuje namjera investiranja ovog privrednog subjekta u proširenje proizvodno/logističkih kapaciteta preduzeća SHP Celex a.d. u Srpskoj u tri faze u narednih tri do pet godina.

    Odnosi se na izgradnju nove hale, konfekcijske linije i skladište gotovih proizvoda, nabavku nove papir mašine sa pripadajućom infrastrukturom, te investicije u energetsku infrastrukturu, navodi se u saopštenju.

    Nakon završetka kompletnog investicionog ciklusa, investicija će iznositi oko 100 miliona evra.

    Prepoznajući značaj najavljene investicije, Vlada Republike Srpske izrazila je spremnost da, u skladu sa pozitivnim republičkim propisima, a putem nadležnih institucija, investitoru pruži pomoć i podršku u realizaciji iste.

    Vlada Srpske odobrila je 152.500,00 KM Prirodno-matematičkom fakultetu Banjaluka na ime ostvarivanja prava na podsticajna sredstva za izradu Programa razvoja ribarstva i akvakulture u Srpskoj u oblasnim slivovima rijeka Trebišnjica i Neretva i jezera na području Hercegovine.

    U obrazloženju odluke navodi se da bi izrada Programa pružila niz konkretnih rezultata koji bi poslužili lokalnoj i široj društvenoj zajednici u planiranju i razvoju određenih područja u sektoru ribarstva.

    Članom 10. Zakona o ribarstvu je propisano da se radi unapređenja i razvoja ribolovnih resursa i osiguravanja dugoročne politike upravljanja donosi Program razvoja ribarstva i akvakulture Republike Srpske kao stručna studija koja obezbjeđuje dugoročnu politiku upravljanja u ribarstvu, a članom 11. Zakona i projektnim zadatkom je propisan sadržaj Programa.

    Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Banja Luci je ovlašćena institucija u skladu sa članom 12. Zakona, i glavni je nosilac naučno-istraživačkog rada i razvoja u oblasti prirodnih i bioloških nauka u Republici Srpskoj.

    Vlada je dana usvojila i Informaciju o Inicijativi za realizaciju Projekta “Zatvaranje kolektivnih centara i alternativnog smještaja putem osiguranja javnih stambenih rješenja – CEB3”.

    Јedan od najvažnijih projekata koje Republički sekretarijat za raseljena lica i migracije sprovodi je Projekat zatvaranja kolektivnih centara i alternativnog smještaja putem osiguranja javnih stambenih rješenja – CEB2 koji se realizuje iz odobrenih kreditnih sredstava Razvojne banke Savjeta Evrope, navodi se u saopštenju.

    Iz Vlade ističu da je cilj ovog projekta je se interno raseljenim licima koja su bila primorana da napuste svoje domove tokom ratnih dejstava 1992–1995. godine i drugim ugroženim stanovnicima alternativnih vidova smještaja osigura trajno stambeno rješenje i, po potrebi, institucionalna njega prilagođena stepenu ugroženosti korisnika.

    Kroz ovaj projekat na području Srpske biće zbrinute 703 porodice. Do sada je useljeno 508 stambenih jedinica, i to: 378 stanova i 130 smještajnih kapaciteta u ustanovama.

    U toku je izgradnja još 195 stambenih jedinica, a završetak radova i useljenje korisnika planirano je do kraja 2023. godine.

    Na osnovu evidencije Republičkog sekretarijata za raseljena lica i migracije, te evidencija i zahtjeva lokalnih zajednica, Projektom CEB2 neće biti riješena sva stambena pitanja raseljenih lica iz ove kategorije, a koja su se odlučila za integraciju u lokalnim zajednicama u kojima trenutno žive, te je pokrenuta inicijativa za nastavak Projekta kroz realizaciju Projekta CEB3 s kojim je Vlada Republike Srpske još ranije upoznata.

    Sekretarijat je u saradnji s lokalnim zajednicama pokrenuo aktivnosti na realizaciji Projekta CEB3 prikupljajući podatke o potrebama za stambeno zbrinjavanje, kao i o spremnosti lokalnih zajednica da obezbijede građevinsko zemljište, dozvole za građenje, infrastrukturne priključke, projektno-tehničku dokumentaciju i sl. za izgradnju višeporodičnih stambenih objekata.

    U postupku priprema za realizaciju Projekta CEB 3 utvrđene su potrebe za stambenim zbrinjavanjem cca 600 porodica iz alternativnih vidova smještaja kroz izgradnju višeporodičnih stambenih objekata u skladu sa Zakonom o socijalnom stanovanju Republike Srpske.

    S obzirom na značajno poskupljenje građevinskog materijala i radne snage procjena je da bi za izgradnju ovoliko stambenih jedinica bilo potrebno obezbijediti 26.400.000,00 evra.

    Vlada Srpske donijela je Odluku o davanju saglasnosti za privatizaciju stanova izgrađenih i nabavljenih sredstvima Vlade Srpske u gradovima/opštinama: Derventa, Bijeljina, Istočno Novo Sarajevo, Trebinje, Pale, Gacko, Sokolac, Višegrad, Foča i Nevesinje, kao i Odluku o prenosu prava svojine na nepokretnostima sa Vlade Republike Srpske na Opštinu Istočno Novo Sarajevo i Opštinu Rudo.

    Na današnjoj sjednici je data saglasnost da se izvrši privatizacija 18 stanova u svojini Republike Srpske u gradovima/opštinama: Derventa, Bijeljina, Istočno Novo Sarajevo, Trebinje, Pale, Gacko, Sokolac, Višegrad, Foča i Nevesinje koji se koriste za alternativni smještaj izbjeglica i raseljenih lica, a izgrađeni su i nabavljeni sredstvima Vlade Republike Srpske i nalaze se na raspolaganju kod Republičkog sekretarijata za raseljena lica i migracije, a sve u skladu sa Zakonom o privatizaciji državnih stanova.

    Takođe, data je saglasnost o prenosu prava svojine stambenih jedinica na Opštinu Istočno Novo Sarajevo i Opštinu Rudo radi zbrinjavanja stambeno nezbrinutih kategorija stanovništva u ovim opštinama.

    Vlada je donijela Uredbu o izmjenama i dopunama uredbe o načinu, postupku, rokovima obračunavanja, plaćanju i odgađanju plaćanja posebnih vodnih naknada.

    Vlada Srpske je na sjednici održanoj 23. decembra 2021. godine donijela Zaključak kojim je usvojila Informaciju o realizaciji Projekta optimizacije administrativnih procedura i formalnosti kojim je zadužila nadležne organe da odmah pristupe obaveznom usaglašavanju administrativnih procedura i formalnosti sa osnovnim principima Projekta optimizacije administrativnih procedura i formalnosti na republičkom nivou.

    U skladu sa navedenim Zaključkom Јavna ustanova Vode Srpske predložila je pojednostavljenje procedura i formalnosti iz svoje nadležnosti, a koje se odnose na izmjenu Uredbe o načinu, postupku, rokovima obračunavanja, plaćanju i odgađanju plaćanja posebnih vodnih naknada u dijelu koji se odnosi na dokumentaciju koja se dostavlja uz zahtjev za odgađanje plaćanja obaveza posebnih vodnih naknada.

    Obveznici posebnih vodnih naknada neće dostavljati foto-kopiju rješenja o registraciji od nadležnog organa jer će navedeni dokument ЈU Vode Srpske provjeravati u Јedinstvenom informacionom sistemu za registraciju poslovnih subjekata i preduzetnika.

    Predloženim izmjenama i dopunama Uredbe predviđa se mogućnost da obveznici posebne vodne naknade popunjene PVN obrasce dostavljaju mjesečno ili kvartalno, a preciznije se definiše i obaveza dostavljanja obrazaca uz godišnje finansijske izvještaje APIF-u.

    Dodatno je pojednostavljeno preknjižavanje, koje vrši nadležni područni centar Poreske uprave, a na osnovu Izvoda iz evidencije izvršenih uplata ЈU Vode Srpske.

    Sve izmjene i dopune su rađene da se pojednostavi i optimizuje administrativna procedura.

    Vlada Srpske usvojila je Informaciju o aktivnostima na izradi Strategije za borbu protiv korupcije BiH (2024-2028.), kao i Akcionog plana za provođenje Strategije za borbu protiv korupcije BiH (2024-2028.).

    Shodno tome, u Interresornu radnu grupu za izradu Strategije i Akcionog plana, imenovani su predstavnici Ministarstva pravde Republike Srpske i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

    Imenovani predstavnici su obavezni da postupaju u skladu sa Kodeksom ponašanja imenovanih predstavnika iz Republike Srpske u radnim tijelima za izradu zakona, drugih propisa i projekata na nivou BiH.

    Takođe, Vlada Srpske prihvatila je i Informaciju o usvajanju dokumenta “Dopuna Procjene rizika od pranja novca i finansiranja terorizma u BiH za period 2022 – 2024”, kao i pratećeg Akcionog plana za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma u BiH za period 2022 – 2024. godine.

    Vlada Srpske je saglasna sa tekstom “Dopune Procjene rizika od pranja novca i finansiranja terorizma u BiH za period 2022 – 2024” i pratećeg Akcionog plana za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma u BiH za period 2022 – 2024. godine.

    U skladu s tim, zaduženi su republički organi uprave i institucije Srpske koji su učestvovali u izradi dokumenata da, u saradnji sa Radnom grupom za izvještavanje i implementaciju međunarodnih obaveza iz oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, prate realizaciju Akcionog plana za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma u BiH za period 2022 – 2024. godine.

    Radna grupa za izvještavanje i implementaciju međunarodnih obaveza iz oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma je dužna da najmanje jednom godišnje izvještava Vladu Srpske o implementaciji Akcionog plana.

    Vlada Srpske donijela je Uredbu o uslovima i postupku dodjele podsticajnih sredstava investitoru koji u Srpskoj proizvodi audio-vizuelno djelo, kojom se uređuju uslovi i način dodjele podsticajnih sredstava investitoru koji u Srpskoj proizvodi audio-vizuelno djelo, radi podsticanja povećanja zaposlenosti i privrednih aktivnosti u vezi sa audio-vizuelnom proizvodnjom u Republici, promocije potencijala Republike u ovoj djelatnosti, odnosno njenih infrastrukturnih, proizvodnih i uslužnih djelatnosti.

  • Konkurs za stipendije u Banjaluci

    Konkurs za stipendije u Banjaluci

    Odluka o stipendiranju učenika i studenata stupila je na snagu u četvrtak, 28. septembra, čime su stečeni i uslovi da bude raspisan konkurs za dodjelu gradskih stipendija za ovu školsku godinu.

    Grad Banjaluka će u ponedjeljak, 2. oktobra, raspisati konkurs za dodjelu stipendija učenicima srednjih škola, u okviru gradskog programa stipendija, vrijednog oko 1,8 miliona KM.

    “Zbog neobjavljivanja odluke u ‘Službenom glasniku’ konkurs za dodjelu stipendija grada Banjaluka učenicima srednjih škola na području grada nije mogao biti raspisan 1. septembra, kako su to navikli naši srednjoškolci, a s obzirom na to da je riješen problem sa objavom službenih glasnika, među brojnim važnim odlukama, objavljena je i stupila na snagu i odluka o stipendiranju”, kazali su iz Gradske uprave.

    Kada je riječ o konkursu, kako kažu, srednjoškolci će moći konkurisati za tri vrste stipendije, i to: za uspjeh u školi, prema socijalnom statusu i za deficitarna zanimanja.

    “Za narednu školsku ili akademsku godinu utvrđena su i deficitarna zanimanja, i to za učenike srednjih škola, a biće stipendirano školovanje za zanimanja: geodezija i građevinarstvo, tesar, geodezija i građevinarstvo, armirač-betonirac i poljoprivreda i prerada hrane, mesar”, kazali su oni.

    Podsjećamo, učenička stipendija na osnovu uspjeha u školi i prema socijalnom statusu iznosi 100 KM, a za deficitarna zanimanja 170 KM, dok će visina stipendija za studente prema socijalnom statusu i za uspjeh na studiju iznositi 150 KM, a za deficitarna zanimanja 260 KM.

  • Sindikalci sutra izlaze na protest

    Sindikalci sutra izlaze na protest

    Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske rekao je za “Nezavisne novine” da su predstavnici sindikata juče održali sastanak sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i premijerom Radovanom Viškovićem, ali da nisu našli zajednički jezik, tako da će šest granskih sindikata sutra u Banjaluci održati mirnu protestnu šetnju.

    Podsjetimo, sindikati koji predstavljaju radnike zaposlene u javnoj upravi, dijelu zdravstva, unutrašnjih poslova i pravosuđa najavili su za 29. septembar protest, jer kako tvrde, Vlada RS nije ispoštovala obavezu iz Sporazuma potpisanog prošle godine, koja podrazumijeva da se izvrši povećanje plata u ekvivalentnom iznosu naknada za topli obrok i regres.

    Marić je potvrdio da će sindikalci sutra od 12 časova prošetati od parka Mladen Stojanović do Trga Krajine u Banjaluci.

    “Problem je što ovi sindikati koji protestuju do sada nisu mogli da razgovaraju sa Radovanom Viškovićem, jer premijer samo razgovara sa sindikalnim maršalom u Republici Srpskoj, a koji se inače ništa ne pita za stanje u budžetima. Juče smo na poziv predsjednika Republike Srpske otišli na sastanak u Palatu gdje su bili prisutni i premijer Višković i ministrica finansija RS Zora Vidović, koji nam apsolutno nisu dali nijedan argument, nijednu šansu osim da mi sutra u masovnom broju izađemo na ulice”, kazao je Marić.

    Sindikati, poručuje, traže da se ispoštuje pomenuti Sporazum od prošle godine.

    “Mi smo prevareni. Milorad Dodik nam je pružio ruku prošle godine, da smo postigli dogovor da će 55.000 radnika u javnom sektoru nominalno dobiti ekvivalentnu protivvrijednost koliko iznosi topli obrok i regres u Republici Srpskoj. Jednostavno, moramo da znamo da ovih 55.000 radnika na neki način kažnjeno, jer oni kao radnici čiji je poslodavac Vlada RS nemaju pravo na posebno iskazivanje naknade za topli obrok i regres, već je ona integrisana u platu. I kada te naknade izdvoje iz plate, dođete do toga da vam policajac radi za minimalac, da vam pola uprave za radi za minimalnu platu”, pojasnio je Marić.

  • Ukrajinski političar: Dodjeljena nam je uloga “države-samoubice”

    Ukrajinski političar: Dodjeljena nam je uloga “države-samoubice”

    Bivši lider partije “Opoziciona platforma – Za život, zabranjene u Ukrajini, Viktor Medvedčuk govorio je o situaciji u Ukrajini, ali i Americi.

    Ukrajina se, kao rezultat uništenja državnosti i potpune zavisnosti od uprave spolja, pretvorila u obezvređenu imovinu, sa ulogom “davljenika”, “države-samoubice” u američkom scenariju koji je napravljen za nju, rekao je on.

    On je napomenuo da je Ukrajina, odbacivši Minske sporazume, a zatim i sve pregovore koji nisu vođeni pod njenim uslovima, uništila sopstvenu ekonomiju, infrastrukturu, energetiku i izgubila polovinu stanovništva.

    “Sve je to dovelo do virtuelnog uništenja državnosti i potpune zavisnosti od spoljne kontrole. Naravno, sve je to urađeno uz “burne i dugotrajne aplauze” Zapada, dok su režiseri procesa bili SAD i Velika Britanija”, napisao je Medvedčuk u članku “SAD odgovara poraz Ukrajine”.

    Istovremeno, političar je skrenuo pažnju na to ko je “postigao koje ciljeve i koji scenario stoji iza toga”.

    “Interesi SAD postoje i oni su u potpunosti zadovoljeni, a interesi drugih zemalja, na primer zemalja EU, nisu uzeti u obzir”, smatra on.

    “Sjedinjene Države su već uspele da preraspodele svetsko tržište u njihovu korist, faktički, dobivši kontrolu nad Evropom. I političku i ekonomsku. Američko vojno prisustvo u Evropi raste, američki vojno-industrijski kompleks dobija narudžbine o kojima nije mogao ni da sanja ranije”, dodao je Medvedčuk.

    I sada, prema njegovim rečima, Ukrajina ranjena i uništena vojnim dejstvima nikome nije potrebna.

    “Iskoristili su je i sada predstavlja obezvređenu imovinu. Mnogo je lakše zaraditi novac od vojnog poraza Ukrajine, jer ova država uopšte nije bila cilj američke politike, već samo sredstvo. Stoga je lakše otpisati milijarde američkih poreskih obveznika za poraz, plašiti ih Rusijom, a zatim tražiti nove milijarde”, smatra on.

  • Ustavni sud BiH zahtjevu DŽaferovića za ocjenu ustavnosti Zakona o tehničkim propisima Srpske

    Ustavni sud BiH zahtjevu DŽaferovića za ocjenu ustavnosti Zakona o tehničkim propisima Srpske

    Na dvodnevnoj plenarnoj sjednici Ustavnog suda BiH, koja počinje danas, naći će se zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o tehničkim propisima Republike Srpske koji je podnio Šefik DŽaferović kada je bio član Predsjedništva BiH.

    Zahtjev se odnosi na neusklađenosti odredaba osporavanog zakona sa odredbama Ustava BiH koje se odnose na uspostavljanje jedinstvenog tržišta na cijeloj teritoriji BiH, ljudska prava i osnovne slobode, međunarodne standarde i nediskriminaciju.

    U DŽaferovićevom zahtjevu se, između ostalog, ocjenjuje da je Zakon o tehničkim propisima Republike Srpske “u suprotnosti sa Zakonom o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju usklađenosti”, te da se “njime uspostavlja neustavni, paralelni sistem infrastrukture kvaliteta”.

    U dnevni red je uvršten i zahtjev koji je 2021. godine podnijelo sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske za ocjenu ustavnosti Zakona o obezbjeđenju kvaliteta u visokom obrazovanju Srpske, navodi se na sajtu Ustavnog suda BiH.

    Odbor Narodne skupštine Republike Srpske za ustavna pitanja zatražio je tada da Ustavni sud BiH kao neosnovane odbije zahtjeve Kluba Bošnjaka za ocjenu ustavnosti odredaba Zakona o obezbjeđenju kvaliteta u visokom obrazovanju Republike Srpske.

    Oni su naglasili da Vijeće naroda Republike Srpske nije poseban dom Narodne skupštine, te da delegati u tom tijelu nemaju aktivnu legitimaciju za podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti zakona.

  • Šešelj: Odazvaću se pozivu Haga, ako sud bude preseljen u Avganistan

    Predsjednik Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj rekao je Srni da još nije dobio novu hašku optužnicu za nepoštovanje suda, ali da je spreman da se odazove pozivu ako Mehanizam za međunarodne krivične sudove, koji je zamijenio Haški tribunal, bude preseljen u neku sigurniju državu, kao što je Avganistan.

    “Pošto će uskoro Velika Britanija da potone u more, jer će ogroman talas Severnog mora da zapljusne celu Holandiju, neću da budem u to vreme u Sheveningenu da me udavi taj talas”, rekao je Šešelj.

    On je naveo da bi se najsigurnije osjećao u Avganistanu i predložio da Mehanizam bude preseljen u tu državu.

    “Pošto je Avganistan planinska zemlja, tamo nijedan talas ne može da dopre, a avganistanski junački narod je nedavno do nogu potukao Amerikance i njihove saveznike, obnovio demokratiju. Tamo bih se osećao najsigurnije”, rekao je Šešelj.

    On je podsjetio da je i ranije bio optužen za nepoštovanje suda, odnosno za štampanje svojih knjiga u kojima je, kako kaže, objavio podatke lažnih svjedoka, povjerljive dokumente i razne falsifikate.

    “Oni su hteli prošle godine da mi zaplene 56 knjiga zbog toga. Naravno, nisu uspeli da zaplene nijednu, pa sam odlučio da celi moj haški dosije, a tu će biti bar još dvadesetak knjiga, objavim da ostane za istoriju”, rekao je Šešelj.

    On je dodao da je već tri puta u tribunalu kažnjen za nepoštovanje suda, a da bi sada da mu sude i četvrti put.

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je sinoć da je iz Haga stigla nova optužnica protiv Šešelja i njegova četiri saradnika za nepoštovanje suda.

    Šešelj je pravosnažnom presudom Haškog tribunala iz 2018. godine osuđen na deset godina zatvora zbog podsticanja progona, deportacije i prisilnog raseljavanja i premještanja Hrvata u vojvođanskom selu Hrtkovci, 1992. godine.

    Lider radikala je ostao na slobodi u Srbiji, jer je odslužio kaznu tokom boravka u pritvoru od 2003. do 2014. godine.

    Haški tribunal je 2010. godine podigao optužnicu protiv Šešelja zbog nepoštovanja suda, zato što je objavio identitete zaštićenih svjedoka iz glavnog procesa koji se protiv njega vodio po optužnici za ratne zločine.

    Osim Šešelja, Tribunal je za nepoštovanje suda optužio i članove SRS-a Vjericu Radetu i Petra Jojić i za njima raspisao potjernicu sa nalogom za hapšenje.

    Veće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu odlučilo je 2016. godine da nema zakonskih osnova za hapšenje i izručenje članova SRS-a, zato što Zakon o saradnji sa Haškim tribunalom predviđa obavezu izručenja samo optuženih za ratne zločine, a ne i nepoštovanje suda.

  • Vučić: Stigla nova haška optužnica protiv Šešelja

    Vučić: Stigla nova haška optužnica protiv Šešelja

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je protiv Vojislava Šešelja stigla nova haška optužnica.

    On je istakao da je optužnica podignuta protiv Šešelja i još četiri njegova saradnika za nepoštovanje suda.

    “Tek da se na sve pritiske doda još nešto”, rekao je Vučić za RTS.

  • Kineski hakeri ukrali 60.000 mailova američkog State Departmenta

    Kineski hakeri koji su ove godine provalili Microsoftovu (MSFT.O) platformu za e-mailove uspjeli su ukrasti desetine hiljada e-mailova sa naloga američkog State Departmenta, rekao je u srijedu službenik Senata.

    Zaposlenik, koji je prisustvovao brifingu IT službenika State Departmenta, rekao je da su zvaničnici rekli zakonodavcima da je 60.000 e-mailova ukradeno sa 10 računa State Departmenta.

    Devet žrtava radilo je na istočnoj Aziji i Pacifiku, a jedna na Evropi, prema detaljima brifinga koje je preko emaila podijelio zaposleni, koji je odbio da bude imenovan, piše Reuters.

    Američki zvaničnici i Microsoft rekli su u julu da su kineski hakeri povezani sa državom od maja pristupili email nalozima u oko 25 organizacija, uključujući američku trgovinu i State Department.

    Američki navodi da Kina stoji iza kršenja zaoštrili su ionako napete odnose između zemalja, jer je Peking negirao optužbe.

    Microsoft je ranije ovog mjeseca rekao da je hakiranje visokih zvaničnika američkog državnog i trgovinskog odjela proizašlo iz kompromitiranja korporativnog računa Microsoftovog inženjera.

  • Dodik: BiH nikada nije bila suverena i neće biti, sve dok stranci ne odu

    Dodik: BiH nikada nije bila suverena i neće biti, sve dok stranci ne odu

    BiH nikada nije bila suverena i neće biti, sve dok stranci ne odu, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u emisiji Telering.

    Da bi dobili suverenu i dejtonsku BiH, kaže, neophodno je usvojiti Deklaraciju o suverenosti, a to bi značilo da nema visokog predstavnika, ni stranih sudija u Ustavnom sudu BiH.

    • BiH ne može opstati, ukoliko nema baznog konsezusa – jasan je Dodik. A, upravo bi se to trebalo postići Deklaracijom o suverenosti BiH, koju je Dodik predložio partnerima na nivou BiH.

    U praksi, Dodik kaže, da bi se ovom Delkaracijom okončao mandat stranih sudija u Ustavnom sudu BiH i zatvorila Kancelarija visokog predstavnika, a što je predviđeno Dejtonom.

    • Dajte nam tu BiH da se dogovorimo, bez stranaca Ustavnog Suda sudija. Ali, Bošnjaci to neće, a ako odbiju imam ja sljedeći dokument. Hoćete da zadrže strance u Ustavnom sudu i toga lažnog Šmita, a mi nemamo pravo da se tome suprostavimo? Sve je ovdje nakaradno postavljeno! Ne možete održati BiH ako nema baznog koncenzusa. Јa sam spreman za dogovor – poručio je Dodik.

    A, dogovor je “ključ” za funkcionalnu BiH, ističe Dodik. Međutim, kaže, da je to neizvodljivo, sve dok se upliće strani faktor. Pa, tako bi nelegitimni Kristijan Šmit, da nam drži lekcije i nameće štetne odluke po Srpsku, kaže Dodik.

    • Јa ne želim biti dio nametnute matrice! On smatra da smo mi manje važni ljudi, a dok je bila Merkelova, mi smo imali jedan relativno dobar odnos i status, jer je ona razumjela kakva je ovdje situacija i odnosi, i da sasvim malo nedostaje da dirnete i da se ta prošlost vrati na scenu. I onda nam šalju tog Šmita! – kaže Dodik.